Prikazujem sadržaj po oznakama: prehrana

U proteklih 17 godina u Hrvatskoj je za dva grama smanjen prosječni dnevni unos kuhinjske soli po stanovniku, podaci su Hrvatskog društva za hipertenziju koje ovaj uspjeh najviše pripisuje značajno manjem udjelu soli u većini pekarskih proizvoda, ali i u nekim industrijama mesa.

Prvi rezultati znanstvene studije EHUH 2 pokazuju da je ovo smanjivanje dnevnog unosa soli dovelo do prosječno nižih vrijednosti krvnog tlaka, a prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo došlo je i do pada kardiovaskularnog mortaliteta.

- Snižavanje tlaka povezano je sa sedam posto manje smrti od koronarne bolesti i deset posto manje smrti od moždanog udara. - istaknuo je za Hinu predsjednik Hrvatskog društva za hipertenziju, akademik Bojan Jelaković, a sol, kaže, nije samo čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti, već i za dijabetes, pretilost, osteoporozu, bubrežne kamence, povezana je i s rizikom moždanog udara, s karcinomima, želuca i ždrijela.

Stoga su i borbu za smanjivanjem soli u prehrani u Hrvatskoj ligi za hipertenziju uvrstili u jedan od najvažnijih čimbenika u lovu na tihog ubojicu. Borba protiv smanjivanja prekomjernog unosa soli u Hrvatskoj je počela 2006. kada je Hrvatsko društvo za hipertenziju donijelo deklaraciju o zdravstvenoj važnosti smanjivanja unosa kuhinjske soli.

Mjerenja su odmah pokazala previsoku konzumaciju kuhinjske soli u Hrvatskoj koja u prosjeku dnevno iznosi 11,5 grama, odnosno 13 grama kod muškaraca i oko 10,5 grama kod žena.

- To je jako puno, jer je samo dva grama soli dnevno dovoljno za normalan život, a unos od pet grama preporuka je Svjetske zdravstvene organizacije. - ističe Jelaković.

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) tih je godina počela određivati i udio soli u kruhu koji je u većini pekarskih proizvoda bio između katastrofalnih 2 i 2,5 posto, a riječ je o hrani koja je najpristupačnija i najviše se konzumira. Posebno je bio važan potez Ministarstva poljoprivrede koje je 2016. donijelo pravilnik da kuhinjske soli u pekarskim proizvodima ne smije biti više od 1,4 posto. Do sada se najviše i uspjelo djelovati na pekare, puno manje, ili nikako na proizvođače mesnih prerađevina, osim svijetlih primjera i sireva. Tako danas Dubravica, Pan Pek ili Klara na svojim proizvodima imaju deklaraciju o 1,4, ili 1,3 posto natrijeva klorida.

Konačno i HAPIH je utvrdio da je danas prosječno 22 posto manje natrijeva klorida u pekarskim proizvodima u odnosu na 2006. U mesnoj industriji izdvaja se PIK Vrbovec koji je smanjio sol u svojim prerađevinama prosječno za 25 posto.

- To je veliki uspjeh. Određivanjem natrija u 24-satnom urinu otkrili smo da je na prosječno konzumacija natrijeva klorida pala za otprilike dva grama, u odnosu na 2006. godinu. - ističe Jelaković.

Rezultat je sniženi prosječni tlak, unatoč tome što nam je populacija sve starija i deblja. Krvni tlak ipak je pao.

Isto tako zadnje izvješće Državnog zavoda za statistiku i HZJZ-a prati trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti i od moždanog udara, što se jednim dijelom sigurno može pripisati manjoj konzumaciji natrijeva klorida.

Plan je nastaviti dalje sa simptomatskim poboljšanjem, kaže Jelaković te se pita gdje je u svemu tome Ministarstvo zdravstva koje se nije uključilo u izradu novog strateškog plana za hipertenziju i sol, a riječ je o ključnim zdravstvenim pitanjima koja su u fokusu Svjetske zdravstvene organizacije.

Tako se otvara i pitanje popularizacije i snižavanja cijene tzv. zamjenske soli, koja sadrži i udio kalijeva klorida, a Europsko društvo za hipertenziju spominje je u svojim zadnjim smjernicama.

Navodno se nalazi na policama trgovačkih lanaca, a proizvodi je i Paška solana, no nije je lako pronaći u zagrebačkim trgovinama. Na ambalaži bi trebalo pisati "zdrava sol s manje natrijeva klorida", a problem je s tom soli što je višestruko skuplja od obične kuhinjske soli. Jelaković poručuje da bi tu bi država trebala uskočiti s poreznim olakšicama ili na druge načine kako bi ta "zdrava sol" bila pristupačnija. Osim toga, moglo bi se i porezno više opteretiti pekarnice koje imaju u proizvodima previsok udio soli.

U Hrvatskoj ligi za hipertenziju bili bi zadovoljni ako bi za deset godina prosječna konzumacija natrijeva klorida u Hrvatskoj pala na osam grama dnevno, no za zdravije prehrambene navike, kažu, presudna je uloga države i vlade, kao i stroža regulacija prehrane u školama i vrtićima.

Oporezivanje nezdrave i porezne olakšice za zdravu hranu multisektorsko je pitanje oko kojega bi se morali okupiti ministarstva financija, gospodarstva, poljoprivrede i zdravstva.

Građani pak moraju početi čitati "mikroskopske" deklaracije kako bi vidjeli koliko ima soli u gotovim proizvodima.

Poželjno bi bilo manje jesti gotovu hranu, više kuhati koristeći alternative natrijevu klloridu, poput sušenih mirodija, češnjaka i peršina i bosiljka.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Ako navečer ne možete zaspati, pokušajte preskočiti prekasne obroke i obratite pozornost na ono što jedete u poslijepodnevnim i večernjim satima jer to utječe na kvalitetu sna, tvrdi nutricionist Milan Hollingshaus. On smatra da je općenito najvažnije slušati vlastito tijelo, ali i savjetuje da, ako možete izbjegavate sljedeće namirnice.

Pića koja sadrže kofein i šećer, kao što su kava, crni čaj ili energetski napici drže nas budnima, pa je bolje izbjegavati ih prije odlaska na spavanje.

- Obilni obroci s mnogo teško ili sporo probavljive hrane, kao što su namirnice od mesa ili one s previše masti, također su teške za želudac. - kaže Hollingshaus.

Radije pojedite manji obrok, serviran na tanjuru manjih dimenzija. Polovicu tanjura neka čine svježe namirnice, poput povrća, četvrtinu hrana bogata proteinima, kao što su pureća prsa ili tofu, a zadnja četvrtina neka budu ugljikohidrati, primjerice krumpir. To će vaš organizam opskrbiti svim potrebnim nutrijentima i držati vas sitima tijekom noći.

Usto je važno osluškivati vlastiti tjelesni ritam i osobne prehrambene postupke i navike. Stoga bi sirovu hranu, primijetite li da vam teže pada njezino konzumiranje kasno navečer, bilo dobro zamijeniti kuhanim povrćem.

Odgovor je u osluškivanju vlastitog tijela i bioritma, tvrdi ovaj stručnjak.

- Promijenite li naglo svoje navike, to će vrlo često rezultirati probavnim smetnjama. - kaže Hollingshaus, dodajući da takva promjena može utjecati na faze spavanja i na snove.

- Dogodi li se ponekad da prije spavanja posegnete za obrokom koji bi vam mogao otežati san, pokušajte prije večernjeg odmora olakšati posao probavnom traktu odlaskom u kratku šetnju ili uzimanjem čajeva za probavu, poput kombinacije komorača, anisa i kumina ili mente. - savjetuje njemački nutricionist.

(Hina)

Objavljeno u ESPRESSO
Označeno u
Ponedjeljak, 24 Srpanj 2023 03:36

SAVJETI ZA PREHRANU PO TOPLOTNOM UDARU

Glavna značajka pravilne prehrane ljeti je konzumacija lagane hrane, a to znači uglavnom voća i povrća. Upravo ljeti dolazi najviše do izražaja sva ljepota boja koju nudi priroda. Masnu, prženu, dimljenu i začinjenu hranu trebalo bi izbjegavati tijekom cijele godine, a posebice ljeti. Također, savjetuje se uvrstiti obilje ribe i nemasnog mesa peradi.

S obzirom na to da sve više znanstvenih istraživanja potvrđuje blagodati mediteranske prehrane, takav način prehrane upravo se smatra ljetnim idealom, odnosno, najboljim izborom. Osim ribe, maslinova ulja, svježeg voća i povrća, mediteranska prehrana podrazumijeva i unos obilja žitarica, poglavito onih cjelovitih te nemasnih mliječnih proizvoda. Naime, Mediteranci obogaćuju svoja jela svježim začinima, a oni pridonose prevenciji bolesti.

Također, krvne žile i mozak od štetnih radikala štiti i umjerena konzumacija vina, pogotovo crnog, ali u razumnim količinama. Stoga će za osvježenje najbolje poslužiti rashlađena voda i to najmanje dvije litre dnevno, kako organizam ne bi dehidrirao.

Organizam ljeti za vrijeme vrućih dana prirodno traži hranu koja je lagana za probavu, bogatu sadržajem vode i minerala koji se gube znojenjem, s više vlakana, a manjom količinom masnoća i proteina. Valja izbjegavati hranu od koje se žedni, a to su: hrana s previše soli, suhomesnati proizvodi, pržena jela i masna jela.

Alkoholna, gazirana i zaslađena pića, kao i pića bogata kofeinom samo će pojačati proces dehidracije, jer stimuliraju izlučivanje tekućine iz organa. Ujedno mnoga od tih pića djeluju kao stimulansi i tako ometaju zdrav ritam sna. Stoga ove napitke treba izbjegavati tijekom ljeta.

Najbolji odabir za ljetnu nadoknadu tekućine su izvorska i mineralna voda, nezaslađeni čajevi i izotonični napici.

Ljeti, kako bismo utažili žeđ, najčešće posežemo za hladnim napicima, ipak, dobro je znati da ćemo se bolje rashladiti ako pijemo tekućine sobne temperature ili konzumiramo tople čajeve i napitke.

(Hina)

Objavljeno u ESPRESSO

Prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom masti, može se povezati s višim razinama „lošeg“ kolesterola i udvostručiti rizik od kardiovaskularnih događaja poput blokiranih arterija, srčanih udara i moždanih udara, prema novom istraživanju koje prenosi CNN.

„Naša je studija otkrila da je redovita konzumacija prehrane s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom masti povezana s povećanom razinom LDL kolesterola ili „lošim” kolesterolom i većim rizikom od srčanih bolesti”, rekla je autorica studije dr. Iulia Iatan s klinike za program prevencije „Zdravo srce” bolnice St. Paul u Vancouveru.

„Ova studija daje važan doprinos znanstvenoj literaturi i sugerira da štete nadmašuju prednosti”, rekao je Christopher Gardner, profesor medicine u istraživačkom centru za prevenciju Stanforda koji je proveo klinička ispitivanja na keto prehrani. Gardner nije bio uključen u studiju.

„Povišeni LDL kolesterol ne smije se odbaciti kao zanemariva nuspojava vrlo nisko-kalorijske prehrane ili keto prehrane”, rekao je Gardner, ukazujući na veći rizik od kardiovaskularnih događaja kod osoba s višim razinama ketona u krvi, u usporedbi s onima na standardnoj prehrani.

U studiji su znanstvenici definirali dijetu s niskim udjelom ugljikohidrata kao prehranu u kojoj 45 posto ukupnih dnevnih kalorija koje dolaze iz masti i 25 posto iz ugljikohidrata.

Studija, koja nije imala znanstvenu recenziju, predstavljena je na godišnjem znanstvenom zasjedanju Američkog koledža kardiologije i Svjetskog kardiološkog kongresa.

„Istraživanje smo proveli zato što smo vidjeli da su pacijenti u našoj kardiovaskularnoj klinici za prevenciju imali tešku hiperkolesterolemiju nakon ove prehrane”, rekla je Iatan.

Hiperkolesterolemija ili visoki kolesterol povećava rizik osobe za srčani udar ili druge kardiovaskularne događaje.

„To nas je dovelo do pitanja o odnosu tih dijeta s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom masti s jedne strane prema razini lipida i kardiovaskularnim bolestima. Postoje ograničeni podaci o ovoj vezi”, rekla je.

Znanstvenic su usporedili prehranu 305 ljudi koji su jeli hranu s visokim udjelom masnoća i niskim udjelom ugljikohidrata s oko 1.200 ljudi koji su imali standardnu prehranu, koristeći zdravstvene podatke ispitanika u Ujedinjenom Kraljevstvu, a koje su obuhvatile razdoblje od najmanje deset godina. Otkrili su da su ljudi na keto prehrani imali višu razinu lipoproteina niske gustoće, također poznate kao LDL, kolesterola i apolipoproteina B. Apolipoprotein B je protein koji prekriva proteine LDL kolesterola i može biti bolji pokazatelj predstojeće srčane bolesti od povišene razine LDL kolesterola.

Znanstvenici su također primijetili da je u ukupnom unosu masnoća u keto prehrani udjel zasićenih masti bio veći i da su dvostruko više konzumirane životinjske masnoće (33%) u usporedbi s onima u kontrolnoj skupini (16%).

„Nakon prosjeka od 11,8 godina praćenja i nakon prilagodbe za druge čimbenike rizika za srčane bolesti, poput dijabetesa, visokog krvnog tlaka, pretilosti i pušenja ljudi na keto prehrani imali su više nego dva puta veći rizik od pojave velikih kardiovaskularnih događaja, poput blokada u arterijama koje je trebalo otvoriti postavljanjem stentova, srčanog udara, moždanog udara i periferne arterijske bolesti”, navode znanstvenici.

Naveli su da njihova studija „može pokazati samo povezanost između prehrane i povećanog rizika za velike srčane događaje, a ne i uzročno-posljedične veze“, ali otkriće je vrijedno daljnjeg proučavanja.

(Hina)

Objavljeno u ESPRESSO