Prikazujem sadržaj po oznakama: trebinje

Naši istočni susjedi Srbi ne svojataju samo poznate književnike i znanstvenike iz vremena Dubrovačke Republike. Naime, brojne su poznate osobe diljem svijeta, koji s njima nemaju nikakve veze, proglasili Srbima. Vjerovali ili ne čak i Johna Lennona pri čemu su „krucijalni dokaz” bile naočale, danas poznate kao „lenonke”, a John je taj oblik izabrao jer je takve nosio njegov otac, glavom i bradom vođa četničkog pokreta Draža Mihailović. Barem tako kažu pojedinci u Srbiji.

Na red je sad došao i – Marko Polo, ali ne iz Srbije već naime autor knjige „Tajna Marka Pola” Goran Duka za poznatog istraživača i putopisca tvrdi kako korijene vuče ni manje ni više nego iz Trebinja.

NA ČEMU DUKA TEMELJI PORIJEKLO MARKA POLA

U razgovoru za portal Trebinjelive o knjizi „Tajna Marka Pola”, objavljenoj u izdanju beogradske kuće „Pešić i sinovi”, a za koju sam autor kaže kako se može kupiti samo u jednoj knjižari na beogradskim Terazijama, Duka otkriva kako je došao do saznanja da Marko Polo, kako tvrdi on, vuče korijene iz Trebinja.

Najveći svjetski putnik Marko Polo, kaže Duka, posebna je tema u njegovu radu, koja je, dodaje, postala čak pomalo i osobna.

- U gradu Korčuli sam za potrebe tamošnje Turističke zajednice još 1998. idejno, scenaristički i redateljski zasnovao medijski internacionalno zapaženu srednjovjekovnu kostimiranu manifestaciju. Tema je bila bitka između pomorskih armada Genove i Venecije pod Korčulom i zarobljavanje Marka Pola, koji je 1298. i sam u njoj sudjelovao. Tim povodom sam komponirao i u suradnji sa zagrebačkom kućom Croatia Records, bivšim Jugotonom, snimio i po svijetu distribuirao pjesmu na engleskom jeziku. Pjesmu je uz odgovarajući popratni tekst, a u ime pijeteta prema liku i djelu velikog putnika, te godine emitiralo 200 najvećih radio stanica svijeta. Britanski BBC je premijerno emitirao njezin televizijski spot. - rekao je Duka za Trebinjelive.

Iako navodi kako nije bilo nimalo lako pratiti trag Marka Pola, jer je o njemu jako malo službenih podataka, Duka ga je i dalje istraživao.

- Zna se da je rođen 1254. i da je umro 1324. Bio je suvremenik rane nemanjićke vladavine srpskim zemljama. U isto vrijeme, u Veneciji nema podataka o njemu, osim šturih biografskih o ocu i stricu, trgovcima, o rano preminuloj majci te njegovom braku s venecijanskom plemkinjom Donatom Badoar. Marko se vjenčao kao bogataš po povratku iz Pekinga, s 24-godišnjeg puta po Istoku. Loza Pola preko njega nije nastavljena jer nije imao muškog nasljednika, već tri kćeri. Slična sudbina bila je i onog drugog, u svijetu poznatog velikana iz Hercegovine – grofa Save Vladislavića, najvećeg ministra vanjskih poslova Rusije svih vremena, koji je od direktnih potomaka imao također tri kćeri. - kaže Duka te otkriva kako je došao do podataka prema kojima Marko Polo ima korijene iz Trebinja.

- Do takvih otkrića i zaključaka dolazi se kako upornim traganjem, tako i trenucima prosvjetljenja, kojih tek naknadno postajete svjesni. Naime, za potrebe internacionalnog okruglog stola na temu lika, djela i porijekla najvećeg svjetskog putnika Marka Pola, održanog 1996. u Korčuli, a pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, priloženi su brojni radovi različitih svjetskih stručnjaka i autora, od kojih je obiteljsko stablo Polovih, kao jedan od potomaka, obrađivao ugledni korčulanski pravnik Vladimir Depolo. Konzultirajući, kako sve postojeće povijesne i znanstvene izvore, tako i rodbinu, rasijanu po svim kontinentima, došao je do neopozivog zaključka da je Marko Polo korijenski Pavlović iz Dubrovnika, čija je rodbina otuda preko Pelješca doselila u Korčulu. - kazao je Duka pa objasnio kako je doživio „prosvjetljenje”.

DUKA KAŽE I DA ZA NJEGOVU KNJIGU GOVORE KAKO JE NAPISAO „NEZVANIČNU BIOGRAFIJU GRADA KORČULE”

- Kako su etimologija i čitanje između redova jedini uspješan alat za konačne rezultate takvih istraga, naknadno sam se nastavio baviti navedenim prezimenom i ukupnom poviješću odnosa u ovim krajevima. Na taj način se onda ne samo iskristalizirao podatak da su Pavlovići u Dubrovnik najprije migrirali iz Trebinja gdje su dugo vremena bili viđeni srpski velikaši i uspješni vladari cijele te hercegovačke oblasti, već i do srednjovjekovne karte u koju je to vidljivo i jasno ucrtano, a koja je priložena na samom kraju knjige „Tajna Marka Pola”. - rekao je Duka

- Marko Polo je rođen u Korčuli u koju su iz Dubrovnika doselili njegovi roditelji, a nakon što su se njegovi preci s trebinjskih predjela spustili u Dubrovnik. To također znači da je grad Trebinje dobio neočekivani, a turistički nemjerljivo vrijedan argument i sadržaj. Nevjerojatno je koliko veliko zanimanje i danas vlada u svijetu, kad su lik i djelo, sad i porijeklo Marka Pola u pitanju, o čemu sam se osobno osvjedočio kao aktivni sudionik najvećeg sajma turizma u Pekingu. Kako mi je jednom u razgovoru rekao najveći markopolista svijeta, Irac James Gilman, Marko Polo je zaista najveći neiskorišteni turistički brend na svijetu. - zaključio je Duka u razgovoru za trebinjski portal.

Duka, koji je inače autor knjige „Grad nasuprot vremenu”, objavljene u Zagrebu 2002. godine, za koju kaže da su je „znalci okrstili nezvaničnom biografijom grada Korčule”, u Korčuli je, kaže, živio 24 godine i navodi kako je tijekom istraživanja „naišao na dva zanimljiva teksta, a prvi je, kazao je,. „muzejski tekst koji navodi darovnicu velikog srpskog župana Nemanje, rodonačelnika srpskih Nemanjića u kojoj on fratrima s otoka Mljeta, početkom 14. stoljeća, izrekom – poklanja crkvu u Korčuli”.

Podatak je to, koji ga je, kaže Duka, zaintrigirao jer „ne može se poklanjati nešto što nije vaše”.

Naišao je i na drugi muzejski tekst, kojemu je tema kupoprodajni ugovor iz 1333. godine između uprave grada Dubrovnika i Nemanjića, kojim je uređena prodaja poluotoka Pelješca Dubrovčanima, zajedno sa solanom u Stonu. Bilo je to vrijeme, kaže Duka, kada je sjedište Humske episkopije bilo u Stonu te dodaje kako je to „i danas, čak i vizualno lako provjerljivo”.

nm

Objavljeno u S JUGA
Petak, 24 Studeni 2023 14:16

NJEMU JE DOSLOVNO CRNI PETAK

Više od 19 kilograma kokaina zaplijenjeno je na graničnom prijelazu na Brgatu, a uhićen je 35-godišnji Trebinjac Z.D. koji je drogu pokušao prokrijumčariti u Bosnu i Hercegovinu. Trebinjcu, koji je prema neslužbenim informacijama inače zaposlen u Dubrovniku, danas je doslovno crni petak jer mu je nakon uhićenja određen i jednomjesečni pritvor.

On je naime u srijedu, objavila je danas Policijska uprava dubrovačko – neretvanska oko 17:30 sati došao s Audijem Q5, čeških registarskih oznaka, na granični prijelaz, a na njegovu nesreću policijski pas obučen za potragu za drogom reagirao je tijekom kontrole. Nakon toga je on – pokušao pobjeći. Naravno, nije stigao daleko.

Nakon što se posumnjalo u to da prevozi drogu zatražen je sudski nalog za pretragu vozila te je, kako navodi policija, „u posebno izrađenom prostoru, ispod stražnjeg sjedala koji se otvara pomoću elektromagnetne brave, pronađeno 17 pakiranja s ukupno 19,3 kg kokaina visoke čistoće, kojeg je u namjeri stjecanja znatne imovinske koristi, osumnjičeni prevozio u jednu od balkanskih zemalja radi dalje preprodaje”.

dm

Objavljeno u S JUGA

Kako je javio portal Trebinje Live (trebinjelive.info) jutros je u Trebinju uhićen Dubrovčanin koji je sumnjiči da je oteo 31-godišnjakinju s područja Dubrovačko – neretvanske županije.

Kako piše Trebinje Live tamošnja policija akciju uhićenja provela je „nakon informacije od kolega iz Dubrovnika kojima je prijavljena otmica”, a osoba koja se sumnjiči za otmicu prema informacijama tog portala bila je smještena u iznajmljenom apartmanu gdje je pronađena i 31-godišnjakinja.

Danas se o ovom slučaju oglasila i PU dubrovačko – neretvanska iz koje navode kako se navodna otmica nije dogodila na području Republike Hrvatske.

„Nakon što je Policijska uprava dubrovačko - neretvanska rano jutros zaprimila operativne informacije koje ukazuju na moguću otmicu 31-godišnjakinje koja ima prebivalište na području Dubrovačko - neretvanske županije, odmah su kontaktirani policijski službenici Policijske uprave Trebinje koji su brzom reakcijom uhitili otmičara i provode kriminalističko istraživanje. Do navodne otmice nije došlo na području Republike Hrvatske već na području Bosne i Hercegovine. Prema informacijama kojima raspolažemo 31-godišnjakinja nije vidljivo ozlijeđena.” - naveli su iz PU dubrovačko – neretvanske.

dm

Objavljeno u S JUGA
Označeno u

Kao ekološka aktivistkinja pa potom i kao nezavisna vijećnica u skupštini Dubrovačko – neretvanske županije Ana Musa dugi je niz godina upozoravala na pogubne posljedice projekta Gornji horizonti na plodnu dolinu Neretve. Njezina višegodišnja borba rezultirala je nagradom grada Ploča za životno djelo koja je Ani Musi dodijeljena ove godine za zasluge na očuvanju prirode i zdravlja ljudi u dolini Neretve.

O hidroenergetskom projektu Gornji horizonti i danas ima isto, negativno mišljenje.

- O projektu Gornji horizonti, političarima naše Županije i onima na razini države, kad je taj projekt u pitanju, ne mogu ništa pozitivno reći. Moja je borba zapravo počela još 2007. kada su me aktivisti iz Zelene Neretve iz Konjica upoznali s negativnim posljedicama projekta Gornji horizonti. Saznanja o tom projektu koja su temeljena na istraživanjima brojnih znanstvenika su me šokirala. To je projekt koji se razvija još od 60-tih godina prošlog stoljeća od vremena bivše Jugoslavije. Tada je naime kroz projekt Donji horizonti sagrađeno nekoliko hidroelektrana poput HE Trebišnjica I i II, HE Dubrovnik te crpna HE Čapljina. I tada su istraživanja ukazivala da će se prevođenjem voda uništiti dolina Neretve i školjkarstvo u Malostonskom zaljevu te dio Hercegovine oko Stoca u BiH, da će rijeka Bregava presušiti i nestati, ali unatoč upozorenjima i posljedicama koje se već osjećaju, u Republici Srpskoj se ne zaustavljaju već nastavljaju projekt Gornji horizonti u sklopu kojega trebaju izgraditi hidroelektrane Nevesinje, Dabar i Bileća, od kojih je najveća i najvažnija u tom sustavu HE Dabar. - kazala je Musa i dodala kako je sreća u nesreći što se taj projekt u RS-u razvija dosta sporo.

- Zbog nedostatka novca projekt Gornji horizonti u RS-u se ne odvija prema zadanom planu, ali dovodni tunel za HE Dabar je izgrađen, u njemu se radovi postupno privode kraju. Ekspropirali su hektare i hektare zemljišta te ih potom potopili radi potreba Gornjih horizonata. To je projekt kojim se sustavom tunela vode iz rijeke Neretve prevode u sliv Trebišnjice. Političari u RS-u svako malo znaju reći kako se od tog projekta neće odustati. Koncem prošle godine su s jednom kineskom kompanijom sklopili ugovor o gradnji i financiranju projekta i tu povratka nema. Kinezi su već otvorili svoje urede u Trebinju i jasno je da će oni, kad radove započnu, završiti u zadanom vremenu. Najbolji primjer kako oni rade je Pelješki most kojega su završili prije roka. - rekla je Musa.

- Iz RS-a tvrde kako će biti najveći izvoznici struje u regiji. To njihovo prevođenje voda iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice ja zovem krađom jer oni vode iz Gatačkog i Nevesinjskog polja preko Dabarskog i Fatničkog polja prevode u akumulaciju Bilećkog jezera. Najvažnija u spletu hidroelektrana im je HE Dabar koja je trebala započeti s radom još 2016., ali ih je tužila Federacija BiH i zato kasne. No, cijelo su vrijeme radili, probili su tunel za HE Dabar i sad se čeka da u posao uvedu Kineze koji će graditi branu i hidorelektranu. - kazala je Musa koja smatra kako će oduzimanjem vode nastati nesagledive posljedice za dolinu Neretve i Malostonski zaljev.

- Ako bi se rijeci Neretvi i njenim pritokama Buni, Bunici i Begavi oduzelo oko šest milijardi prostornih metara vode, to bi bila katastrofa za poljoprivredu u dolini Neretve i školjkarstvo u Malostonskom zaljevu. Zagovornici Gornjih horizonata ističu da je to jedan jako dobar projekt i kažu da će se oduzeti 20 kubičnih metara vode po sekundi, odnosno 30 posto vodne površine Bune i Bunice. Smatram kako su Gornji horizonti za jug Hrvatske iznimno opasan projekt i župana Nikolu Dobroslavića sam s njime upoznala, a on tada navodno nije imao pojma što su to Gornji horizonti. Ne mogu shvatiti da župan, koji je prvi čovjek nakon premijera ne zna ništa. Inače, HEP i Elektroprivreda RS-a su čak potpisali memorandum o razumijevanju kojim je definirana buduća suradnja na izgradnji hidroelektrane Dubrovnik II kod Plata. - rekla je Musa, dodavši kako je riječ o posljednjoj od hidroelektrana u nizu, koja je iznimno važna za Gornje horizonte.

- Hidroelektrana Dubrovnik II bi bila na kraju niza tih hidroelektrana Gornjih horizonata i u Platu bi izlazila voda koju nama kradu iz Neretve i dijela BiH i to našoj Vladi ništa ne predstavlja. Da bi se ostvarilo ulaganje u HE Dubrovnik II, Hrvatska treba dati suglasnost RS-u za nastavak druge faze projekta izgradnje te hidroelektrane. Taj postupak je usporila tragedija koja se dogodila u HE Dubrovnik. Treba pitati hrvatsku Vladu jesu li dali suglasnost da se vode iz sliva Neretve prevedu u sliv Trebišnjice. - istaknula je Musa.

U dolini Neretve, kazala je, negativne posljedice hidroenergetskog projekta kojega razvija Republika Srpska već se osjećaju.

- Naši lideri kažu kako se rade projekti navodnjavanja doline Neretve, pa odakle će dolaziti ta voda kad sada znamo da je more doprlo sve do Čapljine gdje ribari već godinama love lignje i hobotnice. Utjecaj mora na neretvanska polja već je godinama veliki problem jer je tlo već jako zaslanjeno. Stavljanje hidroelektrana na Gornjim horizontima u funkciju za nas u dolini Neretve značit će veliku katastrofu. Hrvatska je potpisnica ESPO konvencije o vodama i može puno toga učiniti kako bi se zaštitila, ali mi se čini da ne poduzima ništa. Čini mi se kako je ključno pitanje je li Hrvatska spremna žrtvovati oko 40.000 svojih stanovnika da bi dobila novac od prodaje struje iz Plata, iz hidroelektrana Dubrovnik I i II. - kazala je dugogodišnja ekološka aktivistica, negdašnja nezavisna vijećnica u Županijskoj skupštini i ovogodišnja dobitnica nagrade za životno djelo grada Ploča za zasluge u očuvanju prirode i zdravlja ljudi u dolini Neretve.

Sadržaj je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.

*Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autorice

Objavljeno u S JUGA

Naselje Ivanica u susjednoj Bosni i Hercegovini pitkom vodom osprkbljivat će se s izvorišta Ombla s kojeg se vodom osprkbljuje Dubrovnik. Ipak, projekt je to na čiju će se realizaciju još neko vrijeme čekati. Naime, zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda Valentin Dujmović ističe kako će susjedi, ako žele vodu s našeg izvora, morati izgraditi kanalizacijsku mrežu i pročistač.

- Kad je u pitanju vodoopskrba i odvodnja na Ivanici mi smo prije izgradnje novog Graničnog prijelaza na Brgatu, još dok sam bio direktor Vodovoda Dubrovnik, u dogovoru s Ministarstvom financija i carinom dogovorili da se postave cijevi ispod graničnog prijelaza, što je i učinjeno. Da to tada nismo napravili danas nam nitko ne bi dopustio da sad prekopavamo granični prijelaz da bi se položile cijevi. U Općini Župa dubrovačka u tijeku su izmjene prostornog plana kojima će se predvidjeti i trasa odvodnje i vodoopskrbe. Izmjene prostornog plana Općine Župa dubrovačke su preduvjet da bi se mogla dobiti građevinska dozvola. To nam je sad ključno i mislim da će kroz šest mjeseci Župa riješiti priču oko Prostornog plana nakon čega Vodovod Dubrovnik može predati projekt na građevinsku dozvolu. - rekao je Dujmović.

- Predviđeno ja da voda za Ivanicu ide iz Komolca s pročistača jer Ombla ima dovoljan kapacitet, a naš pročistač ima duplo veći kapacitet od maksimalne potrošnje vode u Dubrovniku u srcu sezone u srpnju i kolovozu pa će i oni, ako se donese takva odluka, imati čistu vodu. - kazao je Dujmović.

Preduvjet da Ivanica pitku vodu dobiva iz Omble, a ne iz pravca Trebinja je, ističe Dujmović, da susjedi izgrade svoj uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

- Da bi kontrolirali situacija, preduvjet Grada Dubrovnika je da oni na Ivanici izgrade adekvatan uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, da se gore ne grade septičke jame. Prije negoli im se pusti voda uvjet je da oni naprave sustav kanalizacije jer kad bi oni dobili vodu iz Trebinja tada ih se ne bi moglo kontrolirati, tada ne bi morali napraviti kanalizaciju nego septičke jame koje su zapravo iznad Omble. Dakle, Ivanica će dobivati čistu vodu s našeg pročistača, ali je uvjet da moraju izgraditi kanalizacijsku mrežu i pročistač i na taj način ćemo mi zaštiti Omblu. Njihov je interes na Ivanici da dobiju vodu, ali je puno veći interes Dubrovnika da zaštiti svoje izvorište. Ako bi oni vodu dobivali iz Trebinja tada bismo mi imali veliki problem. - kazao je zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda Valentin Dujmović.

Objavljeno u S JUGA

Zašto je Zračna luka Trebinje neprihvatljiv projekt za Dubrovačko - neretvansku županiju, bila je tema konferencije za novinare župana Nikole Dobroslavića koji je istaknuo tri ključna razloga zbog koji se Županija protivi izgradnji trebinjskog aerodroma.

- Zračna luka se planira na lokaciji Taleža 5,5 km od izvorišta Omble koje je glavni izvor pitke vode ne samo za Dubrovnik nego i cijelo područje od Stona do Prevlake i naravno da želimo da se to izvorište štiti. Drugi razlog je da osim samog utjecaja na vode ta zračna luka ima i negativan utjecaj na okoliš, prirodu i bioraznolikost. - rekao je Dobroslavić, dodavši kako je treći razlog protivljenju geostrateška ugroza koju taj aerodrom predstavlja za Županiju.

- Stavove o zračnoj luci na Taležu smo definirali i u našoj deklaraciji koju je donijela Županijska skupština, koju smo poslali na sve mjerodavne adrese pa i na HAZU, koji nas je obavijestio kako u potpunosti podržavaju stavove iz deklaracije. - rekao je župan.

Dobroslavić je istaknuo kako u Županiji nitko nema ništa protiv da se u susjednoj BIH realiziraju projekti koji ne ugrožavaju područje naše Županije.

- Mogu oni graditi, mi smo to dokazali i kad su prije nekoliko godina najavljivali gradnju zračne luke na Zupcima. Nismo na to reagirali jer naši stručnjaci nisu smatrali da to ima neposredan utjecaj na vodotokove izvorišta Omble i drugih izvorišta u Županiji, međutim kod slučaja gradnje zračne luke kod Taleža to sve apsolutno ugrožava. Još iz '91. imamo elaborat koji je radio Energoprojekt iz Beograda, kojim je utvrđeno da je prostor gdje oni planiraju gradnju područje izvorišta Omble što isključuje mogućnost gradnje zračnih luka i sličnih neprihvatljivih projekata. - kazao je Dobroslavić.

- Mi smo s našom deklaracijom upoznali i državne organe, Imali smo sastanak u Ministarstvu gospodarstva na kojem smo izložili naše stavove i zajednički je zaključak da je to neprihvatljiv projekt, da će se upozoriti BiH na neprihvatljivost i tražiti njegovo zaustavljanje i o tome izvijestiti Europsku komisiju. - rekao je.

Dobroslavić je naglasio kako je izgradnja zračne luke kod Trebinja problematična i s geostrateškog aspekta.

- Investitor u tu zračnu luku je Republika Srbija i ističe se da će uzletno - sletna staza biti dulja od zagrebačke i dubrovačke, naravno da nam je to problematično. Zašto Republika Srbija i zašto tolika USS kad znamo da na dubrovačku i zagrebačku stazu mogu sletjeti svi zrakoplovi koji prometuju na kugli zemaljskoj. - zapitao se Dobroslavić, podsjetivši na '91. i srpsku agresiju.

- Republika Srbija je ovdje sudjelovala u agresiji na Hrvatsku, na dubrovačko područje i sa svojim užičkim korpusom ostavila je spaljene Konavle, Župu, Dubrovačko primorje, razoren Grad. To jest iza nas, ali ne volimo da nas se na bilo koji način podsjeća na
ta vremena. Problematično je što su se u zadnje vrijeme pojačale pretenzije službenih tijela Srbije koja svojata dubrovačku književnost i proglašava Dubrovnik srpskim kulturnim prostorom i to je povijesna gruba krivotvorina i falsifikat i ne možemo ostati mirni i ne reagirati. - smatra Dobroslavić.

- Vidimo da puzajući projekt „srpskog sveta” grubo podsjeća na „ruski svijet”, a u kontekstu rata u Ukrajini vidimo što taj „ruski svijet” znači. To je nova verzija velikosrpskog projekta koja svojata dubrovačku književnost, svojata našu povijest i to je samo korak od teritorijalnog svojatanja. Naravno da oni nemaju pravo na Dubrovnik i nikad ga neće dobiti, Mi smo '91. taj velikosrpski projekt razorili i to ćemo uvijek činiti. Nema nikakve poveznice između dubrovačke i i srpske književnosti. To je apsolutna izmišljotina. - kazao je župan, istaknuvši još jednom protivljenje gradnji zračne luke kod Taleža.

- Mi se ne protivimo što Republika Srpska i BiH žele graditi zračnu luku. Neka je grade, neka se natječu s Dubrovnikom, Podgoricom, Tivtom, Mostarom, ali ne smiju graditi na prostoru koji ugrožava vodoopskrbu šireg dubrovačkog područja i ne smiju nas podsjećati na olovna vremena koja smo zapamtili, a koja su njima ne veliku sramotu i ne bi bilo dobro ponavljati ih. - rekao je župan Dubrovačko – neretvanske županije Nikola Dobroslavić.

Istaknuo je kako sa suprotnom stranom nije bilo razgovora o projektu te naglasio kako upravo ESPO konvencija štiti prekogranična područja od negativnih utjecaja projekata s druge strane granice.
- Ovdje je to eklatantan primjer, radi se o katastrofalnim zagađenjima. Oni trebaju dokazati da nema apsolutno nikakve ugroze, a to je po nama apsolutno nemoguće. Nadam se da BiH želi u EU, a ako to žele, moraju poštivati europska pravila. - zaključio je župan Nikola Dobroslavić.

Objavljeno u S JUGA

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je danas dopis Vijeću Ministara Bosne i Hercegovine i Kabinetu Predsjedavajućeg Vijeća Zoranu Tegeltiji, a povodom donošenja Memoranduma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srbije kojim se „utvrđuju osnovni pravci buduće suradnje, s ciljem realizacije projekta Izgradnja aerodroma Trebinje“, a koji je Vijeća ministara BiH donijelo na sjednici 30. ožujka o čemu je Južni pisao OVDJE.
 
Gradonačelnik Franković podsjetio je da su osim Republike Hrvatske, Bosna i Hercegovina i Srbija potpisnice Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, tzv. ESPOO Konvencije kao i Protokola o strateškoj procjeni okoliša uz Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (SEA protokol).
 
„Izgradnja zračnih luka spada u popis aktivnosti odnosno zahvata na koje se primjenjuju načela i odredbe ESPOO konvencije i SEA protokola te stoga izražavamo nezadovoljstvo dosadašnjim tijekom aktivnosti i nepostojanjem inicijative za dijalog s nadležnim tijelima zainteresirane države po ovom, ekološki, značajnom pitanju.” - stoji u dopisu gradonačelnika Vijeću ministara BiH.
 
„Ne ulazeći ekonomske i sve ostale aspekte izgradnje zračne luke na teritoriju druge države, apeliramo te, pozivajući se na odredbe prethodno navedene međunarodne legislative, zahtijevamo od nositelja projekta da bez odlaganja obustavi planirane naredne aktivnosti po ovom projektu, sve dok se ne ispune uvjeti ESPOO konvencije i SEA protokola, odnosno dok se ne provedu sva potrebna ispitivanja utjecaja na okoliš preko državnih granica i dok se činjenično utvrdi nepostojanje utjecaja koji bi izgradnja zračne luke imala na izvorište rijeke Omble.” - istaknuo je gradonačelnik Mato Franković.
 
Naime, prema dostupnim informacijama, buduća zračna luka trebala bi biti smještena u blizini naselja Taleža u Republici Srpskoj, Bosna i Hercegovina, samo na oko 8,5 km od izvora Ombla i to u krškom izrazito vodopropusnom terenu.

JP

Objavljeno u S JUGA

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine utvrdilo je prijedlog osnova za pregovore s vladom Republike Srbije o suradnju pri izgradnji aerodroma u Trebinju, na krajnjem jugu BiH.

"Predloženim osnovama se utvrđuju osnovni pravci buduće suradnje, s ciljem realizacije ovog projekta, uz poštivanje dobre međunarodne prakse i zakonodavstva dviju država", zaključak je sa sjednice Vijeća ministara BiH.

Kako je navedeno, „na ovaj način uspostavlja se osnova za nastup dviju država prema trećim zainteresiranim stranama i dostupnim izvorima za financiranje izgradnje aerodroma koji će omogućiti veći protok ljudi, roba, kapitala, usluga, a samim tim i ekonomski razvoj".

Navodi se i kako će Ministarstvo komunikacija i prometa BiH i Ured za zakonodavstvo Vijeća ministara BiH tehnički doraditi Prijedlog osnova prije upućivanja Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru odlučivanja.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prije dvije godine predložio je da Srbija na lokaciji između Trebinja, Bileće i Gacka u Hercegovini izgradi aerodrom i njime upravlja. Potom je nakon razgovora s rukovodstvom entiteta Republike Srpske u Beogradu, Vučić rekao da Republika Srbija i RS namjeravaju zajedno završiti aerodrom u Trebinju na koji bi „prvi avion trebalo da poleti do marta 2022. godine”. No, to se ipak nije dogodilo.

U izgradnju aerodroma kod Trebinja Republika Srbija trebala bi uložiti oko 50 milijuna eura.

Skupština Dubrovačko – neretsvanke županije nedavno je između ostalog i zbog ovog projekta o kojem je prvi pisao Južni, donijela Deklaraciju o zaštiti baštine i prometnim i ekološkim izazovima Dubrovačko - neretvanske županije, a u kojoj piše da “projekt „Zračne luke Trebinje“, najavljen od strane entiteta Republike Srpske i Republike Srbije na lokaciji udaljenoj samo 8 km zračne crte od izvorišta Omble, predstavlja ugrozu za vodoopskrbu Grada Dubrovnika i znatnog dijela Dubrovačko-neretvanske županije” te također „ukazuje na kulturološke, sigurnosne i ekološke prijetnje kojima je izložena Dubrovačko-neretvanska županija, koje su izražene u posljednje vrijeme”.

Objavljeno u GLOBAL

Aerodrom kod Trebinja velikosrpski je projekt, ponovio je danas župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić o izgradnji zračne luke kod Trebinja čiju gradnju najavljuju Republika Srbija i Republika Srpska.

- Projekt zračne luke Trebinje se uklapa u velikosrpski projekt jer drugog racionalnog objašnjenja za takav projekt nema, osim ako to nisu neke ideje da se Srbija treba prošiti na neke prostore koje ona zamišlja svojima. - kazao je dubrovačko - neretvanski župan Nikola Dobroslavić.

Dobroslavić je naime danas održao konferenciju za novinare na kojoj je govorio o posezanju Srbije za djelima dubrovačke književnosti te se dotakao i budućeg trebinjskog aerodroma.

nm

Objavljeno u S JUGA

Dok politički lideri iz Srbije i Republike Srpske najavljuju izgradnju zračne luke kod Trebinja, u neposrednoj blizini Dubrovnika, malo je kome jasna svrha tog aerodroma, ukoliko se on gradi za potrebe civilnog prometa zrakoplova, stoga ne čude špekulacije dijela hrvatskih medija prema kojima Srbija i Republika srpska nadomak Dubrovnika zapravo namjeravaju graditi vojni aerodrom.

Takvu mogućnost nije isključio ni župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić, a ne isključuje je ni negdašnji direktor Zračne luke Dubrovnik Tonči Peović.

Zanimljivo je tko je investitor za taj projekt, tko daje novce. Nemojmo zaboraviti da je Republika Srbija svoj glavni aerodrom, dakle aerodrom Nikola Tesla u Beogradu, u svom glavnom gradu, prepustila francuskom koncesionaru koji u njega investira i njime upravlja. Ako su svoj aerodrom prepustili Francuzima ne vidim koji im je ekonomski interes ulagati u izgradnju aerodroma na području koje je za turizam, ali i poslovne letove apsolutno neatraktivno. - rekao je Tonči Peović.

Tonči Peović za Južni ističe kako mu nije jasno gdje Srbija vidi ekonomski interes u financiranju izgradnje trebinjskog aerodroma koji nema razvojne perspektive, a svoj je aerodrom Nikola Tesla u svom glavnom gradu Beogradu, u kojem može ostvariti ekonomski interes, dala u koncesiju Francuzima.

POSTOJALA JE IDEJA O IZGRADNJI ZRAČNE LUKE U POPOVOM POLJU

Peović je podsjetio kako je inicijativa za izgradnjom zračne luke kod Trebinja bilo i prije, ali i naglasio kako taj aerodrom, ako je riječ o običnom aerodromu, može biti građen samo s ciljem da u dogledno vrijeme postane konkurencija zračnim lukama Dubrovnik i Tivat.

- Veliki aerodromi ne privlače veliki promet sami od sebe. Znači, promet je vezan za potrebe pučanstva na području na kojem se nalazi kao objekt infrastrukture i prema tome mogu reći da je Zračna luka Dubrovnik nakon rekonstrukcije više nego dostatna za promet koji će se događati danas, sutra i sljedećih desetak godina. Prema tome, ta zračna luka koja se gradi preko granice u neposrednoj blizini Dubrovnika definitvno nema neke prometne strategije već se cilja na potpuno druge interese. Naime, prije 15 -tak godina bila je ideja o izgradnji zračne luke u Popovu polju i tada su se našli investitori. Bio je tu jedan investitor koji je inače prisutan u Republici Srpskoj već dugi niz godina, koji je pokušavao krenuti u realizaciju tog projekta, ali je očito da to nije u svrhu povezivanja Trebinja i Republike Srpske s nekim centrima nego je uglavnom zamišljen kao konkurencija zračnim lukama Dubrovnik i Tivat koje privlače goste na dubrovačko i crnogorsko područje. - kazao je Peović, dodavši kako su Dubrovnik i Tivat zračne luke koje imaju zajedničke interakcije istaknuvši kako te dvije zračne luke već imaju dobru suradnju.

- Postoje određene interakcije. Imate putnika iz nekih destinacija pa čak i „low cost” zrakoplove koji dolaze na Tivat i idu na dubrovačko područje, a imate i dosta putnika koji nakon slijetanja na Zračnu luku Dubronvik idu na crnogorsko područje. Dakle, već postoje određene interakcije, a postoji čak i preklapanje tržišta i treća zračna luka preko granice u Republici Srpskoj ne bi ništa doprinijela nego se cilja na oduzimanje putnika odnosno turista koji dolaze a dubrovačko područje. - rekao je Peović.

INVESTITORI VOJNE NAMJENE NIKAD NEĆE ISTAKNUTI

Istaknuo je kako nije nemoguće da Aleksandar Vučić i Milorad Dodik zapravo ciljaju u neposrednoj blizini Dubrovnika graditi aerodrom za vojne svrhe.

- Ne bih isključio ni razmišljanja koja se mogu čuti da je taj tako veliki aerodrom prilagođen za velike transportne vojne zrakoplove što daje jednu potpuno drugu sliku na svrhu njegove izgradnje jer u tom području, gledajući zemlje NATO -a, članice koje su na jugu, a to su Hrvatska i Crna Gora, vjerujem da postoji neki geostrateški interes da se tu postavi infrastrukturni objekt koji ne bi bio samo u funkciji civilnog zračnog prometa, a svakako investitori, kad govore o tom aerodromu, to neće staviti u prvi plan. - kazao je Peović.

No, dodaje, velike transportne zrakoplove može primati i Zračna luka Dubrovnik. Najveći među njima sletio je na dubrovačku pistu davno prije negoli je ona rekonstruirana.

- Svakako da može, Zračna luka Dubrovnik ima 3.300 metara dugu pistu, široku 45 metara i može primati najveće vojne zrakoplove. Sjetimo se, nakon nesretne pogibije Rona Browna u zrakoplovnoj nesreći, Dubrovnik je primao Globemastere, najveće transportne vojne zrakoplove američkih vojnih zrakoplovnih snaga. Koliko znam, u tom vojnom segmentu, Hrvatska i NATO nemaju neke posebne interese prema dubrovačkoj Zračnoj luci jer je ona na vrlo uskom području koje je lako napasti i uglavnom je potpuno okrenuta civilnom zračnom prometu. - rekao je Peović.

Podsjetivši kako je Srbija svoj glavni aerodrom u zemlji, onaj u Beogradu koji nosi ime po Nikoli Tesli, dala u koncesiju francuskoj tvrtki, Peović se pita gdje vide ekonomski interes ulagati u gradnju aerodroma na jednom potpuno neatraktivnom području, ako nisu imali ekonomskog interesa za glavnim aerodromom u Beogradu.

- Zanimljivo je tko je investitor za taj projekt, tko daje novce. Nemojmo zaboraviti da je Republika Srbija svoj glavni aerodrom, dakle aerodrom Nikola Tesla u Beogradu, u svom glavnom gradu, prepustila francuskom koncesionaru koji u njega investira i njime upravlja. Ako su svoj aerodrom prepustili Francuzima ne vidim koji im je ekonomski interes ulagati u izgradnju aerodroma na području koje je za turizam, ali i poslovne letove apsolutno neatraktivno. Iz toga zaključujem da on nema nikakve prometne svrhe nego je to uglavnom jedna vrsta plašenja i, rekao bih, neprijateljskog odnosa prema harmonizaciji zračnog prometa u regiji u kojoj operiraju dva aerodroma, a to su zračne Dubrovnik i Tivat. - kazao je

KONTROLA ZRAČNOG PROSTORA NE MOŽE SE PRIMIJENITI ISKLJUČIVO GRANICAMA NA ZEMLJI

Komentirao je i izjavu srpskog predsjednika Aleksandra Vučića kako Srbija neće ulagati u aerodrom u Trebinju ukoliko neće kontrolirati zračni prostor nad tim područjem kojega kontrolira Hrvatska.

- Delegiranje zračnog prostora vrlo često ne može pratiti geografsku granicu na zemlji jer granice na zemlji idu krivocrtno, a prilaz zračnoj luci ide pravocrtno, tako da Hrvatska kontrola leta danas nadzire prilazni koridor za Zračnu luku Dubrovnik te pomaže Udruženje kontrole letenja Crne Gore i Srbije koje nadzire zračni promet nad Crnom Gorom i imaju koordinaciju s hrvatskom kontrolom leta za prilaz Zračnoj luci Tivat, koji opet ide praktički preko hrvatskog teritorija u snižavanju kada avioni idu prema Tivtu. Dakle, to je stvar suradnje između dvije kontrole letenja i tu ja ne vidim nikakve probleme osim da se dvije kontrole leta dogovore. Svakako da postoji suverenitet nad zračnim prostorom gdje svaka država suvereno vlada po međunarodnim konvencijama zračnim prostorom iznad svog teritorija, ali vrlo često se ne može primijeniti potpuna autonomija krivocrtne granice u odnosu na pravocrtni prilaz u zraku. - kazao je Peović.

Odgovorio je i na pitanje ima li Hrvatska razloga za zabrinutost ukoliko Vučić i Dodik zaista grade vojni aerodrom uz pomoć Rusije, a s aspekta da su i Hrvatska i Crna Gora članice NATO pakta.

- To su strateške stvari o kojima puno više mogu kazati vojni analitičari i stručnjaci. Ja jesam nekakav satnik vojnog zrakoplovstva i ne dajem sebi za pravo govoriti koliki bi u vojnom smislu bili interesi za gradnjom tog aerodroma, međutim, nemojmo zaboraviti da su zemlje koje diraju Sredozemno more sve članice NATO saveza i u tom segmentu Rusija svakako ima interesa na neki način biti prisutna na Sredozemnom moru ili vrlo blizu tog mora, a što je moguće upravo kroz postavljanje jednog takvog strateškog objekta koji bi mogao biti u funkciji logističke podrške i masovnog dovoza određene vojne opreme. - rekao je.

HRVATSKA PROTOKOM GRANICE MOŽE PROJEKT DOVESTI U PITANJE

Istaknuo je kako je realno moguće zračnu luku izgraditi u godinu dana. Naime, Dodik i srpska premijerka Ana Brnabić najavljuju kako će trebinjski aerodrom biti izgrađen u 2023. godini.

- Kad govorimo o aerodromu moramo uzeti u obzir da postoji nekoliko segmenata od kojih se aerodrom sastoji, prvi i najvažniji je pista, a drugi su spojnice i rulnice preko kojih zrakoplovi rulaju i platforma za parkiranje zrakoplova, a treći je segment putnički terminal s pratećim sadržajima, parkiralištima, logistikom, cestama, opskrbom i ne dvojim da je to moguće napraviti. Same piste su se radile u roku od šest mjeseci na mjestima gdje je to strateški bilo važno, a drugi sadržaji se svakako mogu brzo izgraditi, ali ne vidim u čemu je ta brzina prednost jer hrvatska kontrolira granicu između BiH i Hrvatske i ukoliko bude postojala ugroza, da se tu remete gospodarski, politički i vojni ciljevi Hrvatske, ona može jednostavno smanjiti protok te granice i na taj način cijeli taj projekt dovesti u pitanje.

Prokomentirao je i izjavu Ane Brnabić koja je za posjeta Mostaru kazala kako će Hrvatska i Dubrovnik od trebinjskog aerodroma imati samo koristi jer će im dolaziti više turista.
– Ja to ne vidim, ali vjerojatno Ana Brnabić ima neku staklenu kuglu u kojoj to može bolje vidjeti. - kazao je Peović.

Dok Vučić, Dodik i Brnabić daju sve ozbiljnije izjave o gradnji trebinjskog aerodroma, Peović je prokomentirao i šutnju hrvatskih vlasti.

- Prema informacijama koje su mi dostupne, za odobrenje građevinske dozvole za takav aerodrom nisu nadležni kantoni nego Federacija BiH i pitanje je hoće li Federacija uopće dati sve suglasnosti koje su potrebne, uključujući i kontrolu leta, međutim, znamo da tu postoje veliki pritisci i da se sve to može napraviti i bez suglasnosti Federacije BiH. Siguran sam da taj aerodrom neće biti u funkciji još dugi niz godina, odnosno dokle ne bude postojao hrvatski interes za korištenje tog aerodroma, a za sada tog interesa nema. BiH je kao i Hrvatska suverena država i niti jedna strana se nema prava miješati u izgradnju i prometnu politiku druge države, ali u svakom slučaju u zračnom prostoru mora postojati određena harmonizacija i dogovori ukoliko se želi u dobroj vjeri napraviti nekakav iskorak. Dosad, koliko znam, nitko hrvatsku stranu nije ni pitao ništa službeno oko tog aerodroma niti je Hrvatska pokazala interes da na bilo koji način koristi njegove kapacitete, niti ima za to potrebe. - rekao je negdašnji direktor Zračne luke Dubrovnik Tonči Peović.

Objavljeno u GLOBAL
Stranica 1 od 2