Prikazujem sadržaj po oznakama: ribolov

Europski parlament u utorak je potvrdio nova pravila za nadzor ribarstva u Europskoj uniji koja predviđaju digitaliziranu prijavu ulova za sva plovila i strože mjere nadzora za veća plovila, uključujući i kontrolu putem kamera.

Europska komisija predložila je 2018. reviziju sustava kontrole ribarstva kako bi se modernizirala i pojednostavnila pravila za praćenje ribolovnih aktivnosti i osigurala usklađenost sa zajedničkom ribarstvenom politikom.

Eurozastupnici su tako nakon pet godina pregovora institucija EU-a o uredbi na ovotjednoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu podržali nove propise koji bi trebali pridonijeti boljem upravljanju morskim resursima. Po novim pravilima sva plovila EU-a, bez iznimke, morat će se registrirati i prijaviti svoje ulove na digitaliziran način.

Zapovjednici plovila kraćih od 12 metara moći će ispuniti i podnijeti pojednostavnjenu deklaraciju na kraju ribolovnog dana nakon što sigurno uplove u luku i prije iskrcaja.

Plovila za rekreaciju po prvi će put morati prijaviti ulov putem elektroničkih sustava koje su odredila nacionalna tijela.

Gospodarski subjekti morat će čuvati informacije iz cijelog lanca opskrbe, „od mora do stola“, uključujući od prve prodaje do maloprodaje proizvoda iz ribarstva i akvakulture, navodi Europski parlament u svom priopćenju.

Hrvatski eurozastupnik Predrag Fred Matić (SDP/S&D), potpredsjednik odbora EP-a za ribarstvo, istaknuo je za Hinu kako „ova uredba nije običan regulatorni dokument, nego temelj održivog gospodarenja resursima koji će oblikovati budućnost ribarskog sektora u sljedećim desetljećima”.

- Treba reći da će ovo biti moderna i učinkovita kontrola ribarstva kojom ćemo zaštititi morski okoliš od nekakvih destruktivnih praksi uključujući prekomjerni ribolov, a samim tim, neregulirani i neprijavljeni, ilegalni ribolov. - drži Matić.

- Uredba se odlično naslanja na Uredbu o obnovi prirode koja će se nadam se, biti izglasana u doglednoj budućnosti. - dodaje Matić te očekuje da će „donijeti ravnotežu u kojoj će ribarski sektor i ribari opstati, ali i bioraznolikost i riba za našu budućnost“.

Uredba stupa na snagu 1. siječnja iduće godine no, kako napominje SDP-ov europarlamentarac, u primjeni novih pravila „bit će dosta fleksibilnosti”.

Određena mala plovila mogu biti izuzeta od te obveze do 2030., a sve ribarske flote imat će do četiri godine za prilagodbu tim novim zahtjevima.

Granica tolerancije, razlika između procjene ulovljene ribe i njezine težine u iskrcajnoj luci, bit će 10 posto po vrsti, uz neke iznimke za male količine ulova i za određene vrste.

Nova uredba o kontroli ribarstva dobila je podršku najvećih političkih grupacija centra i Zelenih te je na plenarnoj sjednici u utorak prihvaćena sa 438 glasova za, 146 protiv i 40 suzdržanih.
Zastupnici desnice, ali i krajnje ljevice, u svojim su istupima ustvrdili kako su nova pravila dodatna birokratizacija i ne pojednostavljenje, a posebno su kritizirali odredbu o postavljanju CCTV nadzornih kamera na plovilima.

Pravila predviđaju da će plovila EU-a duljine 18 i više metara, prije svega ona za koja se može pretpostaviti da postoji rizik da ne poštuju nove propise, morati najkasnije četiri godine nakon stupanja na snagu zakonodavstva imati ugrađene sustave daljinskog elektroničkog praćenja, uključujući video nadzor.

Zastupnici desnog kluba Identitet i demokracija ponajviše su kritizirali tu mjeru tvrdeći kako se time narušava i privatnost ribara.

Matić, međutim, te primjedbe odbacuje i napominje kako će takvu obvezu imati samo plovila koja su ranije kršila propise te da će kamere pratiti samo unos ribe na plovilo.

- Uobičajeno je da oni plaše ribare i ribarski sektor. Kamere će biti samo na plovilima većim od osamnaest metara i neće biti Big brother kamere koje će sve što se događa na brodu, nego ono najbitnije: ulazak ribe u plovila i kako je pohranjuju. Dakle, da se vidi što je ulovljeno, a što je na kraju prijavljeno u luci nakon iskcaja i što ostaje na plovilu. Treba istaknuti da će ti podaci biti dostupni samo onim institucijama za nadzor ribolova, a neće se prikupljati nikakvi osobni podaci. - tumači Matić.

SDP-ov eurozastupnik te primjedbe smješta u kontekst skorih europskih izbora te smatra da desnica manipulacijama želi iskoristiti utjecajan ribarski sektor. Ističe kako kritizirane odredbe u Hrvatskoj mogu dotaknuti tek vrlo mali postotak ribarske flote.

Istina je da je teško voditi potpunu evidenciju, posebice malim ribarima, priznaje Matić no dodaje da se „sve to radi za dobrobit ribarstva, cijelog ribarskog sektora a samim tim i ribara, ali i održanja bioraznolikosti“.

- Svaka novost koja se uvodi u startu izaziva odbojnosti i nekakvu rezervu, medutim, kada to zaživi, shvatit će ljudi da tu nema nikakve zle namjere. - zaključuje.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

U Veloj Luci je u organizaciji DSRR Zubatac ovaj vikend održano državno prvenstvo u sportskom ribolovu za seniore u lovu štapom iz brodice.

Prvo mjesto osvojio je Ivan Galzina (Zubatac Zadar), prvog dana u subotu ulovio je 4.257 grama, a drugog dana 2.415 grama ribe. Drugo mjesto pripalo je Darku Dvorniku (Spinut Split) s ulovom od 2.212 o 2.121 gram, a treće Dilanu Mileti (Galeb Rab) s 2.070 grama prvog i 2.105 drugog dana lova u nedjelju. U kategorijama parova, sva tri prva mjesta su zauzeli parovi iz Društva Zubatac iz Zadra.

Najveći ulovljeni primjerak je imao Darko Dvornik Spinut Split koji je uhvatio kostoroga od 853 grama.

Ulovljena je ukupno 771 riba, a ukupna težina ulova bila je gotovo 76 kilograma, uz prosječnu težinu primjerka od 98,56 grama.

dm

Objavljeno u ESPRESSO

Ekipa Corto pobjednik je „big game” natjecanja Offshore Challenge Orebić 2023. Posada voditelja Gordona Svaline ujedno je uhvatila i najveću ribu, tunu od 73,68 kilograma.

Corto će tako predstavljati Hrvatsku na svjetskom prvenstvu u Kostariki s obzirom da je natjecanje u Orebiću bilo kvalifikacijsko. Pobjedničku ekipu uz kapetana Gordona Svalinu činili su Bepo Svalina, Ante Karačić, Nikša Jureškin, Joško Dokić, Krešimir Šalov i Vinko Marušić.

Drugo mjesto osvojili su prošlogodišnji pobjednici iz domaćeg tabore, posada Normabela Josip Brkića, a treće Bokun gruja voditelja Ante Matijice.

Tri ribolovna dana u akavtorijima Pelješca, Korčule, Lastova i Mljeta bila su izdašna, a na koncu se bodovalo 14 tuna dok je devet od 25 posada ostvarilo ulov za plasman.

Četvrto mjesto pripalo je tako ekipi Starac voditelja Ivana Ledenka, Marenda Ivice Sikavice bila je peta, šesto mjesto zauzela je ekipa Adria Dragana Čora, Grill Fish Team čiji je voditelj Jozo Stražičić bila je sedma, Ivo Buktenica bio je voditelj ekipe Lako ćemo na osmom mestu, a na devetom se našla ekipa ŠČ voditelja Ivice Perušine.

Natjecanje je organizirao PŠD Peliška jedra, a u uz ostale sponzore podržali su ga Općina Orebić, Turistička zajednica Općine Orebić i Dubrovačko – neretvanska županija.

Nakon proglašenja pobjednika uslijedio je koncert Opće opasnosti, a fotogaleriju atmosfere s koncerta možete vidjeti OVDJE.

dm

Objavljeno u ESPRESSO
Petak, 19 Svibanj 2023 13:53

Foto / MEŠTRI OD BIG GAME RIBOLOVA U OREBIĆU

Prvog dana Big Game Offshore Challenge natjecanja u Orebiću jučer je bilo pet „kačenja”, četiri tune i jedan luc, tri tune završile su na brodskim „pajulima”, jedna je puštena. U more je vraćen i luc koji se nije bodovao.

Najveću ribu prvog dana uhvatila je posada, odnosno ekipa Corto iz Kaštela, voditelja Gordona Svaline, 73,68 kilograma (165 centimetara), a ista posada izvukla je još jednu tunu, onu vraćenu u more, prije toga naravno bodovanu. To je ujedno i vodeća ekipa.

Prošlogodišnji pobjednici, posada Nomabela Josipa Brkića iz Orebića jučer je izvukla tunu tešku 64,35 kilograma (151 centimetar) te je na drugom mjestu, a treća je posada Joza Stražičića Grill Fish Team s ulovljenom tunom od 47,4 kilograma (141 centimetar).

dm

Objavljeno u ESPRESSO

Održano je županijsko natjecanja u sportskom ribolovu u disciplini ribolova iz usidrene brodice za kategorije seniori i uzrasta do 21 godine starosti. Organizator natjecanja, koje je održano 1. travnja, bio je Savez društava sportskog ribolova na moru Županije dubrovačko neretvanske – Dubrovnik, a domaćin Sportsko ribolovno ekološko društvo „Šijun” iz Slanog. „Šijun” će biti i domaćin predstojećem županijskom natjecanju za sve kategorije u disciplini ribolova s obale koje bi se trebalo održati u svibnju.

Najavljeni početak ribolova koji je trebao biti u 8 sati sati se privremeno pomaknuo te su strpljivi i hrabri barkarioli sa natjecateljima krenuli u ribolov u 8:45 sati. Kraj ribolova je označen u 14:45 sati. Prijavljeno je i natjecalo se 17 Seniora i tri natjecatelja za U21 kategoriju. ARŠK „Orhan” Dubrovnik, ŠRU „Kanjac” Korčula, ŠRD „Glavoč” Trstenik, ŠRK „Felun” Mlini, ERK „Periska” Ploče, ŠRD „Bobara” Cavtat, ŠRU „Pagar” Blato i novoosnovani klub „Šijun” iz Slanoga klubovi su koji su imali svoje predstavnike na natjecanju.

- Želim se zahvaliti na pomoći delegatu Hajrudinu Eminoviću i liječniku na natjecanje dr. Vicku Mihaljeviću u svoje ime osobno te kao glavni sudac natjecanja i predsjednik Saveza društava sportskog ribolova na moru županije Dubrovačko neretvanske - Dubrovnik. Također se posebno zahvaljujem svim članovima SRED „Šijun” iz Slanog, a posebno barkarijolima Borisu Cvjetoviću, Ivu Jeliću, Antoniu Mišeti, Nikši Bjankiju, Nikoli Vukoviću i Domagoju Dedo kao i predsjedniku i tajniku SRED „Šijun” Srđanu Botici i Petru Lončaru na trudu i zalaganju da se ovo natjecanje po prvi puta održi u akvatoriju ispred Slanoga. - kazao je glavnu sudac Mario Šljuka.

- Natjecanje koje su domaćini iz Slanoga odradili na visokoj razini pokazuje povećanje interesa za sportski ribolov s obzirom da je proteklih godina postojao trend pada i odmaka od ove vrste sportskog natjecanja. Ovom prilikom želim još jednom čestitati svim osvajačima odličja i svim natjecateljima na lijepoj sportskoj suboti provedenoj u duhu sportskog nadmetanja. - rekao je još Šljuka.

REZULTATI:

U21 – brodica, pojedinačno:
1. Vinci Turudić ŠRU "Kanjac" Korčula
2. Jakov Bakarić ŠRU "Kanjac" Korčula
3. Toni Grbin ŠRU "Kanjac" Korčula

U21 – brodica, ekipno:
1. ŠRU "Kanjac 1" Korčula u sastavu Vinci Turudić i Jakov Bakarić
2. ŠRU "Kanjac 2" Korčula u sastavu Toni Grbin

Ukupno je ulovljeno 29 primjerka ribe ukupne težine 3 300 gr.
Najveću Ribu je ulovio Vinci Turudić iz ŠRU "Kanjac" Korčula - arbun 215 gr.

u21 brodica 030423Natjecatelji u kategoriji do 21 godine starosti

Seniori - brodica, pojedinačno:
1. Bruno Market ŠRD "Glavoč" Trstenik
2. Mateo Biočić ŠRU "Kanjac" Korčula
3. Ilija Rimac ARŠK "Orhan" Dubrovnik
4. Antonio Sansović ŠRU "Kanjac" Korčula
5. Petar Puljić ŠRD "Bobara" Cavtat
6. Miho Klaić ŠRK "Felun" Mlini
7. Petar Bilonić ERK "Periska" Ploče
8. Ante Sardelić ŠRU "Pagar" Blato
9. Petar Klaić ŠRD "Felun" Mlini
10. Marko Bakarić ŠRU "Kanjac" Korčula
11. Ivan Rajković ERK "Periska" Ploče
12. Marijo Slade ŠRK "Felun" Mlini
13. Marijo Milić "SRED "Šijun" Slano
14. Leo Storelli ARŠK "Orhan" Dubrovnik
15. Mario Mitrović Jelavić ŠRD "Bobara" Cavtat
16. Nikša Bošnjak ARŠK "Orhan" Dubrovnik
17. Marko Šram ŠRD "Bobara" Cavtat

seniori pojedinacno 030423Najbolji ribolovci u pojedinačnoj konkurenciji

Seniori - brodica, ekipno:
1. ŠRU "Kanjac 1" Korčula u sastavu Mateo Biočić i Antonio Sansović
2. ŠRK "Felun 1" Mlini u sastavu Miho Klaić i Petar Klaić
3. ERK "Periska" Ploče u sastavu Ivan Rajković i Petar Bilonić
4. ARŠK "Orhan 1" Dubrovnik u sastavu Ilija Rimac i Nikša Bošnjak
5. ŠRD "Bobara 1" Cavtat u sastavu Mario Mitrović Jelavić i Petar Puljić
6. ŠRD "Glavoč" Trstenik u sastavu Bruno Market
7. ŠRU "Pagar" Blato u sastavu Ante Sardelić
8. ŠRU "Kanjac 2" Korčula u sastavu Marko Bakarić
9. ŠRK "Felun 2" Mlini u sastavu Marijo Slade
10. SRED "Šijun" Slano u sastavu Marijo Milić
11. ARŠK "Orhan 2" Dubrovnik u sastavu Leo Storelli
12. ŠRD "Bobara 2" Cavtat u sastavu Marko Šram

Ukupno je ulovljeno 143 primjerka ribe ukupne težine 14 079 gr.
Najteži ulovljeni primjerak ribe je ulovio Miho Klaić iz ŠRK "Felun" Mlini, arbul 270 gr.

JP

Objavljeno u ESPRESSO
Nedjelja, 26 Ožujak 2023 19:38

Zaboravljeni alat za lov sipa

Tragajući za novim i učinkovitijim, ribolovci su zanemarili, čak i zaboravili, mnoge tradicionalne alate i načine lova, često djelotvornije od suvremenih, piše Dubrovikpress u popularnoj rubrici More. Tako se u lovu sipa, što je glavna djelatnost ribolovaca tijekom proljeća, industrijske varalice iz uporabe posve istisnule klasične alate i načine lova. Šteta, jer neki od njih su učinkoviti, ali i puno zanimljiviji od suvremenih. Primjerice „sipac“ - alat koji „radi na ljubav“.

U ne tako davnoj prošlosti, kada su se vremenske promjene događale „po redu vožnje“, naši su ribari početkom ožujka na pješčana i šljunkovita dna, pet do petnaest metara pod površinom, polagali snopove grana, šiblja i loze. Znali su da će sredinom ožujka jata sipa, vođena nagonom za razmnožavanje, doći u te podmorske vrtove „voditi ljubav” i ostaviti „morsko grožđe“ („uva di mare“) – grozdove jajašaca, te ih potom brižno čuvati. U tom ljubavnom i roditeljskom zanosu, sipe su bile laka meta špurtila i ostiju. Njima su ribari najčešće u kratkom razmaku izvlačili po dvije sipe nejednake veličine. Najprije veću, ali ne zbog njezinih dimenzija, nego zato što je ona obvezno ženka. Naime, ako bi prvo ulovili mužjaka, ženka bi „pustila crnilo“, dok bi mužjak slijep od pohote ostajao na mjestu i čekao povratak drage. Ako se to ne bi dogodilo, mužjak bi poslije kratkog vremena zaboravio staru i pohitao potražiti novu partnericu.

Tu iznimnu pohotnost mužjaka naši su stari koristili tako što su ih lovili prethodno ulovljenom ženkom. „Sigurecom“ ili pribadačom bi je zakačili za strunu, puštali na dno i lagano povlačili. Ne mogavši odoljeti, mužjak kome bi se našla u vidokrugu, odmah bi „zajahao” ženku i ne bi je ispuštao ni kad bi se našao na suhom. „Podvođenjem“ jedne ženke moglo se uloviti desetak i više mužjaka.

Kako su se mužjaci strastveno bacali i na uginule mamce, netko se dosjetio da im ponudi i umjetne. Tako je nastao „sipac“, drvena imitacija sipe, a više možete saznati na Dubrovnikpressu OVDJE.

JP

Objavljeno u ESPRESSO
Označeno u

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković i župan Dubrovačko - neretvanske županije Nikola Dobroslavić sastali su se jučer u Stonu s poljoprivrednicima, školjkarima, vinarima, ali i izaslanstvom otoka Mljeta. Naime, stanovnici na području Nacionalnog parka Mljet traže iste mogućnosti ribolova koje imaju ribari u drugim dijelovima Hrvatske i uostalom i na drugim dijelovima otoka koji ne pripadaju području Nacionalnog parka. Lokalnom stanovništvu na području NP Mljet odredbama EU zabranjeno je naime koristiti neke od tradicionalnih ribolovnih alata koji su stoljećima prehranjivali Mljećane.

U mljetskom izaslanstvu u kojem je bio i ravnatelj NP Mljet Ivo Sršen te zainteresirani stanovnici za ovaj problem koje je donijelo članstvo u EU, bio je i načelnik Općine Mljet Đivo Market koji nam je kazao kako su stanovnici s područja Nacionalnog parka uistinu ozlojađeni jer su ostali bez mogućnosti ribolova nekim tradicionalnim alatima.

mljecani sastanak vuckovic 161222Sastanak mljetskog izaslanstva s ministricom, županom i članovima uprave za ribarstvo. Foto: DNŽ

Što je na koncu dogovoreno na sastanku sa ministricom poljoprivrede Marijom Vučković i županom Nikolom Dobroslavićem Market je kratko rekao: „Dogovoreno je da ćemo pokušati tražiti izuzetak iz zakonodavstva tako da pojedini ribolovni alati, koji su prepoznati kao tradicionalni na otoku Mljetu i dalje budu dopušteni za upotrebu lokalnom stanovništvu.”

ANE MLJEĆKA: MLJEĆANI SU SE ZA PRAVO NA ŽIVLJENJE - STATUS MEREDANUS IZBORILI JOŠ U VRIJEME AUSTRO - UGARSKE

Nakon sastanaka s ministricom pismo je uputila i popularna Ane Mljećka. Ona je dala i povijesni presjek pa tako piše kako su pri osnivanju NP Mljet 1960. stanovnici ugvorom pristali da se na njihovoj zemlji osnuje NP, a da su po tom istom ugovoru imali pravona na obrađivanje polja, uzgajanje stoke, branje drva za gradnju barki i ogrijev na područjima koje je NP odobravo svaku godinu.

„Imali su pravo u Jezerima ribati za osobne potrebe, male i velike vrše, vađenje kunjaka i školjaka i mušula.” - podsjeća Ane Mljećka.

„U Jezerima ne postoji obalni pojas, a više od 80 posto zemljišta kojim se kreću turisti tj. temeljni fenomen, je do samog mora privatno vlasništvo. Za vrijeme Austro - Ugarske monarhije, da bi zaštitili svoja prava i pravo ribolova u zaštićenom području parnicu su vodili s Upravom Bečkog Dvora 18 godina, a koju je stanovništvo dobilo i donesen je zakon - Pravo Življenja - Status Meredanus, a 19. prosinca 1889. godine potpisana je nagodba između stanovnika zapadnog dijela Mljeta i Kraljevskog šumarskog upraviteljstva. S tim zakonom dobili su pravo na tradicionalni način života i tradicionalni način ribanja koje je zagarantirano kasnije i poveljama UN, a koje su potpisale i obje Jugoslavije i Republika Hrvatska kada je međunarodno priznata.” - piše Ane Mljećka.

„Znači da je stanovnicima NP Mljet tradicionalni način života i tradicionalni način ribanja zagarantiran Ustavom Republike Hrvatske. To znači da svaki drugi zakon ili uredba koji ukida i zabranjuje tradicionalni način življenja i tradicionalni način ribanja, protivi se Ustavu Republike Hrvatske odnosno, protuustavan je i protuzakonit. A kako je tradicionalni način života zagarantiran poveljama UN kao ljudsko prava građanina i čovjeka, onda svako njegovo kršenje dovodi do kršenja ljudskih prava.” - zaključuje Ane Mljećka.

Ona dalje u svom pismu navodi kako je „zakonom Pravo na Življenje - Status Meredanus, dobiveno pravo na deset malih vrši, pet velikih vrši, mreže prostice, bukvare, gerarice, srdenare i gavunare”.

„To je bilo osigurano svakoj familiji bez ikakve dozvole. U obje Jugoslavije taj je zakon poštovan, a u SFRJ imali smo pravo na još 200 metara popunice i polandaru.” - navodi Ane Mljećka.

„Na prijedlog stanovnika NP Mljet donesen je zakon o 500 m obalnog pojasa kojeg je Sabor donio na snagu 2002 godine. Stanovnici NP su jedini mogli ribati u zaštićenom obalnom pojasu, a svima drugima je bilo zabranjeno. Međutim pri ulasku Republike Hrvatske u EU naše tradicionalno ribarstvo je potpalo pod gospodarsko - ekonomski razvoj umjesto pod tradicionalni način života koje je zagarantirano poveljama UN i Ustavom Republike Hrvatske. Tradicionalni način života je naše ljudsko pravo građanina i čovjeka i dužnost da prenesemo tu tradiciju na buduće generacije. Zabranom našeg tradicionalnog ribanja, koji je naša egzistencija krše se ljudska prava građanina i čovjeka na jednom dijelu teritorija Republike Hrvatske i EU.” - piše Ane Mljećka.

„Kad idemo bacit mreže (to su sve mreže stajaćice) i kad ulovimo ono malo ribe nahranili smo sa time ne samo našu obitelj nego i susjede koji nisu mogli poći na ribanje ili one starije koji nemaju mogućnosti i koji više ne mogu poći na ribanje. Naši ribari u NP Mljet ne ribaju da bi prodavali ribu nego isključivo da bi nahranili svoje familije. Na Mljetu nema ribarnice da bi mogli kupiti ribu. Najbliža je ribarnica u Dubrovniku 40 milja daleko i treba se voziti brodom. Brod ide ujutro u 6 i vraća se navečer u 6. To znači da stanovnici NP Mljet nemaju pravo jesti ribu, a okruženi su morem koje je najbogatije ribom u Jadranu dok NP koristi njihovu zemlju bez ikakve naknade i na njoj zarađuje novac od ulaznica koje prodaju tisućama turista.” - navodi Ane Mljećka.

„Ako netko zna čuvati more i šume onda to sigurno znaju stanovnici NP Mljet jer čuvaju svoje za buduće generacije. Očuvali su ih kroz stoljeća pa će i nastavit ako ne budu prisiljeni iseliti ukoliko ne mogu prehranit svoje familije. Svaki stanovnik NP Mljet je vatrogasac i to najbolji na svijetu jer brani svoju imovinu, svoju kuću i svoje posjede. Zato je Mljet najzeleniji otok na Mediteranu. Nitko bolje ne može čuvati NP Mljet nego njegovi stanovnici. Zato se svi nadamo da će ovaj sastanak uroditi plodom i da će doći do najboljeg riješenje na obostrano zadovoljstvo.” - zaključila je Ane Mljećka.

Što se tiče sastanka dogovoreno je dakle da će se tražiti izuzetak iz zakonodavstva EU, a zasad je uistinu preuranjeno reći hoće li to biti moguće i ostvariti, no može se reći da je potpuni apsurd ako u lokalnoj vlasti i Nacionalnom parku Mljet nemaju ništa protiv upotrebe mreža i ostalih tradicionalnih ribolovnih alata stanovnika, a nemaju, da o tome odlučuje neki birokrat u Bruxellesu.

Objavljeno u S JUGA

Ivan Radovac iz Lovornog uhvatio je primjerak pauka bijelca kakav dosad službeno nije zabilježen, piše Dubrovnikpress u jednom od najdugovječnijih online priloga o ribolovu u Hrvatskoj.

Vrijedan ulov Ivan je ostvario 27. kolovoza izvukavši pauka bijelca teškog 1.525 grama i dugačkog 53 centinetara. Koliko je to vrijedan i rijedak ulov govori podatak da je znanstveno potvrđen dosad najkrupniji ulovljeni pauk bijelac bio težak 580 grama i dugačak 37 cm.

- Izvukao sam ga oko 18 sati s dubine od 50 metara dok sam sa sinom Nikšom po jakom kurentu i maestralu lovio olignje kraj Molunta. Bacio se na varalicu tipa „inchiku“ težine 90 grama, zlatnog dekora. Nju sam umjesto olovnog lignjarića montirao na kraj klasičnog „tataki“ sistema koji su činile tri „tataki“ lignjarića veličine 1.0 i 1.5 marke „DTD“ i „Yamashita“. Struna je bila najlonska debljine 0,28 mm, štap „Mustad Puls Slow Jigging“, a rola lagani bacački multiplikator. - ispričao je Ivan radovac za Dubrovnikpress.hr, a cijeli tekst te druge fotografije možete vidjeti OVDJE.

JP

Objavljeno u ESPRESSO

U Veloj Luci jučer je održano ekipno, klupsko Prvenstvo Hrvatske u kategorijama seniora, udičarenje, ribolov iz brodice, a u kojoj se konkurenciji natjecalo 13 ekipa i prvenstvo za uzrast do 21 godine u ribolovu iz brodice, a natjecalo se sedam ekipa.

Riječ je o novoj disciplini natjecanja u Hrvatskoj koja se ove godine održava po prvi put. U brodici se nalaze barkarijol i tri natjecatelja iz istog kluba. Domaćini natjecanja bili su DSRR „Zubatac” iz Vele Luke i ŠRU „Pagar” iz Blata, a organizator Hrvatski savez za sportski ribolov na moru.

Pobjednici u kategoriji seniori brodica:
1. PIRKA TRIBUNJ - Alen Lakatoš, Ivan Markoč, Marin Perkov Stipičin
2. MEDUZA ROVINJ - David Pinezić, Marijan Klaričić, Alen Bilić
3. ZUBATAC ZADAR A - Nino Jukić, Ivan Galzina, David Bajlo

Nagrada za najteži primjerak: GOF (Rogoznica) – 337 grama.

Pobjednici u kategoriji U-21 brodica:
1. KANTRIDA RIJEKA - Luka Hajdaraj, Antonijo Gršković, Teo Hajdaraj
2. GOF ROGOZNICA - Luka Karabatić, Nikola Goleš, Dario Karabatić
3. ZUBATAC ZADAR B - Antonio Franić, Dominik Ferjančić, Enzo Kotlar

Nagrada za najteži primjerak: IČIĆI (Ičići) – 410 grama.

dm

Objavljeno u ESPRESSO

Ekipa iz Orebića, posada broda „Normabel” voditelja Josipa Brkića, a koju čine još njegov sin Ante Brkić te Ivan Sinković, pobjednici su „big game” natjecanja „Offshore Challenge Orebić 2022”. Osim toga oni su ujedno zaslužili i nagradu za najveći pojedinačni primjerak ribe, a riječ je o tuni teškoj 66,22 kilograma. Također su se pobjedom na ovom natjecanju, koje je organizirao PŠU Peliška jedra, kvalificirali na Svjetsko prvenstvo 2023. godine u Kostarici.

- Imali smo tri lijepa ribolovna dana, prvi je bilo malo nezgodan zbog vjetra. U petak je bilo vrijeme odlično, sve se posložilo. U neku uru udarila nam je, oko 11:30, lijepa tuna, bila je borba dobrih uru i pol vremena, na kraju je bila riječ od najvećoj ribi natjecanja od oko 66 kilograma. - rekao je za Južni Josip Brkić, voditelj pobjedničke ekipe „Normabel”.

Našalio se Brkić kako su ribolovci bili i humanitarci koji hrane ribu jer je u tri dana ribolova potrošeno na ješku i primamu oko tri pol tone srdela.

pobjednici orebic220522Pobjednička ekipa "Normabel": Ante Brkić, Josip Brkić (voditelj) i Ivan Sinković. Foto: Davor Mladošić

Brkić je uzbuđen naravno i zbog plasmana na Svjetsko prvenstvo na Kostarici. Naravno, tamo će morati loviti iz unajmljenog broda.

- Trebat će sigurno malo prilagodbe, ne samo na novi brod, nego i na novo more, nove vrste riba, tako da će to sigurno biti jedan veliki izazov. - kazao je za Južni Josip Brkić.

Na ovom natjecanju u „big game” ribolovu nastupilo je 26 posada, među njima i jedna ženska posada s voditeljicom Laurom Butirić, a djevojke su tako samim nastupom zaslužile posebnu nagradu organizatora.

Drugo mjesto na „Offshore Challenge Orebić 2022” natjecanju osvojila je posada broda „Corto” s voditeljem Gordonom Svalinom, a treće mjesto pripalo je „Grill Fish Teamu” čiji je voditelj bio Jozo Stražičić.

Ovo je bilo drugo izdanje orebićkog „big game” natjecanja koje je prvi put održano 2019. godine, a nakon toga zbog koronakrize drugo izdanje doživjelo je tek ovaj tjedan. Lovilo se tri dana, od četvrtka do subote u akvatoriju od Pelješca do Lastova, a ulova je bilo više nego 2019. godine.

violic mato 220522Mato Violić. Foto: Davor Mladošić

- Zadnjeg dana ulovljene su četiri ribe, jučer šest i prvog dana jedna riba, sve tune, dok je 2019. bilo ulovljeno samo dvije ribe. Sve ribe su ulovljene u akvatoriju između Mljeta i Korčule. - kazao je Mato Violić iz Peliških jedara.

Na koncu je sva ulovljena riba koja je i završila „na brodu”, odnosno koja je bila zadovoljavajuće veličine, završila, a gdje drugo nego na žaru te je podijeljena okupljenom mnoštvu koje je popratulo proglašenje pobjednika u Orebiću uz koncert Željka Bebeka. Zanimljivo je da je i Bebek kao strastveni ribolovac sudjelovao u ovom natjecanju te sa svojim ekipom osvojio sedmo mjesto. „Offshore Challenge Orebić 2022” tako je završen u subotu navečer besplatnom tunom i pićem, a našlo se i slastica, za više od tisuću okupljenih na proslavi, a kako je bilo sinoć u Orebiću možete vidjeti u fotogaleriji.

Organizatori su naravno zadovoljni, zahvalni svima koji su pomogli organizaciju natjecanja, ali i proslave, jer netko je trebao i ispeći svu ribu, dijeliti piće, a sve to mještani Orebića napravili su volonterski.

Objavljeno u ESPRESSO
Stranica 1 od 2