Prikazujem sadržaj po oznakama: pojas gaze

Izraelsko djelovanje bi se trebalo moći kritizirati bez optužbi o mržnji prema Židovima, rekao je u srijedu u Europskom parlamentu Josep Borrell, vanjskopolitički šef Europske unije.

Visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku u parlamentu u Strasbourgu govorio je nakon povratka s petodnevne misije na Bliskom istoku. Osudio je Hamasov napad 7. listopada, prozvavši ga najvećim masakrom Židova od Drugog svjetskog rata, ali potom i ono što su Ujedinjeni narodi proglasili „humanitarnom katastrofom” u Pojasu Gaze.

„Rezultat blokade koja je spriječila dolazak ključnih potrepština isto je svojevrsni masakr”, rekao je španjolski socijalist.

„Treba priznati pravo Izraela da se brani, ali istovremeno biti ogorčen oko toga što se događa palestinskim civilima”, rekao je Borrell, pa naglasio da bi se politike Izraela trebale moći kritizirati „bez optužbi da se mrzi Židove”.

Vanjskopolitički šef EU-a rekao je da je on bio među prvima koji se suprotstavio prekidu opskrbe Pojasa Gaze vodom i strujom, što je kršenje međunarodnog prava, te da je poručio Izraelu da treba enklavi omogućiti pristup lijekovima, uključujući anestetike.

Naglasio je da je EU iznimno zabrinuta i zbog napada izraelskih naseljenika na okupiranoj Zapadnoj obali na civilno palestinsko stanovništvo. Borrell je kazao kako se ovaj sukob ne može riješiti vojnim putem te da Hamas ne može ostati na vlasti u Gazi, ali i da ona ne može biti pod kontrolom Izraela.

Povjerenik Europske komisije za upravljanje kriznim situacijama Janez Lenarčič upozorio je kako je u Pojasu Gaze poginulo najmanje 12 tisuća ljudi, uključujući velik broj žene i djece, da je 1,7 milijuna ljudi u izbjeglištvu te da nedostaju osnovne potrepštine poput hrane, lijekova i vode.

Humanitarna pomoć u hrani odgovara na samo 10 posto potreba, samo 9 od 35 bolnica u enklavi radi, dnevno ulazi samo 50 kamiona s potrepštinama, a prošli tjedan nekoliko dana nije ušao nijedan, dodao je Lenarčič, također upozorivši da se mora zaustaviti nasilje izraelskih ekstremističkih naseljenika na Zapadnoj obali.

U raspravi je sudjelovao hrvatski parlamentarac Tonino Picula koji je rekao da bi ova kriza mogla imati velik utjecaj na ulogu Europske unije u svijetu te da se ona mora snažno angažirati.

Zastupnik iz kluba socijalista i demokrata rekao je da se Izrael ima pravo braniti i boriti protiv terorista Hamasa, no da pritom ne smije kršiti međunarodno pravo lišavajući civile osnovnih životnih potrepština.

Pozdravio je prekid vatre i oslobađanje dijela taoca, no kazao kako je „još mnogo koraka potrebno” prema osnivanju suverene palestinske države „koja će biti u miru s izraelskom državom”.

Zastupnik konzervativaca i reformista Ladislav Ilčić u raspravi je kazao da „svaka vijest o ubijenom civilu” šteti Izraelu, a koristi Hamasu te da je stoga jasno zašto ih taj militantni pokret koristi za „živi štit”.

Ilčić smatra da će Hamas iskoristiti primirje kako bi se pregrupirao, pa je rekao da ga oni koji traže primirje zapravo štite.

„Zašto ne tražite razoružanje Hamasa ili poštene izbore?” u Gazi, pitao je konzervativac.

„Mislim da bi bilo vrijeme da shvatite da Izrael danas, kad uništava Hamas, zapravo radi uslugu svima nama”, zaključio je.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Ponedjeljak, 23 Listopad 2023 22:50

ZBOG RATA U POJASU GAZE EUROPI PRIJETI NOVI VAL MIGRANATA

Europska unija se suočava s rizikom iznenadnog priljeva migranata koji bježe zbog rata između Izraela i Hamasa, rekao je u ponedjeljak grčki ministar za migracije Dimitris Kairidis i pozvao na budnost i više solidarnosti između zemalja članica.

"Uvijek postoji rizik ako se nestabilnost na Bliskom istoku proširi, a posebice ako u to budu uvučene susjedne zemlje poput Egipta koji ima jako veliko stanovništvo. Tada stvari mogu postati jako ozbiljne", rekao je Kairidis.

"Moramo biti budni, mi, kao Europa, moramo biti što više zajedno. Moramo bolje čuvati granice, boriti se protiv kriminalnih mreža krijumčara ljudi i vratiti one koji ne dobiju pravo na azil", istaknuo je grčki ministar.

Po njegovim riječima, europskom bloku je potreban novi pakt, aludirajući na sporazum iz 2016 između Turske u EU-a o sprečavanju priljeva migranata.

Kairidis je u ponedjeljak boravio u Ankari gdje je s turskim dužnosnicima razgovarao i načinima kako smanjiti broj dolazaka migranata u njegovu zemlju.

U trenutku velike zabrinutosti za sigurnosnu situaciju zbog sukoba Izraela i Hamasa, Kairidis ističe da Grčka, nakon smrtonosnih islamističkih napada u Belgiji i Francuskoj, predvodi rasprave u Uniji o većem broju deportacija i vraćanja migranata.

Osvrnuo se na slučaj tuniskog džihadista, odgovornog za ubojstvo dvojice Šveđana prošli tjedan u Bruxellesu, koji je u Belgiji boravio ilegalno jer mu je zahtjev za azilom bio odbijen. U EU je ušao još 2011. preko talijanskog otoka Lampeduse.

"Ovdje vidimo neprihvatljivu situaciju, nije važno je li vam zahtjev odbijen ili prihvaćen, i dalje ostajete u Europi. Trošimo tone novca i resursa kako bismo razmotrili te zahtjeve, ali u konačnici se sve to pretvori u sprdnju", bio je oštar Kairidis i pozvao na zajednički europski mehanizam vraćanja.

"Samo složna Europa može primorati zemlje podrijetla da preuzmu svoje državljane, s batinom i mrkvom. Grčka to ne može sama učiniti. Belgija to ne može sama učiniti", zaključio je grčki dužnosnik.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Ponedjeljak, 16 Listopad 2023 17:05

UN: OKO MILIJUN LJUDI POBJEGLO JE SA SJEVERA POJASA GAZE

Oko milijun ljudi pobjeglo je iz sjevernoga u južni dio Pojasa Gaze uoči očekivane izraelske kopnene invazije, rekao je UN-ov koordinator hitne pomoći Martin Griffiths, što je znatno više od brojke koju je ranije u ponedjeljak objavila izraelska vojska.

Brojka koju je iznio UN razilazi se s tvrdnjama izraelske vojske da je više od 600.000 stanovnika sjevernog dijela Pojasa Gaze otišlo je u njegov južni dio. Izraelska vojska pozvala je palestinsko stanovništvo da krene na jug Gaze uoči kopnene ofenzive.

"Moja glavna briga sada (...) je dopremanje pomoći u Gazu", rekao je Griffiths u ponedjeljak.

Najvažnije je pomoći ljudima u pokretu, kao i onima koji su već u južnoj Gazi, "zato što oni neće izaći iz Gaze", dodao je.

Griffiths planira otići u Kairo u utorak i pregovarati s visokim egipatskim dužnosnicima o otvaranju južne granice s Gazom za dostavu pomoći.

Dodao je da je UN pregovara s Izraelom o pristupu pomoći, a njegova glavna poruka je "hitnost" s obzirom na sve lošiju situaciju u Pojasu Gaze.

"Nadam se dobrim vijestima jutros o upućivanju pomoći preko Rafaha", jedinog graničnog prijelaza koji povezuje Egipat i Gazu.

"Razgovaramo s Izraelcima, Egipćanima i drugima, golem doprinos" dao je američki državni tajnik Antony Blinken "razgovorima koje je vodio u regiji", rekao je, kako prenosi agencija AFP.

"Proživljavamo najgore trenutke. Ponajprije želim upozoriti na neprihvatljiv i protuzakonit čin uzimanja talaca u Izraelu, među kojima su mnogi, za ime Božje djeca, žene, stari i bolesni, i usto ih držati skrivene u Gazi", rekao je i zatražio njihovo trenutačno oslobađanje.

"Drugo, odgovor na taj gnusni čin mora poštivati humanitarne zakone rata. Ne možete tražiti od ljudi da se skriju u zaklon, a da im u tome ne pomognete, da im ne pomognete da odu kamo oni žele gdje žele biti na sigurnom i uz humanitarnu pomoć koja im je potrebna da sigurno prijeđu taj put", naglasio je Griffiths.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Nedjelja, 08 Listopad 2023 18:10

POJAS GAZE, ŠTO JE TO I KAKO JE NASTAO

Pojas Gaze, poprište novog rata s Izraelom, palestinska je enklava u rukama islamističkog pokreta Hamasa koja se desetljećima teško nosi s nasiljem i siromaštvom.

Na sjeveru i istoku graniči s Izraelom, na zapadu mu je Sredozemno more, a na jugu Egipat. To je skučeni teritorij od 360 četvornih kilometara (nešto manje od površine Brača), 41 kilometar dug i širok od šest do 12 kilometara.

Ondje živi dva milijuna Palestinaca ili gotovo 6000 stanovnika po km², što je jedna od najvećih gustoća naseljenosti na svijetu.

Zahvaljujući nalazištu Tell es-Sakan, otkrivenom 1998. godine, arheolozi mogu potvrditi da je utvrđeni kanaanski grad bio kontinuirano naseljen od 3200 do 2000 prije nove ere u sadašnjem Pojasu Gaze.

Nakon toga, Gaza je bila pod asirskom, babilonskom, rimskom, arapskom i kršćanskom dominacijom.

U 20. stoljeću Gaza je došla pod egipatsku upravu 1948. godine, ubrzo nakon proglašenja Države Izrael. Teritorij je zatim okupirao Izrael nakon arapsko-izraelskog rata 1967. godine.

Izrael se 12. rujna 2005. jednostrano povukao iz Pojasa Gaze, gdje dvije godine poslije na vlast dolazi Hamas, islamistički pokret koji Izrael i mnoge zapadne zemlje smatraju terorističkom organizacijom.

U lipnju 2006. Izrael je uveo kopnenu, zračnu i pomorsku blokadu enklave nakon otmice izraelskog vojnika koji je oslobođen 2011.

Židovska država je pojačala blokadu u lipnju 2007. kada je Hamas iz Gaze protjerao palestinsku vlast Mahmuda Abasa.

Jedini izlaz iz Gaze koji nije pod izraelskom kontrolom je granični prijelaz Rafah s Egiptom.

Lišen prirodnih resursa, Pojas Gaze pati od kronične nestašice vode i goriva. Nezaposlenost pogađa polovicu stanovništva, uključujući tri četvrtine mladih.

Više od dvije trećine stanovništva ovisi o humanitarnoj pomoći. Isti udio živi ispod granice siromaštva.

Od 2008. do 2021. godine izraelska vojska četiri je puta napadala Gazu kako bi zaustavila Hamasove napade na Izrael, uništila mu infrastrukturu koja se koristila za te napade i ubila mu vođe.

Novi rat izbio je u subotu nakon masovnog, iznenadnog Hamasova napada na Izrael.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Označeno u