Prikazujem sadržaj po oznakama: razgovor

Načelnica Općine Vela Luka Katarina Gugić (SDP), koja je 6. na koalicijskoj listi predvođenoj SDP-om u X. izbornoj jedinici, ne natječe se prvi put na parlamentarnim izborima. Ukoliko bude izabrana, u Hrvatskom saboru, kaže, fokusirat će se na otoke i stvaranje preduvjeta za opstanak života na njima. Kad je u pitanju Vela Luka, Katarina Gugić ističe kako želi da to bude snažna otočna zajednica koja zadržava svoje mlade i privlači nove obitelji, sredina u kojoj se ponovo pokreće proizvodnja i povećavaju ulaganja.

Nije Vam prvi put da se natječete za Hrvatski sabor. Na prošlim izborima bili ste na 8. dok ste sada pozicionirani na 6. mjestu koalicijske liste predvođene SDP-om u X. izbornoj jedinici. Očekujete li da s te pozicije možete ući u Sabor?
- Čast mi je ponovno biti na listi. To je potvrda dobrog rada na terenu. Nadam se što boljem rezultatu preferencijalne kampanje i ne opterećujem se s pitanjem koliko sam blizu, odnosno daleko od ulaska u Sabor. O tome će odlučiti biračice i birači.

Hoće li Vam, ukoliko budete izabrani, biti teško obnašati dvije dužnosti – velolučke općinske načelnice i saborske zastupnice? Hoće li možda posao načelnice patiti, kako namjeravate naći neki balans između te dvije dužnosti?
- Kod nas u Veloj Luci kaže se da žena drži tri „kantuna“ kuće. Mišljenja sam da zasada sve to dobro balansiram, iako je ženi puno veći izazov baviti se ovim poslom. Svakako bi bilo još izazovnije i zahtjevnije, no isto tako bi otvorilo i neka druga vrata i mogućnosti za našu otočnu zajednicu, a zbog čega sam se i kandidirala. Da se mogu obavljati te dvije funkcije pokazali su i drugi gradonačelnici i načelnici.

TURIZAM NIJE DOVOLJAN DA NAM OSIGURA BUDUĆNOST I NE SMIJE NAM BITI JEDINI IZLAZ

Imate li možda već sad neki plan Vašeg rada u Saboru, na koje ćete probleme stavljati naglaske, za što ćete se zalagati?
- Prvenstveno ću se fokusirati na otoke i stvaranje preduvjeta za opstanak života na njima. Mi iz godine u godinu gubimo stanovništvo. A samo sto stanovnika može činiti veliku razliku između otočne zajednice koja je vitalna, koja ima dovoljno kvalitetnih kadrova da organizira život i trasira svoju budućnost i one koja je pasivna, koja više gleda unatrag, u bolju prošlost, a ne treba puno da bi se oživjelo gospodarstvo, potaknulo useljavanja i veći natalitet. Naše lokalne demografske mjere su velike, a opet nedovoljne jer treba otvarati nova radna mjesta, što je u otočnim zajednicama koje su na periferiji iznimno teško pokrenuti iznutra. Turizam nije dovoljan da nam osigura budućnost i ne smije nam biti jedini izlaz. Kad bi država smanjila porezna opterećenja i tako potaknula ulaganja u proizvodnju, sve bi se preokrenulo.

katarina gugic interview 130424 3 min

Prije mjesec dana u Veloj Luci obilježen je Dan Općine. Obično je to vrijeme kad se podvlači crta nad učinjenim, ali i iznose planovi za nadolazeće razdoblje. Koliko ste zadovoljni ostvarenjem predizbornog programa, odnosno realiziranim projektima u proteklom trogodišnjem razdoblju?
- Pripremajući se za ovu kampanju stavila sam sve ostvareno na papir i ponosna sam na dosta odrađenih stavki. Osoba sam od riječi, ono što zacrtam i obećam, nastojim i ostvariti, a to su honorirali i mještani 2021. godine. Mislim da se to može vidjeti i u popisu realiziranih projekata. Ponosna sam što sam na čelu Općine u kojoj danas svako dijete ima svoje mjesto u vrtiću čija je cijena od 1. siječnja za 30 posto jeftinija. Prva smo otočna općina koja sufinancira postupak medicinski potpomognute oplodnje. Ponosna sam što sam na čelu općine koja je prva u Dubrovačko - neretvanskoj županiji nakon grada Dubrovnika uvela potpunu transparentnost proračuna, koja je 2021. proglašena među deset najboljih općina u Republici Hrvatskoj po izdvajanju sredstava za zaštitu okoliša. Općine koja je prošle godine proglašena trećom u Hrvatskoj po izdvajanjima za kulturu.

Među otočnim, druga smo općina koja je pokrenula razvoj i aktivnosti Poduzetničkog inkubatora. Pratimo svoje zaposlenike kroz uvjete rada i povećanje plaća, što je izuzetno zahtjevno, pogotovo kada govorimo o predškolskom odgoju, ali smo Općina koja zna da su ljudi snaga i učinit ćemo sve da nastavimo brinuti o povećanju standarda i uvjeta koje zaslužuju. Moram reći i kako naša Općina poštuje i čuva svoju tradiciju i kulturu. Dakako da je još mnogo toga pred nama, Vela Luka mora napraviti još mnogo iskoraka, prije svega u komunalnom redu koji nije na razini kakvoj želimo i to će biti jedan od prioriteta do kraja mandata.

Za koje važne projekte smatrate da ih je moguće realizirati u narednih godinu dana, odnosno do lokalnih izbora?
- Već sada imamo osiguranih preko 2,5 milijuna eura za projekte u narednih godinu dana. Osim novog vrtića, osigurali smo sredstva za uređenje park šume otočića Ošjak, za nastavak projekta „Zaželi-nisi sam“ gdje smo nositelj za zapadni dio otoka, za završetak građevinskih radova uređenja Memorijalne zbirke „Oliver Dragojević“, za projekt modernizacije javne rasvjete, uređenje Meneginove kući za udruge u kulturi, asfaltiranje nerazvrstanih cesta u uvalama, nastavak uređenja šetnica u mjestu, zatim za kompletnu energetsku obnovu zgrade Općine, uređenje prostorija za potrebe Inkubatora.

katarina gugic interview 130424 2 min

Tu su i manji projekti poput uklanjanja otpada kraj reciklažnog dvorišta, digitalizacija rada Općine, uvođenje javnih električnih bicikli… Svi navedeni projekti realizirat će se ili će započeti s realizacijom u narednih godinu dana. Smatram važnim napomenuti da smo projekt rekonstrukcije Zadružnog doma, budućeg Zavičajnog muzeja Vele Luke i Centra za kulturu prijavili na prioritizacijski poziv putem kojeg bi jednim dijelom ovaj projekt financirali putem Intergriranog teritorijalnog programa za otoke, a također na prioritizacijski poziv Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja prijavili smo projekt Aglomeracije Vela Luka. Veliki su to projekti koji bi se značajno odrazili na život mještana, a pred nama je izazovna godina.

Na prošloj sjednici Općinskog vijeća donesena je odluka o kupnji zemljišta za izgradnju Vatrogasnog doma. HDZ Vas često kritizira i oko projekta izgradnje novog dječje vrtića. Što je s tim projektima?
- Prije tri godine obvezali smo se pronaći i otkupiti zemljište za izgradnju novog vatrogasnog doma i drago mi je da smo i to realizirali. Ovo je tek početak. Zemljište se nalazi u neposrednoj blizini zgrade DVD-a, a kupnjom istog stječu se preduvjeti za početak izrade projektne dokumentacije. Putem NPOO-a osigurali smo sredstva za izgradnju novog dječjeg vrtića na Močnom lazu. Ta nam sredstva neće biti dovoljna za izgradnju pa nas čeka kreditno zaduženje. Upravo smo ovaj mjesec dobili Idejno rješenje te čekamo izmjene Prostornog plana kako bi mogli pristupiti ishođenju građevinske dozvole. Dok čekamo novi vrtić, Općina je osigurala sredstva i dodatne prostorije kako bi sva djeca vrtićke dobi bila primljena u vrtić. Osigurali smo i sredstva za nastavak provođenja dva posebna programa i nastavak rada svih osam zaposlenika nakon što je EU projekt produljenog boravka vrtića završen.

HDZ-OVOJ EKIPI U VELOJ LUCI GLAVNA JE SVRHA POSTOJANJA ČLANSTVO U DOBRO PLAĆENIM UPRAVNIM VIJEĆIMA ŽUPANIJSKIH USTANOVA

Prostorni plan temeljni je razvojni dokument svake jedinice lokalne samouprave. HDZ Vam zamjera kako njegova izrada predugo traje. Dakle, kad se može očekivati da bude uvršten na dnevni red Općinskog vijeća?
- Mogu se složiti da njegova izrada traje predugo, ali i da nije tako, lokalni HDZ bi ponovno našao nešto drugo za zamjeriti jer ništa drugo i ne znaju. Radi se o ekipi kojoj je glavna svrha postojanja članstvo u dobro plaćenim upravnim vijećima županijskih ustanova u Veloj Luci, a glavna aktivnost im je opstrukcija rada Općine i vrlo često iznošenje neistina. Prostorni plan je sveobuhvatan dokument i sami ste rekli, temeljni razvojni dokument Općine na kojem smo aktivno radili protekle tri godine. Je li moglo sve ići brže? Moglo je.

Međutim, nekad se određeni projekti ne razvijaju onoliko brzo koliko bi htjeli, a rješavanje problema često ne ovisi samo o Općini kao što je i u ovom slučaju. Kada uzmete u obzir da jedno mišljenje službe unutar Ministarstva morate čekati sedam mjeseci, shvatite koliko, unatoč svim e-procedurama, nažalost, u državi sve ide presporo. Drago mi je da smo njegovu izradu priveli kraju te je prijedlog Plana zajedno sa Strateškom procjenom utjecaja na okoliš spreman za javnu raspravu koja nas čeka za koji tjedan. Prilika je to za sve Velolučane da se aktivno uključe u istu kako bi u budućnosti izbjegli scenarije „nismo znali“. Velolučani znaju na što mislim.

katarina gugic interview 130424 1 min

Kakva je Vaša vizija razvoja Vele Luke?
- Vidim Velu Luku kao snažnu otočnu zajednicu koja zadržava svoje mlade i privlači obitelji izvana, kao sredinu u kojoj se ponovno pokreće proizvodnja, povećavaju ulaganja.

Već neko vrijeme traju radovi na rekonstrukciji i uređenju zgrade Centra za kulturu u kojem će biti i Memorijalna zbirka Olivera Dragojevića. Kad bi taj projekt trebao biti gotov? Ide li sve po planu?
- Radovi su započeli krajem 2020.godine, praktički usred korona krize i drago mi je da se približavaju kraju. Trenutno smo pri kraju IV. faze, a imamo odobrena sredstva za V.fazu koja ujedno znači i završetak građevinskih radova te predstoji opremanje zbirke. Muzejsko vijeće je prošlog ljeta odobrilo Idejnu muzeološku koncepciju te predstoji ishođenje suglasnosti na Glavnu muzeološku koncepciju. Kad uzmemo u obzir da se dobre izložbe pripremaju godinama, a muzeji desetljećima zadovoljni smo odrađenim.

„Neka glazba bude jedan od motiva za daljnji prosperitet Vele Luke“, izjavio je Oliver Dragojević 1998.godine, a 26 godina nakon, uređenje zbirke jedan je od većih infrastrukturnih projekata Općine. Rezultat je to zajedničkog rada obitelji Dragojević, muzejskih stručnjaka, projektanata, stručnih službi Ministarstva, Općine, Centra za kulturu, ali i glazbenika koji su surađivali s Oliverom, a ako sve bude išlo po planu, u ljeto 2026. istu ćemo i otvoriti. Do tada, ponosna sam što smo dom „Traga u beskraju“, iako to puno ne ističem jer sam mišljenja da slike govore više od riječi, ali posebno se veselim „Tragu u beskraju“ koji će se i ove godine održava u Veloj Luci, od 26.do 31.srpnja.

SLIJEDI LI SDP-U DALJNJE RASLOJAVANJE IZGUBI LI IZBORE? GUGIĆ: NE RAZMIŠLJAMO O GUBITKU IZBORA

Je li Zoran Milanović i dalje SDP-ov kandidat za premijera?
- Odgovorom na ovo pitanje dovodim se u opasnost da prekršim upozorenje koji je dao Ustavni sud s obzirom da je u ovoj državi nekima dozvoljeno pričati o svemu, a nekima nije. Međutim, svi sve znaju.

Slažete li se s njegovom retorikom, posebno kad su u pitanje žene, a nekoliko njih je grubo izvrijeđao i ponizio u svojim nedavnim istupima?
- Osobno takvih iskustava nisam imala, ali bez obzira o kome se radi, naravno da se ne slažem s takvom retorikom. Hrvatska je po mnogočemu muško društvo. Kako to promijeniti, tako da se i dalje mi političarke dokazujemo iznutra i prema vani, iz dana u dan, i javnosti i našim kolegama kako bi utrli put stvarne jednakosti i osvijestili da je takva retorika promašena. Kod nas u Veloj Luci se 18 žena nalazi na čelnim pozicijama i neumorno rade za dobrobit Lučana i na njih sam neizmjerno ponosna. Također, na našoj listi u X.izbornoj jedinici čak je osam žena.

Je li on po vama i dalje predsjednik Republike Hrvatske?
- Zoran Milanović predsjednik je Republike Hrvatske izabran od strane građana još od 2020.godine.

Što mislite da će se događati u SDP-u ako izgubite izbore? Peđa Grbin u tom slučaju više neće biti predsjednik stranke, no slijedi li SDP-u daljnje raslojavanje?
- Ne razmišljamo o gubitku izbora. Svakako, SDP mora jačati rad na terenu, posvetiti se temeljnim političkim postulatima i članovima, bez kojih i nema organizacije.

U slučaju pobjede, mislite li da bi vlada SDP-a s desnim strankama opstala do kraja mandata?
- SDP je nositelj demokratskih i društvenih promjena u ovom procesu, a tko može i želi - može nas pratiti na tom putu.

DVIJE KANDIDATKINJE S KORČULE PRIZNANJE JE OTOKU

Kako ocjenjujete listu SDP-a u našoj izbornoj jedinici?
- Negdje sam pročitala da je HDZ U X.izbornoj jedinici poslao „bojnu umirovljenika na mlade jastrebove SDP-a“. Čast mi je što sam ponovno na listi za Hrvatski sabor s ljudima koji su se proteklih godina dokazivali radom na terenu, u gradovima i općinama. Svaki od njih može biti ponosan na neka svoja postignuća, svaki od nas je bolji od drugog u nečemu. SDP u Dalmaciji ima odlične rezultate, krenimo od Supetra, Milne, Jelse, Komiže, Makarske, Trogira, Gradca, Ploča, Korčule. Sve su to sredine gdje je SDP na vlasti. Jedni drugima smo uzor, inspiracija i razlog da budemo još bolji i uspješniji, da iz naših lokalnih sredina pokažemo kako Hrvatska može biti uspješnija i sretnija.

katarina gugic interview 130424 4 min

Je li SDP trebao drugo mjesto na listi dati Ivici Puljku i je li njegova stranka Centar dobila previše? SDP-ovci u Splitu otvoreno su se izjasnili protiv Puljka. Kako to komentirate?
- To je rezultat dogovora. Svaki dogovor je pogodba koja zadovoljava pojedine strane više ili manje. To svakako nije umanjilo moj angažman i motivaciju oko ostvarivanja cilja. Sagledavajući širu sliku, potrebni su nam partneri sa sličnim pogledima na budućnost Hrvatske.

Osim Vas, na listi, odnosno, nekoliko mjesto ispod, kandidatkinja je i korčulanska gradonačelnica Nika Silić Maroević. Dvije kandidatkinje s otoka Korčule.
- To je veliko priznanje našem radu na otoku i sretna sam zbog moje kolegice.

SEDAM GODINA SAM NAČELNICA, SADA ŽELIM DATI SVOJ DOPRINOS I NA VIŠOJ RAZINI

Mislite li da je Dubrovnik, grad koji u našem dijelu izborne jedinice ipak ima najviše stanovnika, nepravedno zapostavljen? Naime, v.d predsjednica dubrovačkog SDP-a Anita Bonačić Obradović na zadnjem je mjestu na listi?
- Mislim da je biti na listi već samo po sebi velika čast, a s obzirom da imamo mogućnost preferencijalnog glasovanja i onaj posljednji ima priliku ući u Sabor. Želim kolegici što bolji rezultat, a isto tako i bolji uspjeh SDP-a u Dubrovniku. Mi smo u istoj Županiji i moja je želja daleko jači SDP u cijeloj Županiji.

Zašto bi birači trebali preferencijalno glasati za Vas?
- Voljela bi prije svega da birači ipak iziđu i odluče o našoj budućnosti. Politika se bavi ljudima i vrijeme je da shvatimo da politika ne treba biti nešto što je odvojeno od svih nas. Bit ću sretna ako zaokruže našu listu, a dakako ako i zaokruže mene. Ne mislim da sam bolja od drugih, ali mogu ponuditi biračima da ću biti odgovorna zastupnica i da ću biti njihova predstavnica, u punom smislu te riječi. Načelnica sam Općine već sedam godina, ali sada želim dati svoj doprinos i na višoj razini. Nije mi teško raditi i ono što zacrtam i obećam nastojim i ostvariti. Ne dijelim ljude po politici, otvorena sam uma i srca i gledam u budućnost. Optimist sam i tako vidim ono što je pred nama, bez utega i opterećenja iz prošlosti.

Kolikom broju mandata se nadate u X. izbornoj jedinici?
- Što većem, kako bi mogli bolje provoditi socijaldemokratske politike, kao što je i na državnom nivou cilj parlamentarna većina.

U kakvoj Hrvatskoj želite živjeti?
- U društvu koje se ne dijeli na podobne i nepodobne, u kojemu se ne broje politička zrnca, otvorenijoj, tolerantnijoj Hrvatskoj. U društvu bez korupcije, protežiranja po političkoj, kumskoj i rodbinskoj vezi. U Hrvatskoj koja zadržava svoje mlade talentirane i sposobne ljude, a nije tek početna stanica za razvijenije zemlje. Možda nećemo nikad doseći taj priželjkivani stupanj razvoja, ali da je više pravde u ovoj zemlji, manje bi nam mladih odlazilo. A mladi jesu naša budućnost i oni koji bi trebali krojiti neke nove iskorake.

Objavljeno u S JUGA
Subota, 23 Prosinac 2023 17:07

LISTE ČEKANJA ODGOVORNOST SU RAVNATELJA BOLNICA

Ministar zdravstva Vili Beroš u razgovoru za Hinu iznosi mjere koje očekuju bolnički sustav u idućoj godini, nakon prijenosa upravljačkih prava nad općim bolnicama sa županija na državu, kao i plan kako će smanjiti liste čekanja.

S prvim danom Nove godine država preuzima upravljanje općim bolnicama, to je reformska mjera koju ste najavili radi financijske održivosti i organizacijske reforme bolničkog sustava. Što slijedi?
- Procedura i hodogram je vrlo jasan. Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti prenose se osnivačka prava sa županije na državu, u roku od tri mjeseca imenovat ćemo nova upravna vijeća sa sedam članova u kojima će biti i predstavnici županija, kako bi oni i dalje sudjelovali u upravljanju bolnicom. Upravna vijeća će potom u roku od osam dana imenovati ravnatelje, uz suglasnost ministra. Do 1. srpnja bolnice trebaju izraditi nove statute, a prijenos prava, ali i obveza, definirat će se sporazumima između županija i države. U postizanju održivosti sustava važan je i financijski aspekt. Stoga će se opće bolnice implementirati u sustav državne riznice te će Ministarstvo financija u svakom trenutku imati uvid u njihove aktivnosti, što mislim da je dobra poluga u postizanju financijske održivosti. Valja napomenuti da će županije i dalje dobivati decentralizirana sredstva, no ona će biti umanjena za iznos koji se odnosi na bolnički sustav. Primjerice, ove godine imali smo 54 milijuna eura decentraliziranih sredstava, od kojih je 20 milijuna usmjereno u bolničku zaštitu, a ukupni iznos smo za iduću godinu dodatno povećali pa će po toj osnovi županije dobiti 43 milijuna eura.

Krapinsko-zagorska i Međimurska županija te Grad Zagreb protive se preuzimanju bolnica, zatražena je ocjena ustavnosti te odluke. Što očekujete?
- Svatko tko misli da nije u adekvatnoj poziciji, odnosno da su mu prekršena ustavna prava ima pravo na to. U odnosu na postupke ocjene ustavnosti Vlada se očitovala Ustavnom sudu da oni nisu utemeljeni te je predložila da se ne prihvate. No, moramo pričekati odluku Ustavnog suda i kakva god ona bila, mi ćemo je poštivati.

Preduvjet za strukturalne i organizacijske promjene u bolnicama jest donošenje nove Mreže javne zdravstvene zaštite. Kada će biti usvojena i što će donijeti novoga?
- Novom Mrežom, koju ćemo donijeti u prvom kvartalu 2024, omogućit će se reorganizacija bolničkih kapaciteta. U skladu s reformskim ciljevima smanjit ćemo broj akutnih kreveta tamo gdje je to opravdano te povećati kapacitete dnevnih bolnica i broj kreveta za palijativnu skrb i dugotrajno liječenje. Nije nam cilj da svaka bolnica radi sve specijalističke postupke već da nastavi pružati one koje u kontinuitetu obavlja kvalitetno i učinkovito. Ministarstvo je u suradnji s relevantnim dionicima, uključujući i predstavnike bolnica i osnivača, izradilo nacrt nove Mreže uzimajući u obzir niz kriterija, poput popunjenosti postelja i izvršenosti za 2019., 2022. i prvih šest mjeseci 2023., vrstu i broj djelatnosti u svakoj bolničkoj ustanovi, stanje ljudskih resursa, gravitaciju pacijenata prema županiji te geografski položaj bolnice u odnosu na regionalni centar. I to je temelj za donošenje nove Mreže.

beros 231223 2 min

Koji su kriteriji za smanjenje broja akutnih kreveta i spajanje odjela, možete li navesti neke primjere?
- Na bolničkim odjelima s popunjenošću akutnih posteljnih kapaciteta na godišnjoj razini od 30 do 60 posto smanjit će se broj kreveta u skladu sa potrebama pacijenata. Odjele s popunjenosti preko 70 posto nećemo dirati, jer nam je cilj doseći popunjenost 80-85 posto. Tako ćemo, primjerice, broj akutnih kreveta smanjiti u KBC-u Rijeka za 10 posto, u varaždinskoj bolnici za 11 posto, a u vinkovačkoj bolnici za 12 posto. Primjerice, bilježi se kontinuiran pad popunjenosti postelja u djelatnosti oftalmologije i optometrije, otorinolaringologije, pedijatrije, ginekologije i opstetricije. S druge strane nedostaju kapaciteti za palijativno liječenje. Zato je plan povećati palijativne kapacitete, npr. u OB Bjelovar sa šest na 50, Koprivnici s pet na 30 a u OB Pula s pet na 15. Svemu tome će se pristupati na razini same ustanove i u skladu sa stvarnim potrebama sustava. Ne može se operirati karcinom crijeva ako se ne može osigurati optimalan nastavak liječenja maligne bolesti. Ali se mogu raditi druge operacije za koje postoji stručan kadar, odgovarajuća medicinska oprema i dovoljan broj slučajeva kako bi se zadržala kvaliteta zdravstvene zaštite i osigurali dobri ishodi liječenja. Uz to, bolnice ćemo regionalno povezati pa će i to biti dio rješenja.

Koliki je zdravstveni proračun za 2024, što je sa sanacijom dugova i hoće li rasti limiti bolnica?
- Moram zahvaliti ministru financija Marku Primorcu, koji prepoznaje složenost zdravstvenog sustava i intenzivno sudjeluje u provedbi i osmišljavanju zajedničke financijske politike. Zdravstveni proračun za sljedeću godinu iznosi 7,1 milijardu eura, za 41 posto je veći nego 2022. godine te od ovogodišnjeg koji je iznosio 6,5 milijardi eura. Činjenica je da se porast dugova u zdravstvu smanjuje. Vlada je odgovornom fiskalnom politikom u zdravstvu u 2022. osigurala 467 milijuna eura a u 2023. godini 221 milijun eura, što je 50 posto manje nego 2022. To je pokazatelj da reformski učinci postizanja financijske održivosti postaju sve više vidljivi. Također, HZZO je racionalizirao trošak imunoterapije za oko 60 milijuna eura kroz smanjenje cijena tih lijekova, pa će bolnice za njih plaćati manje, a to bi trebalo utjecati na smanjene duga prema veledrogerijama kad su u pitanju skupi lijekovi. Ideja nam je također prijeći s limitnog plaćanja na plaćanje bolnicama po izvršenoj usluzi, odnosno kvaliteti i učinkovitosti rada, no za to je potreban određeni prijelazni rok. Time se posebno bavi ekonomska struka u okviru Ministarstva zdravstva.

Jedna od glavnih reformskih mjera od koje se puno očekuje je objedinjena javna nabava, što je tu napravljeno?
- Obvezali smo se da ćemo do kraja godine objediniti 85 posto svih nabavnih procesa. Sada smo na više od 80 posto, ali ćemo do kraja godine sigurno ostvariti zadani cilj do 85 posto. Moje je mišljenje da bi, s obzirom na važnost i opseg nabave u zdravstvu, trebala postojati središnja državna agencija koja bi se bavila nabavom u zdravstvu. Sve to vodi prema standardiziranju usluga i smanjenju cijena nabave. U sljedećoj godini planiramo uštedu koja će doseći značajnih 5 posto od cjelokupne javne nabave u javnom zdravstvenom sustavu.

Duge liste čekanja najviše muče građane. Rekli ste da ćete do kraja godine smanjiti prosječno čekanje na dijagnostiku na 270 dana kao prvi korak.
- Ostvarili smo ambiciozan plan, postigli smo prosječno čekanje od 270 dana za sve dijagnostičke postupke unutar bolničke zdravstvene zaštite. Naravno, to se ne odnosi na hitne slučajeve koji se rješavaju u kratkim rokovima i za koje smo uveli i onkološke uputnice. Vezano za dijagnostičke postupke za koje liječnik procijeni da pacijent može čekati, trenutno imamo 188.604 narudžbi, na koje se prosječno čeka 167 dana. U usporedbi s lipnjem, kada se čekalo 207 dana, bilježimo pad lista čekanja za 19 posto. Liste čekanja odgovornost su ravnatelja bolnice i ako netko ima listu čekanja preko 300 dana, odgovor zašto je to tako krije se u jednom od četiri faktora - broju uređaja, broju doktora, organizaciji rada i broju naručenih pacijenta.

beros 231223 3 min

U slučaju nedostatka uređaja, ravnatelj mora upozoriti i Upravno vijeće i Ministarstvo i predložiti način rješavanja problema. To može biti zahtjev za nabavom opreme a kod ostalih faktora može drugačije organizirati rad, dodatno ugovoriti liječnike iz drugih bolnica ili domova zdravlja, odnosno povezati se drugim bolnicama u regiji. Ravnatelji bolnica moraju aktivno upravljati procesima lista čekanja. Financijski preduvjeti za to su riješeni, Vlada i Ministarstvo zdravstva pružili su sve poluge. Međutim, događaju se situacije da saznam da je u određenim bolnicama, i to prije samih ravnatelja, čekanje recimo za magnet abdomena 700 dana. Trideset ustanova je na svojim web stranicama objavilo transparentne liste čekanja, no 32 još nisu. Kao ministar imam odgovornost prema hrvatskoj javnosti, ali imaju odgovornost i ostali a ponajviše ravnatelji. Imam potrebu dodatno naglasiti da nas na smanjenje lista čekanja nije prisilila Europska komisija, kao što je nedavno bio naslov u novinama, ja sam kao ministar svjestan da je to veliki problem i želim ga riješiti. Stoga i u sljedećoj godini nastavljamo jednakim tempom smanjivanja listi čekanja. Jer naš glavni indikator je zdravlje naših pacijenata.

Hoće li i kada obiteljska medicina dobiti administratore koje traže radi administrativnog rasterećenja, da se mogu više posvetiti pacijentima, te što se poduzima po pitanju nedostatka kadrova u primarnoj zaštiti?
- Cilj nam je administrativno rasteretiti liječnike i ja to apsolutno podržavam. Jačanje primarne zdravstvene zaštite jedan je od specifičnih ciljeva reforme. Pomaka ima ali ne dovoljno odnosno može bolje. Trenutno HZZO radi na tome i na dobrom je tragu uvođenjem e-HZZO aplikacije koja će uvelike pojednostaviti procese i olakšati rad. Osim toga, aktivno se radi na modelima uvođenja administrativne podrške u radu primarne zdravstvene zaštite, što bi išlo s novim modelom ugovaranja. U okviru izrade nove Mreže razmatramo i mogućnost određenog smanjenja standardnog broja osiguranika po jednom obiteljskom liječniku. Kada je riječ o kadrovima, doista želim da nam se nikada više ne dogodi da se specijalizacije ne raspisuju 10 godina.

Stoga smo napravili sve što je moguće da izvučemo maksimalna sredstva iz europskih fondova za financiranje specijalizacija. Na razini primarne zaštite osigurali smo financiranje 922 specijalizacije iz ESF Fonda i Nacionalnog programa oporavka i otpornosti te ESF+ fonda. Specijalizaciju je dosad započelo 660 specijalizanata, a neki su već i završili. Početkom iduće godine raspisat će se poziv za 243 specijalizacije doktora medicine i 35 specijalizacija za magistre farmacije koji će se financirati iz ESF+ fonda. Naravno, svoj dio morat će odraditi i lokalna samouprava da bi privukla liječnike u svoju sredinu.

Onkološki bolesnici još čekaju na provedbu Nacionalne strategije za borbu protiv raka koja je donesena 2021. a uključuje uspostavu nacionalne onkološke mreže, bazu podataka, bolju dostupnost terapije, praćenje ishoda liječenja. Što im poručujete?
- Akcijski plan je pred donošenjem nakon duljeg procesa međuresornog usuglašavanja, a idući tjedan će na sjednici Vlade biti odluka o sklapanju ugovora o nabavi 21 linearnog akceleratora s obzirom na završenu javnu nabavu. Riječ je o dosad neviđenom ulaganju od 85 milijuna eura europskog novca za pet KBC-ova i zadarsku bolnicu kako bi se poboljšala dostupnost radiološke dijagnostike i terapije. S bolnicama su potpisani ugovori s krajnjim rokom za pripremu prostora za smještaj uređaja do kraja 2024. godine kako bi se uređaji u ugovorenom roku mogli staviti u pogon. Nabavlja se i druga oprema, a sredstava su osigurana i za izgradnju osam tzv. bunkera u kojima će uređaji biti smješteni.

Za izradu softwarea za onkološku bazu podataka u tijeku je žalbeni postupak u sklopu nabavnog procesa, na što ne možemo utjecati i čekamo ishod, ali Ministarstvo je napravilo sve potrebno. Jedan od pozitivnih primjera izvrsnosti hrvatske medicine je zasigurno Klinika za tumore u kojoj smo prošlog tjedna predstavili nove iskorake u organizaciji bolničkih procesa u smislu eliminiranja lista čekanja, primjerice na operacije tumora dojke, kolorektalnog karcinoma i drugih malignih tvorevina. Mi to prepoznajemo te će bolnica dobiti dodatnu opremu i idemo u njezinu dogradnju, što je pravi smjer prema stvaranju jednog od nekoliko centara izvrsnosti koji će grupirati onkološke pacijente i pružati im najveća dostignuća medicine u tom području. Radi uspješnog liječenja onkoloških bolesnika više ulažemo u preventivu. Uvodimo nove modele pružanja preventivnih usluga, čime država i zdravstveni sustav aktivno brine i pruža jednake mogućnosti brige o zdravlju samih građana. Preventivom želimo očuvati zdravlje i što ranije prepoznati razvoj bolesti jer su i time ishodi liječenja značajno bolji.

Tamara Marinković (Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Nakon što je prvom dijelu intervjua za Južni govorio o prometnim projektima, poglavito brzoj cesti Osojnik – Zračna luka Dubrovnik i cestovnom povezivanju Plješca, župan dubrovačko – neretvanski u drugom dijelu razgovora govorio je o odnosima s dubrovačkim HDZ-om, pločanskim gradonačelnikom Mišom Krstičevićem, očekivanjima od HDZ-a na Korčuli, a otkrio je i kako je DORH posjetio Općinu Smokvica.

U kakvom ste odnosu s dubrovačkim HDZ-om. Nije tajna da ste se razmimoišli u mišljenjima s gradonačelnikom Dubrovnika Matom Frankovićem po pitanju trase brze ceste kroz Rijeu dubrovačku, ali i po pitanju odnosa s predsjednikom Zoranom Milanovićem. Za naše čitatelje koji to možda nisu pratili na koordinaciji ste odlučili kako ga nećete pozvati na 30. obljetnicu oslobođenja hrvatskog juga, a gradonačelnik Franković je s predsjednikom Milanovićem ipak otišao položiti vijence na Boninovo.
- A dobro, tu se nismo razumjeli, to je točno, ali ne mislim da je to sad neki preteški problem. Franković je smatrao da on kao gradonačelnik, kada je pozvan od predsjednika da dođe položiti s njim vijenac, a o tome se tada radilo, da ne može to odbiti. Tu treba razlučiti situacije kad se poziva nekog visokog dužnosnika od one kad protokol nas poziva. Pozivanje nekoga je naša stvar. Mi uzimamo sebi za pravo hoćemo li pozvati predsjednika Sabora, predsjednika Vlade, predsjednika države i tu stojimo iza te odluke. Je li ona dobra ili nije, naravno, može svatko imati svoje mišljenje. Mi smo uvjereni da smo postupili ispravno. A druga je situacija kad protokol predsjednika najavi da predsjednik dolazi u Dubrovnik, onda se naravno i mi odazovemo. Dakle, Mato Franković za 30. Obljetnicu oslobođenja nije zvao predsjednika, nego se odazvao polaganju vijenaca. Tu je međutim bilo nekorektno od Ureda predsjednika da je na to polaganje zvao gradonačelnika, a nije zvao npr. župana.

Biste li se odazvali da su vas pozvali iz Ureda predsjednika?
- Bilo je za tu obljetnicu s Uredom predsjednika dogovoreno zajedničko polaganje vijenaca u 9 sati, ali je Ured predsjednika od toga odustao i samovoljno odlučio da će predsjednik sam polagati u 10 sati na što nismo bili pozvani.

dobroslavic interview 081023 1 min

Nakon dugo godina pošli ste u Ploče.
- Što znači nakon dugo godina?

Jeste li u prvom mandatu Miše Krstičevića ikako išli u Ploče, jer Krstičević zna reći kako izbjegavate doći.
- Pa išao sam ja u Ploče. Kako nisam išao. Meni bi Mišo Krstičević trebao objasniti zašto on nije bio ni na jednom sastanku koji je organizirao župan. To bi morao prvo odgovoriti. Drugo, mi smo u Pločama, sami ili s Gradom Pločama, ali mi kao nositelji, provodili nekoliko važnih projekata. Jedan je, poduzetnički inkubator koji funkcionira odlično. Drugi je projekt zaštite prirodnih vrijednosti s vjetro orguljama s Domom, odnosno obnovom stare škole u Baćini... Mi nemamo neke posebno dobre odnose, ali mi uvijek sa svima inzistiramo na korektnim odnosima.

U puno ste boljim odnosima s ostalim SDP-ovcima. Vidim da Vi, a i ministar Branko Bačić, odlično funkcionirate s Katarinom Gugić u Veloj Luci.
- Mi ne pravimo razliku između načelnika općina, odnosno gradonačelnika, jer smatramo da je svaki od tih gradonačelnika i načelnika ili načelnica izabran na izborima i ima svoj legitimitet. Tu nam ništa nije sporno. Mi sa svoje strane uvijek nastupamo otvoreno i korektno, a samo je pitanje kakav je odaziv s druge strane. Primjer je gospodin Krstičević koji se ne odaziva na sastanke koje je organizirao župan. Naravno, on to može. Ne mora doći na sastanak, ali to nije doprinos korektnim odnosima da bi sad čovjek poželio poći kod njega u posjet. Ostali, da tako kažem s lijevog političkog spektdra, ponašaju se drugačije. Doista, tako da nema nikakva razloga da se mi ne odazivamo recimo na sastanke kad nas zovu, bez obzira iz koje su političke opcije.

dobroslavic interview 081023 2 min

Spašavali ste i Kuzmu Tomašića u Smokvici.
- Jesmo, pomagali smo mu.

Na koncu ipak niste blokirali račun Općine Smokvica zbog dugovanja za Muzej zlata i srebra.
- Pa nismo ga blokirali, jer smo se s njim sporazumjeli i dogovorili, potpisali da će on te svoje obveze vraćati u ratama. I taj je sporazum i sada na snazi. On mora svaki mjesec određeni iznos uplatiti. Ako slučajno ne bi uplatio, tada ćemo ići na te zadužnice, samo neće ići ona velika zadužnica, na cijeli iznos, nego smo mu omogućili da plaća parcijalno i ako se ne uplati rata pustili bismo zadužnicu na taj iznos neplaćene rate. Mi, sve i kad bismo željeli, nemamo pravo nikome oprostiti dug prema proračunu županije. To nije naš novac, to je javni novac.

Je li otvoren Muzej?
- On je zapravo završen, ali nije otvoren. Muzej ima i drugih problema osim ovoga, mislim da su tamo bile podnesene neke kaznene prijave i onda je, prema obavijesti od načelnika, on morao predati dokumentaciju DORH-u.

Kaznene prijave za što?
- Pa ne znam točno, ali ne bih u to niti ulazio jer ne znam o čemu se radi niti jesu li osnovane pa niti tko ih je podnio, ali je načelnik nama prenio kako mu je DORH oduzeo tu dokumentaciju temeljem tih prijava. Što se tu događa mi ne znamo.

dobroslavic interview 081023 3 min

Kako je HDZ izgubio sve izbore na Korčuli? Istina je da HDZ ima većinu u blatskom općinskom vijeću, da je bilo tijesno u Korčuli, Lumbradi, ali činjenica je da ste na otoku Korčuli kao stranka „u banani”.
- Izgubili smo čelna mjesta u jedinicama lokalne samouprave, to je točno, ali nismo izgubili podršku i biračko tijelo Tamo imamo dakle imamo Velu Luku, gdje je objektivno naš politički suparnik uvijek bio jak i tamo je uvijek bilo nekako na vagi. Imali smo i mi naše mandate, HDZ-ove načelnike, ali je bilo i SDP-ovih. Na prošlim izborima je prevagnulo na stranu SDP-a, a i u Korčuli također ioako smo vjerovali da se u Korčuli neće izgubiti izbori zato što se kvalitetno radilo uz puno projekata. Međutim, dogodilo se kako se dogodilo. Ipak, nismo izgubili biračko tijelo na Korčuli, niti u gradu, niti u Lumbardi, niti našim redovima, to je poznato, praktički unutar HDZ-a pa je to dovelo i do toga da je naš bivši član sada nezavisni načelnik. Ali želim reći da mi nismo izgubili biračko tijelo na Korčuli, recimo za primjer da smo na izborima za župana i za Županijsku skupštinu pobijedili na otoku. Mislim da je jedino u Veloj Luci bio nešto lošiji rezultat. Dakle, očito je da su to neki lokalni prijepori koji su doveli do ovog rezultata. Nama je Korčula važna i mi na Korčuli radimo kako najbolje možemo i vjerujem da će se to preokrenuti na sljedećim izborima. Županija sama radi na otoku iznimno veliki broj projekata.

Ali evo u Veloj Luci terminal nikako da dobije uporabnu dozvolu.
- Nedostaje još kućice za prodaju karata i za čekaonicu za putnike. To projektom nije bilo obuhvaćeno, a mora se naravno i to napraviti, jer ne možete pustiti promet, negdje mora biti biljetarnica, negdje moraju ljudi moći čekati brod, mora postojati usluga nekog kafića s javnim WC-om... Dakle, to je ono što je sad zadnja faza tog projekta. Inače, sve drugo je napravljeno i to je jedan veliki, važan projekt, skup projekt od 110 milijuna kuna. Ogroman projekt s pristanima i zaista fantastično izgleda. Doista je velika dobit to za Velu Luku i bit će to za koji dan sve gotovo.

Most Pelješac – Korčula... Ako se pita tamošnje načelnike i načelnice, gradonačelnicu Korčule, oni su izgleda izričito protiv. Kako to tumačite? Kako netko može biti protiv toga da se Korčulu poveže mostom s kopnom?!
- Mi u prostornom planu nosimo Most Korčulu, ali doista postoji jedna nedoumica na Korčuli oko toga treba li most ili ne. Ne bih to sad posebno komentirao. Neka se ljudi sami oko toga odrede. Ima dio ljudi koji misle da bi trebalo, dio ljudi koji misle da ne treba. I naravno, sama činjenica da sada radimo te dvije luke u Perni i Polačišću odgađa nužnost toga određenja na dulji rok.

I opet ima protivnika i luke Polačište, ceste...
- To mi je čudno. To mi je zaista čudno. Mislim da je tu više politikantstva nego protivljenja. Protivit se takvom jednom objektu, toj modernoj cesti koja ide do Račišća, to je nevjerojatno. Ali u demokraciji smo pa svatko ima pravo čak i na to.

Svaki projekt nailazi na neke otpore, a Centar za gospodarenje otpadom možda na najveće. Kad će krenuti taj projekt, u kojoj je fazi?
- On se provodi. On je dobar i nužan projekt. Na kraju će svi vidjeti kako je on dobar, isto kao što se vidi za Pelješki most. I oko mosta je bilo svakakvih mišljenja. Sada cijela Hrvatska vidi da je to super projekt. Tako će biti i za autocestu, tako će biti i za brzu ceste, a tako će i biti za Centar za gospodarenje otpadom i za luke. Nitko to nije ad hoc smislio. Sve je to netko planirao s razlogom u ovih mojih 14 godina u Županiji. Projekt Centra za gospodarenje otpadom trebao bi trajati tri godine, ukupno izvođenje radova, a dio tog roka je već protekao, gotovo godinu dana za projektiranje, vidimo da je prva građevinska dozvola za cestu je dobivena i sad će se ići u realizaciju, ali za dvije i pol godine mora biti gotov.

dobroslavic interview 081023 4 min

Županiji je jedan od većih izazova upravljanje pomorskim dobrom. Riječ je o ogromnom prostoru, dugoj obalnoj crti, imate li neki, barem približan podatak koliko je dosad pomorskog dobra ucrtano ucrtano i uneseno u planove?
- Mi smo se usredotočili na one dijelove koji su gospodarski zanimljivi i delikatni za javnost. Mislim pri tome na hotelske i druge plaže i na marine. Dakle, sve ono što je bio predmet interesa, mi smo to uredili u smislu pomorskog dobra i zahvata. Raspisali smo koncesije, uredno ih proveli. Ubiremo znatna sredstva za državu. I držimo svo pomorsko dobro otvoreno za sve građane.

Što se događa s presudama za plažu u Uvali Lapad? Je li koncesionar tamo uopće legalno?
- Postoji čudna presuda Visokog upravnog suda. Riječ je zapravo o dvije presude koje su kontradiktorne i zato Županija po njima nije mogla postupiti, nego smo tražili da se utvrdi kako uopće imamo postupiti i podnesen je zahtjev Vrhovnom sudu da razriješi tu situaciju. Mi smo uvjereni da smo postupili ispravno. Ministarstvo je isto podržalo to kako smo mi postupili.

Dakle, ako sam dobro shvatio iz vaših riječi jedna presuda govori kako je koncesija uredna, a druga da ju morate oduzeti.
- Tako nekako. Dva različita suca na istom upravnom sudu donijela su dvije različite odluke. Bila su dakle dva predmeta koja su se zapravo odnosila na isti postupak. Postupke su pokrenuli oni koji nisu prošli na natječaju, a to je bilo još prije osam godina. Mi ćemo postupiti po konačnoj presudi.

Što kažete na novi Zakon o pomorskom dobru?
- Plaže moraju biti biti otvorene za svih. I prije ovog zakon smo mi to tako postavili, a sad zakon to i potvrđuje. Ja nemam tu ništa protiv, i kad smo mogli davati zatvorene koncesije nismo ih davali. No, s druge strane moramo razumjeti i poslovne interese npr. hotela, treba postići neki balans da se ne dogodi da npr. rijeka ljudi dolazi na plažu hotela Excelsior jer trebamo razumjeti i da oni žele čuvati privatnost svojih gostiju. No, u načelu podržavam zakon. Imam malo tu dvojbu kako se postaviti prema spomenutom problemu, ali mislim da u konačnici sami ljudi neće ići u neke krajnosti.

Objavljeno u S JUGA

Nikola Dobroslavić (HDZ) ušao je drugu polovicu svog čak četvrtog mandata na poziciji župana dubrovačko – neretvanskog. Sve te mandate njegov rad obilježio je trud na projektima prometnog povezivanja juga Hrvatske, a kruna je Pelješki most, iako to nije bio županijski, već državni i europski projekt, ali upravo Dobroslavić bio je najveći zagovornik izgradnje mosta.

Sada je i najveći zagovornik izgradnje brze ceste do Zračne luke Dubrovnik. No, idemo prvo riješiti tu dilemu je li projekt brze ceste o kojoj se prethodnih mjesec dana govori projekt do Zračne luke Dubrovnik ili do graničnog prijelaza s Crnom Gorom, odnosno Karasovića?
- Brza cesta je Osojnik - Zračna luka Dubrovnik. Ona neće ići do Karasovića. - kaže na početku razgovora župan Nikola Dobroslavić.

Zalažete se za trasu brze ceste za koju je i napravljena Studija utjecaja na okoliš o kojoj se o kojoj se raspravljalo. Je li smatrate uistinu da je to najbolja opcija?
- Ja osobno, kao i Županija, ne opredjeljujemo se oko toga, oko tih rješenja, zbog toga što, naravno, nismo stručnjaci koji mogu reći što je najbolje rješenje. Međutim, mi smo od početka izrađivali sve dokumente koji prethode realizaciji jedne takve ceste. Najprije smo napravili Glavni plan razvoja funkcionalne regije Južna Dalmacija koji je prošao i provjeru kod JASPERS-a, a što je zapravo i podloga za eventualno europsko financiranje. I oni su u tom dokumentu koji je radila naša tvrtka Trames u suradnji s danskom tvrtkom Ramboll. Oni su trasirali ovu trasu. Naravno, razmatrali su i neke druge trase. I tu je zapravo ušla ta trasa na neki način u javni opticaj. Taj dokument je bio na javnim raspravama i usvojen je.

dobroslavic interview 1 071023

Stoga je malo čudno da se sad mnogi pojavljuju u raspravama kao da je sad počeo razgovor o brzoj cesti. Brza cesta se planirala već odavno. Dakle, ako netko ima primjedbu, a vidjeli smo da postoje primjedbe, onda mislim da bi bilo puno bolje, da su ih tad iznosili. Nakon toga je išla i izmjena prostornog plana u kojem su opet rađene analize, tako se uvijek radi kod izmjena planova, i ponovno je ucrtana ta trasa. Međutim, bilo je tad i prijedloga, zahtjeva da se u plan ucrtaju alternativne trase i mi smo to prihvatili, na Županijskoj skupštini smo usvojili da se uz ovu jednu koja je bila glavna u tom glavnom planu funkcionalne regije, da se ipak ucrta i alternativna varijanta. Jednostavno da se u sljedećim studijama koje se inače moraju izraditi nakon prostornog plana, odvaže što je zaista bolje. I zato služe dvije trase i kroz Rijeku dubrovačku i dvije trase kroz Župu dubrovačku. I mislim da je to dobro, i mi smo na tome inzistirali upravo da ne bi ispalo da se već tada određivanjem jedne trase, ako postoje već drugačija mišljenja, definiralo unaprijed to rješenje.

dobroslavic interview 2 071023 min

Sad nakon prostornog plana, koji je opet bio na svim raspravama, zna se kako se donosi prostorni plan, koji je usvojen, onda su Hrvatske ceste koje su zadužene za tu investiciju, a Vlada je podržala taj projekt, kao i mnoge druge naše projekte, i zadužila je Hrvatske ceste da ga provedu, i one su izradile taj prvi dokument, a to je studija izvodljivosti. U studiji izvodljivosti je od tih varijanti, i u Rijeci i Župi, dana prednost jednoj od varijanti, a to je ona koja ide preko ova sadašnjeg mosta u Komolcu. Obrazložili su to u svojim aktima. Taj akt ne usvaja, dakle, ni Županijska skupština, to je čisto akt Hrvatskih cesta, odnosno Ministarstva, i za tu studiju izvodljivosti je rađena studija utjecaja na okoliš. Dakle, izabrana je za izrađivača bolja varijanta. Oni su taj izbor i obrazložili. Za tu varijantu se radila studija utjecaja na okoliš da se vidi je li ona stvarno uopće moguća, jer ako ona sad pokaže da stoje primjedbe koje dovode u pitanje mogućnost provedbe te trase, odnosno da je nepovratan utjecaj na okoliš, naravno da to trasu dovodi u pitanje.

Ako cijela rasprava o Studiji utjecaja na okoliš bude povoljna za provedbu projekta na zamišljenoj trasi, s obzirom da je projekt u prostornim planovima, mogu li Hrvatske ceste krenuti u realizaciju i bez mišljenja Županije, Grada Dubrovnika, općina Župa i Konavle, građana... Jednostavno da tada kažu kako ih dalje uopće ne zanima što netko drugi misli.
- Oni to mogu napravit, međutim, koliko znamo i oni će još jednom provjeriti i te alternativne varijante. To im je preporučila Općina Župa dubrovačka, Grad Dubrovnik, a i mi smo u jednom osvrtu također ih upozorili na to da očekujemo da razmotre sve primjedbe pa čak i one koje se nisu izravno ticale Studije utjecaja na okoliš. Jer, ovo je bila rasprava o Studiji utjecaja na okoliš, nije bila rasprava o Studiji izvodljivosti. Mi smo ipak dali u tom smislu isto tako jednu preporuku da bi bilo dobro da još jednom provjere to što su izradili u Studiji izvodljivosti i da se doista pokaže je li taj odabir trase najbolji.

No, to su sve preporuke, primjedbe, zamolbe, kako god ih nazvali, ali de facto ni Županija, ni Grad Dubrovnik, ni Općina Župa dubrovačka ni Općina Konavle nemaju instrument kojim bi oni danas - sutra, mogli zaustaviti taj projekt ako Hrvatske ceste inzistiraju na provedbi.
- Nemaju taj instrument niti ga mogu imati, postoji zakonom predviđen postupak koji se mora provesti.

Je li to dobro?
- To je jedino moguće, zato što je to poštivanje redovne procedure koja je provedena potpuno prema pravilima. Dakle, kad smo unijeli nešto u svoj prostorni plan, onda je to – to i ne mogu Hrvatske ceste da će ići mimo toga i nešto drukčije provesti. Oni sve moraju provesti prema prostornom planu, a prostorni plan je prošao sve rasprave, i lokalno, dakle, i Župu dubrovačku, Grad Dubrovnik i Županiju itd. Dakle, oni moraju raditi prema prostornom planu, u prostornom planu imaju dvije varijante. Dakle, jedino te dvije varijante mogu raditi, a oni mogu naravno odlučiti, a i morat će odlučiti oni, koja je varijanta bolja. Oni moraju iza toga stajati jer mi imamo i specifičnu situaciju u Župi dubrovačkoj gdje postoje, nazovimo ih, gornja i donja trasa. U raspravi se, nažalost, nije moglo čuti previše izrađivače studije jer je bila velika velika buka, i to mislim da nam baš i ne služi na čast, da nismo zapravo mogli uopće čuti izrađivače tih studija pa onda ocijeniti je li oni govore suvislo ili ne govore suvislo, nego bi oni počeli govoriti i usljedila bi bila buka u prostorijama.

dobroslavic interview 3 071023 min

Ja sam bio na raspravama i u Mokošici, i na Sveučilištu i u Župi. I nije to bilo dobro, ali ljudi imaju pravo i na to, živimo u demokraciji i to poštujem. No, kažem, nije dobro da oni nisu mogli jasno izraziti svoje argumente. Eto, npr. u Župi dubrovačkoj sam ja uspio razabrati od izrađivača studije da oni tvrdi ukoliko se ide u donju varijantu, koju su oni predložili, da se time više rasterećuje promet sa sadašnje magistrale, a ako se ide na gornju varijantu, da bi to rasterećenje magistrale bilo manje. Tako se postavlja pitanje tko će biti onda odgovoran ako se na pr. izgradi ta gornja varijanta i pokaže se da ne rasterećuje dovoljno postojeću magistralu i da nam ostaju gužve? Što želim reći... Želim reći da je odgovornost na Hrvatskim cestama, na struci, i oni moraju odabrati, oni trebaju imati konačni izbor i naravno za taj izbor odgovarati.

Je li cijela ta rasprava oko trase zapravo svojevrsna „bitka za zemljište”. Najglasniji u protivljenju određenim trasama su oni koji u blizini imaju zemljište čija će vrijednost prolaskom brze ceste možda biti umanjenja, a oni su npr. zamislili da će je jednog dana prodati za neke silne milijune.
- Nisam siguran da je to posrijedi. Ja bih prije povjerovao da je to onaj neki refleks, „aha, tu nam sad prolazi blizu, a što će nam to, buka, promet, auti, bilo bi bolje da je to negdje drugdje”. Ja mislim da je to sindrom koji se pojavljuje uvijek kod sličnih investicija. To smo imali kod Centra za gospodarenje otpadom, isto tako, „dajte stavite to negdje drugo ”. No, nema puno alternativa. Mora se negdje smjestiti. Cesta isto tako mora negdje proći. Ponovit ći, ne želim ja ocjenjivati kud je bolje da prođe, to mora odrediti struka, ali nekud mora proći, nama cesta nužno treba, treba nam odmah i hvala Vladi što nas podržava, što će to isfinancirati i mi to moramo uzeti, tu nema alternative.

Je li vam cijela ova situacija oko brze ceste nanijela političku štetu?
- Nije nam nanijela štetu. A i kad bi bilo političke štete cesta mora proći, ona nam nužno treba. To se mora dogoditi jer mi smo dužni našim ljudima u Konavlima i Župi, u Gradu Dubrovniu, pa ljudima iz Primorja, ljudima s Pelješca, s Korčule, iz Neretve osigurati dvije stvari na razini moderne civilizacije danas... Dakle, da mogu doći brzo i jednostavno do županijskog središta u Dubrovniku i da mogu doći do Zračne luke Dubrovnik ako trebaju nekamo putovati.

 

dobroslavic interview 4 071023 min

Kao župan u svim ovim mandatima ostat ćete i upamćeni upravo po tim cestovnim i ostalim projektima prometne povezanosti. Ima li kod vas dvojbi čija je ideja bila Pelješki most? HDZ-ova ili pokojnog župana Ivana Šprlje?
- Bila je ideja HDZ-a, odnosno bivšeg predsjednika Sabora Luke Bebića. To je jasno, to se vidi iz dokumenata. Naravno da i naši politički suparnici vole istaknuti ulogu Ivana Šprlje. Ivan Šprlje je bio za most, tu nema spora, manje - više u isto to vrijeme, ali ako se baš gleda tko je prvi, onda su to Luka Bebić i HDZ. Poštujem, međutim, to da je jedan od mojih prethodnika gospodin Šprlje to zagovarao dok su nažalost neki iz tog političkog spektra kasnije bili protiv. Neki su čak govorili da je to iluzija za budale.

Kad se nastavlja projekt povezivanja Pelješca?
- Nastavlja se praktički odmah. Prva faza je obilaznica Orebića za koja se sad treba ići u raspisivanje javne nabave za izgradnju, obećano je od Hrvatskih cesta da će to uslijediti do kraja godin. Tu već postoje projekti, sve je riješeno, postoji i Studija utjecaja na okoliš. Dakle, cesta se na ulazu u Orebić odvaja od sadašnje ceste, izlazi potpuno izvan naselja i ide na Pernu gdje je predviđena nova luka.

Za koju je već bilo prosvjeda. Očekujete li probleme i za ovu cestu kao što postoje za ovu brzu do zračne luke.
- Ne, tamo su na sreću konačno su svi shvatili da će time Orebić prodisati. Orebić je hendikepiran, iako je nakon Dubrovnika prvo turističko odredište u županiji po broju noćenja, ali trajektni promet ide kroz središte mjesta i to nije prikladno, stvaraju se neprekidno gužve.

Vidili smo to i ovog ljeta. Kako ste zadovoljni Jadrolinijom?
- Ona ispunjava očekivanja. Mislim da kvalitetno ispunjava ulogu koju ima. Kod nas ima brojne linije, prema Veloj Luci, prema Korčuli, povezuje Pelješac i Korčulu, povezuje Lastovo. Evo nedavno smo dobili obavijest da je kupljen novi brod za Velu Luku i Lastovo. Brod dobrih maritimnih sposobnosti koji će zamijeniti postojeći na liniji Split – Vela Luka – Lastovo.

Zašto nemamo taj trajekt Lastovo – Dubrovnik?
- istina, nemamo, ali imamo katamaran koji je uveden prije dvije godine. Po prvi put, i to smatramo velikim uspjehom da je Vlada to razuumjela i prihvatila, imamo izravnu liniju prema županijskom središtu. Uopće 30 godina nismo imali izravnu vezu s otoka ka županijskom središtu.

U nastavku razgovora sa županom Nikolom Dobroslavićem kojeg možete pročitati OVDJE on govori kakav ima odnos s pločanskim gradonačelnikom Mišom Krstičevićem, ali i u kakvim je odnosima s dubrovačkim HDZ-om s kojim je imao nesuglasje u nekoliko navrata, što misli o položaju HDZ-a na otoku Korčuli, a otkriva i pikanteriju o Općini Smokvica.

Objavljeno u S JUGA

Kad se 2017. kandidirala za načelnicu, Katarina Gugić smatrala je kako su u Općini Vela Luka potrebne određene promjene koje može donijeti samo ženska ruka. Život joj se u međuvremenu, ističe, promijenio „ne za 360 već za 720 stupnjeva”.

Dok joj oporba zamjera kako previše putuje i promovira se u medijima dok, tvrde, u Općini nema kapitalnih projekata, Gugić naglašava kako je oporba uvijek protiv svega.

U razgovoru za Južni prvi put otkriva i stav o izgradnji mosta Pelješac – Korčula.

gugic interview 211222 5 

Dok „gazite” drugi mandat, vratimo malo priču na početak, zašto ste se uopće kandidirali za načelnicu Općine Vela Luke?
- Kao općinska vijećnica od 2013. do 2017. smatrala sam da su potrebne određene promjene koje ženska ruka može donijeti. Ipak, u početku sam se nećkala jer to je ipak veliki korak koji potpuno mijenja život i odnose s ljudima, ali na kraju sam se kandidirala i nije mi žao, iako mi se život u posljednjih pet godina prema očekivanjima potpuno promijenio. Međutim, dokle su Velolučani zadovoljni, dok me posao načelnice ispunjava, tu sam gdje jesam.

- Je li teško muškarcima, koji su uvijek dominatni, bilo prihvatiti žensku ruku na čelu Općine, a bili ste tada među mlađim načelnicama u zemlji?
- U trenutku kad sam postala načelnica bila sam među top pet ili deset najmlađih načelnika. Kad sam se kandidirala činjenicu da sam žena nisam osjećala kao prepreku. Veća su prepreka bile moje godine. Postala sam načelnica s 28 godina i bilo je određenih komentara i skeptika kako ću ja tako mlada obavljati posao načelnice, ali vrlo brzo, nakon pet - šest mjeseci mandata, pokazala sam da taj posao mogu uspješno raditi. Ako je suditi prema rezultatu izbora prošle godine, to su potvrdili i mještani.

O PRORAČUNU ZA 2023.

Pred Vijeće stavljate proračun za 2023. Koji su najvažniji projekti koje biste željeli realizirati u idućoj godini?
- Prelazimo na euro i još se na to teško navikavam pa mi se čini da je Proračun jako mali, iako, nismo nikad usvajali veći prijedlog Proračuna, a iznosi 3,7 milijuna eura. Nastavljamo projekte koje već radimo. Jako veseli što smo zaprimili odluku o financiranju za izgradnju Dječjeg vrtića Radost. To je novi dodatni vrtić u kojem će biti šest novih prostorija, tri jasličke i male vrtićke skupine. To je vrlo važan projekt jer postojeći vrtić po pedagoškom standardu ne može primiti svu djecu. Jako mi je važno da svako dijete ima mjesto u vrtiću. Čeka nas veliki posao jer moramo kroz tri godine promijeniti prostorno – plansku dokumentaciju, napraviti projekt, dobiti građevinsku dozvolu, provesti javnu nabavu, urediti i opremiti vrtić te ishoditi uporabnu dozvolu. Vrtić je trenutno najvažniji projekt i on je odraz naše želje i planova da se bavimo mladim ljudima te da stvaramo preduvjete za demografski oporavak.

Što je s ostalim projektima?
- Radovi na uređenju Memorijalne zbirke Olivera Dragojevića ulaze u ozbiljnu fazu i cijeli Centar za kulturu je u velikim građevinskim radovima. Uskoro planiramo izaći pred Muzeološko vijeće kako bismo ishodili sve potrebe dozvole za budući postav. Uz pomoć kredita namjeravamo realizirati projekt modernizacije javne rasvjete. Ove godine smo uspješno zatvorili sve kredite, nemamo kreditnih zaduženja pa možemo uzeti kredit za javnu rasvjetu. Prisiljeni ćemo biti uzeti kredit za izgradnju Dječjeg vrtića jer nam je Ministarstvo dodijelio 8,6 milijuna kuna, što nije ukupan iznos. Nastavljamo s uređenjem šetnice u centru koja će promijeniti izgled mjesta i s posebnostima ga izdvojiti ne samo na Jadranu već i šire. Tu je i zajednički „otočki“ projekt Pomažimo zajedno čiji smo nositelji.

gugic interview 211222 7

Radi se i na izradi novih prometnih rješenja.
- U tijeku je izrada Prometne studije za koju smo potpisali ugovor s Fakultetom prometnih znanosti i trebala bi biti gotova kroz šest mjeseci. Temeljem studije ćemo mijenjati prometna rješenja u mjestu. Prometna studija je jako važan dokument zbog gužvi koje nisu samo ljeti već i zimi, a ljeti je kolaps u prometu. Do ožujka bi trebali biti gotovi radovi na kanalizacijskom sustavu do novog pomorsko – putničkog terminala gdje Županijska lučka uprava Vela Luka privodi radove kraju. Terminal je već poprimio obrise, što me jako veseli. Radi se i projektna dokumentacija za Zadružni dom koji bi trebao biti Zavičajni muzej Vele Luke. Naime, kako smo Centar za kulturu odlučili prenamijeniti u Memorijalni centar Olivera Dragojevića, ostali smo bez tog prostora i sve sadržaje koji su u njemu bili namjeravamo prebaciti u Zadružni dom čija je rekonstrukcija nužna. Inače, namjeravamo projektirati i urediti jednu multifunkcionalnu dvoranu koja je Veloj Luci prijeko potrebna.

NAKON PET GODINA MANDATA PRIVIKLA SAM SE NA OPORBENO “ALI”

Vaša oporba često ističe da nemate kapitalnih projekata.
- Oporba je uvijek protiv. Što god mi napravili ili rekli, uvijek će postojati ono njihovo „ali”. U pravilu se sve svodi na to da ništa ne valja, ako se nešto i pohvali uvijek slijedi ono „ali”. Nakon pet godina mandata na to sam navikla. Ne očekujem da će oporba prihvatiti proračun za 2023. Ovo mi je šesti proračun i nikad nisam doživjela da ga je oporba prihvatila. Neće ni sad bit drukčije. Prošle godine uoči usvajanja proračuna su mi dali do znanja da će biti protiv što god mi napravili. Imali su jedan jedini amandman na proračun. Predlagali su uvođenje božićnica, vjerojatno očekujući da ga neću prihvatiti, s obzirom na sve stavke koje su mi poskidali u tom prijedlogu. Kad sam ga prihvatila, oporba je bila protiv amandmana i protiv proračuna. Definitivno ću rado prihvatiti svaki dobar i konstruktivan prijedlog, bez obzira od koje političke opcije dolazi.

Prigovaraju Vam na sporim izmjenama GUP-a.
- Tu bi se s njima i složila, idu dosta sporo. Činjenica je da je Općina zadnje izmjene i dopune Prostornog plana imala 2013., i to ciljane. Oporba ipak vidi da se konkretno radi na tom dokumentu i bili su pozvani na raspravu o nacrtu Prostornog plana. Inače, očekujem da ćemo izmjene i dopune donijeti dogodine.

Kritiziraju Vas i zbog Poduzetničke zone.
- Nekad to ironično kažem na Vijeću, ali zbilja je tako, drago mi je da je oporba konačno stava da je poduzetnička zona važna jer bili su na vlasti od 2009. do 2013. i mogli su riješiti određene stvari po pitanju te zone, a nije se odradilo ništa, niti su otkupili koji metar terena niti donijelo UPU zone. Sve je to napravljeno u mandatima SDP-ove vlasti. SDP-ova vlast je 2017. donijela UPU Poduzetničke zone Vela Luka. Oni tu zonu promatraju kao nešto što pripada isključivo Općini, ali velik dio zone je u privatnom vlasništvu gdje su jako često nesređeni imovinsko-pravni odnosi što dodatno otežava situaciju prilikom kupnje. Na općinskim terenima smo napravili određene parcelacijske elaborate za ceste, što je bilo nužno.

gugic interview 211222 2

Po prvi put smo raspisali natječaj za zakup terena u Poduzetničkoj zoni i od pet, šest terena na natječaj se javio samo jedan poduzetnik i dali smo mu teren u zakup. Što se tiče odnosa prema poduzetnicima, u prošle četiri godine smo im se maksimalno posvetili. Uveli smo program razvoja maloga gospodarstva, poduzetništva i obrta, propisali konkretne mjere za pomoć, od mjera zapošljavanja, samozapošljavanja, za koje je veliki interes. Svaki poduzetnik koji želi raditi određeni proizvodni pogon u poduzetničkoj zoni, oslobođen je plaćanja komunalnog doprinosa i pet godina ne plaća komunalne naknade, a to nisu mali novci. Ništa nije savršeno pa nisam ni ja savršena načelnica. I naša Općina, kao i druge, ima probleme, ali nastojim ih što brže rješavati. Inače, uvijek težim boljem i kad nešto dobro napravimo, želimo još bolje jer zbilja je odličan osjećaj kad dobro realiziramo neki projekt.

PRIVATIZACIJA JE ODREDILA GOSPODARSKI SMJER VELE LUKE

Čini mi se da je Vaš cilj učiniti Velu Luku modernijim urbanijim središtem. Koliko je teško privući poduzetnike čije djelatnosti nisu isključivo vezane za turizam?
- Činjenica je da Vela Luka do prije 20- tak godina nije bila primarno turističko mjesto. Bili smo prvenstveno industrijsko mjesto, od brodogradilišta, tvornice limene ambalaže, do tvornice za preradu ribe. Turizam nam nije bio ni sekundarna nego tercijalna djelatnost. Privatizacija je, nažalost odradila svoje i većina firmi je neslavno završila, bili smo prisiljeni fokusirati se prema turizmu. Kriza izazvana pandemijom pokazala je da ne možemo ovisiti samo o turizmu. Vela Luka ima veliki broj obrtnika i nije bilo lako sve skupa postaviti na zdrave noge i promijeniti određenu svijest ljudi. Koliko god se trudili i donosili određene pronatalitetne mjere, činjenica je da imamo veliki problem, ne samo mi nego i cijela država, a to je depopulacija. Uveli smo i povećanje naknade za novorođenu djecu, povećali stipendije, postotak subvencioniranja cijene vrtića za roditelje s dvoje ili više djece. Provodimo niz projekata, ali brojevi i dalje govore drukčije. Više ljudi umire nego se rađa. Dio rješenja zasigurno leži i u takvim poduzetnicima, no to nije nimalo jednostavno na otoku. Zbog naše geografske izoliranosti potrebna je intervencija države, promjena porezne politike i još mnoštvo drugih preduvjeta da bi postali privlačni i za takve poduzetnike.

Vraćaju li se u Velu Luku mladi nakon završenog fakulteta?
- Ovisi o fakultetima koje završe. Istina, sezona se polako produljava, ali je i dalje teško naći stalni posao. Na tome moramo još puno raditi ne samo općine već i čitava država da bi otoci mogli zadržavati svoje mlade stručnjake i privlačiti druge.

gugic interview 211222 3

Zamjerala Vam je oporba kad ste u krizi sebi povećali plaću.
- Mislim da je korona kriza tad već bila debelo završila. Činjenica je da se plaće službenicima u Općini i našim proračunskim korisnicima nisu povećavale od 2010.,a suočili smo se s određenim poskupljenjima. Svi zajedno smo zabilježili jako dobre poslovne rezultate, imali najveće izvršenje proračuna, realizirali brojne projekte i ljudi su zaslužili da ih se nagradi za njihov rad, no zapravo smo u plaćama hvatali korak s općinama koje su nam proračunski bliske. Žao mi je što oporba nije isto reagirala kad je njihov načelnik prije 10 godina sebi i zamjenici u prvim mjesecima mandata povećao plaću kad je Općina bila u gubitku dva milijuna kuna, na kraju smo taj gubitak mi vraćali. Inače, kad smo 2013. preuzeli mandat od HDZ-a smanjili smo plaće svima za 10 posto kako bismo što prije pokrili taj gubitak. Da realiziram sve moguće projekte koje imam, oporba nikad veće podržati povećanje plaća.

ŽLU NAS JE TUŽILA ZBOG ZGRADE U KOJOJ JE JADROLINIJA

Koliko je projekt pomorsko – putničkog terminala važan za Općinu?
- Jako važan, ne samo za Velu Luku nego cijeli zapadni dio otoka. Vrijedan je više od 90 milijuna kuna. Gradnja je započela još 2014. državnim sredstvima i bilo je problema s izvođačem radova. Drago mi je da su radovi nastavljeni EU sredstvima i taj će terminal, osim prometne povezanosti, doprinijeti smanjenju gužvi jer se trajektno pristanište izmiješta izvan mjesta. Stječu se uvjeti za drugu fazu luke nautičkog turizma, koje bi se trebala raditi na dijelu sadašnjeg trajektnog pristaništa.

Odnosi ŽLU Vela Luka i Općine nisu baš najbolji, zašto?
- U mom prvom mandatu ravnatelj ŽLU je bio HDZ-ov općinski vijećnik pa su od samog početka odnosi malo napeti. Više puta sam isticala da stranački predznak i iskaznica meni nisu važni u odnosima, ukoliko su projekti važni za razvoj Vele Luke, nažalost, naišla sam na brojne opstrukcije i od HDZ-a i od Lučke uprave, a ne bi trebalo biti tako jer imamo situacija da jedan županijski projekt ne može krenuti bez suglasnosti Općine. Suradnja je potrebna i treba zaboraviti stranačke nesuglasice. Da to ne govorim samo prigodno svjedoče i postupci Općine svih ovih godina. Nikad nismo opstruirali projekte ŽLU i maksimalno smo izlazili u susret jer je to bilo u interesu Velolučana. Općina je inače sufinancirala izradu projektne dokumentacije za izgradnju ribarske luke, tražili smo da zajedno dogovorimo uređenje obalnog pojasa u centru mjesta. Općina ne gospodari obalnim pojasom koji je najvrijednije što imamo, a izuzetno je važno za mjesto i zato je suradnja itekako potrebna. No doživjeli smo da ŽLU tuži Općinu radi zgrade u kojoj je Jadrolinija. Ravnatelj ŽLU isključivo djeluje jednopartijski. Od starta se krenulo u lošem smjeru, ali našli smo određenu formulu kako uspješno rješavati probleme. Kad zašteka komunikacija prelazi se na višu instancu i uključuje se Županija.

Znači, župan je abritar između Općine i ŽLU Vela Luka?
- Pa, eto, tako ispada. Rekla sam da mi stranačka iskaznica, kad su projekti i boljitak u pitanju, ništa ne predstavlja. Naše nesuglasice moramo znati riješiti između sebe jer ljudi to od nas očekuju.

SURADNJA SA ŽUPANIJOM? NAJPOŠTENIJE JE REĆI - KOREKTNA

Župan je, čini mi se, arbitrirao između Vas i ravnatelja ŽUC-a oko sjeverne zaobilaznice.
- Koliko se sjećam, župan dosad nije arbitirao oko sjeverne zaobilaznice. Taj projekt se radi preko 13 godina, započeo je pa stao. Postoje lokacijske dozvole, a svi ostali dokumenti i elaborati su propali. Činjenica je da cijeli promet Vele Luke ide u centar mjesta. Na drugoj strani su dva hotela i buduća hotelska zona, sve uvale, kamp i ta je zaobilaznica prijeko potrebna Veloj Luci. Inače je suradnja Županije i Općine oko pomorsko – putničkog terminala bila dobra, ali po pitanju sjeverne zaobilaznice se svih ovih godina nije ništa događalo i imam pravo to reći u javnosti i kritizirati, inzistirati da se određene stvari promijene. Mislim da su se vijećnici HDZ-a na sjednici Općinskog vijeća malo zaletjeli kad su rekli da nema komunikacije s ravnateljem ŽUC-a. Kad sam im pokazala da komuniciramo dovela sam ih do toga da mi se moraju ispričavati pa je čak i meni bilo neugodno. Jedno su politička prepucavanja, ali nije fer i korektno nekoga direktno optuživati da laže. Sa ŽUC-om smo inače dogovorili određene konkretne aktivnosti po ovom pitanju i voljela bi da se ide malo brže, ali pratit ćemo što se događa i s naše strane ćemo napraviti sve što možemo sukladno našim financijama. ŽUC će kao nositelj projekta ipak snositi najveći teret, odnosno odgovornost uz našu podršku.

gugic interview 211222 4

Kakva je vaša suradnja sa županom i Županijom?
- Najpoštenije je reći da je suradnja korektna. Ne mogu reći da ona ne postoji a ne mogu reći ni da je odlična, mislim da je korektna. Činjenica je da Županija u Veloj Luci upravlja sa šest vrlo važnih ustanova i suradnja mora postojati. Uključeni smo zajedno i u uređenje potkrovlja Osnovne škole jer je Općina vlasnik zgrade, a Županija osnivač. Surađujemo oko projekata. Oporba je inače dugo godina isticala da se ne može funkcionirati ako u Općini i Županiji i na državnom nivou nije ista politička opcija, ali u ovih pet godina se dokazalo da se itekako može i sa Županijom i ministarstvima ako imate dobre projekte i ako ste korektni.

Biste li vi načelnici i gradonačelnici trebali imati redovite kolegije sa županom?
- Da, da, apsolutno se slažem. To je prijeko potrebno, a dosad nismo imali takve kolegije. Bio je jedan u mom prvom mandatu i jedan od početka drugog mandata. U pravilu su to sastanci na koje dolazimo kad dolazi neki ministar ili kad je neka važna tema ili se mijenja zakon. No to nisu u punom smislu kolegiji sa županom. To bi zaista bila jedna jako dobra stvar jer bez obzira na stranke, problemi su nam svima slični.

STVORILA SE SLIKA U JAVNOSTI DA JE U CIJELOM SDP-U RASKOL

Predlaže se da se sjednice Županijske skupštine održavaju diljem Županije. Biste li bili spremni omogućiti zasjedanje Skupštine u Veloj Luci?
- Definitivno bih, ali nisam sigurna bi li oni prihvatili takav režim rada. Činjenica je da je Dubrovnik sjedište Županije. I kolegiji su odlična stvar, ali mislim da Županija nije dosad pokazala da želi raditi u tom smjeru. Ja ne bih imala ništa protiv da se sjednica Skupštine održi u Veloj Luci.

Kakvo je stanje u SDP-u, jesu li pošli svi disidenti u Socijaldemokrate ili ima još krtica?
- Odnosi u SDP-u su poprilično korektni i pozitivni, a često ono što se piše u javnosti je u stvarnosti drukčije. Stvorila se slika da je u cijeloj stranci raskol, što nije istina, do raskola i problema je došlo u saborskom klubu pa je dio kolega izašao iz SDP-a. To je iza nas i mi imamo planove i programe na kojima radimo. Na Glavnom odboru SDP-a je predstavljena stambena politika na kojoj su radili stručnjaci. Moram reći da se SDP na razini države može pohvaliti s velikim brojem mladih i stručnih načelnika i gradonačelnika koji za mene predstavljaju budućnost SDP-a. Priča se i da SDP nema budućnost, da njegovo vrijeme prolazi. Ja smatram da je SDP i dalje potreban Hrvatskoj.

gugic interview 211222 6

Kažete kako Vam se nikad nije dogodilo da Vam oporba usvoji proračun, a vijećnica SDP-a u Dubrovniku je glasala za HDZ-ov proračun. To se u Dubrovniku nikad nije dogodilo.
- Svaka organizacija SDP-a ima svoja tijela i odluke po kojima radi. Očito su kolege zaključile da su amandmani koje su predložili u korist Dubrovčana i bilo im je važno da se usvoje i provode u 2023. Možda su razmišljali da je licemjerno odbiti proračun kad su im usvojeni amandmani.

Je li vijećnik SDP-a Ivan Tropan trebao odstupiti odmah nakon što je protiv njega pokrenuta istraga koja je rezultirala podizanjem optužnice, Tropan je zajedno s ocem, prema navodima DORH-a, od radnika otuđio Vladina sredstva za očuvanje radnih mjesta u covid krizi.
- Ja bih definitivno odmah odstupila, ali kolega je drukčije procijenio. Možemo se složiti da se GO SDP-a Dubrovnik traži u ovih nekoliko godina, ali vjerujem da im je cilj jačati odbor jer je Dubrovnik središte Županije i koliko je jaka ta organizacija, jak je i SDP u Županiji, a to je svima u Županiji u interesu, imati jaku oporbu.

I predsjednik im je podnio ostavku.
- čini mi se da se nije radilo o stranačkim problemima između predsjednika i organizacije, već su se kolegi Didiću promijenile poslovne okolnosti. Od njega je korektno da je odstupio s dužnosti ako nije mogao obnašati dužnost na pravi način. Ipak, on je ostao član stranke.

KUZMA TOMAŠIĆ JE POGRIJEŠIO

Načelnik Općine Smokvica Kuzma Tomašić izašao je iz SDP-a i sad je nekakav kooordinator Socijaldemoktara za Županiju. Je li vam vrbovao što ljudi iz Vela Luke i s otoka?
- Koliko ja znam nije. Kolega Tomašić je donio svoju odluku. Mislim da je pogriješio, ali poštujem njegovu odluku. Sad smo bivši stranački kolege, ali to neće utjecati na našu suradnju između općina i grada na otoku.

Vi načelnici s gradonačelnicom Silić Maroević oformili ste Koorodinaciju s ciljem rješavanja problema. Kako to funkcionira?
- Službeno smo s koordinacijom započeli u siječnju, ali je suradnja postojala i ranije. Svaki put se sastajemo u drugoj općini, razgovaramo i dogovaramo određene teme i projekte koje radimo zajedno. Inače, cilj države kroz funkcionalno spajanje je da se određeni projekti rade zajedno. Konkretno, u Veloj Luci smo zajedno s Općinom Blato radili projekt sanacije deponija Sitnica. Neki projekti i problemi nisu isključivo u našoj ingerenciji, ali suradnjom možemo doprinijeti njihovom bržem rješavanju.

gugic interview 8 211222 1

Vama ne pada na pamet spajanje s nekom od Općina, pretpostavljam posebno ne s Blatom?
- Dok sam ja načelnica nitko se s nikim neće spajati, ali ne smijemo apriori odbiti zajedno raditi na određenim projektima. Na kraju krajeva, naše turističke zajednice su se prve u Županiji projektno udružile, što se pokazalo dobrim.

Čija je lumblija? Načelnik Općine Blato kaže da je blatska.
- Mi nismo nikad tvrdili da je lumblija isključivo veloluška i nismo željeli zaštititi lušku lumbliju. Nije se ona nikad zvala blatska ili luška lumblija, uvijek je bila samo lumblija. Udruga maslinara iz Luke je pokrenula zaštitu, a kolege iz Blata zaštitu blatske lumblije i na kraju smo se spojili u zaštiti lumblije i zajedno ishodili zaštićenu oznaku izvornosti zemljopisnog porijekla. Moram pohvaliti našu Udrugu maslinara koja je i 2016. uspješno odradila zaštićenu oznaku izvornosti za korčulansko maslinovo ulje.

Antagonizam Vela Luka – Blato postoji li još uvijek?
- U ovih pet godina imamo korektne i dobre odnose s Općinom Blato i kad mi netko postavi to pitanje uvijek kažem da Velolučani i Blaćani ne mogu jedni s drugima, a ne mogu ni jedni bez drugih. Treba njegovati dobrosusjedske odnose i mlađe generacije su nešto pomirljivije pa će i suradnja biti bolja.

TREBAJU LI NAČELNICI PUTOVATI?

HDZ u Blatu načelniku zamjera da nigdje ne putuje, a HDZ u Veloj Luci vama zamjera da previše putujete i da ste puno na manifestacijama i po medijima. Ista stranka, dva različita stava, kako to komentirate?
- Malo me to začuđuje jer je HDZ Vela Luka poznat po tome da zadnjih 30 godina radi u suglasju s HDZ-om iz Blata, ali neću se miješati u odnose u Blatu. Što se tiče Vele Luke HDZ je od 2013. do 2017. tadašnjem SDP-ovu načelniku zamjerao da ne putuje nikako.

To je isti ovaj HDZ?
- Donekle, no čini mi se da bi mi u suprotnom zamjerili da ne putujem i promoviram dovoljno Velu Luku. Što god radili oporba će reći da ne valja. Smeta im moja Facebook stranica na kojoj iznosim konkretne stvari koje najbolje govore o mom radu. Njima to smeta jer je u suprotnosti s onim što žele prikazati na sjednicama Općinskog vijeća.

gugic interview 9 211222

Koliko je manifestacija u čast Oliveru Dragojeviću donijela i je li je teško organizirati?
- Da mi je netko rekao na početku mandata 2017. da ćemo raditi taj i druge projekte u spomen na Olivera Dragojevića, ne bi mu vjerovala. Razmišljala sam da ćemo raditi vrtiće, ceste, uređivati mjesto, ali na ovo definitivno nisam mogla računati. Moram naglasiti kako obitelj Dragojević u nas ima veliko povjerenje i bez njih i njihova odobrenja niti muzej niti manifestaciju ne bi bilo moguće realizirati. Jako je teško na otoku u srcu sezone realizirati takvu manifestaciju, donijeti svu tu tehniku na otok, to je ogroman pogon i iznimno emotivna manifestacija. Kad sam pogledala prvu snimku koncerta nisam mogla vjerovati da smo to uspjeli realizirati. Dakako, to nam ne bi pošlo za rukom bez pomoći mnogih dobrih ljudi. Mislim da nam je ta manifestacija donijela jako puno, ne samo u medijskom prostoru i na turističkom planu. No, niti onda niti danas mi još uvijek ne razmišljamo o materijalnim probicima. I dok god je emocija na prvom mjestu i potreba da se prisjećamo Olivera i da ga pjevamo, manifestacija će živjeti.

RAZLIČITA POLITIČKA STAJALIŠTA U OBITELJI

Kažu da dolazite iz desno orijentirane obitelji, jeste li to Vi crna ovca u familiji? Otac Vam je bio predsjednik HSP-a u Veloj Luci?
- Da, prije više od 10 godina, ali bakin brat je bivši SDP-ov načelnik tako da se kod nas doma uvijek puno govorilo o politici. Kad ste u malom mjestu onda se takve stvari ne mogu izbjeći. Moji najbliži prijatelji i šira obitelj članovi su različitih političkih stranaka i to je pokazatelj da s drugim osobama mogu dobro funkcionirati i da me ne opterećuje pripadnost nekoj stranci. Uvjerena sam da je i to bila jedna od stvari koje su 2017. presudile da sam dobila prve izbore.

Most Pelješac – Korčula, vi načelnici i gradonačelnica Korčule niste baš za njegovu izgradnju. Kakav je vaš stav o tom mostu?
- Možda je sve skupa krivo interpretirano. Ovo je inače prvi put da iznosim svoj stav o tom mostu. Dakle, teško je biti protiv mosta jer mostovi spajaju i upravo je Pelješki most izvanredan i lijepa je priča, ali s našom infrastrukturom na otoku mi ne bismo mogli izdržati taj most Korčula - Pelješac. Kad bi se naša prometna infrastruktura unaprijedila, osobno ne bih imala nešto previše protiv tog mosta. Inače, nismo mi načelnici ti koji će odrediti hoće li se taj most graditi. To je preveliki projekt koji debelo nadmašuje ovlasti načelnika. Po meni je to projekt na kojemu se zajednički moraju usuglasiti i općine i grad Korčula, Županija, ministarstva i Vlada. Na kraju krajeva, treba i mještane pitati za mišljenje. Zašto ne odraditi jednu javnu raspravu o mostu Korčula – Pelješac? Ako je zajednički stav svih da žele most, ja sigurno neću biti ta koja će ga kočiti. Ipak, mi smo otok i s tim mostom bi izgubili neke naše otočke karakteristike. Veliki je to projekt koji svakako ima svoje prednosti, ali i mane ,no ukoliko se i pokrene neka ozbiljna rasprava oko toga i ako to bude zajednički stav sviju, sigurno neću biti ta koja će to kočiti.

Objavljeno u S JUGA