Prikazujem sadržaj po oznakama: sandra benčić

Sandra Benčić bit će premijerska kandidatkinja stranke Možemo na predstojećim parlamentarnim izborima, objavilo je vodstvo te stranke na konferenciji za novinare u subotu.

- U ovih 30 godina niti jedna vlada nije stvorila ovu zemlju zemljom za ljude, nije stvorila zemlju zemljom kvalitete života. - rekla je Benčić na konferenciji za novinare na kojoj ju je vodstvo te stranke predstavilo kao njihovu kandidatkinju za premijerku.

Navela je i kako do sada u Hrvatskoj nismo uspjeli osigurati kvalitetan život za građane, stvoriti pravedno i egalitarno društvo te stvoriti institucije koje su krojene po mjeri potreba građana.

Upozorila je i da je u 30 godina stranka koja je najviše na vlasti, HDZ, uspjela uništiti ono što je temelj svakog društva i svake uspješne ekonomije, a to je povjerenje samih u sebe, u druge te povjerenje u institucije, državnu i pravosudnu vlast.

- Nijedna zemlja, društvo i obitelj bez povjerenja ne može uspješno funkcionirati. To je naša osnovna motivacija. Da vraćamo povjerenje i vraćamo sami sebi samopouzdanje, da svatko od nas i naša zemlja može biti bolja verzija sebe. - poručila je.

- U proteklih 30 godina stvoren je nakaradni sistem zarobljene države, države zarobljene u interesima jedne stranačke klike koja doživljava Hrvatsku, njezine resurse i ljude kao svoj feud kojim raspolaže na osnovu političkog mandata. To je ono što sada moramo zaustaviti jer vrijeme curi i stvar će postati nepopravljiva. - rekla je Benčić.

Sandra Benčić; foto Lucija Ocko / CROPIX

Upozorila je i da je život bez stranačke iskaznice u Hrvatskoj vrlo često život bez perspektive, vrlo često u siromaštvu, bez posla i život nepredvidljivosti. Stoga su posljedice toga i odlazak velikog broja mladih ljudi iz zemlje, rekla je.

- Politički program Možemo bazira se na vraćanju povjerenja i samopouzdanja nas kao nacije koja može ponovno izgraditi društvo u kojem nije svatko svakom vuk ili neprijatelj. Imamo pravo tražiti za sebe i svoju zemlju više od pukog preživljavanja , imamo pravo tražiti socijalnu i ekonomsku jednakost, imamo pravo tražiti sigurnost i izvjesnost djelovanja institucija, imamo pravo biti svi jednaki pred zakonom. - poručila je.

Benčić je kazala da će se Možemo stremiti tome da Hrvatska bude jedna od najuspješnijih zemalja u zelenoj tranziciji koja ne stvara gubitnike tranzicije, a da bi to postigli moraju provesti opsežne transformacije sustava obrazovanja u kojem će škole postati sigurna i vesela mjesta usmjerena na stvaranje i razmjenu ideja, znanja i vrijednosti. Uz to, zalagat će se i za novi ekonomski razvojni model baziran na zelenoj reindustrijalizaciji zemlje kako bi stvorili kvalitetna, sigurna i dobro plaćena radna mjesta, postizanje energetske samodostatnosti i napuštanja fosilnih goriva.

Također, provest će i reformu zdravstvenog sustava te domove zdravlja ponovno približiti osnovnoj ideji Andrije Štampara zdravlja za sve jer, kako je rekla, medicina nije trgovačka nego humana i javna djelatnost.

Zalagat će se i za prehrambenu samodostatnost baziranu na kvalitetnoj hrani uzgojenoj na principima koji doprinose bioraznolikosti i kvaliteti tla umjesto nepovratnog uništenja tog ključnog resursa.

Benčić je, na novinarski upit, rekla da će imati liste u svakoj izbornoj jedinici u cijeloj zemlji, istaknuvši kako u svim sredinama imaju prepoznatljive ljude. Smatra da će nakon parlamentarnih izbora sa strankama od centra na lijevo uspjeti formirati vlast, rekavši kako se ne opterećuju HDZ-ovim sadašnjim rejtingom od 25 posto.

- Nas zanima ostalih 75 posto. Želimo osigurati visoku izlaznost na izbore jer samo visoka izlaznost osigurava pobjedu nad HDZ-om. - rekla je.

Za sastavljanje vlade vide stranke poput SDP-a, Centra, GLAS-a, Radničke fronte i sl.

- Apsolutno ne. - kratko je odgovorila na upit je li moguća postizborna koalicija i vlada s HDZ-om.

Benčić je, na novinarski upit, kazala i da će Možemo imati svog kandidata za predsjednika Republike, ali za to će još imati stranačke predizbore.

- To sigurno neću biti ja. - rekla je.

(Hina)

Povećanje plaća koliko su tražili nisu dobili, ali su sudski službenici, odnosno njihovi sindikati okončali najduži štrajk u Hrvatskoj, nakon čega je došlo do podjela unutar sindikata, ali i brojnih otkaza sudskih službenica. Saborska zastupnica Možemo! Sandra Benčić smatra kako će se odljev te radne snage zbog niskih plaća nastaviti.

- Bojim se da će se veliki veliki odljev službenica nastaviti i u narednim mjesecima jer potpuno je jasno da na tržištu rada na kojem nedostaje radnika, na kojem privatni sektor ima značajno veće plaće, ljudi neće više pristajati raditi za manje od 5 000 kuna. To su iznosi za koje su te radnice dosad radile. Jako mi je žao i razumijem i one koje su željele nastaviti štrajk i izboriti se za bolje uvjete. Imale se u podršku javnosti i našu podršku, ali razumijem da je pod nevjerojatnim i nasilnim pritiskom vlasti da im se ne plate dani provedeni u štrajku mnogima od njih to bilo egzistencijalno teško i neizdrživo. - kazala Benčić.

Posebno ju je, istaknula je, ogorčio istup čelnika Sindikata policije Hrvatske koji je usred štrajka sudskih službenica izjavio kako je rekao premijeru Andreju Plenkoviću kako će za svaki cent koji poveća plaću sudskim službenicama tražiti isto toliko povećanje plaća policajcima. Benčić je dodala kako će sa smjenom vlasti doći do promjena u načinu pregovaranja sa sindikatima.

- Zaista vjerujem da će smjenom vlasti doći do promjene načina kolektivnog pregovaranja za sve sektore. Nedopustivo je da Plenković napravi sistem po kojem će malo pregovarati sa sucima, malo s liječnicima, a sa sestrama neka pregovara ministar, a sa službenicama Malenica. To je baš bilo ružno i dovelo je do toga da je jedan od kamena spoticanja u ovim pregovorima bio drugi sindikat, koji je također zastupao interese drugih vrsta, dakle, policije, čiji se sindikalni vođa postavio kontra zahtjeva službenica u pravosuđu. To napraviti na sindikalnoj sceni i tako podijeliti ljude je zaista podlo, ali je i dugoročno štetno jer da bi plaće u Hrvatskoj rasle nužno je jačati sindikalnu scenu, nužno je kolektivno pregovaranje koje treba štiti i privatni sektor. Nema rasta plaća bez jakih sindikata i sindikalnog pregovaranja. Ono u privatnom sektoru gotovo ne postoji i to je ono što moramo promijeniti da bi plaće rasle. - rekla je i dodala:

- U zemljama Europske unije plaće rastu u skladu s troškovima života i osiguravaju kvalitetu života jer sindikati direktno pregovaraju s poslodavcima u privatnom i javnom sektoru, a kod nas imamo uništavanje sindikalne scene i solidarnosti. - istaknula je saborska zastupnica Sandra Benčić.

Prije negoli novi Zakon o pomorskom dobru i morskim luka stupi na snagu saborska zastupnica Sandra Benčić (Možemo) i županijski vijećnik Marko Giljača (SJG) upozorili su na konferenciji za novinare u Dubrovniku kako je preveliki dio plaža zauzet gospodarskim djelatnostima, odnosno ležaljkama, ugostiteljskim objektima i sportovima.

- Lokalnom stanovništvu ostao jedan je mali, rubni dio plaža čime se gubi naš identitet i način života. Novi zakon propisao je da samo 40 posto kopnenog dijela plaće može biti zauzet s gospodarskom djelatnosti, a dosadašnji ugovori o koncesijama nisu usklađeni sa zakonskim izmjenama. - kazao je Giljača i pozvao Županiju kao davatelja koncesije, ali i predstavnike ostalih primorskih županija da osnuju povjerenstva koja će utvrditi stanje zauzetosti plaža.

- Na osnovu zakonskih mogućnosti koncesionare moramo svesti u okvire od 40 posto iskorištenosti prostora plaže. Svjedoci smo da u Dubrovniku ima plaža koje su zauzete do 80 posto. - rekao je Giljača.

- Imamo problem jer se stvara nepotreban sukob. Koncesionari trebaju raditi legalno, gospodarski, a građani moraju imati slobodan pristup plažama i uživati u onome što je dio našeg identiteta, a to je igrati picigin, skakati na glavu i staviti šugaman gdje ima mjesta, a ne biti zbijen u stijene sa strane. - istaknuo je Giljača dodavši kako prema novom Zakonu uz 40 posto kopnenog djela zauzeto može biti 20 posto morskog dijela plaže.

Giljača je također istaknuo kako je obveza jedinica lokalne samouprave unošenje pomorskog dobra u prostorne planove kao i načina njegova korištenja. Upozorio je i na nedostatak vezova za građane.

- Ključno je da se ne objavljuje popis korisnika vezova niti se objavljuje popis liste čekanja. Ljudi se nezadovoljni i sumnjičavi i da bismo izbjegli bilo kakve sumnje jedino rješenje je javna objava podataka što propisuje i novi Zakon. Čak je propisano da će ravnatelji lučkih uprava koji te podatke ne objave podlijegati novčanim kaznama i očekujemo od ŽLU Dubrovnik da postupa sukladno Zakonu i objavi podatke. - istaknuo je Giljača.

Istaknuvši kako već dugo vode borbu za zaštitu pomorskog dobra saborska zastupnica Sandra Benčić kazala je kako ni novi Zakon ne štiti pomorsko dobro na način koji je predlagala HDZ-ova opozocija.

- Nama je jasno da zapravo neće biti dobro za pomorsko dobro sve dok na vlasti imamo stranku kojoj je javni interes zapravo zadnji interes. - kazala je Benčić.

Naglasila je kako je problem s nedostatkom komunalnih vezova identičan u svim primorskim mjestima.

- Problem s komunalnim vezovima, koji imate vi u Dubrovniku, problem je i u svim ostalim mjestima na moru. Zbog eksploatacije pomorskog dobra nema više prostora za vezove za lokalno stanovništvo i to treba mijenjati kroz transparentne liste čekanja i promjene oko načina planiranja prostora. Ne može baš svaki komad obale biti za turističku svrhu. Imam ovdje obitelj i na Lapadskoj obali sam vidjela kako to ide. - rekla je Benčić.

Kad su u pitanju kazne za one koji krše zakon, Benčić je istaknula kako se zalaže da se one plaćaju u odnosu na prihod gospodarskog subjekta, u postotku, a ne u fiksnim iznosima.

Saborski zastupnik stranke Možemo Damir Bakić izjavio u ponedjeljak kako je došlo vrijeme da se ozbiljno razmisli o uvođenju poreza na nekretnine pod uvjetom da bude socijalno pravedan, s obzirom da rast cijena nekretnina u cijeloj zemlji mnogima onemogućuje priuštivo stanovanje.

"Sazrelo je vrijeme da se ozbiljno razmisli o uvođenju poreza na nekretnine, socijalno osjetljivog poreza koji će respektirati činjenicu da mnogi sugrađani imaju jednu jedinu nekretninu, onu koja im služi za stanovanje, a s druge strane takav porez treba obuhvatiti sve one koji se bave nekretninskim biznisom", rekao je Bakić na konferenciji za novinare.

Porez na nekretnine trebao bi zamijeniti komunalnu naknadu, ali do toga neće doći, ne samo zato što je Vlada u zadnjoj godini mandata, već i zato što nema političku volju za krupne porezne promjene.

"Oporezivanje kapitala i imovine na vrlo je niskim granama, taj je udio u poreznim prihodima, izražen u postocima, među najmanjim u Europi, što dodatno perpetuira spiralu eksplozivnog rasta cijena nekretnina, a ciljeve poput priuštivog stanovanja čini još udaljenijim", ocijenio je saborski zastupnik.

Što se tiče prijedloga izmjena Zakona o porezu na dohodak, koji će gradovima oduzeti prihode od prireza te im omogućiti da ih nadoknade podizanjem stopa poreza na dohodak, Bakić kao najveću zamjerku ističe što gradovima nije omogućeno da gubitak kompenziraju podizanjem poreza na kapital i imovinu.

"Zagreb je od poreza na dohodak od kapitala i imovine u 2022.godini ukupno uprihodio približno milijardu kuna. Samo po toj osnovi Grad će ostati bez 15 posto na godišnjoj razini, što je oko 20 milijuna eura", rekao je.

Koordinatorica stranke Sandra Benčić upozorava da su porezna presija i plaćanje doprinosa na leđima radnika koji žive od samostalnog i nesamostalnog rada, zbog čega je porezni sustav u Hrvatskoj nepravedan.

"Porez na dividendu je 10 posto. Neki direktor koji si isplaćuje minimalnu direktorsku plaću platit će minimalno poreza i doprinosa, ali će si isplatiti na kraju godine dobit, odnosno dividendu, na što će dati 10 posto poreza, a ostalo ide njemu. Pri tome će za doprinose platiti manje nego učitelj ili učiteljica, to nije pravedno", kaže Benčić.

Za ministra financija Marka Primorca rekla je kako "pristaje na ucjene premijera Plenkovića, koji ne želi dozvoliti nikakve strukturne promjene". Pritom je podsjetila da je Primorac prije dolaska u Banske dvore, kao autor analize za Svjetsku banku, pisao da je "prirez važan element fiskalne autonomije lokalne samouprave u zemlji koja nema porez na nekretnine".

(Hina)

Čelnici Možemo! izvijestili su u utorak kako je Vijeće stranke jednoglasno donijelo odluku o samostalnom izlasku na izbore 2024. godine jer je istraživanje pokazalo da nema veće sinergije u koaliciji te su najavili postizbornu koaliciju od centra na lijevo sa SDP-om kao glavnim partnerom.

- Vijeće stranke Možemo! sinoć je jednoglasno donijelo da na parlamentarne izbore 2024. godine izlazimo na izbore 2024. samostalno. - izjavila je na konferenciji za novinare koordinatorica stranke Sandra Benčić. Napomenula je da takav izlazak uključuje i njihove strateške partnere s prethodnih izbora poput Nove ljevice, Zagreb je naš, ali i Srđ je grad. Dodala je i da ta odluka ne isključuje mogućnost da se u manjem broju izbornih jedinica sklapaju koalicije i s drugim progresivnim strankama i inicijativama.

- Naša odluka o samostalnom izlasku na izbore potvrđuje da na nacionalnoj razini vlast, odnosno, postizbornu koaliciju sklopimo sa strankama od centra na lijevo pri čemu SDP vidimo kao jednog od glavnog potencijalnog partnera. - rekla je Benčić.

Ustvrdila je da je upravo taj način izlaska na izbore onaj koji će mobilizirati najveći broj birača, omogućiti im da biraju lijeve opcije za koje su se opredijelili te da Možemo! dobije najveći mogući broj mandata i kroz postizborne koalicije sruši HDZ.

- Istraživanje koje smo naručili u svibnju je jasno pokazalo da nema pozitivne sinergije, dapače, da postoji negativna sinergija u koaliciji sa SDP-om, ali i nekim širim koalicijama. - istaknula je.

- Tu nema pozitivne sinergije i evidentno je da će birači ljevice više honorirati i vjerojatno u većem broju izaći na izbore ako stranke izlaze samostalno, ali s jasno izraženom namjerom da zajednički formiraju vlast i sruše HDZ i zauvijek ga pošalje u ropotarnicu povijesti. - poručila je Benčić.

Drugi koordinator stranke Tomislav Tomašević kazao je da je istraživanje IPSOS-a pokazalo da bi koalicija SDP-a i Možemo u zbroju imala manje glasova nego odvojeni izlazak stranaka na izbore i da tu nema sinergije.

- Imamo odvojeno biračko tijelo, a ključnim smatramo izvući nove birače na birališta, zbog čega je stav velike većine članova, uz nešto disonantnih tonova, bio da trebamo izaći samostalno. - rekao je Tomašević.

- Uvjereni smo da sa zasebnim kampanjama možemo izvući veći broj birača na izbore što je ključno da se HDZ makne s vlasti. SDP smo obavijestili o odluci i dalje ćemo nastaviti suradnju u saborskom klubu i gdje smo na vlasti. - kazao je.

- Do izbora je vjerojatno godinu dana, a već sada smo donijeli odluku da znamo kakvu kampanju vodimo i to je bitno i za SDP. Ostavili smo mogućnost da u manjem broju izbornih jedinica izađemo u koalicijama pa i s SDP-om, ali je prerano za reći u kojima i koliko. - istaknuo je Tomašević, naglasivši da je ova odluka bitna da se zna kakvu će nacionalnu kampanju voditi.

Naveo je i da je možda više fer i transparentnije sklapati koalicije nakon izbora.

- Budući da izlazimo samostalno, imat ćemo vlastitog kandidata ili kandidatkinju za premijera. Nakon izbora, tko će doista biti premijer, ovisit će o broju mandata. - najavio je Tomašević.

I on i Benčić su kazali da su spremni za tu funkciju, ali će, dođe li do te situcaije, o svim kandidatima za određene funkcije odlučivati stranka na predizborima.

Benčić je naglasila da koalicija s Mostom ne bi došla u obzir nego da SDP vide kao postizbornog partnera. Premijeru Plenkoviću poručila je da nije dovoljno samo maknuti HDZ s vlasti nego i formirati stabilnu vladu da se stvore preduvjeti u četiri godine da se Hrvatska krene razvijati i da se zauvijek pokopa trenutačni model vlasti.

(Hina)

Saborski zastupnici stranke Možemo najavili su u srijedu kako će inzistirati da izborne jedinice u najvećoj mjeri slijede prirodne i administrativne granice, pri čemu svaka od njih ne treba nužno dati jednak broj mandata, te zatražili da se o tom pitanju osnuje stručna radna skupina.

- Neprirodno cjepkanje je uvijek pitanje gerrymanderinga tj. namještanja granica izbornih jedinica tako da pogoduju stranci koja ima najviše ruku da izglasa takav zakon. Takav smo sustav imali od 1999. i takav ćemo, prema najavama iz HDZ-a, imati i dalje. - rekla je Sandra Benčić na konferenciji za novinare.

Benčić ističe kako takvo rješenje nije u skladu s ustavnim kriterijima i onim što bi moderni izborni sustavi trebali biti. Stoga Možemo zahtjeva da na izmjenama izbornog zakona radi stručna radna skupna, u koju bi bili uključeni eminentni stručnjaci ustavnog prava i politolozi te predstavnici opozicijskih stranaka.

Benčić je poručila da je Hrvatskoj potrebna dublja reforma izbornog zakonodavstva radi stvaranja jedinstvenog izbornog zakonika, u kojem će biti obuhvaćeni svi izborni procesi, uključujući i referendume.

Drži da proces izmjene Zakona o izbornim jedinicama i izboru saborskih zastupnika treba teći do listopada, ali Vlada već sada treba otvoriti široku javnu raspravu i graditi politički konsenzus oko kontura budućeg izbornog političkog sustava.

U toj raspravi treba otvoriti pitanja poput ažuriranosti biračkih popisa i utvrđivanja stvarnih prebivališta građana, D'Hondtovu metodu raspodjele glasova u zastupničke mandate, treba li smanjiti dob stjecanja glasačkog prava na 16 godina, referendumska pitanja i sl.

Damir Bakić kaže da bi izborne jedinice trebale u najvećoj mjeri slijediti prirodne i administrativne granice, pri čemu svaka od njih nužno ne treba dati jednak broj mandata. Mandat za pojedinu izbornu jedinicu trebao bi se odmjeriti proporcionalno broju birača u ukupnom broju birača u Hrvatskoj.

Također se zalažu za Gongov model, po kojem bi Hrvatska bila podijeljena na šest izbornih jedinica koje uvažavaju ustavnu jednakost biračkog prava i u kojima se bira različit broj mandata.

- Tih šest izbornih jedinica, u ovisnosti o broju birača u svakoj od njih, davalo bi u Hrvatski sabor između 18 i 24 zastupnika, sukladno broju birača u svakoj od njih. - naveo je Bakić.

Osim toga, trebalo bi pročistiti registar birača jer postoji velik nesrazmjer u omjeru broja stanovnika i broja birača.

(Hina)

Saborski zastupnici Sandra Benčić (Možemo) i Arsen Bauk (SDP) najavljene izmjene Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koje uključuju visoke novčane kazne za pozdrav „Za dom spremni”, ocijenili su u utorak kao vrstu kompromisa kako se ne bi mijenjao Kazneni zakon.

- To je sigurno taj kompromis, pri tome neke stvari jesu u prekršajnoj zoni i neke stvari ne treba stavljati u kaznenu zonu, ali neke vrste širenja mržnje i diskriminacije prema manjinama, ranjivim skupinama u društvu, posebno kada se ponavljaju, apsolutno trebaju biti i u kaznenoj zoni. - izjavila je Sandra Benčić (Možemo) u Saboru.

Arsen Bauk (SDP) ocijenio je da će povećanje kazni za pozdrav ZDS imati smisla ako će se kažnjavati.

- Ali vidjeli smo da se dosta toga u tom smislu ne kažnjava, a onda nisam sretan zbog selektivne primjene zakona. Ako će ostati viskove kazne koje se neće primjenjivati, onda to nije niti kompromis, to je onda jedna od težih vrsta trulih kompromisa da se prikaže da se nešto napravilo. - kazao je.

Bauk također smatra da bi zakon trebao precizno popisivati što se kažnjava a što ne kako bi sudovima bilo lakše.

- Što je zakon neprecizniji onda sudovi preuzimaju ulogu zakonodavca čega se grozim, ja sam za to da su vlast u državi Vlada i Sabor a ne sudovi i da zakoni trebaju biti precizni. - rekao je.

Dodao je da se zakonom, čini se, drastično povećavaju kazne za sve prekršaje koji su tamo navedeni zato što je zakon od prije 30-ak godina.

(Hina)

Saborska oporba ocijenila je u četvrtak da dosadašnje Vladine mjere pomoći građanima i gospodarstvu nisu dale rezultata, a kod donošenja novih mjera treba prvenstveno zaštiti najugroženije građane.

Peđa Grbin (SDP) ustvrdio je da dosadašnje vladine mjere kao što su bijele liste, „prijetnje prstom” i inspekcijski nadzori nisu dale rezultate, a još uvijek ne znamo koje će mjere biti na snazi od 1. travnja.

- Ovo što Vlada i HDZ rade s najavama subvencioniranja najma ili svađa HERA-e i Ministarstva oko toga hoće li cijene plina rasti direktno utječe na povećanje inflacije. - ocijenio je Grbin.

- Oni danas još uvijek ne znaju što će ponuditi građanima i gospodarstvu, to hrani zvijer koja se zove inflacija. - izjavio je.

- Među pet najlošijih smo država u Europi po inflaciji, oni koji bi se s njom trebali boriti to ne znaju, a alati postoje. - kazao je naglasivši da treba na vrijeme najaviti mjere da se ljudi znaju pripremiti za travanj.

- Lani su plaće pale za četiri posto, što je oko 400 eura na godišnjoj razini, dok su mirovine realno pale za 3,5 posto. Da se prihvatilo povećanje osobnog odbitka na dohodak, građani bi dobili između 350 i 400 eura godišnje i kompenziralo se ono što su izgubili. - kaže Grbin.

- S druge strane, BDP je narastao, država ima više novca, razlika je u punih deset postotnih poena pa je legitimno pitati zašto iz se državnog proračuna dio tog novca ne vrati građanima. Svi poduzetnici trebaju dobiti iste mjere, ako se svim trgovačkim lancima to ne omogući za očekivati je da će dizati cijene, ali to neće platiti njihova centrala u Njemačkoj nego će prevaliti na kupce u Hrvatskoj. - poručio je Grbin.

Da Vladina borba protiv inflacije nema rezultata smatra i Sandra Benčić (Možemo). Ublažavanje rasta cijena energenata nije rezultiralo time da ne rastu druge cijene esencijalnih proizvoda „zato što je Vlada ušla amaterski u tu priču“.

- Od početka mjere trebaju štititi najugroženije - da se klasificiraju kućanstva koja su najviše pogođena rastom cijena hrane i pića, a treba ostaviti i mjesta za obuzdavanje inflacije. - rekla je.

- Proširenje neoporezivog dijela dohotka ne treba biti za sve, već samo za kategoriju građana s najnižim dohocima. - kaže ona.

Benčić smatra da treba nastaviti ograničavati cijene energenata, a kućanstva treba klasificirati prema tome jesu li u riziku od siromaštva, odnosno je li im pala kupovna moć za osnovne artikle.

Zastupnik Mosta Nikola Grmoja pozvao je Vladu da primijeni mjere koje su predložili još prije dvije godine - smanjenje poreza na dohodak, povećanje neoporezivog dijela primitka na plaću te jedinstveni dječji doplatak.

Naglasio je kako je porast cijena ogroman, a udar na najsiromašnije građane neizdrživ.

- Porast od osam ili 11 posto je samo dodatak na prijašnji rast cijena, dakle dodatan udar na građane. Smatramo da je napravljena kardinalna greška s uvođenjem eura, ali nitko nas nije želio čuti. - kazao je Grmoja i dodao da će ovakvo kretanje inflacije utjecati na manju kupovnu moć građana pa slijedi recesija.

- Ako se smanje subvencije velikim gospodarskim subjektima, pitanje je što će se napraviti gospodarstvu. - kazao je u vezi mogućeg kažnjavanja trgovačkih centara koji nisu dostavili cijene.

(Hina)

Saborska zastupnica stranke Možemo! Sandra Benčić ocijenila je u utorak u Dubrovniku da je HDZ u vezi s Prijedlogom zakona o pomorskom dobru popustio pod pritiskom dijela hotelskog sektora i investitora koji godinama traže da im se omogući zatvaranje plaža samo za njihove goste.

Benčić je rekla na konferenciji za novinare u Dubrovniku, održanoj uoči javne tribine „Nije dobro za pomorsko dobro”, kako se to pokušava kamuflirati kako se ne bi jasno vidjelo u Prijedlogu zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

Istaknula je da je taj prijedlog potvrdio sve sumnje kako je namjera Vlade HDZ-a monetizacija i de facto privatizacija prirodnih obalnih resursa, poglavito pomorskog dobra.

- Građani koji žive uz more više neće moći koristiti pomorsko dobro na način koji im je potreban za život, ne samo u pristupu plažama, već i u pitanjima komunalnih vezova ili sportskih luka. - istaknula je Benčić.

Upozorila je kako će se, prema gospodarskoj valorizaciji, uređene plaže moći isključivo davati u koncesiju, čime bi se „Bandićev adventski model preslikao na cijelu obalu”.

- Za koncesije će moći konkurirati tek nekoliko velikih igrača, a potom će ih kao leno dodjeljivati lokalnim poduzetnicima po tko zna kojoj cijeni. - istaknula je i upozorila kako taj prijedlog zakona predviđa da se plaže, ako su ispred hotela ili turističkih naselja, mogu proglasiti funkcionalnom cjelinom.

- To je izmišljen i pravno upitan koncept. De facto se pomorsko dobro spaja s privatnim vlasništvom. - rekla je Benčić.

Saborska zastupnica stranke Možemo! Urša Raukar - Gamulin rekla je kako Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama sa Zakonom o prostornom uređenju povezuje mogućnost gradnje u obalnom pojasu.

- Omogućena je gradnja objekata palijativne skrbi izvan građevinskog područja i izvan prostornih planova. Nije teško zamisliti da to za godinu ili dvije postane hotel ili apartmani za prodaju. Usuđujem se reći da je to možda bila cijena Schengena. To ne znamo, ali je vrlo sumnjivo. - izjavila je Raukar-Gamulin.

Županijski vijećnik stranke Srđ je Grad Marko Giljača istaknuo je da su građani očekivali zakon koji će uvesti jasan red u gospodarenju pomorskim dobrom kako bi se pronašla prava mjera između potreba građana i svih koji uživaju u prirodnim resursima.

- Ovo je zakon iznimki i velike obmane HDZ-a. Mogli su pošteno reći da žele monetizirati obalu. Zakon će pokrenuti ubrzano gospodarsko izrabljivanje obale kao podloge za nove manipulacije i klijentelističke prakse. - ocijenio je Giljača.

(Hina)

U tri sata ujutro Hrvatski sabor zaključio je maratonsku raspravu o državnom proračunu za 2023. Ni nakon 10 sati rasprave oporbeni i vladajući zastupnici nisu približili svoja stajališta o tom najvažnijem državnom dokumentu.

Za HDZ je proračun realan, uravnotežen, održiv i odgovoran, za oporbu promašen, ziheraški, lažan i dobar samo za državu i Vladu.

HDZ-ovci su tijekom rasprave isticali kako proračun štiti najranjivije te da ukupan trošak mjera za pomoć građanima i gospodarstvu od 2023. do 2025. prelazi preko 643 milijuna eura.

Ogromna sredstva, naglašavali su, ulažu se u ljude, u povećanje plaća, ribarstvo, poljoprivredu, subvenciju cijene plina i struje te povećanje mirovina, stipendija.

Zastupnica Sandra Benčić (ZLB) istaknula je da je struktura proračuna na prihodnoj strani gotovo ista iz godine u godinu, jer se u Hrvatskoj, dodala je, već 30 godina vodi politika porezne nepravde i ekonomske nejednakosti.

- Čitav sustav poreza i doprinosa temelji se na oporezivanju neke niže i srednje klase, a najmanje poreza plaćaju iznajmljivači apartmana. - rekla je Benčić.

Osvrtali su se oporbeni zastupnici i na spajanje općina te isticali kako je za tu namjenu osigurano samo 100 milijuna kuna dok mnoge jedinice lokalne samouprave služe same sebi.

Kad je u pitanju spajanje općina, ministar financija Marko Primorac naglasio je kako su se prisilna spajanja u nekim zemljama pokazala iznimno lošima.

(Hina)