Prikazujem sadržaj po oznakama: poljoprivreda

Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2023. godini pala je za za 7,4 posto u odnosu na godinu ranije, a vrijednost realnog dohotka u poljoprivredi za 1,6 posto, pokazuje druga procjena realnog dohotka u poljoprivredi koju je u objavio Državni zavod za statistiku.

Prema drugoj procjeni, vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2023. iznosi tri milijarde eura. Vrijednost realnog dohotka u poljoprivredi procjenjuje se na 1,9 milijardi eura, što je pad od 1,6 posto.

Na smanjenje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, kako objašnjavaju iz DZS-a, najviše je utjecao pad cijena žitarica, za 43 posto, odnosno pad cijena pšenice, za 48,6 posto, i kukuruza, za 44,5 posto.

Stočna proizvodnja porasla je za 14,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, a vrijednost svinja za 22,2 posto, navodi se.

Po podacima DZS-a, bruto dodana vrijednost za prošlu godinu procjenjuje se na 1,6 milijardi eura, što je u odnosu na 2022. pad od devet posto.

Uloženi rad u poljoprivredi lani je u odnosu na prethodnu godinu pao za 0,1 posto, dok se indeks realnog dohotka u poljoprivredi po jedinici godišnjeg rada procjenjuje na 10.039 eura, što je pad od 9,8 posto.

Naknada zaposlenicima u prošloj godini će, kako se procjenjuje, iznositi 205,2 milijuna eura, što je rast od 15,7 posto u odnosu na godinu prije, navodi se u izvješću DZS-a.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Ponedjeljak, 01 Travanj 2024 12:59

UNATOČ SVIM PROBLEMIMA PROIZVODNJA MANDARINA JE RASLA

Privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da je u 2023. u odnosu na 2022. godinu porasla proizvodnja jabuka i mandarina, dok je istodobno pala proizvodnja šljiva, višanja, jagoda, krušaka i ostalog voća.

Proizvodnja jabuka prošle je godine povećana u odnosu na godinu ranije za 39,2 posto, na 66.510 tona. Povećana je i proizvodnja mandarina, za 3,5 posto, na 43.518 tona te lješnjaka, za 16,1 posto, na 3.004 tone.

Pad proizvodnje zabilježen je kod šljiva, za 41,7 posto, na 6.610 tona, višanja za 27 posto, na 4.718 tona, breskvi i nektarina za 24,4 posto, na 2.984 tona, jagoda za 24,8 posto itd.

Ukupna proizvodnja grožđa u prošloj je godini iznosila 94.683 tona, što je pad od 19,4 posto prema godini ranije. Prirod po trsu je iznosio jedan kilogram, što je pad od 23,1 posto.

Među povrćem rast proizvodnje je zabilježen kod salate, za 14,1 posto, na 7.395 tona, kupusa bijelog i crvenog, za 12,8 posto, na 32.494 tone, cvjetače i brokule, za 52,4 posto, na 2.351 tonu, dinje, za 59,2 posto, na 5.119 tona, luka i češnjaka, za 18,7 posto itd.

Istodobno je pala proizvodnja rajčice, za 16,3 posto, na 26.421 tonu, poriluka, za 22,6 posto, na 1.452 tone, krastavaca i kornišona, za 36,7 posto, na 8.167 tona, paprike, za 6,9 posto, na 9.731 tonu te mrkve, za 20,2 posto, na 8.744 tone.

Proizvodnja maslina je u 2023. u odnosu na godinu ranije pala za 25,6 posto, na 29.844 tone.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Hrvatska svojom proizvodnjom podmiruje manje od polovine ukupnih potreba za povrćem, odnosno samodostatnost u proizvodnji povrća varira od svega 50 do 58 posto, ističe se u najnovijem HUP-ovom Fokusu tjedna.

Kako se navodi u publikaciji koju je napisao glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić, proizvodnja povrća snažno oscilira iz godine u godinu, što upućuje na probleme u tehnologiji proizvodnje što u značajnoj mjeri utječe na prinose. U 2022. godini, kako se ističe u dijelu publikacije koja se bavi trendovima u proizvodnji povrća u Hrvatskoj, bilježi se snažan pad proizvodnje, na 160 tisuća tona u usporedbi s 250 tisuća tona proizvedenih u 2020. godini.

Značajno su također smanjene i poljoprivredne površine za uzgoj povrća - 2016. se primjerice povrće uzgajalo na gotovo 11 tisuća hektara, u 2021. na samo 8,6 tisuća hektara, dok se u posljednje dvije godine proizvodi na oko devet tisuća hektara. Problem je, kako se navodi, i u činjenici da su pojedinačne parcele vrlo male.

Istovremeno, potrošnja povrća bilježi kontinuirani rast i to znatno viši u odnosu na druge kategorije poljoprivrednih proizvoda s obzirom na ubrzano usvajanje suvremenih trendova u potrošnji hrane. Potrošnja povrća je u Hrvatskoj skočila s minimalnih 59 kilograma (kg) per capita na 83 kg per capita u 2020. godini, a istraživanje Landgeista pokazuje da Hrvati odnedavno jedu najviše povrća u cijeloj Europi, odnosno 300 grama dnevno, kaže se u HUP Fokusu.

Glavnina domaće proizvodnje povrća, kako se navodi, odvija se na otvorenom, uz veliki utjecaj klimatskih rizika, a svega četvrtina se odvija u nekom obliku zaštićenih prostora gdje prevladavaju visoki i niski tuneli bez mogućnosti dodatnog zagrijavanja. Staklenici pritom čine svega nešto više od četvrtine zaštićenih prostora uglavnom bez mogućnosti dodatnog grijanja. U nešto manje od 100 hektara povrće se uzgaja u tehnološki visoko-opremljenim objektima, hidroponskim načinom, od čega polovina u staklenicima, a drugu polovinu čine plastenici (kombinirano pokriju svega 660 hektara).

Proizvodnjom povrća, kako navodi Stojić, ostvaruje se znatno viša vrijednost nego u drugim vrstama biljne proizvodnje (naročito žitaricama i uljaricama). Pritom se na manje od 10 tisuća hektara realizira 8,5 posto ukupne vrijednosti biljne proizvodnje koja se odvija na 850 tisuća hektara.

"S obzirom na strateški cilj povećanja vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, naročito kultura više dodane vrijednosti, fokus bi trebao biti na povećanju površina pod povrćem za najmanje 10 tisuća hektara, što bi osiguralo samodostatnost te zadovoljilo potrebe domaće prehrambene industrije", ističe Stojić.

Taj je cilj, kako navodi, moguće ostvariti u relativno kratkom roku, između ostalog, ukidanjem ili transparentnijim tržišnim kalibriranjem parafiskalnih nameta kao što su komunalne naknade na staklenike na poljoprivrednim površinama.
Proizvođačima dati pravo prvenstva korištenja poljoprivrednih zemljišta

Iz HUP-a podsjećaju i kako su u svojim analizama već upozoravali na negativne posljedice Zakona o poljoprivrednom zemljištu (ZPZ), u sklopu kojeg se praktički neograničena nadležnost za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem prenosi na jedinice lokalne samouprave (JLS) te bez objektivnih kriterija limitira maksimalna površina zemlje u koncesiji u praksi između svega 20 i 80 hektara.

Ukoliko se nastavi netransparentan rast administrativnih troškova poslovanja u poljoprivredi te dođe do arbitrarnog, netržišnog usitnjavanja posjeda u HUP-u očekuju negativan utjecaj na produktivnost. To može rezultirati, kako se navodi u Fokusu tjedna, gašenjem neisplative proizvodnje, povećanim oslanjanjem na uvoz te pogoršanjem poljoprivredne trgovinske bilance u većini segmenata nakon što zadnjih godina došlo do poboljšanja u segmentima proizvodnje žitarica, žive stoke te ribogojstva.

HUP stoga predlaže donošenje mjera, koje će privremeno onemogućiti pravo raspolaganja poljoprivrednim zemljištem prema trenutnim uvjetima. "Inzistiramo na pravu prvenstva postojećim posjednicima i održavanju državnih poljoprivrednih površina koje trenutno koriste, s obzirom na to da se na organiziranoj proizvodnji temelji sav, ne samo dosadašnji, nego i budući razvoj hrvatske poljoprivrede", ističe Stojić u Fokusu tjedna.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Proizvođačima voća danas više nije problem doći do novca, odnosno potpora za podizanje nasada, puno je teže suočavanje s globalnim zatopljenjem koje je donijelo tektonske poremećaje u proizvodnji hrane u Hrvatskoj.

Ako netko i dalje vjeruje da je globalno zatopljenje mit, istinu može doznati od svakog poljoprivrednika.

- Mi voćari smo najviše osjetili da se klima drastično promijenila od vremena kada smo se počeli baviti tim poslom. - kaže Mladen Matica, vlasnik OPG-a Matica Bolto, kome je ove godine iznad prosjeka rodilo samo grožđe, a sve ostalo voće je podbacilo.

- Zima više kao da ne postoji, proljeće se ukazuje u siječnju i veljači, nakon čega se pojavi mraz i znatno smanji očekivani prinos voćnjaka. S druge strane, ljeta su postala prevruća pa bez navodnjavanja ne možete planirati ozbiljnije prinose. - ističe Matica koji posjeduje vinograd i voćnjak s jabukama, breskvama i šljivama.

Prognostičar Kristijan Božarov potvrđuje njegove riječi - u posljednjih 150 godina, otkako se mjeri temperatura u Hrvatskoj, očito je zatopljenje. Iz godine u godinu pokazuje se znatan porast temperature, a to definitivno utječe na poljoprivrednu proizvodnju.

- Svjedoci smo toplih i suhih jeseni, nakon kojih slijede blage zime. Dovoljno je da se pokušamo prisjetiti kad smo imali zadnji Božić okićen snijegom. Zime se uglavnom svode na kratka zahlađenja s vrlo malim količinama snježnih padalina. Onda dođe proljeće tijekom kojeg, na otprilike dva tjedna, pošteno zahladi. - kaže Božarov.

Stručnjakinja za zaštitu bilja iz Koprivnice Željkica Oštrkapa-Međurečan objašnjava kako rast srednje dnevne temperature utječe na "tvornicu na otvorenom".

- Primijetili smo da vegetacija biljaka počinje ranije jer se i tlo ranije zagrijava. Voćke i vinova loza ranije prolistaju, vinogradari će potvrditi da berba grožđa počinje ranije u odnosu na negdašnje branje. - rekla je.

Osim toga, više temperature ne utječu samo na rast i razvoj bilja, nego se reflektiraju i na širenje biljnih bolesti i sve prisutnijih štetnika. Blage zime omogućuju da se neki štetnici mediteranskog područja sele sjevernije i čine sve veće probleme u području i na kulturama gdje ih ranije nije bilo.

- Mnogi su primijetili zelenu stjenicu (smrdljivog Martina), čija je populacija posljednjih deset godina značajno porasla na sjeverozapadu Hrvatske, pa ju možemo kao polifagnog štetnika naći na različitim kulturama. - navodi Oštrkapa-Međurečan.

Zbog viših temperatura povećavaju se gubici od direktnih šteta na poljoprivrednim kulturama, povećani su troškovi proizvodnje zbog dodatnih zaštita, a visoke temperature smanjuju učinkovitost insekticida, primjerice piretroida.

Osobito je na voćkama primijećeno da im izuzetno šteti kolebanje temperatura. Gotovo svake zime u siječnju ili veljači maksimalne temperature dosegnu 15 do 20 stupnjeva Celzijevih. Nakon toga počinje kolanje sokova u voćkama, počinje njihovo buđenje i one ne mogu izdržati pad temperature na minus devet stupnjeva, što je posljednjih godina česta pojava.

Kod voćaka dolazi do smrzavanja stanica, mikropukotina, no one ne propadnu iste godine već se na oštećenja nastala zbog smrzavanja nasele gljivice i bakterije, koje idućih nekoliko godina dovedu do sušenja stabala. Upravo to se događa u nasadima koštičavog voća u Podravini, osobito na šljivama, višnjama, breskvama i marelicama, upozorava Oštrkapa-Međurečan.

Također, ni ljetne visoke temperature nisu bezazlene jer temperature iznad 30 stupnjeva uzrokuju toplinski stres, a sunčevo zračenje izaziva ožegotine na plodovima kao što su jabuke.

Danas je ozbiljna proizvodnja povrća nezamisliva bez navodnjavanja, a i većinu trajnih nasada treba navodnjavati. Neke voćne vrste kao što su šljive, trešnje, pa čak i lijeska, danas se navodnjavaju, a nekada smo ih uzgajali bez dodatnog priliva vode, ističe stručnjakinja za zaštitu bilja.

Poljoprivreda se neminovno mora prilagoditi izmijenjenim prilikama. Navodnjavanjem ćemo riješiti nedostatak kiše u kritičnim fazama razvoja biljaka, ali teže ćemo se nositi s temperaturnim ekstremima. Postoje sustavi za borbu protiv mraza, ali kolebanja temperature tijekom zimskih mjeseci bit će i dalje veliki problem.

Oplemenjivači će raditi na selekciji novih, otpornijih sorti koje će se moći nositi s promjenom vremenskih uvjeta. Morat ćemo birati otpornije vrste i sorte te pomno birati položaje na kojima ćemo ih uzgajati, kaže Oštrkapa-Međurečan.

Ozren Špiranec (Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Uoči sutrašnje sjednice Gradskog vijeća Grada Ploča na čijem su dnevnom redu točke za koje ističu da su izuzetno bitne za poljoprivrednike s područja Grada Ploča, iz pločanskog HDZ-a uputili su priopćenje koje prenosimo u cijelosti i bez izmjena:

„Većini Pločanki i Pločana teme gradskih sjednica posljednjih godina nisu bile od prevelikog interesa, što zbog netransparentnosti, što zbog neatraktivnih prijedloga gradskih vlasti, no, ovim putem bi željeli naše sugrađane obavijestiti o važnim točkama sutrašnje sjednice Gradskog vijeća.

Naime, sutra na 17. sjednici Gradskog vijeća Grada Ploča će se, između ostalog, naći točke izuzetno bitne za poljoprivrednike s područja Grada Ploča. Riječ je o prijedlogu dviju Odluka o izboru najpovoljnijih ponuda na natječajima za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Grada Ploča. Ovim putem bi podsjetili da je riječ o natječajima koji su raspisani prije više od godinu dana koristeći zadnji trenutak po starom Zakonu o poljoprivrednom zemljištu dok je novi bio u izradi. Istovremeno, mnogi drugi gradovi i općine su pričekali sa raspisivanjem kako bi novi Zakon stopio na snagu a koji je uveo pravednije kriterije raspodjele poljoprivrednog zemljišta.

Ova tema možda ne bi izazvala toliko interesa da nije riječ o raspodjeli gotovo cijelog poljoprivrednog zemljišta na području Grada Ploča i to na ukupan rok od 50 godina. Izvjesno je kako će gradonačelnik preko ove teme još jednom pokušati pokupiti jeftine političke bodove i tvrditi kako je riječ o „sređivanju situacije na terenu“, međutim trenutna situacija ga poputno demantira. O odnosu Grada prema navedenom najbolje govori rad u zadnjih godinu dana, a to su samo dvije sjednice Povjerenstva, probijanje rokova analize pristiglih ponuda, skrivanje zapisnika s javnog otvaranja ponuda, bahato odgovaranje, odnosno neodgovaranje na vijećnička pitanja o natječaju, netransparentnost u prezentaciji rezultata natječaja kao i stavljanje tako važne odluke na sjednicu koja ima 16 točaka unutar dnevnog reda. Konačno, organiziranje sastanaka sa „zadovoljnim“ i „nezadovoljnim“ predstavnicima na temu evaluacije ponuda u nadi kako će se isti sukobiti a pri tom Gradonačelnik glumiti žrtvu sukoba ili ga više zanima ona Zavadi pa vladaj. Također, zanimljivo je pritom spomenuti kako su navedeni sastanci organizirani nakon što su prethodno definirane najpovoljnije ponude a istovremeno su pojedinci mili gradskoj vlasti aktivno „pomagali“ u određivanju raspodjele zemljišta.

Sve ovo otvara sumnju u proces provođenja natječaja, a na sutrašnjoj sjednici se od gradskih vijećnika očekuje da donesu odluku o zakupu poljoprvrednog zemljišta na ukupan rok od 50 godina iako im u godinu dana nije prezentiran rad Povjerenstva, kao ni cjelokupna natječajna dokumentacija. Najmanje što se od Predsjednika Gradskog vijeća očekuje jest da reoganizira sjednicu koja će uključivati samo dvije točke vezane uz navedene natječaje na kojima će Povjerenstvo prezentirati i elaborirati cjelokupnu dokumentaciju propisanu Pravilnikom svim gradskim vijećnicima što uključuje sve zapisnike sjednica Povjerenstva, zapisnik s javnog otvaranja ponuda, kao i orginalne tablice koje prate Pravilnik.

Vjerujemo da će se ostatak javnosti, koji nije direktno vezan uz predmet raspodjele poljoprivrednog zemljišta pitati zašto je ova tema toliko bitna za sve. Tema je prvenstveno bitna kao pokazatelj kontinuiranog obrasca rada Gradonačenika i njegove gradske uprave koji uporno ne želi preuzeti odgovornost za niti jedan konkretan prijedlog ili projekt već sve ozbiljne teme prebacivaju na Gradsko vijeće ili gradske tvrtke. Nedavne primjere ovakvog obrasca imali smo kod projekta aglomeracije pa sve do neispunjenog predizbornog obećanja POS zgrada. Tako i ovog puta, odgovornost za pravičnost postupka raspodjele poljoprivrednog zemljišta Gradonačelnik prebaciva na „dežurne krivce“, odnosno na Županiju i resorno Ministarstvo dok je cjelokupan postupak provelo Povjerenstvo sačinjeno od gradonačelnikovih pulena a blagoslov se sutra očekuje od vladajuće interesne koalicije SDP-a i MOST-a.

Ovakav način rješavanja jedne od važnijih tema će dugoročno loše utjecati na razvoj života na području grada, prvenstveno uzimajući u obzir da je na ovaj natječaj pristiglo čak 2.625 ponuda od poljoprivrednika koji su nakon dugo godina željeli osigurati zakonski posjed, formirati proizvodnju i dugoročni razvoj. Trebao je to biti jedan projekt koji bi unaprijedio poljoprivredu na našem području no gradska vlast je učinila sve da još jednom pokaže svoju nesposobnost ali i nepravednost mešetareći sa cijelim postupkom dodjele poljoprivrednog zemljišta. Nažalost, još jednom svi svjedočimo kako ova gradska uprava nema kapaciteta za provođenje ozbiljnih projekata već se uporno bavi dojmom i fasadom dok se temelji urušavaju. E moj Gradonačelniče, sva ti briga za poljoprivredu ostade na mandarinama s murala!” - naveli su iz pločanskog HDZ-a u priopćenju za javnost.

JP

Objavljeno u S JUGA

Najzastupljenija poljoprivredna kultura na jugu Hrvatske je maslina. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, evidentirano je oko 480 tisuća stabala maslina i radi se uglavnom o starim maslinicima. Drugi po zastupljenosti su agrumi, njaviše mandarine, a na trećem mjestu je vinova loza.

Prosječno se godišnje ubere oko četiri tisuće tone maslina od čega se prosječno proizvede oko 600 tisuća litara ulja. Što se tiče mandarina, njih godišnje bude oko 40 tisuća tona, a u boljim godinama i 50 tisuća tona. Prema podacima APPPR-a, godišnje se proizvede preko 7.700 tona grožđa i gotovo 5 milijuna litara vina.

Kako je također rečeno na nedavnom skupu o stanju i perspektivama poljoprivredne proizvodnje u Dubrovačko - neretvanskoj županiji kojeg je organizirala Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Dubrovnik poljoprivreda je na jugu Hrvatske ipak sekundarna djelatnost koja zahtijeva u prvom redu da u nju uđu i mlađi ljudi koji se bave tom gospodarskom djelatnošću.

Dubrovačko – neretvanska županija je visoko turistički orijentirani kraj pa su prihodi u turizmu su višestruko veći nego u poljoprivredi. Ta je djelatnost, također je rečeno, obilježena i nesigurnošću u prinosu izazvanima bolestima i štetnicima te klimatskim promjenama i sve to čini poljoprivredu nedovoljno zastupljenom djelatnošću.

Objavljeno u S JUGA

U sklopu Mediteranskog sajma zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva HGK Županijska komora Dubrovnik organizirala je okrugli stol o stanju i perspektivama poljoprivredne proizvodnje u Dubrovačko - neretvanskoj županiji.

Cilj okruglog stola, kojeg je moderirala predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić, bio je analizirati trenutno stanje s poljoprivrednim zemljištem, dobnu strukturu poljoprivrednika, kulture koje se dominantno uzgajaju te one koje imaju najbolju produktivnost i potencijal.

Ističući kako hrana u posljednje vrijeme u svijetu postaje jedno od strateških interesa u prvom redu nakon rata u Ukrajini, kao i pitanje sigurnosti, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, uz ostalo je rekao:

- Sada je ujedno i prilika da svi u lancu proizvodnje i plasmana poljoprivrednih proizvoda budu što bolji i uspješniji kako bi što uspješnije odgovorili na trenutne izazove. Bitno je napraviti sve kako bi proizvod bio što rentabilniciji i konkurentniji na tržištu. – rekao je Tušek, dodajući kako je jedan od čimbenika za to i imovinsko - pravno sređivanje poljoprivrednog zemljišta.

Potpredsjednik Hrvatske gospodarstke komore prof. dr. sc. Dragan Kovačević naglasio je dobar potencijal hrvatske poljoprivrede, ali je i kako bitan problem naveo slabu produktivnost koja, dodao je, iznosi 30 posto od europskog prosjeka.

Prema Kovačevićevim riječima, čest problem u dodjeli državnog zemljišta što bi trebalo predstavljati jednu od mjera za razvoj poljoprivrede je i „političko potkusurivanje“, posebno na lokalnoj razini.

Predstojnica Zavoda za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku doc. dr. sc. Mara Marić je rekla kako je na području Dubrovačko – neretvanske županije obrađeno oko 10 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta, a dominiraju maslinici, agrumi i to ugalvnom mandarini, te vinogradi. Posebno je naglasila kako su vina s juga Hrvatske posljednjih godina na razini vrhunskih

- Dubrovačko – neretvanska županija nije u vrhu korisnika sredstava iz EU fondova. Na razini je Hrvatske, jednako kao što je Hrvatska na razini Europske unije. Tek 121 korisnik iz Dubrovačko – neretvanske županije je u takozvanim „ekošemama“ i taj je broj potrebno povećavati u prvom redu kroz unapređenje ekološkog uzgoja. – rekao je pomoćnik ravnatelja Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Saša Bukovac dodajući kako je tome razlog što je turizam primarna djelatnost, a ne poljoprivreda.

Pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more Dubrovačko-neretvanske županije Ivo Klaić je naglasio kako se ipak sve više ljudi počinje baviti poljoprivredom, te posebno naglasio vinare i školjkare.

Ivan Bjeliš, vlasnik i direktor tvrtke Agro Neretva iz Opuzena ispričao je svoju priču kako je nakon deset godina rada poljoprivredne tvrtke posebnu priliku vidio prije tri, četiri godine u plasmanu proizvoda u trgovačke centre, da bi od ove godine uspio i dobiti priliku za „ulazak“ u hotelske kompanije.

- Dolina Neretve je generator svega i ima veliki potencijal. Mogla bi hraniti ne samo jug, nego i cijelu Hrvatsku. Međutim, u zadnjih desetak godina došlo je do stagnacije. Sada je oko 70 posto zemljišta u nasadima mandarina, a čija je proizvodnja zadnjih godina smanjena za 50 posto. – rekao je Bjeliš koji budućnost poljoprivrede u neretvanskoj dolini vidi u povećanju poljoprivrednik kultura i plasteničkoj proizvodnji.

Sudionici skupa poseban su naglasak stavili i na razvijanju mogućnosti što kvalitetnijeg plasmana domaćih proizvoda kroz sektor turizma, posebno istaknuvši kako je potrebno poraditi i na marketingu i promociji. Naglašena je i kako posebno mlade treba učiti vrijednostima poljoprivredne djelatnosti kako bi se neki od njih odlučili za posao poljoprivrednika, koji je sve manje ne samo u Hrvatskoj nego i u čitavoj Europi.

Objavljeno u S JUGA

Prosječne proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u trećem tromjesečju ove godine su porasle za 27,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Cijene biljnih proizvoda porasle su za 29,4 posto, a stoke, peradi i stočnih proizvoda 23 posto. U usporedbi s istim razdobljem prethodne godine cijene su porasle u svim najvažnijim skupinama biljnih proizvoda, obrazlažu statističari. Na porast cijena biljnih proizvoda, kako navode, najviše je utjecao porast cijena u skupinama žitarica (67,6 posto), povrća (16,5 posto), industrijskog bilja (12,9 posto) i vina (8,9 posto).

U skupini proizvoda koji imaju najveći udio u stočarstvu u usporedbi s istim tromjesečjem 2021. najviše su porasle cijene svinja (35,6 posto), mlijeka (28,1 posto), goveda (11,8 posto), a znatnije su porasle i cijene konzumnih jaja (56,2 posto). Cijene su porasle i u svim ostalim skupinama u stočarstvu, napominju iz DZS-a.

Cijene dobara i usluga za tekuću uporabu u trećem tromjesečju ove godine u usporedbi s istim lanjskim razdobljem porasle su za 44,8 posto, a na taj rast najviše je utjecao porast cijena energije, gnojiva i stočne hrane.

Tako su cijene energije porasle za 79,5 posto, gnojiva za 135,6 posto i stočne hrane za 32,8 posto.

Porasle su i cijene sjemena i sadnog materijala, za 18,6 posto, sredstava za zaštitu bilja za 3,8 posto, veterinarskih usluga za 4,5 posto, itd.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Opuzenska gradska uprava provodi pripreme za prvu fazu natječaja za dodjelu državnog poljoprivrednog zemljišta. Radi se o oko 860 hektara zemljišta na području Grada Opuzena, na predjelima Jasenka, Modrić, Glog i Luke. Nakon pripreme, natječaj se šalje na pregled Ministarstvu poljoprivrede.

Prema riječima gradonačelnika Opuzena Ivana Matage na dodjelu zemljišta se čekalo godinama jer postojeća zakonska regulativa nije bila najbolje riješena.

- U iščekivanju novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Pravilnika o raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem, mi smo produljivali ugovore o zakupu privremeno na dvije godine, onim ljudima kojima je već bio istekao petogodišnji ugovor. Većina njih je nastavila raditi na zemljištu kojega su obrađivali u prethodnim razdobljima i očekujemo da će se i javiti na novi natječaj. - pojasnio je Mataga.

Gradonačelnik Opuzena očekuje da će se u prvoj fazi javiti dosadašnji zakupci, koji će sukladno bodovanju, što je po novom zakonu sada način kriterija odabira, zasigurno imati prednost.

- Osim bodovanja po statusu dosadašnjeg posjednika, ostali kriteriji su tko ima zasađene trajne nasade ili se bavi proizvodnjom povrća i ostalim na najmanje 20 posto ukupnih površina, prebivalište na području Opuzena najmanje tri godine prije objave, status branitelja, mladi poljoprivrednik, eko proizvodnja, obrazovanje, udruženje i ostalo. – dodaje gradonačelnik Mataga.

U drugoj fazi, prema njegovim riječima, razmatrat će se zemljište za koje je potrebna prenamjena uporabe sukladno neusklađenosti katastra sa stvarnim stanjem na terenu, s obzirom da te čestice idu u izmjene i dopune programa te one čestice za koje postoji sumnja da ih ne obrađuju dosadašnji korisnici koji su imali važeći ugovor.

- Kontrolu na terenu će provoditi poljoprivredni redar te utvrditi zapisnikom činjenično stanje. Na osnovu zapisnika će se dalje postupati. - rekao je gradonačelnik Opuzena Ivan Mataga.

Objavljeno u S JUGA

Poljoprivreda je u Planu razvoja Dubrovačko – neretvanske županije do 2027. prepoznata kao temeljna djelatnost koju je potrebno sustavno razvijati i u nju ulagati, mišljenja je županijski vijećnik HSS-a Perica Pušić. On naime upozorava kako u trenutku velikih poremećaj u opskrbnim lancima, koji su produkt krize izazvane pandemijom koronavirusa i rata u Ukrajini, moramo iskoristi, odnosno bržim koracima raditi na samodostatnosti u proizvodnji hrane. No, za brži razvoj, naglašava Pušić, potrebno je ostvariti određene preduvjete, a kao primjer navodi probleme u Konavoskom polju.

- Temeljni preduvjet sa snažan razvoj poljoprivrede u Županiji je razvijanje sustava navodnjavanja i komasacije poljoprivrednog zemljišta, posebno u Konavoskom polju. Dubrovačko – neretvanska županija je u suradnju s Hrvatskim vodama istraživala vodne potencijale poljoprivrednih površina i aktivno je uključena u proces komasacije Konavoskog polja. - rekao je Pušić.

Da je Županija s Hrvatskom vodama istraživala vodne potencijale u Konavlima potvrdio je i župan Dobroslavić, ali i naglasio kako se istražuju vodni potencijali na širem području Županije. Neka su istraživanja, naglasio je, dala odlične rezultate.

- Nakon turizma poljoprivreda je druga po važnosti gospodarska grana u Županiji i naravno da pokušavamo sve što je u našoj moći da potaknemo njen daljnji razvoj i olakšamo proizvođačima proces proizvodnje i plasman proizvoda. Jedan od preduvjeta je navodnjavanje i Županija je i kroz projekt Glog kod Opuzena stavila jednu poljoprivrednu površinu pod navodnjavanje. Radi se i na manjem projektu u Putnikovićima na Pelješcu, a istraživanja potencijala za vodu vrše se na brojnim područjima diljem Županije. U Čari na Korčuli su dobiveni iznenađujuće dobri rezultati i tamo ćemo svakako nastaviti istraživanja kako bismo osigurali velike količine vode za navodnjavanje, ali i druge namjene. Još je nekoliko lokacija na Korčuli koje su tijekom istraživanja dale određene ohrabrujuće rezultate i na njima će se dalje raditi. - kazao je Dobroslavić.

Osvrnuo se i na komasaciju konavoskog polja bez koje je razvoj poljoprivrede u njemu nemoguć.

- Inicijativa o komasaciji konavoskog polja je posebno aktivirana u zadnjem mandatu načelnika Boža Lasića i Županija tu inicijativu pozdravlja. Ministarstvo poljoprivrede ja na dobrom putu, zahvaljujući i Općini Konavle i načelniku Lasiću koji doista želi pomaknuti stvar s mrtve točke gdje su one zapravo ležale desetke godina. - rekao je Dobroslavić.

- Komasacija je veliki projekt koji će omogućiti preraspodjelu zemljišnih površina kako bi se dobile veće površine i čistija vlasnička slika, da bi državno zemljište bilo u jednom komadu te da svaki od privatnika dobije odgovarajući dio zemljišta koje mu pripada kako bi kasnije slijedom zakona Općina Konavle mogla ići u raspisivanje natječaja za korištenje tog poljoprivrednog zemljišta. Dakle, apsolutna potpora projektu i mi tu s Općinom Konavle stojimo rame uz rame. - rekao je dubrovačko – neretvanski župan Nikola Dobroslavić.

Objavljeno u S JUGA
Stranica 1 od 2