Prikazujem sadržaj po oznakama: poljoprivreda

Najzastupljenija poljoprivredna kultura na jugu Hrvatske je maslina. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, evidentirano je oko 480 tisuća stabala maslina i radi se uglavnom o starim maslinicima. Drugi po zastupljenosti su agrumi, njaviše mandarine, a na trećem mjestu je vinova loza.

Prosječno se godišnje ubere oko četiri tisuće tone maslina od čega se prosječno proizvede oko 600 tisuća litara ulja. Što se tiče mandarina, njih godišnje bude oko 40 tisuća tona, a u boljim godinama i 50 tisuća tona. Prema podacima APPPR-a, godišnje se proizvede preko 7.700 tona grožđa i gotovo 5 milijuna litara vina.

Kako je također rečeno na nedavnom skupu o stanju i perspektivama poljoprivredne proizvodnje u Dubrovačko - neretvanskoj županiji kojeg je organizirala Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Dubrovnik poljoprivreda je na jugu Hrvatske ipak sekundarna djelatnost koja zahtijeva u prvom redu da u nju uđu i mlađi ljudi koji se bave tom gospodarskom djelatnošću.

Dubrovačko – neretvanska županija je visoko turistički orijentirani kraj pa su prihodi u turizmu su višestruko veći nego u poljoprivredi. Ta je djelatnost, također je rečeno, obilježena i nesigurnošću u prinosu izazvanima bolestima i štetnicima te klimatskim promjenama i sve to čini poljoprivredu nedovoljno zastupljenom djelatnošću.

U sklopu Mediteranskog sajma zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva HGK Županijska komora Dubrovnik organizirala je okrugli stol o stanju i perspektivama poljoprivredne proizvodnje u Dubrovačko - neretvanskoj županiji.

Cilj okruglog stola, kojeg je moderirala predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić, bio je analizirati trenutno stanje s poljoprivrednim zemljištem, dobnu strukturu poljoprivrednika, kulture koje se dominantno uzgajaju te one koje imaju najbolju produktivnost i potencijal.

Ističući kako hrana u posljednje vrijeme u svijetu postaje jedno od strateških interesa u prvom redu nakon rata u Ukrajini, kao i pitanje sigurnosti, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, uz ostalo je rekao:

- Sada je ujedno i prilika da svi u lancu proizvodnje i plasmana poljoprivrednih proizvoda budu što bolji i uspješniji kako bi što uspješnije odgovorili na trenutne izazove. Bitno je napraviti sve kako bi proizvod bio što rentabilniciji i konkurentniji na tržištu. – rekao je Tušek, dodajući kako je jedan od čimbenika za to i imovinsko - pravno sređivanje poljoprivrednog zemljišta.

Potpredsjednik Hrvatske gospodarstke komore prof. dr. sc. Dragan Kovačević naglasio je dobar potencijal hrvatske poljoprivrede, ali je i kako bitan problem naveo slabu produktivnost koja, dodao je, iznosi 30 posto od europskog prosjeka.

Prema Kovačevićevim riječima, čest problem u dodjeli državnog zemljišta što bi trebalo predstavljati jednu od mjera za razvoj poljoprivrede je i „političko potkusurivanje“, posebno na lokalnoj razini.

Predstojnica Zavoda za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku doc. dr. sc. Mara Marić je rekla kako je na području Dubrovačko – neretvanske županije obrađeno oko 10 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta, a dominiraju maslinici, agrumi i to ugalvnom mandarini, te vinogradi. Posebno je naglasila kako su vina s juga Hrvatske posljednjih godina na razini vrhunskih

- Dubrovačko – neretvanska županija nije u vrhu korisnika sredstava iz EU fondova. Na razini je Hrvatske, jednako kao što je Hrvatska na razini Europske unije. Tek 121 korisnik iz Dubrovačko – neretvanske županije je u takozvanim „ekošemama“ i taj je broj potrebno povećavati u prvom redu kroz unapređenje ekološkog uzgoja. – rekao je pomoćnik ravnatelja Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Saša Bukovac dodajući kako je tome razlog što je turizam primarna djelatnost, a ne poljoprivreda.

Pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more Dubrovačko-neretvanske županije Ivo Klaić je naglasio kako se ipak sve više ljudi počinje baviti poljoprivredom, te posebno naglasio vinare i školjkare.

Ivan Bjeliš, vlasnik i direktor tvrtke Agro Neretva iz Opuzena ispričao je svoju priču kako je nakon deset godina rada poljoprivredne tvrtke posebnu priliku vidio prije tri, četiri godine u plasmanu proizvoda u trgovačke centre, da bi od ove godine uspio i dobiti priliku za „ulazak“ u hotelske kompanije.

- Dolina Neretve je generator svega i ima veliki potencijal. Mogla bi hraniti ne samo jug, nego i cijelu Hrvatsku. Međutim, u zadnjih desetak godina došlo je do stagnacije. Sada je oko 70 posto zemljišta u nasadima mandarina, a čija je proizvodnja zadnjih godina smanjena za 50 posto. – rekao je Bjeliš koji budućnost poljoprivrede u neretvanskoj dolini vidi u povećanju poljoprivrednik kultura i plasteničkoj proizvodnji.

Sudionici skupa poseban su naglasak stavili i na razvijanju mogućnosti što kvalitetnijeg plasmana domaćih proizvoda kroz sektor turizma, posebno istaknuvši kako je potrebno poraditi i na marketingu i promociji. Naglašena je i kako posebno mlade treba učiti vrijednostima poljoprivredne djelatnosti kako bi se neki od njih odlučili za posao poljoprivrednika, koji je sve manje ne samo u Hrvatskoj nego i u čitavoj Europi.

Prosječne proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u trećem tromjesečju ove godine su porasle za 27,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Cijene biljnih proizvoda porasle su za 29,4 posto, a stoke, peradi i stočnih proizvoda 23 posto. U usporedbi s istim razdobljem prethodne godine cijene su porasle u svim najvažnijim skupinama biljnih proizvoda, obrazlažu statističari. Na porast cijena biljnih proizvoda, kako navode, najviše je utjecao porast cijena u skupinama žitarica (67,6 posto), povrća (16,5 posto), industrijskog bilja (12,9 posto) i vina (8,9 posto).

U skupini proizvoda koji imaju najveći udio u stočarstvu u usporedbi s istim tromjesečjem 2021. najviše su porasle cijene svinja (35,6 posto), mlijeka (28,1 posto), goveda (11,8 posto), a znatnije su porasle i cijene konzumnih jaja (56,2 posto). Cijene su porasle i u svim ostalim skupinama u stočarstvu, napominju iz DZS-a.

Cijene dobara i usluga za tekuću uporabu u trećem tromjesečju ove godine u usporedbi s istim lanjskim razdobljem porasle su za 44,8 posto, a na taj rast najviše je utjecao porast cijena energije, gnojiva i stočne hrane.

Tako su cijene energije porasle za 79,5 posto, gnojiva za 135,6 posto i stočne hrane za 32,8 posto.

Porasle su i cijene sjemena i sadnog materijala, za 18,6 posto, sredstava za zaštitu bilja za 3,8 posto, veterinarskih usluga za 4,5 posto, itd.

(Hina)

Opuzenska gradska uprava provodi pripreme za prvu fazu natječaja za dodjelu državnog poljoprivrednog zemljišta. Radi se o oko 860 hektara zemljišta na području Grada Opuzena, na predjelima Jasenka, Modrić, Glog i Luke. Nakon pripreme, natječaj se šalje na pregled Ministarstvu poljoprivrede.

Prema riječima gradonačelnika Opuzena Ivana Matage na dodjelu zemljišta se čekalo godinama jer postojeća zakonska regulativa nije bila najbolje riješena.

- U iščekivanju novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Pravilnika o raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem, mi smo produljivali ugovore o zakupu privremeno na dvije godine, onim ljudima kojima je već bio istekao petogodišnji ugovor. Većina njih je nastavila raditi na zemljištu kojega su obrađivali u prethodnim razdobljima i očekujemo da će se i javiti na novi natječaj. - pojasnio je Mataga.

Gradonačelnik Opuzena očekuje da će se u prvoj fazi javiti dosadašnji zakupci, koji će sukladno bodovanju, što je po novom zakonu sada način kriterija odabira, zasigurno imati prednost.

- Osim bodovanja po statusu dosadašnjeg posjednika, ostali kriteriji su tko ima zasađene trajne nasade ili se bavi proizvodnjom povrća i ostalim na najmanje 20 posto ukupnih površina, prebivalište na području Opuzena najmanje tri godine prije objave, status branitelja, mladi poljoprivrednik, eko proizvodnja, obrazovanje, udruženje i ostalo. – dodaje gradonačelnik Mataga.

U drugoj fazi, prema njegovim riječima, razmatrat će se zemljište za koje je potrebna prenamjena uporabe sukladno neusklađenosti katastra sa stvarnim stanjem na terenu, s obzirom da te čestice idu u izmjene i dopune programa te one čestice za koje postoji sumnja da ih ne obrađuju dosadašnji korisnici koji su imali važeći ugovor.

- Kontrolu na terenu će provoditi poljoprivredni redar te utvrditi zapisnikom činjenično stanje. Na osnovu zapisnika će se dalje postupati. - rekao je gradonačelnik Opuzena Ivan Mataga.

Poljoprivreda je u Planu razvoja Dubrovačko – neretvanske županije do 2027. prepoznata kao temeljna djelatnost koju je potrebno sustavno razvijati i u nju ulagati, mišljenja je županijski vijećnik HSS-a Perica Pušić. On naime upozorava kako u trenutku velikih poremećaj u opskrbnim lancima, koji su produkt krize izazvane pandemijom koronavirusa i rata u Ukrajini, moramo iskoristi, odnosno bržim koracima raditi na samodostatnosti u proizvodnji hrane. No, za brži razvoj, naglašava Pušić, potrebno je ostvariti određene preduvjete, a kao primjer navodi probleme u Konavoskom polju.

- Temeljni preduvjet sa snažan razvoj poljoprivrede u Županiji je razvijanje sustava navodnjavanja i komasacije poljoprivrednog zemljišta, posebno u Konavoskom polju. Dubrovačko – neretvanska županija je u suradnju s Hrvatskim vodama istraživala vodne potencijale poljoprivrednih površina i aktivno je uključena u proces komasacije Konavoskog polja. - rekao je Pušić.

Da je Županija s Hrvatskom vodama istraživala vodne potencijale u Konavlima potvrdio je i župan Dobroslavić, ali i naglasio kako se istražuju vodni potencijali na širem području Županije. Neka su istraživanja, naglasio je, dala odlične rezultate.

- Nakon turizma poljoprivreda je druga po važnosti gospodarska grana u Županiji i naravno da pokušavamo sve što je u našoj moći da potaknemo njen daljnji razvoj i olakšamo proizvođačima proces proizvodnje i plasman proizvoda. Jedan od preduvjeta je navodnjavanje i Županija je i kroz projekt Glog kod Opuzena stavila jednu poljoprivrednu površinu pod navodnjavanje. Radi se i na manjem projektu u Putnikovićima na Pelješcu, a istraživanja potencijala za vodu vrše se na brojnim područjima diljem Županije. U Čari na Korčuli su dobiveni iznenađujuće dobri rezultati i tamo ćemo svakako nastaviti istraživanja kako bismo osigurali velike količine vode za navodnjavanje, ali i druge namjene. Još je nekoliko lokacija na Korčuli koje su tijekom istraživanja dale određene ohrabrujuće rezultate i na njima će se dalje raditi. - kazao je Dobroslavić.

Osvrnuo se i na komasaciju konavoskog polja bez koje je razvoj poljoprivrede u njemu nemoguć.

- Inicijativa o komasaciji konavoskog polja je posebno aktivirana u zadnjem mandatu načelnika Boža Lasića i Županija tu inicijativu pozdravlja. Ministarstvo poljoprivrede ja na dobrom putu, zahvaljujući i Općini Konavle i načelniku Lasiću koji doista želi pomaknuti stvar s mrtve točke gdje su one zapravo ležale desetke godina. - rekao je Dobroslavić.

- Komasacija je veliki projekt koji će omogućiti preraspodjelu zemljišnih površina kako bi se dobile veće površine i čistija vlasnička slika, da bi državno zemljište bilo u jednom komadu te da svaki od privatnika dobije odgovarajući dio zemljišta koje mu pripada kako bi kasnije slijedom zakona Općina Konavle mogla ići u raspisivanje natječaja za korištenje tog poljoprivrednog zemljišta. Dakle, apsolutna potpora projektu i mi tu s Općinom Konavle stojimo rame uz rame. - rekao je dubrovačko – neretvanski župan Nikola Dobroslavić.

Prije formalne rasprave saborska oporba u četvrtak je izrazila nezadovoljstvo izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, smatrajući da neće zadržati ljude na selu ni spriječiti manipulacije, a Mostov Božo Petrov ustvrdio da će "značiti smrt za hrvatsku poljoprivredu".

Izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu propisuju raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, zabranjuje se parcelacija poljoprivrednog zemljišta na manje čestice od jednog hektara, te smanjuju administrativne zapreke.

- Zakon je složen tako da bi se poljoprivredno zemljište moglo prodavati strancima, zakon je smrt za hrvatsku poljoprivredu. - ocijenio je Petrov, zatraživši stanku uoči rasprave o zakonu.

- Cijene poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj najniže su u EU , a kupovna moć nekoga iz EU deset puta veća nego hrvatskog poljoprivrednika i koji će onda hrvatski poljoprivrednik kupiti zemljište. - upitao je Petrov.

Ružica Vukovac (Za pravednu Hrvatsku) tvrdi kako veliki strah vlada kod OPG-ova da neće moći doći do zemljišta ili da ga neće moći zadržati i nastaviti s poljoprivrednom proizvodnjom. Kaže da se zakonom ne predlaže revizija raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, te prednost daje onima koji su možda temeljem lažnih gospodarskih programa prije desetak godina došli do zemljišta,

- Određeni moćnici su po birtijama dodjeljivali prava na poljoprivredno zemljište i sumnjam da će zakon nešto promijeniti. - rekao je Željko Lenart (HSS).

Da zakon neće onemogućiti manipulacije zemljištem i ne nudi poticaje za ostanak mladih na selu smatra i Sabina Glasovca (SDP). Domagoj Hajduković (Socijaldemokrati) rekao je da bi zakon trebao predstavljati glavni dokument kojim ćemo se boriti protiv daljnje devastacije ruralnog prostora ali i poboljšanja poljoprivrede proizvodnje.

- Ne bi bio loše da ga stavimo u treće čitanje i na taj način poboljšamo da bude provediv. - predložio je Hajduković.

Anka Mrak Taritaš (GLAS) zaključila je da je kod izrade zakona trebalo više slušati struku.

(Hina)

Kiša ne pada već mjesecima, štete na poljoprivrednim kulturama će biti ogromne, a natopni kanal nije pušten u rad, upozorio je na sjednici Županijske skupštine vijećnik Stipo Šuman. On je tražio da Županijska skupština donese odluku o izmjeni početka rada natopnog kanala u dolini Nertve, odnosno odluku kojim se župana Nikolu Dobroslavića obvezuje da se neodgodivo i službeno obrati Hrvatskim vodama sa zahtjevom za izmjenom početka rada ovog sustava. Župan Dobroslavić kazao je kako nema potrebe za donošenjem odluke jer će se odmah obratiti Hrvatskim vodama da puste više vode u kanale. Inače, prema planu natopni kanal pušta se u rad tek u svibnju.

– Živimo u doba klimatskih i ekstremnih vremenskih promjena. Zaslanjenje Neretve se povećava, a to uzrokuje usahnuće biljaka. Dolina Neretve inače predstavlja jedan od najranjivijih područja u Hrvatskoj na klimatske promjene. Naši poljoprivrednici nemaju alternative i za navodnjavanje koriste izvore vode iz najbližih kanala u kojima je razina soli iznimno visoka što biljke ne mogu podnijeti. - rekao je Šuman.

- Sustav navodnjavanja, čiji je koncept postavljen u prošlom stoljeću, podrazumijeva zahvaćanje vode uzvodno od Metkovića te njeno dovođenje preko natopnog kanala do Male Neretve pa se preko kanala višeg reda dovodi do kanala nižeg reda iz kojih se koriste poljoprivredni proizvođači. - kazao je Šuman te upozorio kako je ovogodišnja berba neizvjesna.

- Štete će biti ogromne. Tražimo da se rad natopnog kanala prilagodi zatopljenju i započne odmah. Uz manje zahvate na sustavu šteta se može smanjiti. Od početka godine smo imali samo 35 litara kiše po metru kvadratnom, a kanali su plitki. Gornji horizonti će i daljnje utjecati na to. Navodnjavanje zaslanjenom vodom uništava zemljište. Od nadležnih tražimo da se prokopaju dublji kanali i da sustav počne raditi odmah, a ne u svibnju. Župan je dosad uspio napraviti 10 metara mreže navodnjavanja, a niti jedan metar nije pušten u rad. Pozivam sve vijećnike da raspravimo o problemu poljoprivrede u dolini Neretve i početku rada pumpi sad i odmah. - rekao je Šuman na sjednici Županijske skupštine.

Da je problem sa zaslanjenjem u dolini Nertve velik, složio se i župan Nikola Dobroslavić, kazao je kako nema potrebe za raspravom jer će zvati Hrvatske vode i razgovarati da puste više vode u kanale.

- Ovaj problem prepoznajemo već dugo vremena i puno smo radili na tome, ali to zahtjeva puno vremena. Mi smo završili projekt GLOG i nadam se da će uskoro biti pušten u rad, potrebno je naći operatera i riješiti troškove održavanja. Očekujemo i realizaciju najvećeg i najskupljeg projekta da se realizira u kratkom vremenu, a to je brana na Neretvi koja će osigurati slatku vodu i čišćenje zemlje od soli. Ovu inicijativu smatram pravovremenom i dobrodošlom. - rekao je Dobroslavić napomenuvši kako će riješiti problem u kontaktu s Hrvatskim vodama.

Ukoliko se realizira projekt Gornji horizonti, bit će to katastrofalno i za dolinu Neretve i Malostonski zaljev, kazao je za Južni gradonačelnik grada Metkovića Dalibor Milan. Istaknuo je kako resorna ministarstva u Hrvatskoj moraju reagirati, da ne bi, naglasio je Milan, bilo kasno.

- Što se tiče doline Neretve, Gornji horizonti sigurno su katastrofa za našu poljoprivredu, ali i opstanak ljudi na ovim prostorima jer su oni vezani za poljoprivredu. Daljnja realizacija tog projekta ugroza je i za školjkare jer će doći do manjeg dotoka slatke vode u Malostonski zaljev i poremetit će se omjer saliniteta vode, a svi znamo koliko je to važno za uzgoj kamenica i mušula. - kazao je Milan, upozorivši na još jedan ne manje važan problem za koji je vrlo izvjesno da će se dogoditi realizacijom projekta Gornji horizonti.

- Tu je i problem pitke vode jer svi znamo što se događa u ljetnim mjesecima, presušuju brojna vrela i izvori koji su povezani s našim izvorom pitke vode u Prudu, izvora s kojeg se vodom napaja regionalni vodovod Neretva - Pelješac - Korčula - Lastovo - Mljet. Mislim da se s tog izvora vodom opskrbljuju deseci tisuća stanovnika kojima prijeti nestašica vode. Moram reći da se Neretva posljednjih godina jako zaslanila i ribolovci u Neretvi love morsku ribu i lignje. - rekao je Milan.

Metkovski gradonačelnik ističe da je o projektu Gornji horizonti već razgovarao sa županom Dubrovačko – neretvanske Nikolom Dobroslavićem.

- Razgovarao sam sa županom i resornim ministarstvom i upozorili smo ih na važnost rješavanja ovih problema i moram reći da oni shvaćaju koliko je važno da se taj projekt Gornji horizonti ne realizira. Očekujemo reakciju naših ministarstava, oni moraju reagirati da ne bi bilo kasno. - rekao je Milan.

- Većina stanovnika doline Neretve živi od poljoprivrede, a činjenica je da je Neretva već slana i da su joj slani i pritoci, a naši su ljudi tu vodu koristili za navodnjavanje svojih nasada, poljoprivrednih kultura. Više je ne mogu koristiti zbog slanoće i njihovi su urodi na tim poljima i njihova egzistencija već ugroženi. Bilo bi pogubno za dolinu Neretve, Malostonski zaljev, naše otoke i poluotok Pelješac da ostanu bez vode i Vlada će sigurno reagirati.- rekao je gradonačelnik grada Metkovića Dalibor Milan.