Prikazujem sadržaj po oznakama: prirez

Više od 80 posto jedinica lokalne samouprave koje su imale prirez odlučilo je, u potpunosti ili dijelom, ne kompenzirati ga višim stopama poreza na dohodak, izvijestio je u četvrtak ministar financija Marko Primorac.

Tako, od ukupno 556 jedinica lokalne samouprave, 302 su do ukidanja imale prirez, a od tog broja njih 242 nisu odlučile povećati stopu poreza na dohodak na način da u potpunosti kompenziraju gubitak prireza, izjavio je Primorac nakon sjednice Vlade.

Dakle, istaknuo je ministar, više od 80 posto jedinica je odustalo u potpunosti od kompenzacije prireza ili je utvrdilo stope poreza na dohodak tako da je porezno opterećenje niže od onog prije ovih izmjena, a koje je uključivalo prirez.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Nakon što je ukinut prirez te od sljedeće godine gradovi i općine ne mogu više računati na taj dio prihoda, Grad Ploče neće podizati porez na dohodak kako bi te prihode i nadoknadio, zaključeno je na sinoćnjoj sjednici Gradskog vijeća na kojoj je rečeno kako će time u džepovima Pločana ostati oko 320.000 eura.

Paralelno dolazi do korekcije komunalne naknade, gdje se vrijednost boda podiže za 50 posto, što rezultira povećanim izdvajanjem vlasnicima nekretnina, a od čega će Grad Ploče uprihodovati ukupno oko 32.500 eura više na godišnjoj razini.

Od 1. siječnja 2024. godine u prvoj zoni npr. za stambeni prostor od 100m2 komunalna naknada iznosit će 46,5 eura godišnje, u odnosu na ranijih 39,84 , ili oko 16 posto više, dok će u drugoj zoni (Baćina, Stablina, Komin, Staševica, Banja, Peračko Blato, Šarić Struga, Rogotin), za stambeni prostor od 100m2 iznositi 16,74 eura godišnje što je čak 44 posto manje.

- Nismo htjeli nadoknađivati ukidanje prireza povećanjem poreza na dohodak. Cilj nam je minimalno opterećivati rad i građane nauštrb kapitala i mislim da smo to pokazali brojnim dosadašnjim odlukama. Zadnjih 6-7 godina kontinuirano povećavamo prihode od kapitala, a paralelno i socijalna izdvajanja, božićnice, uskrsnice, naknade za novorođeno dijete, uz posljednje što smo uveli - besplatni predškolski odgoj. U prethodna tri navrata podizali smo komunalnu naknadu samo poslovnim subjektima, ali ne i građanima, no uslijed inflacije odlučili smo korigirati komunalnu naknadu u cilju stabilnosti i sigurnosti gradskih usluga, a koja će i dalje za veći broj građana biti manja nego prije pet godina. Ovo podizanje komunalne naknade, iako je linearno, i dalje Grad Ploče svrstava u one jedinice lokalne samouprave s najnižim komunalnim opterećenjima na stambene objekte. - kazao je gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević.

Usvojena je i odluka kojom će se racionalizirati rad gradskih poduzeća te će se Dom športova pripojiti Komunalnom održavanju čime će se ostvariti ušteda od oko 28.000 eura na rukovoditeljskoj plaći, ali i bolja distribucija radnika, rečeno je na sjednici Gradskog vijeća.

Nakon što je gradska uprava izradila idejni projekt i ishodila lokacijsku dozvolu, donesena je odluka kojom se omogućuje Županijskoj uprabi za ceste (ŽUC) ishođenje građevinske dozvole, nakon koje se mogu očekivati radovi na izgradnji kružnog toka pored Lidla.

Usvajanjem Rezolucije o proglašenju Grada Ploča sigurnim mjestom za žene, Ploče su se pridružile 30-ak jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj koji će kroz provedbu konkretnih mjera u okvirima svojih ovlasti, kao što su reagiranje i pružanje pomoći ženama žrtvama fizičkog nasilja, nulta tolerancija na nasilje na društvenim mrežama, provođenje edukativnih sadržaja i rad na prevenciji nasilja nad ženama i osuda bilo kakvog diskriminirajućeg javnog diskursa prema ženama, djevojkama i djevojčicama, nastojati minimizirati nasilje nad ženama.

dm

Objavljeno u S JUGA

Nakon što je Vlada ukinula prirez, Općina Dubrovačko primorje neće povećavati porez na dohodak. Prihode koje su izgubili od prireza, namaknut će, kazao je načelnik Nikola Knežić, minimalnim povećanjem lokalnih poreza.

- Nećemo povećavati stopu poreza na dohodak jer ne želimo dodatno opteretiti građane, jer kao i mnoge općine i gradovi želimo da građanima ostane što više novca. - kazao je Knežić.

- Minimalno smo korigirali iznos poreza na kuće za odmor. To je inače porez za one koji ne žive na području Općine. To su manje više stranci i vikendaši i korekcija je minimalna. Porez na kuće za odmor će iznositi 2,4 eura po četvornom metru, iako smo mogli ići do pet eura. Dubrovnik, Župa i Konavle idu na puno veće povećanje. Grad Dubrovnik već je izglasao povećanje na pet eura po metru četvornom, a mi ostajemo na 2,4 eura pa ćemo vidjeti što će biti za onu tamo godinu. - rekao je primorski općinski načelnik Nikola Knežić.

Općinsko vijeće Općine Dubrovačko primorje donijelo je i odluku o visini paušalnog poreza po krevetu, smještajnoj jedinici u kampu i objektima za robinzonski turizam.

Za pružatelje usluga smještaja u domaćinstvu u Slanom i dijelu Majkova (Ratac), paušalni porez po krevetu te smještajnoj jedinici u kampu ili objektu za robinzonski turizam iznosit će 54 eura godišnje.

U Banićima i Kručici naplaćivat će se 42 eura na godišnjoj razini dok će pružatelji usluga u svim ostalim naseljima u Općini plaćati paušal od 30 eura godišnje po krevetu ili smještajnoj jedinici u kampu ili objektima za robinzonski turizam.

Objavljeno u S JUGA

Nakon što je Vlada ukinula prirez u Općini Vela Luka neće se povećavati stopa poreza na dohodak kako bi se nadomjestila sredstva bez kojih će Općina ostati, najavila je načelnica Katarina Gugić.

Ipak, za jedan euro povećat će se porez na kuće za odmor, a rast će i cijena zakupa javnih površina, ali samo za ljetne mjesece.

- Dosad je stopa poreza na kuće za odmor u Veloj Luci bila maksimalna i iznosila je dva eura po kvadratu, ali s izmjenama zakona ona više nije maksimalna jer je Vlada dala mogućnost da se porez na kuće za odmor naplaćuje do pet eura po kvadratu. - kazala je Gugić,

- Mi nećemo povećavati maksimalnu stopu poreza na kuće za odmor. Analize su pokazale da više od 74 posto ljudi koji plaćaju porez na kuće za odmor nemaju prebivalište u Veloj Luci i odlučili smo se na manje povećanje. Tako će od 1. siječnja 2024. stopa poreza na kuće za odmor iznositi tri eura po kvadratu. Oko 26 posto ljudi koji plaćaju ovaj porez je iz Vele Luke i upravo iz tog razloga nećemo ići na maksimalnu stopu poreza od pet eura po kvadratu na kuće za odmor. Za kuće koje se nalaze na mjestima gdje nema vode, struje i asfalta, taj će porez biti manji. - kazala je Gugić.

Porez na dohodak, nakon ukidanja poreza na prirez, istaknula je Gugić, u Općini Vela Luka, neće se povećavati.

- Prirez u Općini iznosi devet posto i plaća se više od 20 godina. Inače, od prireza Općina Vela Luka je u 2022. godini uprihodovala oko 67.000 eura, što nisu mala sredstva, ali će taj iznos ubuduće ostajati na računima velolučkih obitelji jer Općina Vela Luka neće povećavati porez na dohodak da bi nadoknadila prirez. Znači, ukida se prirez i ne povećavamo porez na dohodak. - istaknula je Gugić i dodala:

- Općina Vela Luka svrstala se među jedinice lokalne samouprave koje neće mijenjati poreznu politiku na štetu građana. Dakle, omogućavamo rast plaća Velolučanima. Pridružili smo se jedinicama koje su odlučile porezno rasteretiti svoje građane. - naglasila je Gugić.

Sredstva bez kojih će ostati nakon ukidanja poreza na prirez, Općina Luka, kazala je Gugić, nadoknadit će uštedama, ali i povećanjem cijena zakupa javnih površina, što će učiniti brojni gradovi.

- Mi ćemo cijene zakupa javnih površina povećati isključivo u ljetnim mjesecima. Onima koji rade cijelu godinu, od listopada do svibnja neće se povećavati cijena. Činjenica je da se cijena javnih površina nije povećavala 10 godina, što nije baš održivo, ako uzmemo u obzir sredstva uložena u uređenja šetnice, čime su zapravo javne površine i štekati značajno dobili na vrijednosti. Samo otvaranje marine značajno je produljilo sezonu, a o efektima „Traga u beskraju” neću ni govoriti. Kako nastavljamo s uređenjem šetnica došli smo do zaključka da će gospodarstvo moći podnijeti povećanje cijene zakupa javnih površina u ljetnim mjesecima. - kazala je Gugić.

Kad je u pitanju komunalna naknada, velolučka općinska načelnica Katarina Gugić istaknula je kako se ni ona, iako je iznimno niska, neće povećavati.

Objavljeno u S JUGA
Četvrtak, 02 Studeni 2023 15:00

GRAD DUBROVNIK NEĆE POVEĆAVATI POREZ NA DOHODAK

Nakon što je Vlada ukinula prirez, zbog čega će Grad Dubrovnik ostati bez 18 milijuna kuna prihoda, gradonačelnik Mato Franković na konferenciji za novinare govorio je kako će ta sredstva nadomjestiti uštedama te povećanjem prihoda od imovine Grada. Kao što je već prethodno isticao, Franković je potvrdio kako neće povećavati stopu poreza na dohodak.

- Odluka je već donesena! Povećavamo cijenu javnih površinaž za 30 posto jer to po našoj procjeni dubrovačko gospodarstvo može podnijeti. Od 2025. povećavaju se i pristojbe za zaustavljanje autobusa na Pilama. - kazao je Frankković.

- U javnom savjetovanju je i odluka o povećanju poreza na kuće za odmor koja će iznositi pet eura po metru četvornom, umjesto dosadašnjih 1,50 eura po četvornom metru. - najavio je.

Kad je u pitanju ukidanje prireza, Franković je izračunao korist koju će od toga imati građani.

- Ukidanjem prireza prosječno će od osnovice bruto plaće od 1.500 eura građanima ostati 265 eura godišnje dok će onima s brutom plaćom od 2.000 ostati 387 eura. Jednoj dubrovačkoj obitelji s jednim djetetom na računu će godišnje ostati 615 eura, a onoj s dvoje djece oko 680 eura. - istaknuo je Franković.

Gradonačelnik je dodao kako se stopa poreza na dohodak neće povećati već će i dalje iznositi 20 i 30 posto.

Objavljeno u S JUGA

Nakon što je Vlada s ciljem povećanja plaća, jedinicama lokalne samouprave ukinula porez na prirez gradonačelnica Nika Silić Maroević još nije iznijela plan kako će nadoknaditi taj manjak u gradskoj blagajni.

Nakon što je Vlada ukinula prirez, jedinicama lokalne samouprave omogućila je da manjak prihoda nadoknade, primjerice, povećanjem poreza na dohodak.

Kako će nadoknaditi sredstva bez kojih će Grad Korčula ostati ukidanjem poreza na prirez, gradonačelnica Nika Silić Maroević još nije odlučila, odnosno, tim pitanjem će se baviti radna skupina.

- Ukidanjem poreza na prirez Grad Korčula ostao je bez nekih 800.000 kuna prihoda. O tome kako ćemo nadomjestiti te prihode razgovaram s Upravnim odjelom za financije, ali definitvno će bit potrebna radna skupina koja će se baviti tim problemom. - kazala je Silić Maroević te se osvrnula na Vladinu odluku kojom je ukinut porez na prirez, a što je bio čisti prihod jedinica lokalne samouprave.

- Odluka Vlade je loša. Taj plan nije dobar. Potaknut je stanjem u Zagrebu, a reflektirat će se i stvoriti probleme u puno jedinica lokalne samouprave jer ta sredstva moramo nadomjestiti. Ukidanje poreza na prirez bila je loša odluka Vlade i nastavak je centralističke politike. Predstavnici drugih gradova i općina su istog mišljenja. Kako nadomjestiti manjak sredstava, o tome razgovaramo i nećemo brzati jer više glava je pametnije od jedne. - rekla je gradonačelnica Grada Korčule Nika Silić Maroević.

Objavljeno u S JUGA

Ne bi li povećala najniže plaće, Vlada će jedinicima lokalne samouprave ukinuti prirez, a bez prihoda od prireza mnoge bi se jedinice lokalne samouprave mogle naći u problemima.

Gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević za Južni ističe kako će proračunske prihode regulirati na osnovu procjene kolike su potrebe grada koje vode do kvalitetnije razine življenja građana.

- Treba naglasiti kako je temeljni prihod od poreza na rad porez na dohodak i onda je prirez tom porezu na dohodak. Ovisno o razredu poreza na dohodak, ako primjerice uzmemo 20 posto, prirez na tih 20 posto je još 10 posto, što bi, kad bi se ukinuo prirez prešlo u 22 posto i neko objašnjenje Vlade bilo je kako će nakon ukidanja prireza jedinicama lokalne samouprave omogućiti da za tih 10 posto podignu razinu poreza na dohodak. - kazao je Krstičević i dodao kako je Vlada zaboravila istaknuti kako prihod od poreza na dohodak nije samo prihod jedinica lokalne samouprave.

- Nije naglašeno da se porez na dohodak dijeli sa Županijama, da od tog poreza Županiji ide 20 posto, dok je prirez isključivo prihod jedinica lokalne samouprave. Dakle, jača se samo blagajna županija. - kazao je.

Porezna reforma, istaknuo je Krstičević, predizborna je priča koju određuje premijer Andrej Plenković.

- Kako mi živimo u društvu u kojem tri desetljeća prevladava dogma kako smanjivati poreze i deregulirati sve što je moguće, kod građana koji su birači, ukorijenio se stav kako su oni koji smanjuju poreze dobri, dok su oni koji ih povećavaju loši. Ljudi bi trebali znati da je taj zbroj na kraju uvijek nula. Ako štitiš državu, tada proklamiraš poreznu politiku koja će dovesti do jasnije raspodjele prihoda, a ako te nije briga za državu ili grad, uhvatit ćeš se na taj val i reći kako treba ići u potpuno porezno rasterećenje. Ta dva koncepta nas prate još od II. svjetskog rata, s jedne strane liberalni, a s druge nekakav socijaldemokratski ili lijevi pristup prema kojemu treba jačati državu koja će generirati manju razinu nejednakosti u društvu. - rekao je Krstičević.

- Ljudi se informiraju iz mainstream medija koji u Hrvatskoj uglavnom proklamiraju liberalni ekonomski smjer koji znači deregulaciju, privatizaciju i smanjenje javne potrošnje jer kad smanjuješ prihode od javnih poreza, smanjuješ javnu potrošnju jer tog novca nema. - smatra Krstičević.

Kad je u pitanju ukidanje prireza, Krstičević ističe kako Gradu Pločama ta razina prihoda nije krucijalna. Istaknuo je kako bi manjak prihoda trebalo nadoknaditi oporezivanjem kapitala.

- Imamo jasnu postavku da iz drugih oporezivanja, prvenstveno kapitala, nadomjestimo potrebe proračuna jer nije jedini pristup u kreiranju proračuna onaj da se potroši koliko se ima. Pristup je u tome da vidiš koliko ti treba i imaš li prostora u oporezivanju kapitala da sve što javna sfera treba za izgradnju kakvog takvog socijalnog društva, nadomjestiš iz tog kapitala. - kazao je.

- Mi u Pločama ćemo regulirati prihode na osnovu procjene kolike su potrebe grada koje vode do kvalitetnije razine življenja građana, i onih s višom i manjom platežnom moći. Hoće li ti prihodi ostati jednaki kao dosad iz poreza i prireza na dohodak ili ćemo dodatno oporezivati kapital, ovisit će o tome koliko će to biti potrebno. Hoćemo li povećati komunalnu naknadu? Ne vjerujem da nećemo iskoristiti i tu mogućnost, ali još nismo donijeli odluku. Prihode u proračunu ćemo definitivno povećavati sukladno potrebama građana. - rekao je Krstičević i dodao:

- Uz ovoliku razinu inflacije i jedince lokalne samouprave se u nekim situacijama ponašaju kao tržišni akteri. I nama se povećavaju plaće, i mi investiramo u infrastrukturu iz koje ne izvlačimo profit jer služi za poboljšanje kvalitete života. Komunalni doprinos koji se naplaćuje za izgradnju bilo kakve infrastrukture, recimo, za privatnu stanogradnju, isti je već duži niz godina, a cijene kvadrata stanova su porasle barem 100 posto. Dakle, toliko o tome koliko se gleda na javnu sferu. Pa nije interes države štiti privatni nego državni i javni interes. - istaknuo je Krstičević i naveo jedan od loših primjera deregulacije.

- Najslikovitiji primjer te deregulacije je potres u Turskoj. Zgrade koje su izgrađene po regulativi, koje su više koštale, nisu se srušile dok su se one gdje se deregulirala priča i omogućilo onima koji zarađuju na stanogradnji, da minimalnim ulaganjem izvuku maksimalne profite, srušile. Tržište nema baš toliku snagu da sve regulira. Da bi oni bilo regulator, trebalo bi zadovoljiti određene uvjete, a jedan od njih je da nikome ne šteti. - kazao je Krstičević.

Osvrnuo se na izjavu dubrovačkog gradonačelnika Mata Frankovića koji je najavio kako neće povećati porez na dohodak već povećati cijene zakupa javnih površina, najamnina i porez na kuće za odmor.

- To je po meni ispravna priča, ali nemaju svi gradovi iste mogućnosti i trebaju shvatiti da neke svoje potrebe mogu zadovoljiti oporezivanjem kapitala. To što Mato Franković govori je oporezivanje kapitala. Svi mi imamo modalitete kako ćemo nadoknaditi manjak. Naši fiskalni kapaciteti su vjerojatno slabi u odnosu na centralnu državu, ali Plenković će to pokriti pričom da je ukinuo prireze dok bi ih loši momci vraćali. - rekao je Krstičević, prokomentiravši činjenicu kako su neke općine i gradovi još prije ukinuli prirez.

- Ukidaju ga zato što je popularno, a razgovarao sam s nekim od tih frajera koji su ukidali prirez pa kad ih pitam zašto su to učinili, kažu to je bilo predizborno obećanje, dobro je zvučalo, to im je izgovor. Oni s manjim plaćama prirez gotovo nisu ni osjećali. - rekao je.

Osvrnuo se HDZ-ove gradonačelnike i načelnike, koji o poreznoj reformi u kojoj ostaju bez dijela prihoda ili šute ili hvale poteze Vlade.

- Ima i u HDZ-u divnih ljudi, primjer susjedni Metković stvarno super gradonačelnika. No većina njih svoje mjesto na neki način mogu zahvaliti stranci, a ni svojim vrlinama i uspjesima. U njih postoji ta partijska stega i nije za očekivati da članovi stranke na vlasti napadaju tu istu stranku. Ne znam koliko kod njih postoji neki pristojan dijalog i bi li se protumačilo da je netko tko bi nešto rekao kontra stranke. Vjerojatno je demokracija u toj stranci vezana za uži krug ljudi i ne provode se široke rasprave prilikom donošenja nekih odluka. - rekao je gradonačelnik Grada Ploča Mišo Krstičević.

Objavljeno u S JUGA

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio je u četvrtak da će Zagreb ukidanje prireza nadoknaditi maksimalnim stopama poreza na dohodak, pa se porezno opterećenje za građane u tom dijelu neće mijenjati.

- Morat ćemo staviti stopu poreza na dohodak na maksimum, i za nižu i za višu stopu, zbog deficita koji nam je ostavljen u nasljeđe, a smatramo da je to i socijalno pravednije nego da manjak prihoda kompenziramo kroz povećanje cijena. - rekao je Tomašević novinarima na glavnom zagrebačkom trgu.

Istaknuo je da još uvijek nemaju točne podatke bez koliko će prihoda ostati gradski proračun zbog porezne reforme. No, ukidanje prireza, za koji je Vlada dala mogućnost da se kompenzira dodatnim stopama poreza na dohodak, nije jedina osnova.

Zbog povećanja osobnog odbitka, procjenjuje se da će proračun ostati bez 40 milijuna eura godišnje, a treća osnova po kojoj će smanjiti gradski prihodi je povećana granica za višu stopu poreza na dohodak.

- Ona je do sad bila 47 tisuća eura, i povećala se na 50 tisuća. I tu će se smanjiti prihodi Grada Zagreba, i to posebno Zagrebu, jer najviše onih koji plaćaju poreznu stopu od trideset posto živi u Zagrebu. - rekao je.

Komentirajući izjave iz Vlade da su jedinice lokalne samouprave ostvarile nagli rast i višak prihoda, poručio je kako je Zagreb jedini u Hrvatskoj zbog nakupljenog deficita u proračunu dužan pet godina za redom imati višak.

Moguće je nadomjestiti manjak novca bez poskupljenja usluga

- Zbog tog deficita Zagreb je jedini u Hrvatskoj po šest mjeseci kasnio u plaćanju privatnim tvrtkama i gradskim ustanovama, što su vrtići, što je nezakonito. - kaže Tomašević.

Na pitanje hoće li se manjak novca u proračunu nadoknaditi poskupljenjima, Tomašević je rekao da će o načinima na koji će se namiriti taj novac razgovarati s koalicijskim partnerima.

- Moguće su različiti načini kako da to nadomjestimo, a da što manje ili uopće ne poskupljujemo usluge. - dodao je.

Komentirao je i prijedlog novih izbornih jedinica, po kojem bi Zagreb umjesto u četiri bio podijeljen u tri izborne jedinice.

- Ne slažem se s tom promjenom, kao i Gradska skupština koja je prije mjesec dana donijela zaključak kako bi bilo najbolje da Grad Zagreb bude jedna izborna jedinica. - rekao je Tomašević.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Gradonačelnik Dubrovnika i saborski zastupnik Mato Franković (HDZ) podržao je danas tijekom rasprave u Saboru Vladin konačni prijedlog porezne reforme i podsjetio da je njegovo predizborno obećanje bilo da će ukinuti prirez u Dubrovniku.

- Razmišljali smo to napraviti početkom 2025. godine, a ovo će biti nešto ranije. Nećemo mijenjati porez na dohodak, nećemo ga dizati nego ostaviti sve ovako kako je sada. Mijenjat ćemo politiku cijena po pitanju najma javnih površina, zakupa, gospodarenja imovinom i dio novca ćemo namaknuti iz tih prihoda, a za ostalo ćemo se snaći. - rekao je Franković.

- Analizirali smo cijene najma javnih prostora i pokazalo se da smo jeftiniji više od 30 posto od privatnih tvrtki koje iznajmljuju prostore. To nije fer, riječ je o javnim prostorima i mora biti izjednačena cijena zakupa kao i kod drugih. Nećemo dizati ni cijenu vrtića, ni vode, javnog prijevoza, nijednu cijenu nećemo podignuti, a vjerujem da će se i sve jedinice lokalne samouprave snaći. - rekao je HDZ-ov zastupnik i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

JP

Objavljeno u S JUGA
Srijeda, 24 Svibanj 2023 16:58

PREDSTAVLJENA POREZNA REFORMA; UKIDA SE PRIREZ

Vlada je u srijedu predstavila novi krug porezne reforme u sklopu kojega se ukida prirez jedinicama lokalne samouprave, osobni odbitak diže se na 560 eura, a država preuzima dio troška uplate mirovinskih doprinosa za građane s malim plaćama.

Premijer Plenković rekao je da je osnovni cilj reforme povećanje plaća te da će u novom krugu reforme biti izmijenjeno ili dopunjeno devet zakona.

Vlada želi, rekao je, podići životni standard i plaće, osobito građanima s najnižim plaćama, podići kupovnu moć kućanstava, smanjiti nejednakosti, očuvati gospodarski rast te ojačati fiskalnu autonomiju jedinica lokalne samouprave.

Smatra da je 2023., s obzirom na makroekonomske pokazatelje, pravi trenutak za porezno rasterećenje, koje bi trebalo stupiti na snagu u siječnju 2024. godine.

Što se tiče ideja da se porezno opterećenje smanji smanjenjem stope PDV-a, podsjetio je na studiju Porezne uprave prema kojoj cijene nisu smanjene u mjeri u kojoj su smanjene određene stope PDV-a.

Alternativa je, rekao je, smanjivanje poreznog opterećenja dohotka, a novi korak porezne reforme obuhvatit će upravo one koji su dosad bili izvan poreznih zahvata.

Plenković je otklonio teze da vlada ne ide na ruku općinama, gradovima i županijama.

- Teza da vlada nešto uzima lokanim jedinicama je lažna. - rekao je.

Ilustrirao je to između ostalog podatkom da je od 2017. do danas ukupan prihod županija, gradova i općina od poreza na dohodak povećan sa 10,6 na 17,7 milijardi kuna.

Prema vladinoj prezentaciji, u novom krugu porezne reforme jedinicama lokalne samouprave ukida se prirez, ali im se dopušta da same odrede porez na dohodak.

Za Grad Zagreb koji ima prirez od 18 posto, raspon u kojem može odrediti nižu stopu poreza na dohodak je 15 do 23,6 posto, a višu od 25 do 35,4 posto.

Općine koje su do sada mogle odrediti prirez do 10 posto, moći će odrediti stopu poreza na dohodak od 15 do 22 posto za nižu stopu i 25 do 33 posto za višu.

Za gradove do 30 tisuća stanovnika, koji sada mogu odrediti prirez do 12 posto, novi raspon određivanja poreza na dohodak je između 15 i 22,4 posto za nižu stopu i 25 i 33,6 posto za višu, a za gradove s više od 30 tisuća stanovnika koji su do sada mogli imati prirez do 15 posto, raspon je od 15 do 23,6 odnosno 25 i 34,5 posto.

Tijekom četvrtoga kvartala ove godine, općine i gradovi dužni su donijeti odluku o visini poreznih stopa poreza na dohodak i objaviti je u Narodnim novinama najkasnije do kraja godine, sa stupanjem na snagu 1. siječnja 2024. godine.

Osobni odbitak diže s 530,90 na 560 eura. Kako je objasnio ministar financija marko Primorac povećavaju se iznosi osobnog odbitka za uzdržavane članove. Podiže se prag za primjenu više stope poreza na dohodak s 47.780 na 50.400 eura.

Što se tiče zahvata u mirovinske doprinose, do najviše 300 eura smanjuje se osnovica za mirovinsko osiguranje (I. stup)

Za bruto plaće do 700 eura fiksna olakšica bit će 300 eura, a za plaće od 700,01 do 1.300 eura postupno se smanjenje olakšice.

Ministar Primorac kaže da za obveznike mirovinskog osiguranja to znači povećanje neto iznosa plaće, osobito za one s najnižim primanjima. To se odnosi na 53,5 posto ukupnog broja obveznika koji ne podliježu plaćanju poreza na dohodak (1,52 milijuna ljudi od ukupno 2,84 milijuna obveznika). Primorac ističe da olakšica ne smanjuje budući iznos mirovine.

Za samca s bruto plaćom od 700 eura, to bi trebalo donijeti povišicu od 41,82 eura, a za samca s bruto plaćom od 1290 eura od 6,42 eura.

Za obitelj s dvoje djece i plaću od 700 eura bruto povišica bi bila 45 eura, a za one s plaćom od 1290 eura bruto i dvoje djece za 75 centi.

Zbog ovih mjera, smanjenje prihoda od mirovinskog osiguranja (1. stup) iznosilo bi 329 milijuna eura, a smanjenje prihoda od poreza na dohodak 108 milijuna eura, tj. ukupno 437 milijuna eura.

Od ostalih poreznih izmjena najavljeno je uz ostalo određivanje neoporezive napojnice od 3.360 eura i uvođenje plaćanja karticama, omogućavanje donacije u iznosu većem od dva posto prošlogodišnjih prihoda te opcijska dodjela udjela, a ne samo dionica. Rok za plaćanje poreza na dohodak utvrđuje se na 28. veljače, bez obzira na datum, podnošenje prijave, a porez na dobit plaćat će se 30. travnja.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Stranica 1 od 2