Prikazujem sadržaj po oznakama: porezna reforma

Vlada u drugo saborsko čitanje šalje novi set poreznih izmjena koji bi trebali stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine i koji bi trebao građanima povećati plaće, rekao je u četvrtak u uvodu vladine sjednice premijer Andrej Plenković i pozvao gradove i općine da iskoriste nove propise.

Predloženim izmjenama će se među ostalim ukinuti prirez porezu na dohodak, povećati prag za primjenu više stope poreza na dohodak te povećati osobni odbitak.

Premijer je ustvrdio da vlada nastavlja s reformama kojima je cilj povećati plaće građanima, osobito onima s najmanjim primanjima, očuvati gospodarstvo u uvjetima krize i ojačati poreznu autonomiju općina i gradova kako bi se povećao standard građana.

Drugo čitanje izmjena devet zakona iz najnovijeg kruga porezne reforme će, kako je najavio, u saboru biti vrlo brzo, a sve izmjene trebale bi stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine.

Vlada, kako je rekao, u novom krugu porezne reforme smanjuje opterećenje plaća smanjenjem poreza na dohodak odnosno diže se osnovica osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji, svi iznosi zaokružuju se u korist poreznih obveznika, a podiže se i prag primjenu više stope s 47.780 na 50.400 eura godišnje te se smanjuje i osnovica za mirovinsko osiguranje u prvom stupu, čime će se također povećati plaće.

Izmjenama poreza na dohodak, kako je rekao, povećava se fiskalna autonomija općina i gradova i ukida se prirez poreza na dohodak.

Podsjetio je da će čelnici jedinica lokalne samouprave odnosno njihova predstavnička tijela moći samostalno propisati stope poreza na dohodak, što je, kao je rekao, "možda i najveća novost novoga kruga porezne reforme".

Unutar novoga paketa u drugom čitanju je i oporezivanje dohotka od kapitala, imovine i imovinskih prava kroz povećanje poreznih stopa, ali riječ je o ukupnom efektu od nešto manje od šest milijuna eura.

Govoreći o rezultatima turističke sezone, rekao je da je u dosadašnjem tijeku godine ostvareno 16,2 milijuna dolazaka i 88,5 milijuna noćenja te da će Hrvatska imati rekordne prihode od turizma i povezanih djelatnosti.

Istaknuo je i dobre podatke Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje o rastu broja osiguranika u kolovozu za gotovo 40 tisuća u odnosu na srpanj.

"To su ohrabrujući podavi. Broj nezaposlenih je oko 100 tisuća čime se dodatno potvrđuje naša teza da imamo 16 zaposlenih na jednog nezaposlenog i upućuje na pozitivna kretanja na tržištu rada", rekao je.

Najavio je da će Vlada idući tjedan donijeti novi paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu. Rekao je da će biti usmjeren onima koji su najugroženiji, kako bi održali ekonomski i socijalni standard.

Da nije bilo dosadašnjih mjera vlade, rekao je, cijene plina i struje bile bi višestrukovo veće, npr. za kućanstva, malo i srednje poduzetništvo tržišna cijena struje prošle godine bila je šest do sedam puta veća od one koji su ljudi stvarno plaćali.

Ove godine, najavio je, mjere će omogućiti da se ne plaća cijena struje koja bi bila tri puta veća od one koja će se plaćati.

Kad je riječ o plinu, prošle godine plaćalo bi se tri do četiri puta više da nije bilo vladinih mjera, a ove godine 1,5 do dva puta više, a slično je i s toplinskom energijom, rekao je Plenković.

(Hina)

HDZ-ovi saborski zastupnici, ujedno i gradonačelnici, zamjerili su oporbenim kolegama što su predloženu poreznu reformu sveli samo na pitanje hoće li gradovi izgubiti neke novce, ne i hoće li građanima ostati više, ističući pritom da su lokalni proračuni posljednjih godina narasli.

- Tužan sam jer se kolege ne pitaju hoće li građani dobiti više novca, što je ključ predložene porezne reforme. - kazao Mato Franković (HDZ), gradonačelnik Dubrovnika u saborskoj raspravi o toj reformi.

Slijedom nje, ukida se prirez jedinicama lokalne samouprave, osobni odbitak diže na 560 eura, a država preuzima dio troška uplate mirovinskih doprinosa za građane s malim plaćama.

Franković kaže da je Dubrovnik u koroni izgubio 450 milijuna kuna poreznih prihoda, no da je želio iduće godine ukinuti prirez, koji je „porez na porez“ te navodi da je gotovo svaki grad u posljednjih šest godina gotovo „uduplao“ proračun.

(Hina)

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio je u četvrtak da će Zagreb ukidanje prireza nadoknaditi maksimalnim stopama poreza na dohodak, pa se porezno opterećenje za građane u tom dijelu neće mijenjati.

- Morat ćemo staviti stopu poreza na dohodak na maksimum, i za nižu i za višu stopu, zbog deficita koji nam je ostavljen u nasljeđe, a smatramo da je to i socijalno pravednije nego da manjak prihoda kompenziramo kroz povećanje cijena. - rekao je Tomašević novinarima na glavnom zagrebačkom trgu.

Istaknuo je da još uvijek nemaju točne podatke bez koliko će prihoda ostati gradski proračun zbog porezne reforme. No, ukidanje prireza, za koji je Vlada dala mogućnost da se kompenzira dodatnim stopama poreza na dohodak, nije jedina osnova.

Zbog povećanja osobnog odbitka, procjenjuje se da će proračun ostati bez 40 milijuna eura godišnje, a treća osnova po kojoj će smanjiti gradski prihodi je povećana granica za višu stopu poreza na dohodak.

- Ona je do sad bila 47 tisuća eura, i povećala se na 50 tisuća. I tu će se smanjiti prihodi Grada Zagreba, i to posebno Zagrebu, jer najviše onih koji plaćaju poreznu stopu od trideset posto živi u Zagrebu. - rekao je.

Komentirajući izjave iz Vlade da su jedinice lokalne samouprave ostvarile nagli rast i višak prihoda, poručio je kako je Zagreb jedini u Hrvatskoj zbog nakupljenog deficita u proračunu dužan pet godina za redom imati višak.

Moguće je nadomjestiti manjak novca bez poskupljenja usluga

- Zbog tog deficita Zagreb je jedini u Hrvatskoj po šest mjeseci kasnio u plaćanju privatnim tvrtkama i gradskim ustanovama, što su vrtići, što je nezakonito. - kaže Tomašević.

Na pitanje hoće li se manjak novca u proračunu nadoknaditi poskupljenjima, Tomašević je rekao da će o načinima na koji će se namiriti taj novac razgovarati s koalicijskim partnerima.

- Moguće su različiti načini kako da to nadomjestimo, a da što manje ili uopće ne poskupljujemo usluge. - dodao je.

Komentirao je i prijedlog novih izbornih jedinica, po kojem bi Zagreb umjesto u četiri bio podijeljen u tri izborne jedinice.

- Ne slažem se s tom promjenom, kao i Gradska skupština koja je prije mjesec dana donijela zaključak kako bi bilo najbolje da Grad Zagreb bude jedna izborna jedinica. - rekao je Tomašević.

(Hina)

Gradonačelnik Dubrovnika i saborski zastupnik Mato Franković (HDZ) podržao je danas tijekom rasprave u Saboru Vladin konačni prijedlog porezne reforme i podsjetio da je njegovo predizborno obećanje bilo da će ukinuti prirez u Dubrovniku.

- Razmišljali smo to napraviti početkom 2025. godine, a ovo će biti nešto ranije. Nećemo mijenjati porez na dohodak, nećemo ga dizati nego ostaviti sve ovako kako je sada. Mijenjat ćemo politiku cijena po pitanju najma javnih površina, zakupa, gospodarenja imovinom i dio novca ćemo namaknuti iz tih prihoda, a za ostalo ćemo se snaći. - rekao je Franković.

- Analizirali smo cijene najma javnih prostora i pokazalo se da smo jeftiniji više od 30 posto od privatnih tvrtki koje iznajmljuju prostore. To nije fer, riječ je o javnim prostorima i mora biti izjednačena cijena zakupa kao i kod drugih. Nećemo dizati ni cijenu vrtića, ni vode, javnog prijevoza, nijednu cijenu nećemo podignuti, a vjerujem da će se i sve jedinice lokalne samouprave snaći. - rekao je HDZ-ov zastupnik i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

JP

Oporbene stranke u srijedu su kritizirale predstavljenu poreznu reformu, ocijenivši da neće dovesti do povećanja plaća građana, kako to navodi Vlada, te da će rezultirati financijskim udarom na jedinice lokalne samouprave i štetom za mirovinski sustav.

Boris Lalovac (SDP) rekao je da će to biti zanemarivo povećanje plaća zato što je Vlada odlučila igrati igru "mi ćemo vam povećati plaće, a zli gradonačelnici će vam to oduzeti".

- Još je lošija premijerova poruka da "mi ionako već imamo ruku u mirovinskom sustavu i onda ćemo na temelju političke odluke tu rupu još malo povećati zato što usporava gospodarstvo". Treba mu BDP za sljedeću godinu za izbore i zato uvodi kratkoročnu mjeru nauštrb mirovinskog sustava. - dodao je.

A najveća je nepravda, smatra Lalovac, što će dijelu građana država plaćati mirovine, a drugi dio, iznad 1300 eura, sami će plaćati mirovine.

Kaže kako je ovo ozbiljan udar na mirovinski sustav.

- Država bi sada trebala svim umirovljenicima koji u ovih 30 godina nisu imali uplate doprinosa jer njihovi poslodavci to nisu činili, napraviti rekalkulaciju i to uplatiti da država ima veće mirovine. Ovo sada je kratkoročna mjera zbog izbora sljedeće godine i bildanja BDP-a, a građani će 2024. vidjeti koliko je realno povećanje. - poručio je Lalovac.

Davorko Vidović (Socijaldemokrati) smatra da plaće neće rasti i neće doći do poreznog rasterećenja.

- Fiskalne decentralizacije nema, riječ je o najobičnijem preknjižavanju, ovaj puta na teret gradova i općina, i to ciljano, s obzirom da se 70 posto prireza odnosi na četiri najveća grada, od kojih u tri HDZ nije na vlasti. - naglasio je.

Ministar Primorac vrlo eksplicite je rekao "ugledajte se na nas i ako se hoćete umiliti biračima, smanjite porez na dohodak koji je sada u vašoj nadležnosti da ga dižete ili spuštate", dodao je Vidović. Ustvrdio je kako je riječ o "perfidnoj igri u kojoj nema ni jote brige za građane i njihove plaće, ali ima ogromne štete koja se nanosi mirovinskom sustavu, jer se potpuno dezavuira načelo uzajamnosti da visina mirovine ovisi o visini i dužini uplata".

Marija Selak Raspudić (Most) ističe da je svakako bolje išta nego ništa, ali da ovo nije nešto i da naši građani neće živjeti bitno bolje.

- Ne može netko tko vas je prvo bacio na koljena i opljačkao naše građane sada biti shvaćen kao njihov spasitelj jer im vraća samo dio novca koji im je ranije uzeo. - kazala je.

Zvonimir Troskot smatra da se za dohotke građana ukidanjem prireza neće promijeniti ništa, jer će na gradovima biti da povećaju porez na dohodak, dok će se istodobno na koljena baciti naši gradovi, pogotovo najzaduženiji poput Zagreba, Splita i Rijeke.

- Očekuje se inflacija jer će gradovi morati iskompenzirati ukidanje prireza ili kroz povećanje poreza na dohodak na najveću moguću razinu ili kroz rast cijena komunalnih usluga. - ustvrdio je.

Ako Vlada ima toliki suficit proračuna koliko se hvale, zašto onda ne smanjuju PDV na 24 posto, upitao je Troskot.

Nikola Grmoja napominje da gradska uprava koja zna upravljati može bez prireza, što pokazuje Miro Bulj u Sinju te da, ako je premijer Plenković želio ljudima povećati plaće, mogao je izravno smanjiti porez na dohodak, povećati neoporezivi dio dohotka i uvesti jedinstveni dječji doplatak, a ne ukidati prirez.

(Hina)

Vlada je u srijedu predstavila novi krug porezne reforme u sklopu kojega se ukida prirez jedinicama lokalne samouprave, osobni odbitak diže se na 560 eura, a država preuzima dio troška uplate mirovinskih doprinosa za građane s malim plaćama.

Premijer Plenković rekao je da je osnovni cilj reforme povećanje plaća te da će u novom krugu reforme biti izmijenjeno ili dopunjeno devet zakona.

Vlada želi, rekao je, podići životni standard i plaće, osobito građanima s najnižim plaćama, podići kupovnu moć kućanstava, smanjiti nejednakosti, očuvati gospodarski rast te ojačati fiskalnu autonomiju jedinica lokalne samouprave.

Smatra da je 2023., s obzirom na makroekonomske pokazatelje, pravi trenutak za porezno rasterećenje, koje bi trebalo stupiti na snagu u siječnju 2024. godine.

Što se tiče ideja da se porezno opterećenje smanji smanjenjem stope PDV-a, podsjetio je na studiju Porezne uprave prema kojoj cijene nisu smanjene u mjeri u kojoj su smanjene određene stope PDV-a.

Alternativa je, rekao je, smanjivanje poreznog opterećenja dohotka, a novi korak porezne reforme obuhvatit će upravo one koji su dosad bili izvan poreznih zahvata.

Plenković je otklonio teze da vlada ne ide na ruku općinama, gradovima i županijama.

- Teza da vlada nešto uzima lokanim jedinicama je lažna. - rekao je.

Ilustrirao je to između ostalog podatkom da je od 2017. do danas ukupan prihod županija, gradova i općina od poreza na dohodak povećan sa 10,6 na 17,7 milijardi kuna.

Prema vladinoj prezentaciji, u novom krugu porezne reforme jedinicama lokalne samouprave ukida se prirez, ali im se dopušta da same odrede porez na dohodak.

Za Grad Zagreb koji ima prirez od 18 posto, raspon u kojem može odrediti nižu stopu poreza na dohodak je 15 do 23,6 posto, a višu od 25 do 35,4 posto.

Općine koje su do sada mogle odrediti prirez do 10 posto, moći će odrediti stopu poreza na dohodak od 15 do 22 posto za nižu stopu i 25 do 33 posto za višu.

Za gradove do 30 tisuća stanovnika, koji sada mogu odrediti prirez do 12 posto, novi raspon određivanja poreza na dohodak je između 15 i 22,4 posto za nižu stopu i 25 i 33,6 posto za višu, a za gradove s više od 30 tisuća stanovnika koji su do sada mogli imati prirez do 15 posto, raspon je od 15 do 23,6 odnosno 25 i 34,5 posto.

Tijekom četvrtoga kvartala ove godine, općine i gradovi dužni su donijeti odluku o visini poreznih stopa poreza na dohodak i objaviti je u Narodnim novinama najkasnije do kraja godine, sa stupanjem na snagu 1. siječnja 2024. godine.

Osobni odbitak diže s 530,90 na 560 eura. Kako je objasnio ministar financija marko Primorac povećavaju se iznosi osobnog odbitka za uzdržavane članove. Podiže se prag za primjenu više stope poreza na dohodak s 47.780 na 50.400 eura.

Što se tiče zahvata u mirovinske doprinose, do najviše 300 eura smanjuje se osnovica za mirovinsko osiguranje (I. stup)

Za bruto plaće do 700 eura fiksna olakšica bit će 300 eura, a za plaće od 700,01 do 1.300 eura postupno se smanjenje olakšice.

Ministar Primorac kaže da za obveznike mirovinskog osiguranja to znači povećanje neto iznosa plaće, osobito za one s najnižim primanjima. To se odnosi na 53,5 posto ukupnog broja obveznika koji ne podliježu plaćanju poreza na dohodak (1,52 milijuna ljudi od ukupno 2,84 milijuna obveznika). Primorac ističe da olakšica ne smanjuje budući iznos mirovine.

Za samca s bruto plaćom od 700 eura, to bi trebalo donijeti povišicu od 41,82 eura, a za samca s bruto plaćom od 1290 eura od 6,42 eura.

Za obitelj s dvoje djece i plaću od 700 eura bruto povišica bi bila 45 eura, a za one s plaćom od 1290 eura bruto i dvoje djece za 75 centi.

Zbog ovih mjera, smanjenje prihoda od mirovinskog osiguranja (1. stup) iznosilo bi 329 milijuna eura, a smanjenje prihoda od poreza na dohodak 108 milijuna eura, tj. ukupno 437 milijuna eura.

Od ostalih poreznih izmjena najavljeno je uz ostalo određivanje neoporezive napojnice od 3.360 eura i uvođenje plaćanja karticama, omogućavanje donacije u iznosu većem od dva posto prošlogodišnjih prihoda te opcijska dodjela udjela, a ne samo dionica. Rok za plaćanje poreza na dohodak utvrđuje se na 28. veljače, bez obzira na datum, podnošenje prijave, a porez na dobit plaćat će se 30. travnja.

(Hina)

Predsjednik Republike Zoran Milanović izjavio je u utorak da porezna politika ne može biti "uzmem ti na ćupriji, vratim ti na mostu", referirajući se na jučerašnje izjave premijera Andreja Plenkovića, koji je ustvrdio da "netko plasira lažne teze o najavljenoj poreznoj reformi".

- Dao bih se kladiti da je to vokabular partijske škole u Kumrovcu - "plasiraju se teze". Porezna politika ne može biti: uzmem ti na ćupriji, vratim ti na mostu i napravio sam ti dobro djelo, a uvalio u probleme lokalnu samoupravu. - rekao je Milanović novinarima.

Kazao je pritom da nije opozicijski političar, analitičar, niti kandidat za premijera, niti će to biti.

Novi Zakon o izbornim jedinicama izradilo je par ljudi u HDZ-u, pa će to onda HDZ predložiti svojim koalicijskim partnerima "od kojih bi neki pristali na sodomiju, samo da ostanu u vlasti", rekao je Milanović dodavši da se to tako ne radi.

Smatra također da Ustavni sud nije trebao ulaziti u pitanje izbornog zakona i ne treba ga pored Hrvatskog sabora proglašavati nevaljalim.

To je "vrsta ustavno sudačkog aktivizma kojem su neki ljudi skloni", smatra Milanović, ali dodaje kako ne misli da su oni imali loše namjere.

- Ako Sabor kvalificiranom većinom donese zakon da Hrvatska ide na izbore prema većinskom izbornom sustavu, je li to ugrožavanje i kršenje načela o jednakom pravu glasa, je li to posao Ustavnog suda - nije. - ustvrdio je.

Ocijenio je da ustavni suci nisu prekršili Ustavni zakon o Ustavnom sudu ali se "petljaju u posao Sabora" koji je izbran od naroda da o tome odlučuje.

- Ustavni sud provodi postupak revizije zakonitosti i ustavnosti provođenja ciklusa izbora, to je njihov posao, a model izbora neka ostavi parlamentu. - poručio je.

Za postojeći model rekao je da funkcionira, iako nije bio savršen kad je usvojen, kao ni sada zbog korekcije broja birača.

(Hina)

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković izjavio je u utorak da će gradovi i općine kroz porez na dohodak moći kompenzirati ukidanje prireza, a porezne izmjene od iduće godine omogućit će im da se natječu u tome tko će imati niži porez na dohodak.

- Što se tiče prireza, jedinice lokalne samouprave koje to žele moći će kroz porez na dohodak kompenzirati gubitak prihoda. Tako će se gradovi i općine moći natjecati u tome tko ima nižu stopu poreza na dohodak, a to će onda izravno ići na ruku građanima koji će imati veće plaće. - rekao je Jandroković.

- Ideja je da se građanima osiguraju veća primanja, državna razina će to osigurati kroz osobne odbitke i mirovinske doprinose koje će kompenzirati proračunskim sredstvima, a lokalne jedinice moći će to učiniti kroz porez na dohodak. - naglasio je.

Što se tiče novog zakona o izbornim jedinicama, predsjednik Sabora pozvao je oporbene stranke da zajedno predstave jedinstveni model koji bi po njima bio najbolji za iduće parlamentarne izbore.

- Oporba vrši pritisak, što je sasvim legitimno u parlamentarnom životu, međutim oni bi htjeli da se donese sustav kakav njima odgovara. Optužuju HDZ da činimo nešto što nije korektno, ali mi činimo minimalne modifikacije koji su nužne da bi ispunili zahtjev Ustavnog suda. - rekao je.

Nakon što je Ustavni sud najavio da nakon rujna važeći Zakon o izboru zastupnika u Hrvatski sabor prestaje važiti jer su odstupanja između broja birača u aktualnim izbornim jedinicama veća od dozvoljenih pet posto, Jandroković kaže da će odstupanja u novom modelu koji će Vlada predložiti Saboru iznositi najviše tri posto.

Prije nego saborskim zastupnicima, prijedlog novog izbornog zakona bit će predstavljen koalicijskim partnerima na današnjem sastanku parlamentarne većine. Izgledno je da će ostati model s 10 izbornih jedinica od kojih svaka bira po 14 zastupnika.

- Nakon toga prijedlog ide u Hrvatski sabor, vodit će se rasprava na odborima i plenarnoj sjednici, u dva čitanja, tako da će biti prilika da svi iskažu svoj stav. - najavio je.

(Hina)

Predsjednik SDP-a Peđa Grbin u utorak je ustvrdio da je premijer Plenković ukidanjem prireza "spreman ugroziti funkcioniranje države za koji izborni poen više" te da želi narušiti sustav koji bi građanima trebao osiguravati usluge nužne za normalan i dostojanstven život.

- Plenković želi prisiliti gradonačelnika Rijeke, Zagreba, Splita i svih onih koji mu nisu po volji da u ovoj godini mora donijeti novu odluku o porezima kako bi ih on mogao prozivati. Spreman je ugroziti funkcioniranje države samo da bi zaradio jedan ili dva poena više za izbore. To što on radi je degutantno, sramotno i ispod svake razine. - ocijenio je Grbin.

- Od HDZ-a smo navikli da kradu željezo, milijarde iz Ine, glasove na izborima, a sada hoće narušiti i sustav koji bi građanima trebao osiguravati usluge koje su nužne za normalan i dostojanstven život. - kazao je Grbin.

Kazao je da Plenković ukida prirez, ali, kako je dodao, onda kaže da će uvesti porez na dohodak kao dodatak koji će biti u istoj visini kao prirez.

- Što je to, nije nešto nego se pas nešto drugo, što znači da zamjenjujemo jednu stvar drugom doslovno na način da joj promijenimo ime. - rekao je Grbin.

Ocijenio je da bi "nazovi porezna reforma" mogla stvoriti ozbiljne probleme za funkcioniranje sustava lokalne samouprave poput predškolskog odgoja koji mnogim građanima stvara problem zato što su cijene te usluge koju bi gradovi i općine trebale pružati građanima visoke i mnogi si to ne mogu priuštiti.

- Zato smo mi definirali model po kojem građanima planiramo omogućiti besplatne vrtiće, i to tako da se u njihovo financiranje uključi država. Nema nikakvog razloga da država financira brojne druge stvari, a da u predškolski odgoj na razini Republike Hrvatske ne investira. Točno je da nema besplatne stvari, vrtići će se financirati javnim novcem, ali roditelji pored toga što plaćaju iz svojih poreza neće morati dodatno participirati. - najavio je.

Grbin se osvrnuo i na novi Zakon o izbornim jedinicama, rekavši da se zna samo da će se bazirati na popisu birača koji nije precizan, "na što Plenkovića svi u državi upozoravaju", umjesto da se temelji na popisu stanovništva.

- Postupak donošenja tog zakona je pljuvanje na građane ove zemlje, bezobrazluk i jasan pokušaj da se održi na vlasti po svaku cijenu. Samo korak dijeli Plenkovića, s ovime što radi s prirezom i izbornim jedinicama, da za ovaj ili neki drugi petak sazove skup na kojem će dijeliti sendviče poput Vučića. - istaknuo je Grbin.

(Hina)

Ciljevi porezne reforme su povećanje autonomije lokalnih jedinica i buđenje konkurencije među njima, pri čemu će građani za mjesto stanovanja moći birati one koje im odgovaraju i po pitanju poreznog opterećenja, izjavio je u srijedu ministar financija Marko Primorac.

Odgovarajući na pitanja novinara na marginama Njemačko-hrvatskog gospodarskog foruma "Budućnost Hrvatske", Primorac je otkrio još neke detalje porezne reforme koja će biti predstavljena idući tjedan, kojoj je glavni proklamirani cilj rast neto plaća građana, a koja bi na snagu trebala stupiti s prvim danom iduće godine.

Govoreći o najavljenom ukidanju prireza, Primorac je pojasnio da će jedinice lokalne samouprave moći samostalno utvrđivati stopu poreza na dohodak, koja će biti do visine koja će im omogućivati ostvarivanje prihoda od dotadašnje maksimalne stope prireza.

- No isto tako mogu napraviti i određeno rasterećenje, do granice koju ćemo utvrditi, tako da će o tome ovisiti koliko će plaće rasti onima s najvišim dohocima. - pojasnio je Primorac.

Drugim riječima, model će jedinicama lokalne samouprave koje nemaju prirez omogućiti da dodatno rasterete plaće svojih građana.

- Tako će donji limit stopa poreza na dohodak biti manji od postojećih 20 i 30 posto, dok će se gornji izračunati tako da se postojećim stopama pribroji prirez. - najavio je Primorac, ne želeći otkriti na kojim razinama će granice biti utvrđene.

Nije se složio s tezom da središnja država reforme provodi na teret lokalnih proračuna te pritom ubire političke bodove.

- Želimo omogućiti onima koji to mogu i žele, da naprave rasterećenje. Oni koje to žele, a ne mogu, oni će ostaviti stope kakve su sada. - istaknuo je.

- Političke opcije, poput SDP-a, Možemo! i Centra, koje inače zagovaraju porezna rasterećenja i povećanje lokalne autonomije sada ove poteze koji idu u smjeru daljnje decentralizacije tumače na način koji u najmanju ruku nije primjeren i očekivan. Smatrao sam da će oni pozdraviti tako nešto. - rekao je ministar.

Istaknuo je da je cilj probuditi konkurenciju između lokalnih jedinica, u smislu da one, uz ponudu javnih dobara i usluga, također nude i pripadajuće porezno opterećenje, te tako privlače one građane koji su spremni tu ponudu prihvatiti, u smislu svog mjesta stanovanja.

- Fiskalnom decentralizacijom, primjenom modela ekonomista Charlesa Tiebouta, upravo se uvodi konkurencija u javni sektor. To je jedinstveni primjer. Ovoga nije bilo u Hrvatskoj jako dugo. Ja mislim da se to može samo pozdraviti. - izjavio je Primorac.

S obzirom na autonomiju koja će se jedinicama dodijeliti, Primorac je ocijenio kako je ovo "prava, suštinska reforma sustava fiskalne decentralizacije".

Primorac je istaknuo i da su jedinice lokalne i regionalne samouprave lani ostvarile suficit, uz značajan rast prihoda od poreza na dohodak i prireza, u prosjeku od 20 do 25 posto. Očekuje se da će jedinice povećanje tih prihoda ostvariti i u ovoj godini, u prosjeku za minimalno 16 posto, rekao je Primorac.

Kada je riječ o građanima s najnižim dohocima, oni će koristi prije svega imati od rasterećenja sustava mirovinskog osiguranja.

Kako je otkrio ministar, rasterećenje u domeni mirovinskog osiguranja će se provesti tako da će postojati fiksni iznos izdatka, u apsolutnom iznosu, na koji se neće plaćati doprinosi za mirovinsko osiguranje, do određene razine bruto plaće.

- Nakon toga će taj izdatak kontinuirano padati, dakle smanjivati se, tako da će i benefiti tog rasterećenja biti sve manji i manji, do jedne razine bruto plaće do koje će se rasterećenje činiti. Nakon toga, građani više neće imati koristi od tog umanjenja, odnosno plaćat će punu stopu doprinosa za mirovinsko osiguranje. - pojasnio je Primorac.

Primorac se ne slaže s konstatacijama poduzetnika da najavljene izmjene povećavaju neizvjesnost, s obzirom da izmjene idu u smjeru poreznog rasterećenja, pri čemu se ne utječe na rast troškova koje poslodavac ima za radnike, to jest na bruto plaću.

(Hina)