Prikazujem sadržaj po oznakama: svemir

Nebeski ples između dviju zvijezda udaljenih 3000 svjetlosnih godina rezultirat će tako jarkom eksplozijom koja će se danima moći vidjeti golim okom, rekli su u petak astronomi sa Sveučilišta Nottingham Trent. Eksplozija u sustavu T Coronae Borealis, koja se dešava jednom u životu, izgledat će kao nova zvijezda koja žarko sjaji na noćnom nebu, prije nego ponovo izblijedi i iščezne narednih 80 godina.

Profesor Daniel Brown objašnjava da je taj nebeski događaj naziva 'nova', kada se blještavost zvijezde ubrzano pojačava. Po njegovim riječima, nije lako predvidjeti kada će taj događaj uslijediti, ali smatra da bi se mogao dogoditi bilo kada u razdoblju od sada pa do rujna mjeseca.

"Čeka nas poslastica, vidjet ćemo tzv. novu zvijezdu na nebu", rekao je Brown i ističe da T Coronae Borealis nije u stvari jedna zvijezda, već se radi o dvije zvijezde koje kruže jedna oko druge.

"Ono što taj par čini tako iznimnim je da svako malo tako jako pojača svoju svjetlost te nam postaje lako vidljiva", rekao je astronom.

Masivnija zvijezda u tom paru je bijeli patuljak koji u volumenu velikom poput naše Zemlje može imati istu masu kao naše Sunce, rekao je Brown. Suputnik u tom paru je ostarjeli crveni div koji se širio i svoj materijal odlagao na bijelog patuljka.

"Otprilike svakih 80 godina bijeli patuljak prikupi dovoljno materijala da se zapali u termonuklearnoj eksploziji i snažno pojača svoju svjetlost", rekao je Brown.

"Sada je vrijeme za još jednu takvu eksploziju za T Coronae Borealis čija će se svjetlost s 11mag, jedva vidljiva dalekozorom na tamnom nebu, povećati na 2mag, usporedivo sa zvijezdama u sustavu Pluga, te će se moći vidjeti golim okom čak i na zagađenom nebu. 'Nova' će postati vidljiva u blizini zviježđa Herkula.

Astronomi objašnjavaju da su te 'nove', u suštini, poput hidrogenskih bombi.

(Hina)

Objavljeno u ESPRESSO

Otprilike 21 posto zraka na našem planetu otpada na kisik dok je ostatak atmosfere uglavnom ispunjen dušikom, no na Veneri, Zemljinom susjednom planetu, priča je posve drukčija. Venerinom otrovnom atmosferom dominira ugljikov dioksid s udjelom od 96,5 posto, a manje količine se odnose na dušik i plinove u tragovima. Kisika gotovo u potpunosti nema. Zapravo, budući da Venera uživa znatno manju pozornost znanstvenika nego drugi planeti poput Marsa, izravno otkrivanje kisika je otežano.

Koristeći instrument stratosferske zvjezdarnice SOFIA - zrakoplov Boeing 747SP prerađen kako bi nosio infracrveni teleskop u sklopu zajedničkog projekta američke svemirske agencije NASA-e i njenog njemačkog pandana DLR-a, znanstvenici su otkrili atomski kisik u tankom sloju Venerine atmosfere između dvaju drugih.

Istaknuli su da se taj atomski kisik, sastavljen od jednog atoma kisika, razlikuje od molekularnog kisika, koji se sastoji od dva atoma kisika i koji udišemo.

Istraživači su po prvi put izravno otkrili da se kisik stvara na osunčanoj strani Venere u atmosferi ultraljubičastim zračenjem Sunca koje razbija atmosferski ugljikov dioksid i monoksid na atome kisika i druge kemikalije, a zatim dio tog kisika vjetrovi prenose na stranu planeta okrenutu od Sunca.

"Atmosfera Venere je veoma gusta. Sastav je također veoma različit od Zemlje", rekao je fizičar DLR-a Heinz-Wilhelm Huebers, vodeći autor studije objavljene u časopisu Nature Communications.

"Venera nije pogodna za život, barem ne za organizme koje poznajemo na Zemlji", dodao je.

Venera, promjera otprilike 12.000 kilometara, nešto je manja od Zemlje.

"Tek smo na početku razumijevanja evolucije Venere i zašto je toliko različita od Zemlje", kazao je Huebers.

(Hina)

Objavljeno u ESPRESSO
Označeno u

Astronomi su promatrali golemu svemirsku eksploziju, uzrokovanu spajanjem dviju zvijezda, koja je stvarala elemente potrebne za život. Stvaranje rijetkih kemijskih elemenata otkriveno je u drugom najsjajnijem izbijanju gama zraka (GRB), što baca novo svjetlo na to kako nastaju teški elementi.

Znanstvenici su promatrali GRB 230307A koji je nastao spajanjem dvije neutronske zvijezde u spiralnoj galaksiji udaljenoj milijardu svjetlosnih godina.

Ovo je prvi put da je svemirski teleskop James Webb (JWST) promatrao spajanje dviju zvijezda, što je poznato kao kilonova.

Uz prisutnost toliko energije da može izbaciti materijal, ovaj proces stvara nove atomske jezgre u procesu poznatom kao nukleosinteza. Time nastaju neki od najtežih elemenata u prirodi poput zlata, platine i uranija.

Nova studija, na kojoj su radili znanstvenici sa Sveučilišta Warwick i Sveučilišta Birmingham, uočila je postojanje telurija - jednog od najrjeđih elemenata na Zemlji.

Ostali elementi poput joda i torija, potrebni za održavanje života na Zemlji, vjerojatno će također biti među materijalima koji su izbačeni u eksploziji.

"Ovo je važan korak u našem razumijevanju uloge spajanja binarnog sustava neutronskih zvijezda u smislu popunjavanja periodnog sustava elemenata", rekao je profesor Danny Steeghs s Odsjeka za fiziku na Sveučilištu Warwick.

Eksplozija je promatrana uz pomoć niza zemaljskih i svemirskih teleskopa, uključujući NASA-in svemirski teleskop James Webb, svemirski teleskop Fermi Gamma-ray i opservatorij Neil Gehrels Swift.

Otkrića su objavljena u časopisu Nature.

(Hina)

Objavljeno u ESPRESSO
Srijeda, 08 Studeni 2023 17:38

EUKLID POSLAO PRVE SNIMKE IZ SVEMIRA

Europski svemirski teleskop Euklid poslao je u utorak prve snimke sjajne maglice u obliku konjske glave, nikad viđene daleke galaktike, pa i "neizravne dokaze" o postojanju nevidljive tamne tvari.

Euklid, koji je dobio ime po slavnom grčkom matematičaru, u srpnju je lansiran u prvu svjetsku misiju radi proučavanja svemirskih tajni o tamnoj tvari i o tamnoj energiji.

Zadatak mu je načiniti mapu trećine neba koja obuhvaća dvije milijarde galaktika kako bi se izradila precizna 3D karta svemira.

Pošto je stigla na 1,5 milijuna km od Zemlje, europska sonda je počela slati prve snimke koje je u utorak objavio Europski centar za svemirske operacije u Darmstadtu u Njemačkoj.

"Nevjerojatne i dojmljive snimke koje nas podsjećaju da je važno poći u svemir kako bi se više doznalo o njegovim tajnama", rekao je Josef Aschbacher, čelnik Europske svemirske agencije (ESA) u priopćenju.

Među njima je i snimka maglice Konjske glave u obližnjem sazviježđu Orionu te spiralnih i "nepravilnih" galaktika.

euklid 081123 2 minFoto: EPA/RONALD WITTEK

Rene Laureijs, glavni znanstvenik projekta, rekao je da je "najzanimljivija" snimka Perzejeva jata koje obuhvaća tisuću galaktika dok je u pozadini više od 100.000 galaktika, od kojih su neke udaljene 10 milijarda svjetlosnih godina i nikad prije nisu viđene.

Euklidova je posebnost to što ima široko vidno polje "neviđeno u povijesti astronomije", rekao je za AFP Jean-Charles Cuillandre, astronom i fizičar u Povjerenstvu za atomsku energiju (CEA), koje je član konzorcija Euklid.

Zahvaljujući tom širokom pogledu, teleskop, opremljen dvama uređajima (optičkim i bliskim infracrvenim), može načiniti tako velike snimke visoke rezolucije. Sve to radi iznimno brzo: za prvih pet fotografija trebalo mu je samo osam sati.

ESA opisuje Euklida kao "detektiva mračnog dijela svemira" čija je zadaća istražiti zašto se 95 posto svemira sastoji od tamne tvari i energije o kojima ne znamo gotovo ništa.

(Hina)

Objavljeno u ESPRESSO

Znanstvenici diljem svijeta po prvi su put čuli niskofrekventne gravitacijske valove koji nastaju zbog sudara crnih rupa, piše dpa. Gotovo dva desetljeća znanstvenici diljem svijeta pratili su skup brzo rotirajućih zvijezda koje pulsiraju poput svjetionika, a zovu se pulsari. Tražili su nanosekundna kašnjenja pulsa uzrokovana gravitacijskim valovima kako bi pružili dodatne dokaze za opću teoriju relativnosti Alberta Einsteina.

Godine 1916. Einstein je predstavio prostor - vrijeme kao četverodimenzionalno tkivo zbog čega događaji poput eksplozije zvijezda i spajanja crnih rupa stvaraju valove – ili gravitacijske valove – u tom tkivu.

Australski istraživač Daniel Reardon rekao je da gravitacijski valovi dok preplavljuju Zemlju mijenjaju prividnu frekvenciju rotacije pulsara koji se brzo okreću.

"Možemo detektirati gravitacijske valove tražeći impulse koji stižu ranije ili kasnije nego što očekujemo. Prethodne studije pokazale su intrigantan signal u promatranjima vremenskih nizova pulsara, ali podrijetlo je bilo nepoznato", istaknuo je Reardon.

Sarah Vigeland sa Sveučilišta Wisconsin-Milwaukee rekla je kako je sada, pošto znanstvenici imaju dokaze o gravitacijskim valovima, sljedeći korak proučavanje izvora koji proizvode brujanje.

"Jedna od mogućnosti je da signal dolazi od parova supermasivnih crnih rupa koje su milijunima ili milijardama puta veće od mase našeg Sunca. Dok te gigantske crne rupe kruže jedna oko druge, proizvode niskofrekventne gravitacijske valove", kazala je.

Više od 190 znanstvenika iz SAD-a i Kanade bilo je uključeno u istraživanje u sklopu Sjevernoameričkog nanohercnog opservatorija za gravitacijske valove.

Suradnici su teleskopima u Europi, Indiji i Kini, neovisno objavili slične rezultate.

Istraživanje je objavljeno u The Astrophysical Journal Letters.

Australski astronom Andrew Zic rekao je da je uzbudljivo što su sve veće skupine znanstvenika vidjele naznake valova, ali pravi će test doći kada se svi podaci spoje u globalni skup podataka.

"Ovaj signal još uvijek može biti uzrokovan stvarima poput varijacija u rotaciji pulsara tijekom dugog vremenskog razdoblja ili može biti jednostavno statistička slučajnost", rekao je Zic.

(Hina)

Objavljeno u ESPRESSO

Na Lastovu se do subote provodi bogat program vezan uz nastojanja da se na otoku razvije i afirmira kultura promatranja i proučavanja svemira. Dorian Božičević iz Hrvatskog astronomskog saveza provodi mjerenja i priprema dokumentaciju za formalnu registraciju Lastova među Međunarodne parkove tamnog neba, danas izuzetno rijetkih oaza gdje je moguće uživati u punom prizoru zvjezdanog neba bez svjetlosnog zagađenja, a uz to educira i djelatnike Parka prirode Lastovsko otočje i sve zainteresirne građane o osnovama astrognozije i baratanja teleskopima.

Dosadašnja vođenja organizirana u posljednje dvije godine od strane lokalne turističke zajednice dokazala su velik interes posjetitelja, ali i pokazala potrebu za daljnjim unaprjeđenjem uvjeta za promatranje kao i dodatnim sadržajima vezanima uz temu.

Iz tog razloga u četvrtak 6. listopada u 19 sati s predavanjem „Kraj svega“ u Društvenom centru Lastovo gostuje i slavni bosanskohercegovački astronom Muhamed Muminović, autor niza astronomskih udžbenika i priručnika te desetljećima istaknuti promotor znanosti. Trend uočljiv čak i u neobaveznim razgovorima uz vođena promatranja ove godina na Lastovu, a naročito od lansiranja James Webb svemirskog teleskopa, umnožavanje je pitanja o tome kako će završiti čovječanstvo, Zemlja, Sunce i cijeli Svemir. Tko će ugasiti svjetlo? „Naša civilizacija samo je kratki bljesak u nezamislivo dugom trajanju Svemira koji kroz nas, na neki način, spoznaje sam sebe“, kaže Muminović. Koliko za sada znamo, prije otprilike nekih 13,73 milijarde godina, u divovskoj eksploziji rođen je Svemir u kojem živimo. On neće trajati vječno, a Muminovićevo predavanje spekulira s mogućim scenarijima načina na koji će završiti.

Idućeg dana, u petak, s Božićevićem od 12:30 h, opet u Društvenom centru, o Suncu će moći učiti predškolci i učenici razredne nastave koji će ga potom i promatrati kroz specijalne filtere na teleskopima. Isti dan je nakon edukacije o Sunčevu sustavu za odrasle od 18 h, predviđeno promatranje noćnog neba teleskopima za sve, a o preciznoj lokaciji raspitajte se u Turističkoj zajednici Općine Lastovo ili u JUPP Lastovsko otočje.

JP

Objavljeno u ESPRESSO

Znanstvenici kažu da su konačno pronašli objašnjenje za mističnu plavu svjetlost koja je prije tri godine došla iz dubokog svemira. Astronomi su bili iznenađeni kada su 2018. godine ugledali sjajni plavi bljesak koji je stizao iz spiralne galaksije, goleme skupine zvijezda u obliku diska koje imaju spiralne krakove i podsjećaju na oblik vjetrenjače, udaljene oko 200 milijuna svjetlosnih godina, piše Forbes. Fenomen koji je NASA nazvala AT2018 zbio se u lipnju 2018., a viđen je iz zvjezdarnice na Havajima, koja je hitro poslala globalnu poruku ostalim kolegama da usmjere svoje teleskope u određenom smjeru. Znanstvenici su tada ugledali bljesak stotinu puta sjajniji od supernove, najsjajnije eksplozije koju je čovječanstvo ikada vidjelo.

Djelovalo je kao supernova, no bilo je svjetlije i brže nego kod sličnih događaja. Znanstvenici su se trudili pojasniti pojavu, koja je postala poznata kao brzi plavi optički prolazni prasak (FBOT), "svijetli, kratkotrajni događaj nepoznatog porijekla", no nisu objasnili kako se to dogodilo, a daljnja otkrića samo su ih još više zbunila. Stručnjaci su tada ustanovili da nije riječ samo o bljeskovima svjetlosti, već i o pulsiranju jakih rendgenskih zraka, sa stotinama milijuna impulsa koji su vodili do samog izvora.

Impulsi su se ponavljali redovito, svakih 4,4 milisekunda tijekom 60 dana, a znanstvenici su uz pomoć impulsa izračunali da X-zrake ne smiju biti promjera većeg od 1000 km i mase manje od 800 sunaca. Saznanje je ukazivalo na to da se radi o nečem kompaktnom, poput male crne rupe ili neutronske zvijezde. Čini se da se misteriozna svjetlost pojavila u trenutku dok je zvijezda umirala, dok je 'kolabirala', nakon čega je nastala mala crna rupa ili nova zvijezda, poznata kao neutronska zvijezda. Nastala rupa počela je "jesti" materiju oko sebe, gutajući zvijezdu i pritom emitirajući snažne valove energije. Ovakav su zaključak iznijeli znanstvenici u časopisu Nature Astronomy.

- Možda smo otkrili rođenje čvrstog objekta u supernovi. To se događa u uobičajenim supernovama, no dosad takvo nešto nismo vidjeli jer je riječ o vrlo kaotičnom procesu. Vjerujemo da novi dokazi otvaraju mogućnost za otkrivanje male crne rupe ili neutronske zvijezde. - rekao je glavni autor članka, Diraj Pasham, istraživač na Institutu za tehnologiju Massachusetts u Cambridgeu.

(Hina)

Objavljeno u ESPRESSO
Označeno u