Prikazujem sadržaj po oznakama: turizam

Turistička i industrija mogla bi u 2024. godini srušiti rekorde te globalnom BDP-u pridonijeti s više od 11 bilijuna američkih dolara, čime će potvrditi "autoritet globalne gospodarske sile", prognozira Svjetsko vijeće za putovanja i turizam (WTTC).

WTTC (World Travel and Tourism Council) zastupa interese turističke i industrije putovanja, uključujući privatni i javni sektor. U istraživanju provedenim u suradnji s Oxford Economicom predviđa rekordnu turističku 2024. godinu.

"Turizam i putovanja u 2024. će doprinijeti globalnom BDP-u s dodatnih 770 milijardi dolara u odnosu na prethodni rekord, generirajući jedan na svakih 10 dolara diljem svijeta", kažu iz WTTC-a, uz ocjenu da turizam u svijetu sada 'prosperira' nakon pandemije i očekivanje da će 142 od 185 analiziranih zemalja nadmašiti prethodne nacionalne rekorde.

Istraživanje je pokazalo i da je taj sektor "prepun mogućnosti" te obuhvaća gotovo 348 milijuna radnih mjesta u svijetu, što je porast za više od 13,6 milijuna radnih mjesta u usporedbi s najvišom razinom u predpandemijskoj i (zadnjoj) rekordnoj 2019. godini.

Očekuje se da će potrošnja na međunarodna putovanja biti blizu onoj iz 2019. i dosegnuti gotovo 1,9 bilijuna dolara, kao i da će i domaći turisti potrošiti više nego bilo koje godine do sada odnosno oko 5,4 bilijuna dolara.

Iz WTTC-a se osvrću i na 2023. godinu kada je turistički sektor u svijetu, unatoč gospodarskim neizvjesnostima i geopolitičkim potresima, pokazao napredak.

"Čineći 9,1 posto globalnog BDP-a s nešto više od 9,9 bilijuna dolara u 2023. financijski učinak turizma i putovanja bio je najveći od zlatne 2019. godine, zaostajući za njom samo četiri posto. Povećan je i broj radnih mjesta za dodatnih 27,4 milijuna, na ukupno gotovo 330 milijuna", iznose iz WTTC-a.

Rasla je i međunarodna turistička potrošnja u odnosu na 2019., za 33,1 posto, na 1,63 bilijuna dolara, a povećala se i domaća potrošnja za 18 posto, na gotovo pet bilijuna dolara.

Predsjednica i glavna izvršna direktorica WTTC-a Julia Simpson poručila je da "sektor putovanja i turizma ostaje globalna gospodarska sila" te da se ne radi samo o obaranju rekorda, nego više o oporavku i "povratku sektora u najboljem izdanju nakon nekoliko teških godina".

“Ipak, postoji rizik. Vlade SAD-a i Kine trebale bi podržati svoje nacionalne sektore putovanja i turizma. SAD i Kina će i dalje 'patiti' dok se u drugim zemljama međunarodni posjetitelji vraćaju mnogo brže", navela je Simpson s obzirom da se te dvije velike svjetske sile u turizmu nešto sporije oporavljaju.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Označeno u

U ožujku na području Dubrovačko - neretvanske županije prema podacima županijske Turističke zajednice ostvareno je 49.872 dolazaka i 114.651 noćenja što je 4,5 posto manje dolazaka i jedan posto više noćenja u odnosu na ožujak 2023. Od početka godine do konca ožujka ipak se bilježi i rast u dolascima od dva posto i četiri posto u noćenjima.

Najviše gostiju je došlo iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjene Kraljevine.

„Kad gledamo vrstu objekta u kojem su gosti boravili, zabilježen je porast gostiju u kampovima, a pad gostiju u hotelskom smještaju”, dodaju iz TZ Dubrovačko – neretvanske županije.

JPA

Objavljeno u S JUGA
Ponedjeljak, 01 Travanj 2024 13:22

RASLI SU PRIHODI OD STRANIH TURISTA

Prihodi od stranih turista u Hrvatskoj su u 2023. godini porasli na 14,6 milijardi eura ili 11,4 posto u odnosu na 2022., izvijestili su iz Ministarstva turizma i sporta (MINTS) na temelju podataka Hrvatske narodne banke (HNB), dodajući da su u sektoru optimistični za predsezonu i cijelu 2024. godinu.

Prema podacima HNB-a, u četvrtom tromjesečju 2023. godine prihodi od stranih turista iznosili su 1,63 milijardi eura što predstavlja rast od 10,9 posto u odnosu na isto razdoblje do sada rekordne 2022. godine, odnosno prihodovano je 160 milijuna eura više.

- Rekordni prihodi od stranih turista u 2023. godini samo su potvrdili trend rasta koji smo bilježili u cijeloj toj godini te posebno dobre rezultate u pred i posezoni, što nam je izuzetno važno. Svime ostvarenim u protekloj godini, ali i pokazateljima te predviđanjima na početku ove godine, možemo biti i te kako zadovoljni, jer nam potvrđuje kako smo na dobrom putu realizacije strateških ciljeva koji će omogućiti da Hrvatska u budućnosti bude održiva, cjelogodišnja i konkurentna destinacija. - izjavila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

U sektoru se očekuje da će se i u cijeloj 2024. godini nastaviti pozitivni i fizički i financijski pokazatelji turističkog prometa, a to se, kaže ministrica Brnjac, već vidi u predsezoni, jer je do sada ove godine u Hrvatskoj boravilo više od 971 tisuće turista ili deset posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Ostvareno je i osam posto više noćenja ili 2,6 milijuna.

Prema županijama, u jadranskima je do sada bilo deset posto više dolazaka turista i devet posto više noćenja nego prošle godine, a u kontinentalnim je ostvaren šest posto veći turistički promet.

I domaći turisti su ostvarili pet posto veći promet do sada ove godine, a među stranima Slovenci su ostvarili deset posto veći promet, Austrijanci 41 posto, a Nijemci 26 posto veći.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Označeno u
Petak, 01 Ožujak 2024 23:00

KOLIKO JE U HRVATSKOJ TURISTIČKIH KREVETA

U hrvatskim komercijalnim smještajnim objektima u 2023. je bilo gotovo 440 tisuća soba i apartmana s 1,2 milijuna kreveta, na kojima su turisti ostvarili 92,4 milijuna noćenja ili 2,6 posto više nego u 2022., podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Osim porasta noćenja, komercijalni smještaj je u 2023. ostvario i porast dolazaka turista od 9,7 posto u odnosu na 2022. i to s njih 19,5 milijuna.

Iz DZS-a iznose da je u noćenjima komercijalni smještaj u 2023. prestigao 2019. za 1,2 posto, ali još nije dostigao broj turista koji su došli u taj smještaj jer ih je bilo 0,4 posto manje u odnosu na tu rekordnu godinu.

Uobičajeno, strani su turisti činili većinu ili 86,5 posto od ukupnih dolazaka u taj smještaj i 91,2 posto od ukupnih noćenja, a došlo ih je 10 posto više nego 2022. i ostvarili su 2,4 posto više noćenja.

I domaćih turista je komercijalni smještaj biralo više nego 2022., za 7,6 posto, i ostvarili su 4,7 posto više noćenja.

Najbrojniji turisti u tom smještaju i u 2023. bili su Nijemci, ali ih je bilo 2,3 posto manje i s 5,2 posto manje noćenja nego 2022., a u noćenjima ih slijede turisti iz Slovenije, Austrije, Poljske, Češke, Italije i Ujedinjene Kraljevine, koji su svi ostvarili poraste noćenja.

Veliki porast noćenja u 2023. od 81,2 posto u odnosu na 2022. ili sa 1,1 milijunom ostvarili su turisti iz Azije, među kojima je bilo najviše njih iz Koreje i prvi puta nakon pandemije i iz Kine.

Među županijama, tradicionalno najveći turistički promet u komercijalnom smještaju bio je u Istarskoj županiji s 25 posto ukupnih dolazaka i 30,4 posto noćenja, a na drugom i trećem mjestu su Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija.

Prema vrstama komercijalnog smještaja, najviše noćenja u 2023. ili gotovo 50 posto od ukupnih ostvareno je u objektima u skupini odmarališta i sličnih objekata za kraći odmor (u što ulazi i privatni smještaj). S 46 milijuna noćenja taj je smještaj u plusu od 0,9 posto u odnosu na 2022., ali i za 0,3 posto u minusu u odnosu na 2019.

U toj vrsti je bilo i najviše smještajnih jedinica i kreveta za turiste - 268 tisuća soba i apartmana ili 61 posto od ukupnog broja, te 712 tisuća kreveta ili 61,9 posto od ukupnih u komercijalnim objektima.

U hotelima i sličnom smještaju bilo je 26,8 posto od ukupnih noćenja ili 24,7 milijuna noćenja, čime su 2022. premašili za 7,3 posto, ali za noćenjima u 2019. još 'zaostaju' za 4,6 posto.

Turistima je u hotelima na raspolaganju u 2023. bilo 82 tisuće soba i apartmana ili 18,8 posto od ukupnog broja, te 173 tisuće kreveta, što je 15 posto od njihovog ukupnog broja.

Kampovi i prostori za kampiranje su jedini komercijalni smještaj u kojemu je u 2023. ostvareno više noćenja nego 2019., i to za čak oko 13 posto više, sa 21,6 milijuna noćenja, što je bilo i 1,1 posto više nego u 2022.

Za kampove iz DZS-a ne navode koliko su u 2023. imali smještajnih jedinica i kreveta odnosno kamping mjesta.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Po podacima iz sustava eVisitor na području Dubrovačko – neretvanske županije u veljači je ostvareno 22.018 turističkih dolazaka i 57.199 noćenja. To je ujedno, izvijestila je Turistička zajednica Dubrovačko – neretvanske županije, 20 posto više dolazaka i 13 posto više noćenja u odnosu na veljaču 2023. godine.

Kako kažu iz županijske TZ, najviše gostiju je došlo iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Kosova i Kine.

„Uspoređujući kumulativ za prva dva mjeseca ove godine s istim periodom prošle godine, zabilježen je rast od 10 posto u dolascima i 7 posto u noćenjima”, navode iz TZ dubrovačko – neretvanske županije.

dm

Objavljeno u S JUGA

Kruzeri su u hrvatskom dijelu Jadrana u 2023. obavili 646 kružnih putovanja na kojima je bilo 868,5 tisuća putnika, što je 14 ili 2,2 posto više tih putovanja te 37,1 posto više putnika nego u 2022., podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Ukupno je u 2023. Jadranom plovilo 85 stranih kruzera, tri više nego 2022. godine. Osim više kružnih putovanja i više putnika na njima, ti brodovi su i dulje boravili u Hrvatskoj nego 2022. odnosno 1.474 dana ili 11,3 posto više.

Po mjesecima u 2023., s najviše kružnih putovanja stranih brodova, 107 i 102, izdvajaju se kolovoz i lipanj, a zatim sa 95 putovanja listopad te sa 86 i 88 srpanj i rujan.

Za razliku od pandemijskih godina, u 2023. su strani kruzeri u hrvatski Jadran doplovili u svakom mjesecu, a samo je u zadnja četiri, od rujna do prosinca, tih putovanja po mjesecima bilo više nego u 2022. Najveći porast pritom od čak 120 posto ostvaren je u prosincu sa 11 kružnih putovanja.

Kruzeri su u hrvatsko more u 2023. dolazili pod zastavama ukupno 14 zemalja, a sa Malte su, prema zastavi broda, ostvarili najviše kružnih putovanja, 191, na kojima je u Hrvatsku došlo 227,4 tisuće putnika.

Najviše putnika pak ili 247,6 tisuća stiglo je na kruzerima pod zastavom Bahama, koji su ostvarili 167 kružnih putovanja, dok su na trećem mjestu brodovi pod zastavom Paname sa 68 tih putovanja po Jadranu.

Iz DZS-a iznose i podatak da je u 2023. u hrvatskom Jadranu još uvijek bilo manje kružnih putovanja nego u 2019., za 11 posto, a i putnika je u odnsu na tu rekordnu predpandemijsku godinu bilo za 22,5 posto manje.

Kod luka pristajanja ništa se pak ne mijenja sve godine - i u 2023. strani kruzeri su na kružnim putovanjima najviše bili u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje je ostvareno i 48 posto od svih 646 putovanja, dok je Dubrovnik bio najposjećenija luka sa 475 posjeta kruzera.

Splitsko-dalmatinska županija je na drugim mjestu jer je u njezinom akvatoriju bilo gotovo 27 posto od ukupnih putovanja, a svih preostalih 25 posto je bilo u Zadarskoj, Istarskoj, Šibensko-kninskoj i Primorsko-goranskoj županiji.

Dubrovnik među lukama slijedi Split sa 300 posjeta stranih kruzera, a zatim Zadar sa 160 posjeta, Hvar sa 110, Korčula sa 101, Šibenik sa 89 i Rovinj sa 63 posjeta.

(Hina)

Objavljeno u S JUGA

Oko 1,3 milijardi turista tijekom 2023. godine putovalo je svijetom, a turistička industrija dosegnula oko 1,4 bilijuna američkih dolara prihoda, čime zaostaje za samo milijardu dolara za predpandemijskom 2019., koju bi u 2024. mogla dosegnuti, novi su podaci i procjene Svjetske turističke organizacije-UNWTO.

Novi podaci i procjene su iz Svjetskog turističkog barometra, o čemu je izvijestio UNWTO, ističući da se svjetski turizam u 2023. godini znatno oporavio u fizičkim i financijskim rezultatima.

Za 1,3 milijarde turista koji su putovali svijetom u 2023. kažu da je oko 88 posto rezultata iz 2019., a za prihode oko 93 posto razine iz te rekordne godine. Stoga smatraju da je turizam na putu potpunog oporavka i vraćanja na razine iz 2019. godine.

U dostizanju te godine u 2024. ponovo se najviše očekuje od Europe, koja bi, po UNWTO-u, mogla potaknuti rezultate s nekoliko važnih događaja. Izdvajaju pritom Rumunjsku i Bugarsku jer bi se u ožujku mogle pridružiti šengenskom području slobodnog kretanja, te Pariz (pa i cijelu Francusku) jer će biti domaćin ljetnih olimpijskih igara u srpnju i kolovozu.

Očekuje se i nastavak oporavka putovanja iz SAD-a, kao i da će snažna izvorna tržišta u Europi, Americi i na Bliskom istoku nastaviti poticati turističke tokove i potrošnju u svijetu, uz povećanje zračne povezanosti i jači oporavak azijskih tržišta.

To bi sveukupno svjetskom turizmu, prema UNWTO procjenama, moglo donijeti rast od oko dva posto u odnosu na 2019., odnosno da će rezultati biti puno bolji nego u 2023.,iako uz nastavak geopolitičkih i drugih izazova (stalna inflacija, visoke kamatne stope, nestabilne cijene nafte, poremećaji u trgovini) koji utječu na troškove prijevoza i smještaja u 2024. godini.

"Turisti će u 2024. još više tražiti vrijednost za novac i putovati bliže domu. Održive prakse i prilagodljivost također imaju sve veću ulogu u izboru, a nedostatak osoblja turističkim poduzećima i dalje je kritičan i teško se nositi s velikom potražnjom", komentiraju iz UNWTO-a.

Upozoravaju pritom da bi razvoj sukoba Hamas-Izrael mogao poremetiti putovanja na Bliskom istoku te utjecati na povjerenje putnika, kao i neizvjesnost ruske agresije na Ukrajinu.

U Svjetskom turističkom barometru UNWTO predstavlja učinke sektora u 2023., označivši Bliski istok, Europu i Afriku kao regije s najboljim rezultatima, pri čemu je Bliski Istok jedina svjetska regija koja je nadmašila 2019. za 22 posto u međunarodnim dolascima turista.

Europa je i dalje najposjećenija u svijetu, sa više od 50 posto svih dolazaka, a u 2023. je dosegnula ukupno 94 posto razine dolazaka turista iz 2019., dok je Afrika na 96 posto.

Amerika je na 90 posto međunarodnih dolazaka turista iz 2019., dok su Azija i Pacifik još u većem zaostatku sa 65 posto te razine.

Iz UNWTO-a napominju i da dostupni podaci pokazuju da je osim regije Bliskog Istoka i nekoliko 'podregija' prijavilo dvoznamenkasti rast međunarodnih dolazaka u 2023. - južni Mediteran u Europi, Karibi u srednjoj Americi i sjeverna Afrika.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Označeno u
Utorak, 13 Veljača 2024 01:36

POLA MILIJUNA HRVATA IZNAJMLJUJE NEKRETNINE

Brendiranje rezidencija i apartmana, aktivacija zapuštenih državnih nekretnina na vrhunskim lokacijama i ujednačena porezna politika neki su od načina za rješavanje nekontroliranog rasta nekretninskog biznisa u turizmu, kaže za Hinu hotelijerska konzultantica Marina Franolić uoči konferencije o razvoju nekretnina. Ta će međunarodna konferencija o industriji nekretnina u Hrvatskoj i regiji pod nazivom "RE:D/Real Estate: Development/" 28. i 29. veljače u Zagrebu u organizaciji tvrtke HESA Group, čija je Franolić direktorica, uz ostalo raspraviti i o nekretninskom biznisu u turizmu, kao značajnom dijelu nekretninskog tržišta u Hrvatskoj, kao i o usporedbi kratkoročnog i dugoročnog najma, gdje dalje investirati, o  financiranje nekretnina, razvoju infrastrukture u službi razvoja projekata i drugom.

"Novi Zakon o turizmu dao je nove alate i zakonski okvir za razvoj turizma, a lokalnoj upravi važniju ulogu u upravljanju destinacijama: određivat će što će se, koliko i gdje graditi za turističke potrebe. Kako je u Hrvatskoj turizam danas većinom nekretninski biznis koji nekontrolirano raste i zagušuje prostor bez da se aktivno koristi cijele godine, to nosi i porast cijena kvadrata te neravnotežu u ponudi i potražnji objekata za stanovanje", kaže Franolić.

NEKONTROLIRANI RAST PRIVATNOG SMJEŠTAJA

Posebno skreće pažnju na izazove nekontroliranog rasta privatnog smještaja, poput opterećenja lokalne infrastrukture i prekomjerni turizam u kratkoj sezoni, neugode stanara određenih stambenih zgrada u kojima se obavlja kratkoročni najam zbog "novih susjeda", ali i porasta cijena što vodi do sve češćeg iseljavanja iz centra gradova i nemogućnosti da mladi i drugi kupe nekretninu.

Franolić to potvrđuje i podacima: od srpnja 2021. do lipnja 2022. godine oko 80 posto nekretnina na Jadranu (gdje se odvija oko 90 posto ukupnog godišnjeg turističkog prometa) kupili su stranci, koji u tim objektima većinom provode manji dio godine.

Cijene stambenih objekata povećane su za 8,2 posto na moru, a u Zagrebu za 12,1 posto od travnja 2022. do ožujka 2023. godine, dok su od 2016. do 2021. godine kapaciteti privatnog smještaja u turizmu porasli za 136 posto ili s oko 250 tisuća na više od 586,6 tisuća kreveta.

Istodobno, u hotelima se kapacitet povećao za skromnih pet posto, s oko 171 na 179,2 tisuće kreveta, pa je 2022. godine u Hrvatskoj bilo 60 posto smještaja za turiste u privatnim kapacitetima, a samo 15 posto u hotelima.

ONO ŠTO MISLI UVESTI GRADONAČELNK DUBROVNIKA VEĆ JE POSTALO PRAKSA U SVIJETU

Franolić podsjeća i na stopu PDV-a koja je u hotelskom smještaju 13 posto, dok vlasnici privatnog smještaja najčešće nisu obveznici PDV-a te plaćaju paušalni godišnji porez na dohodak po krevetu (do maksimalnih 200 eura, ovisno o odluci lokalne samouprave), kao i paušalnu turističku pristojbu i članarinu turističkim zajednicama. Pritom nemaju porez na dohodak od imovine (12 posto od prihoda) ili porez na dobit, kao u slučaju dugoročnog najma.

"Naravno, privatni smještaj ima i pozitivnih strana. Lokalno stanovništvo koje ima takve kapacitete ostvaruje pozamašnu zaradu koju kasnije troši u najvećem dijelu kroz lokalno ili nacionalno gospodarstvo. Oko 500 tisuća hrvatskih građana ima nekretninu koju iznajmljuje", iznosi Franolić.

Zbog uvođenja reda u destinacijama neki su se načelnici i gradonačelnici već odlučili za nove mjere, pri čemu Franolić spominje gradonačelnika Dubrovnika koji je najavio ukidanje daljnjih dozvola za privatne iznajmljivače u povijesnoj gradskoj jezgri, a ta i slične prakse nisu novost u Europi i svijetu.

Beč tako od srpnja 2024. uvodi ograničenja vlasnicima nekretnina na maksimalno 90 dana najma godišnje, Pariz je to proširio na 120 dana, ali sve mora biti registrirano pri gradskoj upravi, a u Amsterdamu je to 30 dana godišnje, a za više od toga trebaju posebne dozvole.

Italija razmatra donošenje nacionalnog zakona o kratkoročnom najmu, u Portugalu su zbog visokih cijena nekretnina prestali izdavati dozvole za kratkoročni najam privatnom smještaju, izuzev u ruralnim područjima, a u Palma de Mallorci u stambenim zgradama se više ne smiju kratkoročno iznajmljivati stanovi, nego samo isključivo samostojeći objekti.

New York je 2023. godine donio zakon kojim se kratkoročno smije iznajmljivati nekretnina samo dok netko u njoj živi te je preko noći 90 posto stanova u tom gradu nestalo iz ponude na platformi AirBnb.

„MIXED USE RESORTI”

Zadnjih godina uspješnim se pokazao trend koji spaja elemente kvalitetne ponude i mogućnosti pojedinaca da investiraju u turističke nekretnine kroz brendiranje rezidencija/apartmana (kuća, vila i slično), najčešće uz hotelske objekte, u tzv. mixed-use resorte. Prednosti te vrste ulaganja su velike, jer se investitorima koji su najčešće i investitori u hotelski objekt, umanjuje rizik investicije i omogućuje manjim investitorima da kupe jednu ili više jedinica te na taj način ulože u nekretnine.

Sigurnost povrata daje brend, jer se nekretnina iznajmljuje kroz hotelski sistem i postiže višu cijenu na tržištu od klasičnih nebrendiranih apartmana, a i gosti tako mogu koristiti hotelske usluge.

Ti se kompleksi često grade izvan strogog centra grada te znatno manje utječu na cijene stambenih nekretnina u centru.

"Mixed-use resorti u Hrvatskoj više nisu novost, o njima se priča dugo godina, neki su i uspješno izgrađeni, ali još ni blizu razvijeni kao u turistički konkurentnim zemljama. Ne postoji ni zakon koji regulira odnose između vlasnika takvih nekretninskih jedinica i menadžmenta (hotelske) kompanije, što je u zemljama poput Španjolske i Grčke ustaljena praksa. Bilo bi sjajno da se to razradi kroz novi Zakon o turizmu", smatra Franolić.

Takav segment u ponudi imaju i top svjetski hotelski brendovi Marriott, Four Seasons, Hilton i Hyatt, ali i neki koji nisu vezani uz hotele, poput Armanija, Versacea, Bulgarija i drugih.

I aktivaciju zapuštenih i nekorištenih nekretnina u vlasništvu države na vrhunskim lokacijama, koje zbog imovinsko-pravnih odnosa godinama propadaju, Franolić smatra jednim od načina za bolji razvoj nekretninskog biznisa u turizmu. Tu Zakon o turizmu donosi posebne uvjete za dodjelu državnih potpora za aktiviranje neaktivne imovine u vlasništvu RH, ali ne spominje se o kojoj se imovini radi.

Uz to, za bolji razvoj destinacija, smatra važnim i izjednačavanje poreznog tretmana privatnih iznajmljivača u turizmu s vlasnicima nekretnina za dugoročni najam (porez na dobit ili porez na dohodak od imovine).

Možda jednim od najznačajnijih potencijala razvoja i investicija u nekretnine u turizmu i pratećih sektora, ali i destinacija, Franolić vidi u najavljenom razvoj željeznice u Hrvatskoj, koja se u Europi desetljećima koristi kao jedan od najvažnijih modela prijevoza stanovnika brzim vlakovima u međugradskom prijevozu, na vikende i izlete, čime se brže i bolje mogu razvijati i manje destinacije.

Tatjana Miščančuk (Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Tijekom siječnja 2024. godine na području Dubrovačko - neretvanske županije, prema podacima Turističke zajednice Dubrovačko – neretvanske županije, ostvareno je 11.948 turističkih dolazaka, što je šest posto manje nego u siječnju 2023. godine i 41.092 noćenja, što je, kažu u TZ, jednak broj ostvarenih noćenja u siječnju 2023. godine.

Najviše noćenja ostvarili su gosti iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjedinjenih Američkih Država, Crne Gore i Njemačke, ističe županijska TZ.

jp

Objavljeno u S JUGA

U kongresnom centru Javits u New Yorku održan je sajam New York Travel & Adventures Show, na kojem su se predstavile Turistička zajednica Dubrovačko - neretvanske županije i Turistička zajednica Grada Dubrovnika.

Pored predstavljanja na štandu HTZ-a gospodarstvenici iz Hrvatske su sudjelovali na B2B radionici koja je održana 27. siječnja u Hrvatskom paviljonu. Na radionici je sudjelovalo stotinjak američkih agenata.

Turistička zajednica Dubrovačko - neretvanske županije i Turistička zajednica Grada Dubrovnika održale su i posebne prezentacije na pozornici Hrvatskog paviljona za VIP goste oba dana trajanja sajma.

Dubrovačko - neretvansku županiju je u 2023. godini posjetilo 213.101 gostiju iz Amerike, a ostvarili su 589.618 noćenja i nalaze se na četvrtom mjestu po broju noćenja u 2023. godini.

jp

Objavljeno u S JUGA
Stranica 1 od 12