Prikazujem sadržaj po oznakama: seksualno zlostavljanje

Prvi put u Hrvatskoj provedeno je viktimološko istraživanje o rodno uvjetovanom nasilju na uzorku od čak 23.000 ispitanika pri čemu je 27 posto žena izjavilo da su bile žrtve psihološkog nasilja od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera.

Metodološki koncept ankete (eng. Gender Based Violence ili skraćeno GBV anketa) osmislio je Eurostat u okviru uže radne skupine nekoliko zemalja članica uključujući i stručnjake Državnog zavoda za statistiku RH, a financirala ju je Europska unija, rekla je Hini načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika Dubravka Rogić-Hadžalić.

Podaci za Hrvatsku pokazuju pet ključnih brojki, a odnose se na nasilje počinjeno od strane sadašnjeg ili bivšeg intimnog partnera tijekom života, nasilje od strane nepartnera od petnaeste godine, nasilje od strane obiteljskog nasilnika u odrasloj dobi, nasilje bilo kojeg počinitelja tijekom odrasle dobi te seksualno uznemiravanje na poslu tijekom života.

Da su bile žrtve psihološkog nasilja od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera izjavilo je 27 posto žena dok je primjerice u Finskoj to izjavilo 50 posto, što ne mora nužno značiti da je partnerskog nasilja više nego da su ispitanice bez zadrške tako bilježile odgovor na pitanje, kaže Rogić-Hadžalić.

Podaci za Hrvatsku pokazuju da je u odnosu na fizičko nasilje njih osam posto izjavilo da je doživjelo fizičko nasilje od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera, uključujući prijetnje.

Ako se analizira dob žena koje su doživjele partnersko nasilje, najučestalija je skupina od 18 do 29 godina (njih 37 posto) dok je u dobnoj skupini od 65 do 74 godine njih 24 posto. To po riječima Rogić-Hadžalić pokazuje da je partnersko nasilje najučestalije u mlađim dobnim skupinama koje možda lakše prijavljuju nasilje, ali je prisutno i u starijim dobnim skupinama.

Deset posto žena izjavilo je da je doživjelo psihičko nasilje od strane obiteljskog nasilnika u odrasloj dobi. Njih šest posto izjavilo je da je doživjelo seksualno nasilje od strane obiteljskog nasilnika dok je 15 posto ispitanica izjavilo da je bilo izloženo fizičkom ili seksualnom nasilju, uključujući prijetnje od strane obiteljskog nasilnika. U odnosu na navedene vrste psihičkog i seksualnog nasilja od strane obiteljskog nasilnika, podatak za dobnu skupinu svih ispitanica od 18 do 74 godine je visokih 15 posto, kaže sugovornica.

Radi usporedbe, podaci pokazuju da je 15 posto udio ispitanica u Sloveniji od 18 do 74 godine koje su izjavile da su bile izložene nasilju od strane obiteljskog nasilnika, potom podaci pokazuju da je taj udio u Francuskoj 19 posto, Austriji 20, Slovačkoj 33, a najmanje u Bugarskoj 10 posto.

U odnosu na sve ispitanice od 18 do 74 godine, njih 36 posto u Hrvatskoj je izjavilo da je doživjelo neki oblik seksualnog uznemiravanja na poslu. Podaci za druge zemlje pokazuju također visoke udjele seksualnog uznemiravanja na poslu. Takvih pojavnih oblika kod ispitanica u Austriji je 27 posto, Sloveniji 32 posto, Estoniji 33 posto, Nizozemskoj 41posto i Danskoj 46 posto. Najmanje je slučajeva seksualnog uznemiravanja na poslu u Latviji (11 posto).

Istraživanje o rodno uvjetovanom nasilju pruža priliku za dobivanje statističkih rezultata o rodnoj dimenziji značajnih vrsta kriminala, međuljudskim uvjetima koji bi mogli utjecati na obrasce kriminala, osobnim posljedicama kriminala, praksi prijavljivanja, stavovima prema policiji, spremnosti sustava i intenzitetu određenih vrsta zločina. Točni podaci o rodno uvjetovanom nasilju ključni su za razvoj učinkovite i djelotvorne politike te pravnih odgovora za procjenu trendova i napretka u tom području.

U razmatranju te problematike, ističe Rogić-Hadžalić treba voditi računa da podaci pokazuju da se nasilje još uvijek premalo prijavljuje jer samo oko trećine žena koje su fizički ili seksualno zlostavljane od strane svojih partnera prijavljuje nasilje. Prijave takvog oblika nasilja se ne bilježe sustavno, podatke nije lako usporediti među zemljama EU bez standardiziranog metodološkog koncepta za sve zemlje članice, a konkretno u ovom projektu je sudjelovala polovica zemalja članica jer istraživanje nije bilo obvezno nego se provodilo na dobrovoljnoj osnovi.

Rezultati ovog istraživanja pružaju potrebne informacije u području kreiranja socijalnih i ostalih politika, u različitim znanstvenim analizama i međunarodnim usporedbama te općenito za informiranje šire javnosti o rodno uvjetovanom nasilju.

Rogić-Hadžalić kaže da je projekt omogućio izgradnju pune infrastrukture potrebne za potencijalne buduće statističke pothvate povezane s anketama o viktimizaciji.

Anketa o rodno uvjetovanom nasilju istraživanje je kojim se namjeravaju adresirati podatkovne potrebe s obzirom na Istanbulsku konvenciju. Budući da je Konvencija usmjerena zaštiti žena od nasilja, državama koje su provodile anketu je ostavljeno na izbor hoće li u ovu anketu uključiti i mušku populaciju jer Eurostatova metodologija dopušta uključivanje osoba muškog spola. Hrvatski Državni zavod za statistiku odlučio je uključiti muškarce u uzorak primarno zbog toga što se u Hrvatskoj ne provode viktimološka istraživanja, te je to bila jedinstvena prilika da se obuhvate oba spola.

Istraživanje se provodilo u cijeloj Hrvatskoj od rujna 2022. do veljače 2023. na ukupnom uzorku od 23.000 ispitanika u dobi od 18 do 74 godine.

Trenutno predstavljeni podaci od strane Eurostata obuhvaćaju samo žene, a razlog tomu je taj što neke zemlje nisu uključivale muškarce u uzorak pa bi bila upitna usporedivost podataka.

Inicijalni pokazatelji usmjereni su na nasilje prema počinitelju raščlanjeno prema vrsti nasilja, dobi ispitanika i vremenu pojavljivanja. Pokazatelji o učestalosti, težini, ozbiljnosti i prijavljivanju doživljenog nasilja biti će predstavljeni u budućnosti jer takva analiza zahtjeva dodatno vrijeme za obradu prikupljenih podataka i diseminaciju podataka.

Mario Vrandečić (Hina)

Objavljeno u GLOBAL