Prikazujem sadržaj po oznakama: povrće

Ponedjeljak, 01 Travanj 2024 12:59

UNATOČ SVIM PROBLEMIMA PROIZVODNJA MANDARINA JE RASLA

Privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da je u 2023. u odnosu na 2022. godinu porasla proizvodnja jabuka i mandarina, dok je istodobno pala proizvodnja šljiva, višanja, jagoda, krušaka i ostalog voća.

Proizvodnja jabuka prošle je godine povećana u odnosu na godinu ranije za 39,2 posto, na 66.510 tona. Povećana je i proizvodnja mandarina, za 3,5 posto, na 43.518 tona te lješnjaka, za 16,1 posto, na 3.004 tone.

Pad proizvodnje zabilježen je kod šljiva, za 41,7 posto, na 6.610 tona, višanja za 27 posto, na 4.718 tona, breskvi i nektarina za 24,4 posto, na 2.984 tona, jagoda za 24,8 posto itd.

Ukupna proizvodnja grožđa u prošloj je godini iznosila 94.683 tona, što je pad od 19,4 posto prema godini ranije. Prirod po trsu je iznosio jedan kilogram, što je pad od 23,1 posto.

Među povrćem rast proizvodnje je zabilježen kod salate, za 14,1 posto, na 7.395 tona, kupusa bijelog i crvenog, za 12,8 posto, na 32.494 tone, cvjetače i brokule, za 52,4 posto, na 2.351 tonu, dinje, za 59,2 posto, na 5.119 tona, luka i češnjaka, za 18,7 posto itd.

Istodobno je pala proizvodnja rajčice, za 16,3 posto, na 26.421 tonu, poriluka, za 22,6 posto, na 1.452 tone, krastavaca i kornišona, za 36,7 posto, na 8.167 tona, paprike, za 6,9 posto, na 9.731 tonu te mrkve, za 20,2 posto, na 8.744 tone.

Proizvodnja maslina je u 2023. u odnosu na godinu ranije pala za 25,6 posto, na 29.844 tone.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Hrvatska svojom proizvodnjom podmiruje manje od polovine ukupnih potreba za povrćem, odnosno samodostatnost u proizvodnji povrća varira od svega 50 do 58 posto, ističe se u najnovijem HUP-ovom Fokusu tjedna.

Kako se navodi u publikaciji koju je napisao glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić, proizvodnja povrća snažno oscilira iz godine u godinu, što upućuje na probleme u tehnologiji proizvodnje što u značajnoj mjeri utječe na prinose. U 2022. godini, kako se ističe u dijelu publikacije koja se bavi trendovima u proizvodnji povrća u Hrvatskoj, bilježi se snažan pad proizvodnje, na 160 tisuća tona u usporedbi s 250 tisuća tona proizvedenih u 2020. godini.

Značajno su također smanjene i poljoprivredne površine za uzgoj povrća - 2016. se primjerice povrće uzgajalo na gotovo 11 tisuća hektara, u 2021. na samo 8,6 tisuća hektara, dok se u posljednje dvije godine proizvodi na oko devet tisuća hektara. Problem je, kako se navodi, i u činjenici da su pojedinačne parcele vrlo male.

Istovremeno, potrošnja povrća bilježi kontinuirani rast i to znatno viši u odnosu na druge kategorije poljoprivrednih proizvoda s obzirom na ubrzano usvajanje suvremenih trendova u potrošnji hrane. Potrošnja povrća je u Hrvatskoj skočila s minimalnih 59 kilograma (kg) per capita na 83 kg per capita u 2020. godini, a istraživanje Landgeista pokazuje da Hrvati odnedavno jedu najviše povrća u cijeloj Europi, odnosno 300 grama dnevno, kaže se u HUP Fokusu.

Glavnina domaće proizvodnje povrća, kako se navodi, odvija se na otvorenom, uz veliki utjecaj klimatskih rizika, a svega četvrtina se odvija u nekom obliku zaštićenih prostora gdje prevladavaju visoki i niski tuneli bez mogućnosti dodatnog zagrijavanja. Staklenici pritom čine svega nešto više od četvrtine zaštićenih prostora uglavnom bez mogućnosti dodatnog grijanja. U nešto manje od 100 hektara povrće se uzgaja u tehnološki visoko-opremljenim objektima, hidroponskim načinom, od čega polovina u staklenicima, a drugu polovinu čine plastenici (kombinirano pokriju svega 660 hektara).

Proizvodnjom povrća, kako navodi Stojić, ostvaruje se znatno viša vrijednost nego u drugim vrstama biljne proizvodnje (naročito žitaricama i uljaricama). Pritom se na manje od 10 tisuća hektara realizira 8,5 posto ukupne vrijednosti biljne proizvodnje koja se odvija na 850 tisuća hektara.

"S obzirom na strateški cilj povećanja vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, naročito kultura više dodane vrijednosti, fokus bi trebao biti na povećanju površina pod povrćem za najmanje 10 tisuća hektara, što bi osiguralo samodostatnost te zadovoljilo potrebe domaće prehrambene industrije", ističe Stojić.

Taj je cilj, kako navodi, moguće ostvariti u relativno kratkom roku, između ostalog, ukidanjem ili transparentnijim tržišnim kalibriranjem parafiskalnih nameta kao što su komunalne naknade na staklenike na poljoprivrednim površinama.
Proizvođačima dati pravo prvenstva korištenja poljoprivrednih zemljišta

Iz HUP-a podsjećaju i kako su u svojim analizama već upozoravali na negativne posljedice Zakona o poljoprivrednom zemljištu (ZPZ), u sklopu kojeg se praktički neograničena nadležnost za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem prenosi na jedinice lokalne samouprave (JLS) te bez objektivnih kriterija limitira maksimalna površina zemlje u koncesiji u praksi između svega 20 i 80 hektara.

Ukoliko se nastavi netransparentan rast administrativnih troškova poslovanja u poljoprivredi te dođe do arbitrarnog, netržišnog usitnjavanja posjeda u HUP-u očekuju negativan utjecaj na produktivnost. To može rezultirati, kako se navodi u Fokusu tjedna, gašenjem neisplative proizvodnje, povećanim oslanjanjem na uvoz te pogoršanjem poljoprivredne trgovinske bilance u većini segmenata nakon što zadnjih godina došlo do poboljšanja u segmentima proizvodnje žitarica, žive stoke te ribogojstva.

HUP stoga predlaže donošenje mjera, koje će privremeno onemogućiti pravo raspolaganja poljoprivrednim zemljištem prema trenutnim uvjetima. "Inzistiramo na pravu prvenstva postojećim posjednicima i održavanju državnih poljoprivrednih površina koje trenutno koriste, s obzirom na to da se na organiziranoj proizvodnji temelji sav, ne samo dosadašnji, nego i budući razvoj hrvatske poljoprivrede", ističe Stojić u Fokusu tjedna.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL