Prikazujem sadržaj po oznakama: stres

Subota, 30 Ožujak 2024 15:41

STRES IMA NEGATIVAN UTJECAJ I NA IZGLED

U stanjima napetosti naš organizam pojačano proizvodi hormone koji stimuliraju rad lojnih žlijezdi, koje zatim proizvode više masti u koži. Nagomilavanje masti u koži vodi zatvaranju pora, pojavi akni i nečistoća. Istovremeno, stres usporava obnavljanje i regeneraciju kože – sposobnost kože da se sama zaliječi, a to u konačnici ovisi i o jačini našega imunološkog sustava-po nekim istraživanjima pada za čak 40 posto.

Kako su utvrdili stručnjaci iz kozmetičkih tvrtki, osobe koje su pod pojačanim ili stalnim stresom najvjerojatnije će imati suhu kožu, natečene i podbuhle vrećice ispod očiju i duboke, uglavnom tamne podočnjake. Oni tvrde da stres utječe na zdravlje crijeva, koje je izravno povezano sa zdravljem kože, kao i metaboličkim zdravljem, zdravljem mozga, ali i imunitetom.

“Na našu kožu i mozak utječu isti hormoni i neurotransmiteri, što znači da ovaj dvosmjerni put može prenijeti svaki stres koji doživljavamo u našu kožu, i obrnuto”, tvrde stručnjaci. “Kada se osjećamo pod stresom, naš simpatički živčani sustav pokreće kortizol, naš hormon stresa, koji se oslobađa u naše tijelo, što kasnije aktivira naše reakcije”, objašnjavaju.

Najbolji način da popravimo stanje kože nije odmah uporaba različitih krema i losiona, već dijagnoza uzroka stanja organizma, a time i našega izgleda

Neke male izmjene u svakodnevnom režimu njege kože mogu doprinijeti smanjivanju drastičnih posljedica stresa. Lice bi trebalo čistiti svakodnevno, i to preparatima koji su namijenjeni našem tipu kože, obavezno onim najblažim, sa što manje alkohola i agresivnih sastojaka. Tijekom dana obavezno je nanošenje hranljive kreme, s obaveznim zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Vrlo je važno provjeriti sastav preparata, stoga treba uzimati one koji sadrže antioksidanse, kako bismo kožu sačuvali od negativnog utjecaja slobodnih radikala, koji ubrzavaju propadanje kože i starenje.

Drugi način su korekcija i prilagođavanje ishrane, ali i svakodnevnog tempa života, smanjivanje obaveza, uvođenje različitih metoda relaksacije i obavezan san. Ishrana bogata omega-3 masnim kiselinama nahranit će našu kožu, kosu i nokte iznutra.

Nadalje, svježe voće i povrće osigurat će organizmu energiju potrebnu za borbu protiv posljedica stresa. Svakako ne smijemo zaboraviti i pravilo unošenja odgovarajuće količine vode u organizam, koja će ga hidrirati iznutra.

(Hina)

Objavljeno u ESPRESSO
Označeno u

Način na koji ljudi tipkaju i koriste se mišem mogao bi bolje od srčanog ritma otkriti razinu stresa, kazali su švicarski znanstvenici koji smatraju da bi njihov model mogao spriječiti kroničan stres.

- Način na koji tipkamo i pomičemo miš bolji su indikator naše razina stresa od srčanog ritma kad je riječ o okruženju u uredu. - kazala je matematičarka i autorica studije Mara Nagelin.

Znanstvenici s Federalne politehničke škole u Zuerichu (ETHZ) promatrali su 90 sudionika u laboratoriju dok su obavljali uredske zadaće slične onima koje obavljaju u stvarnom uredu poput planiranja sastanka ili analize podataka. Bilježili su pomicanje miša i tipkanje te mjerili srčani ritam, a redovito su sudionike istraživanja ispitivali o tome koliki stres osjećaju.

Dio sudionika studije mogao je raditi neometano, a polovica skupine bila je prekidana više puta chat porukama ili je bila pozivana na razgovor za zapošljavanje. Znanstvenici su ustanovili da radnici pod stresom tipkaju i pomiču miš drugačije nego što to čine opušteni.

- Osobe pod stresom pomiču miš često i manje precizno te prelaze velike udaljenosti na ekranu. - kazala je Nagelin.

Osobe pod stresom čine i više pogrešaka pri tipkanju i pišu naglo, čineći pritom brojne kratke stanke. Opuštene osobe, naprotiv, pišu s manje prekida, ali su njihove stanke pri tipkanju dulje. Povezanost između stresa i rukovanja tipkovnicom i mišem moguće je objasniti teorijom neuromotorne buke.

- Povećanje razine stresa ima negativan učinak na kapacitet našeg mozga da obradi informaciju. To se jednako odnosi i na naše motoričke sposobnosti. - kaže psihologinja i koautorica studije Jasmine Kerr.

Znanstvenici su ocijenili da je hitno potrebno pronaći pouzdane načine za detektiranje povećanog stresa. Navode da svaki treći zaposlenik u Švicarskoj pati od stresa na radnom mjestu.

- Ljudi koji su pod stresom nisu svjesni da opadaju njihovi tjelesni i mentalni resursi sve dok ne bude prekasno. - navode autori.

Postavili su model koji sada testiraju pomoću aplikacije s podacima prikupljenima kod švicarskih zaposlenika koji su pristali sudjelovati u istraživanju. Rezultati se očekuju krajem godine.

- Želimo pomoći radnicima da brzo identificiraju stres, a ne stvoriti alat koji će omogućiti tvrtkama da nadziru zaposlenike. - navode autori.

(Hina)

Objavljeno u ESPRESSO
Označeno u