Prikazujem sadržaj po oznakama: pupnat

​U središtu otoka Korčule nalazi se malo, ali slikovito naselje Pupnat. Ovo je jedno od najstarijih naselja na otoku Korčuli. Zbog svog brdskog položaja, stoljećima je bio zaštićen od napada s mora, što mu je pomoglo sačuvati autentičnu ruralnu arhitekturu i tradicionalni otočni način života. U Pupnatu kuca jedno posebno srce – ono koje ritam pronalazi u zveckanju starih mačeva, zajedništvu mještana i dubokom poštovanju prema tradiciji. Riječ je o starom viteškom plesu od boja - Kumpanjija. Godine 1997. Pupnaćani su obnovili ovaj viteški ples s mačevima nakon što je zadnji put izveden 1948. godine. Kako bismo dublje razumjeli što ovaj običaj znači za ovo malo otočno mjesto, o tome govori Petar Šain, predsjednik viteškog udruženja Kumpanjija Pupnat, koji nam je otkrio kako se u maloj sredini uspijeva sačuvati ovako živa i bogata baština.

​Održati Kumpanjiju aktivnom i brojnom u današnje vrijeme nije jednostavno, no Petar Šain ističe da u Pupnatu postoji nešto doista posebno: mještani Kumpanjiju osjećaju kao neizostavni dio vlastitog identiteta. Znanje se ovdje ne uči iz knjiga, već se usmeno i praktično prenosi s koljena na koljeno, a mnoge obitelji s ponosom njeguju tradiciju u kojoj sudjeluje i po nekoliko generacija. Mladi se uključuju od malih nogu, svjesni da samo nastavljaju ono što su im ostavili njihovi preci.

​Više od plesa: Običajni sustav i povijesni ugled

​Pupnatska Kumpanjija nije samo koreografija; ona je duboko ukorijenjena u povijest i društveni ustroj otoka. Prema usmenim predajama, ali i zapisima don Bože Baničevića, Kumpanjija iz Pupnata slovi za najstariju na otoku.
​„U prošlosti su druge kumpanjije tražile dozvolu od pupnatskoga kralja za izvođenje plesa od boja. To dovoljno govori o ugledu i položaju koji su Pupnat i njegova Kumpanjija nekada imali“, objašnjava Šain te dodaje kako je pupnatska Kumpanjija nekada imala i određenu jurisdikciju prilikom dolaska i naseljavanja stanovništva na otok, služeći kao poveznica između Pelješca i područja Kneža.

​Uz povijesnu, Kumpanjija ima i snažnu duhovnu i društvenu ulogu. Cijeli događaj obilježen je strogim običajnim sustavom. Prije svake izvedbe, kumpanjoli tradicionalno, u špaliru, odlaze u crkvu na blagoslov. Slijedi tradicionalna ophodnja kroz selo i pohod starješinama – Tankomu sucu, Debelomu sucu i Kralju. Uz stare kumpanjolske pjesme i čašćenje, oživljava se cijelo jedno minulo vrijeme. Čuva se, dakle, čitav običajni sustav, a ne samo vještina baratanja mačevima.

​Ples od boja: Simbolika borbe, povjerenja i pobjede

​Kada se govori o samom plesu od boja, pupnatska specifičnost leži u precizno utvrđenoj strukturi koja se tradicionalno izvodi kroz trinaest punata (figura). Svaki pokret zahtijeva potpunu usklađenost, disciplinu i koncentraciju.
​„Posebno je dojmljiv način na koji se kumpanjoli tijekom pojedinih figura povezuju mačevima. Mač jednog kumpanjola postaje dio cjeline – svaki pokret mora biti usklađen s pokretom ostalih. Zato ples nije samo pokazivanje vještine pojedinca, nego prije svega pokazuje zajedništvo i povjerenje među kumpanjolima“, ističe predsjednik udruženja. Udarci i ukrštanje mačeva simboliziraju borbu koja u konačnici završava pobjedom i zajedničkim veseljem. Ti se precizni udarci i sinkronizacija i danas uče isključivo gledanjem i ponavljanjem od starijih majstora.

​Obiteljske relikvije i dan kada cijelo mjesto diše kao jedno

​Posebnu pažnju u Pupnatu posvećuju opremi i odorama. Stari schiavona mačevi i dijelovi nošnji ukrašeni zlatnim tkanjem, od kojih su neki stari i više od stoljeća, čuvaju se kao prave obiteljske i mjesne relikvije. Kada mladi kumpanjol prvi put u ruke uzme mač ili obuče odoru koju je prije njega nosio njegov otac ili djed, on ne preuzima samo rekvizit, već dio povijesti svoje obitelji. Upravo taj osjećaj pripadnosti i odgovornosti privlači mlade snage koje shvaćaju da su postali dio nečega znatno većeg od njih samih.

​Sve te emocije, trud i povijest kulminiraju 5. kolovoza, na Dan mjesta Pupnat i blagdan Gospe od Sniga. To je dan za koji cijelo mjesto živi, tjednima se priprema i kada se osjeća najveći ponos. Suradnja s drugim viteškim udruženjima na Korčuli također je snažna, no Kumpanjije si međusobno nisu konkurencija – one su, kako ističe Šain, zajednički čuvari kulturnog identiteta cijelog otoka.

​Kada biste nekoga tko prvi put dolazi u Pupnat htjeli upoznati s dušom ovog mjesta, riječi Petra Šaina najbolji su putokaz:
​„Dođite u Pupnat 5. kolovoza i stanite među ljude kada Kumpanjija izađe. Kada čujete zvuk mačeva, vidite kumpanjole u tradicionalnim odorama i osjetite kako cijelo mjesto diše zajedno, tada ćete najbolje razumjeti što Kumpanjija znači Pupnatu.  Kumpanija za nas nije samo ples s mačevima. Ona u sebi nosi i sjećanje na vrijeme kada su se ljudi ovoga otoka morali braniti od različitih osvajača i neprijatelja. Ples od boja upravo se i doživljava kao simbol borbe, zajedništva i pobjede nad neprijateljem. Kada se danas izvodi, mi kroz njega simbolično oživljavamo uspomenu na pobjede i na ljude koji su kroz povijest branili svoj dom, svoje mjesto i svoj otok. Zato je svaki udarac mača više od pokreta u koreografiji. U njemu je sadržana poruka o hrabrosti, zajedništvu, pripadnosti i pobjedi. A kada se tome dodaju crkva, blagoslov, ophodnja kroz selo, stare kumpanjolske pjesme, tradicionalne odore i mačevi koje su nosile generacije prije nas, onda shvatite da Kumpanjija nije samo nastup. To je živa uspomena na naše pretke, ponos sadašnjih generacija i obveza da ono što smo naslijedili sačuvamo i prenesemo onima koji dolaze poslije nas.“

​Pupnat, sa svojom Kumpanjijom, tako ostaje svijetli primjer kako jedna mala sredina može biti itekako velika u očuvanju onoga najvrednijeg – svog identiteta, hrabrosti i sjećanja na vlastite korijene.

Korčulanska oporba nije podržala posljednje, treće izmjene i dopune Prostornog plana Grada Korčule jer je u njih HDZ ubacio odredbu prema kojoj je u Pupnatskoj luci moguća izgradnja lukobrana. Treće izmjene i dopune Prostornog plana Grada Korčule, kojega je bez oporbe usvojila HDZ.ova većina, inače su u najvećem dijelu plod rada administracije bivše gradonačelnice Nike Silić (SDP), a vijećnica Igra Šain Kovačević (Možemo), podsjetila je kako je u to vrijeme usvojen cijeli niz primjedbi koje su se odnosile na javni interes, društvenu namjenu, zaštitu prostora i otočkog načina života. Za primjedbe koje nisu mogle biti prihvaćene zbog zakonskih normi, Šain Kovačević istaknula je kako se zakoni moraju  poštivati, ali i naglasila što će Grad Korčula izgubiti baš zbog zakona.

- Živimo u parlamentarnoj demokraciji i morali bismo se boriti protiv centralizacije. Praktički gubimo svu obalu koju kao otočni grad imamo. Njome će upravljati Županija. Inzistirali smo na sportskim lukama, na sportskoj luci na istočnoj obali, na Punta Jurani gdje je bila ideja da njome upravlja ŠRC Kanjac. Iznimno je bitno za Grad Korčulu i jedan tradicionalan način života, da to nije komercijalna luka, da se njome upravlja iz Grada. Nama ostaje sve više problema, računa, dugova, a resursima kojima bi mi trebali upravljati, e njima upravlja Županija ili država. - kazala je Šain Kovačević, koja se protivi gradnji lukobrana u Pupnatskoj luci, budući da se u izmjenama Prostornog plana jasno navodi kako će se mijenjati obalna linija. 

- Tražili smo izričitu zaštitu Pupnatske luke, a sad se kategorički dozvoljava gradnja u luci i mijenja obalna crta. Za valu kao što je Pupnatska luka to je neprihvatljivo i nije jasno gdje je tu interes Županijske lučke uprave. - rekla je Šain Kovačević.

NIKA SILIĆ: POSTOJAO JE OGROMAN PRITISAK OD LUČKE UPRAVE

Mogućnost gradnje lukobrana u Pupnatskoj luci bivšoj gradonačelnici i aktualnoj vijećnici Niki Silić (SDP) osnovni je razlog zbog kojeg nije glasala za Prostorni plan.

- Nismo podlijegali pritiscima širenja građevinskih područja na dijelove grada za koje smatram da ih treba očuvati. Nismo ogulili taj sloj jabuke. Oni koji će podržati ovaj Prostorni plan moraju shvatiti da smo dali mogućnost gradnje lukobrana u Pupnatskoj luci. Tko god danas digne ruku za, digao je ruku za lukobran u Pupnatskoj luci. Lukobrana ima puno, luka ima puno, vezova uvijek fali, ali ne mislim da ih moramo graditi u Pupnatskoj luci. Ako vam netko kaže „nećemo ih graditi, ali nek ostane mogućnost”, samo vas zavarava. Zaštitimo ono što nam je ostavljeno u nasljeđe. Trebaju nam vezovi, ali treba nam i ljepota, priroda i sačuvan okoliš. Najveći razlog mog nedizanja ruke za ovaj Prostorni plan bit će ta odredba. - kazala je Silić, naglasivši kako je u vrijeme izrade 3. izmjena Prostornog plana bila izložena pritiscima, a otkrila je i čijim. 

- Postojao je ogroman pritisak na nas od Lučke uprave s kojom smo dobro surađivali do trenutka kad smo rekli „ne” pa su se naljutili. - rekla je Silić, otkrivši tko je još pritiskao.

- Kad smo slali Plan na mjerodavni Zavod u Županiji  prvo su imali neke više - manje „zelene” primjedbe koje su bile logične. Kad smo ih većinu uvažili, došle su nove primjedbe da se uskladimo s odlukama Županijske skupštine o lučkim područjima. Neviđen je pritisak da Zavod, koji služi za zaštitu prirode, nama daje preporuku, jer njihovo mišljenje nije obvezujuće, da se usklađujemo s odlukama Županijske skupštine. Pitam se tko donosi ovaj Prostorni plan, Županija ili mi? Mi ga donosimo. To je naš plan. Moramo se uskladiti s planom višeg reda, a nikakva odluka Županijske skupštine nas ne obvezuje da donosimo ovakvu ili onakvu odluku o izradi Prostornog plana. Mislim da smo mi dobro odlučili kad smo se tome usprotivili. - rekla je Silić. 

- Ovo je vaš Prostorni plan i vi nećete dignuti ruku za vaš prostorni plan!? Ništa nismo izmislili, nego smo se uskladili sa zakonom i vi nećete glasati za ovaj prostorni plan. - uzvratio je Silić korčulanski gradonačelnik Frano Jeričević (HDZ).

JERIČEVIĆ: ŠTO MJESNI ODBORI I KOTARI BUDU HTJELI MI ĆEMO GURATI

Prvo je odbacio mogućnost gradnje lukobrana u Pupnatskoj luci, no brzo se razotkrio. 

 - Što se tiče Pupnatske luke, to je još iz predizborne kampanje nekakav fake news. Pupnatska luka je dio dugogodišnje strategije razvoja i upravljanja lučkim područjima kad govorimo o komunalnim vezovima. Hoće li taj projekt biti realiziran u budućnosti, o tome će odlučiti standardna procedura i ministarstava, Županija i Grad Korčula, a na kraju ljudi iz Pupnata. Pupnaćani će odlučit treba li im to ili ne. Puno puta sam istaknuo da kad se radi neki projekt, ako lokalno stanovništvo, mjesni odbor, gradski kotar budu protiv, mi to nećemo gurati. Sve ono što mjesni odbori, gradski kotarevi budu htjeli, mi ćemo, dok sam ja gradonačelnik, razvijati, gurati i završavati. Sad se pojavila ideja o uređenju Pupnatske luke i vi ste strogo protiv i nećete glasati za ovaj današnji Prostorni plan. Meni to stvarno  nije jasno. - rekao je Jeričević. 

- Strogo sam protiv gradnje lukobrana u Pupnatskoj luci. - uzvratila je Silić, pojasnivši zašto se tom lukobranu protivi. 

- Poštivajući Pupnaćane i mjesne odbore i sve ostale, postoji nešto iznad svih nas, što nam je ostavljeno, što će ostati iza nas. Vi kao da hodate po otoku i gradite što kome treba. Postoje stvari koje su iznad nas, koje su veće od nas, koje su stvorene prekrasne i prirodne i ne moramo u svakom kutu naše obale, u svakoj vali, mandraču činiti lukobrane samo zato što se to može. Ja se, za razliku od vas, ne bojim to reći. Ne bojim se reć' da možda neki plan Lučke uprave nije dobar. Može mi bit sestra, brat, ne znam tko, ako mislim da to nije dobro, ja ću to reći. Ne mislim da je plan Lučke uprave Sveto pismo. Planovi su tu da se mijenjaju. Netko je odlučio u nekom trenutku da će to staviti u Plan. Nitko nije pitao Pupnaćane što o tome misle. Ja sam rekla što ja mislim o tome i zašto to nisam stavila u Prostorni plan. - rekla je Silić, podsjetivši Jeričevića na njegov modus operandi. 

- Prvo ste u kampanji negirali mogućnost gradnje lukobrana. Govorite „ja ću o svemu, prije nego što to stavim, razgovarati s Pupnaćanima”. Nisam primijetila zbor građana u Pupnatu i prezentaciju ovoga projekta kojega sam ja vidjela. Postoji idejni projekt i ja sam ga imala na svom stolu. Nije to nikakva ideja već projekt koji je vrlo daleko otišao i ne mislim da je dobar i da ga trebamo podržati zato što nekome treba vez. - istaknula je Silić. 

- Pa kad ste ga već imali na stolu, što vi niste sazvali zbor građana za Pupnat? - pitala je vijećnica Ivana Farac (HDZ) bivšu gradonačelnicu, danas vijećnicu Niku Silić.

- Vi mene pitate zašto ja nisam sazvala zbor građana za projekt s kojim se apsolutno ne slažem?! Moje je bilo da u Prostorni plan stavim ono što smatram da treba ili ne treba. Po mom mišljenju lukobran u Pupnatskoj luci ne treba i nisam ga stavila u Prostorni plan. Da sam imala dilemu staviti ili ne, sazvala bi zbor građana. Vaš gradonačelnik je u kampanji i sad na vlasti rekao da će on pitati  Pupnaćane. Nije ih pitao nego je stavio to u Prostorni plan. Što vam tu nije jasno? - uzvratila je Silić i nastavila: 

-  Vi ste predsjednica Mjesnog odbora. Zašto niste sazvali ljude ako imate dilemu? Vi, koji ste odlučili da se u taj prostor može dovesti mehanizacija, napraviti lukobran, vaša je dužnost bila da to učinite. Vi obnašate vlast u Gradu, a i u vašem mjestu. - kazala je Silić.

ŠAIN KOVAČEVIĆ U PAR RIJEČI SVE JE RAZGOLITILA: VEZOVA BEZ LUKOBRANA NEMA

Da Jeričević, iako tvrdi da hoće, građane u konačnici neće pitati ništa, smatra i vijećnica Šain Kovačević.

- Kaže gradonačelnik, „pitat ćemo građane”. Nećemo ih pitati jer ih više nemamo što pitati. Kad se ovo preda, neće se pitati građane, odlučit će Županija i ministarstvo. Dokad ćemo klimati glavama i prihvaćati zakone koji se donose negdje drugdje, a mi ih moramo provoditi na vlastitu štetu?-  zapitala se vijećnica Šain Kovačević, naglasivši kako izmjena obalne linije u Pupnatu nije zakonska obaveza 

No, Jeričević je ponavljao kako se lukobran neće graditi. 

-  Ovo se stavlja u Prostorni plan što ne znači da će se sutra graditi nekakav lukobran od 100 metara. Stalno ponavljate lukobran, lukobran, lukobran. U kampanji ste ljudima usadili u glavu da je to lukobran. Dakle, ako se i bude gradilo, grade se komunalni vezovi za lokalno stanovništvo. Procedura je jasna. Da bi se nešto sutra razvijalo, projektiralo i realiziralo mora postojati u Prostornom planu. Sve dok sam ja gradonačelnik, pitat će se naše sugrađane slažu li se s projektom i uvažit će se sve što im se bude moglo uvažiti da se poboljšaju njihovi životni uvjeti. - rekao je Jeričević. 

No vijećnica Šain Kovačević suprotnog je stava i zapravo je u pravu jer u Prostornim planovima nisu važne skice već on navedeno u u tekstualnom dijelu.

- Ovo nije usklađenje sa zakonom. Ubacili ste rečenicu da se može mijenjati obalna linija, što dozvoljava gradnju. Ne moramo se slagati, ali barem recimo onako kako jest. - kazala je Šain Kovačević s kojom se složila i vijećnica Silić. 

-  Diranje obalne linije i gradnja nema veze nikakve sa zakonom. To je već sve dogovoreno i to znamo. Ne bojim se javno reći da se razgovaralo s ministarstvom hoće li oni jedan dan to pustiti kad dođe Prostorni plan ili neće. To mi je rečeno na moje uši. Kad je unesena mogućnost gradnje lukobrana u Pupnatskoj luci ovo postaje vaš Prostorni plan, a moj nikako ne može biti s ovom odredbom. - kazala je Silić, koju je vijećnik Nikola Botica (HDZ) pitao je li protiv izgradnje groblja u Čari koje je u Prostornom planu, pa mu je Silić objasnila kako stoje stvari. 

- Pokušavate reći da sam ja protiv proširenja groblja u Čari. Bože dragi, projekt je gotov. Mi smo ga izradili. O čemu vi pričate? Novi ste u vijeću, imate vladajuće i oporbu. Oporba nije odgovorna za donošenje planova, proračuna. To ste odgovorni vi. I vi morate danas ovdje dignuti ruku, ja ne moram i mogu lipo ovdje govoriti što mi se u ovom Planu ne sviđa. Ima puno stvari koje su super. Ja ću govoriti ono što ne valja u njemu i govorit ću i govoriti i govoriti, a vi me ispravljajte koliko god hoćete. Kad jedan dan dođe tamo mehanizacija i krene gradnja lukobrana, sjetit ćete me se. - naglasila je Silić čije mišljenje dijeli i vijećnica Šain Kovačević. 

-  Lukobran će biti u Pupnatskoj luci. Bez lukobrana se ne mogu graditi vezovi jer je to otvorena vala. Budimo otvoreni i iskreni.- kazala je Šain Kovačević. 

Na otoku Korčuli Udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Korčule obilježila je Dan antifašističke borbe polaganjem vijenaca na spomen obilježjima u Račišću, Pupnatu, Čari, Žrnovu i gradu Korčuli. Uz njih su bili i predstavnici mjesnih odbora kao i predstavnici Grada Korčule, a vijenac je u gradu Korčuli položio i gradonačelnik Frano Jeričević kao i Udruga hrvatskih ratnih veterana Korčula dok su im se u Čari pridružili članovi Udruge hrvatskih veterana Domovinskog rata Čara.

Dan antifašističke borbe obilježava se 22. lipnja kao državni blagdan u znak sjećanja na osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda 1941. godine, koji je bio prva antifašistička postrojba u ovom dijelu okupirane Europe.

JPA

U Pupnatu na otoku Korčuli se jučer dogodio pokušaj ubojstva kada je 41-godišnjakinja kuhinjskim nožem nasrnula na 71-godišnjakinju.

Kako navodi Policijska uprava dubrovačko – neretvanska „kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Korčula 41-godišnja hrvatska državljanka se sumnjiči za kazneno djelo pokušaja ubojstva”.

„Osumnjičena je u jučer, 29. listopada, oko 17 sati, unutar obiteljske, nakon verbalne prepirke, kuhinjskim nožem zadala ozljede na predjelu čeljusti i vrata 71-godišnjakinji s kojom živi u zajedničkom domaćinstvu, nakon čega je slomila staklenu čašu s kojom je sebi nanijela ozljede po zapešću ruke.” - navodi policija u izvještaju, a obje žene su, piše PU, „zatražile liječničku pomoć kojom je utvrđeno da su zadobile lakše tjelesne ozljede”.

„Oštećena žena je puštena na kućnu njegu, dok je osumnjičena zadržana u dubrovačkoj bolnici na daljem liječenju te će nakon dovršetka hospitalizacije nad njom biti provedeno kriminalističko istraživanje.” - kažu iz PU dubrovačko – neretvanske.

dm

Nije prvi put da na Aktualnom satu korčulanskog Gradskog vijeća vijećnik Marin Laus (HDZ) postavlja pitanje zašto stanovnicima Čare umjesto u njihov poštanski ured pošta stiže u Pupnat. Na to pitanje odgovor od Hrvatske pošte nije dobila ni korčulanska gradonačelnica Nika Silić Maroević. Zašto je umjesto poštanskog broja Čare na pismima koje dobivaju stanovnici tog mjesta poštanski broj Pupnata iz Hrvatske pošte nisu odgovorili ni Južnom, odnosno izbjegli su odgovoriti. No, kazali su kako nemaju namjere gasiti, odnosno reducirati broj poštanskih ureda na otoku Korčuli.

Hrvatska pošta je radi smanjenja troškova diljem Hrvatske već reducirala broj poštanskih ureda, no izgleda da su od takve prakse odustali.

„Nemamo u planu zatvaranje ni jednog poštanskog ureda na Korčuli. Upravo suprotno, cilj nam je da korisnici u manjim mjestima i na otocima imaju sve mogućnosti kao i korisnici u većim gradovima. To znači da redovito širimo vrste usluga koje korisnici mogu obaviti u poštanskom uredu, a to su osigurateljske, telekomunikacijske, maloprodajne i bankarske usluge.” - naveli su za Južni iz Hrvatske pošte.

Ako nemaju namjeru gasiti poštanski ured u Čari, zašto onda stanovnicima tog mjesta pošta dolazi s adresom poštanskog ureda u Pupnatu, iz Hrvatske pošte nisu odgovorili.

Isto je pitanje postavio i vijećnik Marin Laus i nije mu to bio prvi put. Isto je pitanje naime postavio i prije godinu dana, ali odgovor nije dobio.

- Ne znam je li mi prelazimo pod Pupnat, ali ljudi su razočarani. Naime, živim u Čari, a moja adresa je 20 274 Pupnat. To je užasno! Ni ja, ni nitko iz Čare, nemamo ništa protiv Pupnata i ne gre mi u glavu niti mi je logično da mi postanemo nečija podružnica niti što već. - rekao je Laus, zamolivši gradonačelnicu Niku Silić Maroević da kod Hrvatske pošte nešto poduzme.

No, nemoćna je i gradonačelnica, koja je u svom odgovoru vijećniku Lausu istaknula kako su gradske službe problem pokušale riješiti, ali nisu uspjele.

- Vrlo neobična situacija. I da nema poštanskog ureda, vaša adresa je Čara. To je zaista jako čudno. - rekla je Silić Maroević.

Osim adrese, promijenilo se, kazao je Laus i radno vrijeme ureda u Čari, koji je nekad radio ujutro, a sad radi popodne ili „klizno”.

- Prije je taj ured radio od 8 do 11, a sad ljudi ne znaju radi li od podne ili od 11 sati. Kakvo je to radno vrijeme? - pitao je Laus.

Koje je službeno radno vrijeme ureda u Čari, Hrvatsku poštu pitao je i Južni. U svom odgovoru opovrgli su kako je ono ponekad „klizno”.

„Kolege su nam javili kako nije točno da poštanski ured u Čari ne radi za vrijeme redovnog radnog vremena. Poštanski ured 20 273 Čara otvoren je od ponedjeljka do petka od 12 do 15 sati.” - odgovorili su i dodali:

„Radna vremena poštanskih ureda prilagođavaju se kontinuitetu korištenja usluga od strane korisnika, ali i drugih procesa koji se vežu uz poslovanje na lokalitetima. To vrijedi za svih 1.016 poštanskih ureda Hrvatske pošte diljem Hrvatske, uključujući otoke. Praćenje korištenja od strane korisnika provodi se na mjesečnoj, ali i sezonskoj razini.” - odgovorili su na upit portala Južni iz Hrvatske pošte.

S predstavnicima Hrvatske pošte razgovarala je i gradonačelnica Silić Maroević, no, izgleda, nije puno postigla.

- Stalno se prijeti, oni su kao nelikvidni, ne znam što, ne isplati im se. Sastali smo se s njima, ponudili neke stvari poput prostora, koji su praktički bez naknade. Omogućili smo da na pošti nema naknade za plaćanje računa koje se odnose na Grad Korčulu, kako bismo potaknuli ljude da što više koriste poštanske urede. Svi znamo koliko je za manja udaljena mjesta pošta bitna. Ja to najbolje znam jer se i nama prijetilo ukidanjem i isto nam je radno vrijeme bilo čudno i nezgodno. No, na to ne možemo utjecati. Možemo što više koristiti poštu da bi ona opstala. Pošta se jest na neki način modernizirala, a opet nekako propada. Vrlo čudna i teška situacija, kažu da nemaju za ljude, da je sustav takav. Šteta je to za mala mjesta i treba se boriti da pošta u njima opstane. Trudit ću se, ali ne znam koliko je to u našoj moći. - rekla je Silić Maroević.

Poslovna politika Hrvatske pošte posljednjih je godina, inače, poprilično „kompleksna”. Kroz taj „kompleksan” proces modernizacije Hrvatske pošte ugasile su nemali broj svojih ureda diljem zemlje. Ovaj u Čari, prema Hrvatskoj pošti neće se ugasiti. Zašto pisma stanovnicima Čare stižu s poštanskim brojem ureda u Pupnatu ostaje nepoznato jer odgovor na to pitanje, slučajno ili ne, izbjegavaju dati.