Prikazujem sadržaj po oznakama: plastika

Više od 171 bilijuna komada plastike pluta svjetskim oceanima, pokazalo je novo istraživanje koje prenosi BBC. Plastika ubija ribe i morske životinje i treba joj stotine godina da se razgradi u manje štetne materijale. Koncentracija plastike u oceanima porasla je sa 16 bilijuna komada u 2005. godini, pokazuju podaci, a mogla bi se gotovo utrostručiti do 2040. ako se ništa ne poduzme, upozoravaju znanstvenici.

Prošlog su tjedna države potpisale povijesni sporazum UN-a o otvorenom moru s ciljem zaštite 30 posto oceana. Kako bi dali novu procjenu o količini plastike, skupina znanstvenika analizirala je podatke počevši od 1979. i dodala nedavne podatke prikupljene na ekspedicijama koje mrežama kočare po morima skupljajući plastiku. Plastika izbrojana u mrežama zatim se dodaje matematičkom modelu kako bi se dobila globalna procjena. Tih 171 bilijuna komada plastike čine nedavno odbačena plastika i stariji komadi koji su se raspali, rekao je za BBC News glavni autor studije dr. Marcus Eriksen s Instituta 5 Gyres.

Plastika za jednokratnu upotrebu poput boca, ambalaže, opreme za ribolov ili drugih predmeta s vremenom se razgrađuje na manje dijelove zbog djelovanja sunčeve svjetlosti ili mehaničke degradacije. Divlje životinje poput kitova, morskih ptica, kornjača i riba progutaju plastiku misleći da je plijen i mogu uginuti od gladi jer im plastika puni želuce. Također ulazi u našu vodu za piće, a mikroplastika je pronađena u ljudskim plućima, venama i placenti. Znanstvenici kažu da još ne znamo dovoljno o tome koliko mikroplastika negativno utječe na ljudsko zdravlje.

Najveća koncentracija plastike trenutačno je u Sredozemnom moru, a neke velike plutajuće mase pronađene su i drugdje, uključujući veliki plutajući otok pacifičkog smeća.

Istraživanje je objavljeno u znanstvenom časopisu Plos One.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Označeno u
Ponedjeljak, 24 Listopad 2022 19:59

Greenpeace: Recikliranje plastike je fikcija

Postotak recikliranja plastike opada u Sjedinjenim Državama, a proizvodnja istodobno raste, objavio je u ponedjeljak pokret Greenpeace USA u izvješću i navodi da je postojanje kružne ekonomije kojom se voli hvaliti industrija fikcija. Prema toj analizi, američka kućanstva proizvela su u 2021. godini 51 milijun tona plastičnog otpada, od čega je reciklirano tek 2,4 milijuna tona.

Trend je u opadanju otkako je Kina prestala prihvaćati plastični otpad sa Zapada 2018. te istodobno reciklirati jedan dio. Osim toga cijena proizvodnje plastike pada zbog industrije koja se brzo razvija.

"Industrijske grupe i velika poduzeća predstavila su recikliranje kao rješenje za plastiku", objasnila je Lisa Ramsden iz Greenpeacea USA.

"S takvom strategijom, izbjegli su svaku odgovornost", dodaje i kao primjere navodi velike korporacije kao što su Coca-Cola, PepsiCo, Unilever i Nestlé.

Greenpeace USA navodi da su samo dva tipa plastike prihvaćena za recikliranje u većini od 375 centara za prikupljanje materijala.

Prvi je poli(etilen-tereftalat) (PET), koji se koristi za boce vode i gaziranih pića, a drugi je polietilen visoke gustoće (PE-HD), kakav se koristi primjerice za bočice šampona i proizvoda u kućanstvu. Ta dva tipa plastike označena su brojevima 1 i 2 prema važećim normama na popisu od ukupno sedam vrsta plastike.

No ako se za neki proizvod kaže da se može reciklirati to ne znači odmah da će se to i ostvariti. Prema izvješću reciklira se 20,9 posto proizvoda oznake PET, odnosno 10,3 posto za PE-HD i te brojke opadaju u odnosu na zadnje izvješće Greenpeacea USA iz 2020.

Nadalje, plastike navedene pod rednim brojevima 3 do 7, a to uključuje plastične vrećice, dječje igračke, čašice jogurta i slično, recikliraju se manje od 5 posto.

Iako nose oznaku mogućeg recikliranja, proizvodi označeni brojevima 3 do 7 u stvarnosti se nedovoljno recikliraju i zbog toga ih Savezna komisija za trgovinu (Federal Trade Commission, FTC) ne klasificira kao takve.

Prema izvješću, praksa recikliranja plastike ne funkcionira iz pet razloga. Prvi je taj što je količina plastičnog otpada tolika da je izuzetno teško sve to prikupiti. Nadalje, čak i da se prikupe sve količine, plastični otpad ne može se reciklirati zajedno, pa je u praksi "nemoguće razvrstati tisuće milijarda proizvoda", navodi se. Treći je razlog taj što je i sam proces recikliranja plastike štetan za okoliš te su radnici koji to provode izloženi kemijskim proizvodima, a procesom se proizvodi mikroplastika. Četvrti razlog je taj što se reciklirana plastika ne može ponovno upotrijebiti za izradu ambalaže za prehrambene proizvode, jer je rizično toksična. Zadnji je razlog taj da je recikliranje jako skupo, navodi NGO i objašnjava "nova plastika konkurira recikliranoj". Mnogo je jeftinija proizvodnja nove plastike koja je i kvalitetnija od reciklirane" ističe se.

Lisa Ramsden pozvala je na povećanje uporabe neplastične ambalaže koja se može ponovno upotrijebiti te poziva da proizvođači potpišu međunarodni sporazum o plastici, koji je potaknula Organizacija Ujedinjenih naroda.

Ramsen je naglasila da je problem recikliranja plastike jedinstven i ne vrijedi za druge materijale kao što su primjerice karton ili metali.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Grupa argentinskih znanstvenika koristi mikroorganizme porijeklom s Antarktike da bi se u netaknutim prostranstvima bijelog kontinenta počistilo što više onečišćenja koje nastane od goriva ili od plastike. Ranije studije su pokazale da mikrobi u tlu i u oceanima diljem svijeta evoluiraju tako da mogu jesti plastiku. Otprije se zna i da postoje mikrobni enzimi koji razgrađuju plastiku, a često se nalaze u bakterijama na deponijima smeća i sličnim mjestima prepunim plastike. Ranijim je istraživanjima skenirano više od 200 milijuna gena pronađenih u DNK uzorcima uzetim iz okoliša i pronađeno je 30.000 različitih enzima koji mogu razgraditi deset raznih vrsta plastike.

Argentinski su istraživači iskoristili sićušne mikrobe koji jedu otpad, kreirajući tako prirodan sustav čišćenja zagađenja prouzročenog dizelom koji se koristi kao izvor električne energije i topline za istraživačke baze na zaleđenoj Antarktici. Taj je kontinent zaštićen Madridskim protokolom iz 1961. kojim je propisano da se mora održati u netaknutom stanju. Istraživanje o tomu na koji bi način mikrobi mogli biti od koristi kada je posrijedi plastični otpad, materijal je za proučavanje i većih problema u okolišu.

- U ovom smo radu koristili potencijal domaćih mikroorganizama - bakterija i gljivica koje nastanjuju antarktičko tlo, čak i kad je ono kontaminirano, a ti mikroorganizmi jedu ugljikovodike, odnosno naftu. - rekao je biokemičar, dr. Lucas Ruberto. "Ono što je za nas kontaminant, za njih može biti hrana."

- Ugljikovodici su organski spojevi sastavljeni jedino od atoma ugljika i vodika i nalaze se na brojnim mjestima, uključujući sirovu naftu i prirodni plin. - pojasnio je.

- Ova vrsta mikroorganizama u suštini jede spojeve slične nafti i koristi ih kao gorivo. Slični mikroorganizmi su već odigrali važnu ulogu u razgrađivanju naftnih mrlja, poput one u Meksičkom zaljevu 2010. godine. - kazao je.

Ruberto je u prosincu s kolegama znanstvenicima otputovao u Carlini, jednu od šest stalnih argentinskih baza na Antarktici, pri čemu je bio prisiljen proći i karantenu da bi se spriječio potencijalni prijenos koronavirusa na ovaj kontinent na kojemu je ranije ipak došlo do izoliranih slučajeva zaraze.

Članovi njegova tima obavili su bioremedijaciju, a radi se, među ostalim, o čišćenju tla zagađenog dizelom, pri čemu se koriste autohtoni mikroorganizmi i biljke te se na taj način uklanja oko 60 do 80 posto onečišćenja.

Dr. Ruberto je kazao da su članovi njegova tima mikrobima pomogli dušikom, vlagom i prozračivanjem da bi im optimizirali uvjete djelovanja.

- U osnovi time postižemo da mikroorganizmi, uz vrlo malen utjecaj na okoliš, biološki smanje razinu zagađivača. - pojasnio je Ruberto.

On i kolege počeli su istraživati na koji bi način mikrobi mogli pridonijeti čišćenju plastičnog otpada i drugdje u svijetu.

I goriva i plastika su polimeri, dakle, molekule sastavljene od dugih lanaca uglavnom ugljika i vodika.

- Jedan od naših ovogodišnjih projekata bavi se potragom za autohtonim mikroorganizmima sposobnima za razgradnju plastike. - kazala je Nathalie Bernard, biokemičarka i specijalistica za biorazgradnju plastike.

- Otkrijemo li da se plastika doista uspješno razgrađuje, u sljedećem bismo koraku trebali shvatiti na koji se način to odvija da bismo dugoročno pronašli način biotehnološkog procesa razgradnje polimera na ovako niskim temperaturama. - rekla je Bernard.

(Hina)

Objavljeno u ESPRESSO
Nedjelja, 06 Ožujak 2022 21:31

Reciklira se manje od deset posto plastike!

Manje od 10 posto plastike koja se koristi u svijetu se reciklira, podaci su OECD-a (Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj), koji je pozvao na "koordinirana i globalna rješenja" uoči početka Skupštine UN-a o očuvanju okoliša u ponedjeljak u Nairobiju, gdje bi se trebalo razgovarati o zaključenju budućega međunarodnog sporazuma o plastici.

Novo izvješće OECD-a pokazalo je da je prošle godine upotrijebljeno 460 milijuna tona plastike, što je gotovo dvostruko više u odnosu na 2000. godinu.

"Uzevši u obzir gubitke tijekom recikliranja, u konačnici se reciklira samo oko devet posto plastičnog otpada, oko 19 posto se spaljuje, a gotovo 50 posto odlazi na sanitarna odlagališta (deponije). Preostalih 22 posto baca se u kontejnere, spaljuje na otvorenom ili se baca u prirodu", stoji u globalnom izvješću o korištenju plastike (Global Plastics Outlook).

Pandemija covida-19 utjecala je na globalno smanjenje upotrebe plastike za 2,2 posto u 2020. u odnosu na prethodnu godinu.

No upotreba plastike za jednokratnu upotrebu je porasla te se predviđa da će, s oporavkom gospodarstva, ona ponovno porasti.

"S obzirom na to da smo suočeni s naglim globalnim zagrijavanjem i onečišćenjem, bit će ključno da zemlje na ovaj izazov reagiraju koordiniranim i globalnim rješenjima", rekao je u izvješću glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann.

OECD je predložio nekoliko načina da se riješi ovaj problem, među kojima je i razvoj tržišta za recikliranu plastiku, na koje trenutačno otpada samo šest posto od ukupnog tržišta, uglavnom zato što je reciklirana plastika skuplja.

U izvješću se kaže i da nove tehnologije povezane sa smanjenjem otiska plastike na okoliš čine samo 1,2 posto svih inovacija koje se odnose na ​​proizvod.

Pozivajući na "cirkularniji životni ciklus plastike" OECD poručuje da bi i politike trebale utjecati na ograničenje ukupne potrošnje.

OECD je predstavio i grafički prikaz koji ukazuje na to koliki se udio plastičnog otpada reciklira, spaljuje, odlaže ili baca u okoliš.

Na temelju tog prikaza pozvao je na "veća ulaganja u temeljnu infrastrukturu za gospodarenje otpadom", a posebno na ulaganje oko 28 milijarda dolara godišnje u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.

Prema anketi koju je prošli tjedan u 28 zemalja provela tvrtka Ipsos za Svjetski fond za divlje životinje, u prosjeku je 88 posto ispitanika reklo je da je međunarodni sporazum o borbi protiv onečišćenja plastikom "prilično važan" (23 posto), "vrlo važan" (31 posto) ili "važan" (34 posto).

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Označeno u

Gomile umjetnoga kemijskog i plastičnog otpada u cijelom su svijetu uvelike premašile granice sigurne za čovječanstvo i planet na kojem živimo, zbog čega je hitno potrebno poduzeti fiksna ograničenja u njihovoj proizvodnji, zaključili su znanstvenici.

Procjenjuje se da na tržištu danas postoji oko 350.000 različitih proizvedenih kemikalija i da ih velike količine završavaju u okolišu.

"Negativan utjecaj takvog otpada dovoljno je velik da počinje utjecati na ključne funkcije planeta Zemlje i na njezine sustave", rekla je u intervjuu za AFP Bethanie Carney Almroth, znanstvenica sa Sveučilišta Göteborg i koautorica nove studije.

Proveli su je stručnjaci Stockholmskog centra za otpornost, a objavljena je uoči održavanja UN-ove konferencije u Nairobiju krajem mjeseca na kojoj će se raspravljati o borbi protiv zagađenja plastikom "od izvora do mora", rekla je voditeljica Programa UN-a za okoliš, Inger Andersen.

Kemikalije i plastika utječu na biološku raznolikost, stvarajući dodatan stres ekosustavima koji su otprije ugroženi. Pesticidi neselektivno ubijaju žive organizme, a plastiku u organizam unose sva živa bića na našem planetu.

"Neke kemikalije ometaju rad hormonskih sustava, ometaju proces rasta, metabolizam i utječu na razmnožavanje divljih životinja", rekla je Carney Almroth.

I premda je potrebno uložiti veće napore da bi se spriječilo ispuštanje tih štetnih tvari u okoliš, znanstvenici sada traže drastičnija rješenja, poput strožih, fiksnih ograničenja u proizvodnji.

Trenutačno se reciklira manje od 10 posto svjetske plastike, premda se istodobno proizvodnja od 2000. godine udvostručila na čak 367 milijuna tona. Po nedavnim studijama danas je ukupna težina plastike na Zemlji četiri puta veća od biomase svih živih sisavaca.

"Pokušavamo ukazati na to da je možda došao trenutak da kažemo: 'A sad je dosta, što je previše, previše je'. Možda sve ovo više ne možemo i ne smijemo tolerirati", upozoravaju švedski istraživači.

"Možda bismo trebali uvesti neka fiksna ograničenja u procese proizvodnje. Možda trebamo reći: 'Više od ovoga ne možemo i ne smijemo proizvesti'."

Već nekoliko godina Stockholmski centar za otpornost provodi studije o "planetarnim granicama". Radi se o devet planetarnih granica koje omeđuju iznimno stabilno stanje u kojemu je Zemlja postojala 10.000 godina, od početka ljudske civilizacije. Među ostalima su to emisija stakleničkih plinova, korištenje slatkovodnih izvora vode i ozonski omotač, a čovječanstvo ih je dosad prešlo čak pet.

Cilj znanstvenika je utvrditi nalazi li se čovječanstvo u "sigurnom operativnom prostoru" ili su granice prekoračene i prijete budućnosti planeta.

Utjecaj takozvanih "novih entiteta" ili umjetnih kemijskih proizvoda kao što su plastika, antibiotici, pesticidi i metali koje ne smatramo prirodnima, i dosad su predstavljali velik problem.

"Problem je vrlo složen i tek sada počinjemo shvaćati velike i dugoročne posljedice izloženosti spomenutim enitetima", rekla je Carney Almroth.

Sve su to potpuno novi entiteti, stvoreni ljudskim aktivnostima s uglavnom nepoznatim učincima na Zemljin ekosustav, no značajne količine tih novih entiteta svake godine ulaze u okoliš.

Ne samo da postoje tisuće ovakvih proizvoda, već i podaci o opasnostima koje oni predstavljaju često ne postoje ili su klasificirani kao korporativne tajne. Usto su kemikalije relativno nova kategorija, a većina ih je razvijena u posljednjih 70 godina.

"A mi govorimo o 350.000 različitih supstanci", istaknula je Carney Almroth.

Brzina kojom se pojavljuju ovi zagađivači u okolišu uvelike premašuje sposobnost vlada da procijene globalne i regionalne rizike, a kamoli da kontroliraju bilo kakve potencijalne probleme", smatra znanstvenica.

"Ne znamo dovoljno o velikoj većini njih, ne znamo kolika se količina takvih supstancija proizvodi, kolika je njihova stabilnost, kako utječu na okoliš ili u kolikoj su mjeri toksični. Poznati su nam samo neki od njih, a o utjecaju većine na okoliš nemamo pojma", kazala je.

Čak i najopsežnije baze podataka, poput Uredbe REACH Europske unije, donesene radi bolje zaštite ljudskog zdravlja i okoliša od rizika koji mogu predstavljati kemikalije, pokrivaju samo 150.000 proizvoda, a samo trećina ih je bila predmet detaljnih studija o toksičnosti. Načelno se Uredba REACH primjenjuje na sve kemijske tvari, ne samo one koje se upotrebljavaju u industrijskim procesima, nego i one koje upotrebljavamo u svakodnevnom životu, primjerice u sredstvima za čišćenje, bojama te proizvodima kao što su odjeća, namještaj i električni uređaji. Stoga bi ta uredba trebala utjecati na većinu tvrtki Europske unije.

Osim porasta proizvodnje plastike, predviđanja pokazuju da će ispuštanje plastičnog onečišćenja u okoliš rasti, unatoč golemim naporima mnogih zemalja da se ta vrsta otpada smanji. Carney Almroth smatra da još uvijek ima "vremena da se stvari poprave", no treba poduzeti "hitne i ambiciozne akcije... na međunarodnoj razini". Tim istraživača usredotočio se na ono što je dosad poznato, a djelomične informacije kojima raspolažu bile su dovoljne da izvuku alarmantan zaključak. Carney Almroth smatra da se, bez obzira na to koliko se truda ulaže tijekom faze proizvodnje ili gospodarenja otpadom, proizvodnja mora smanjiti, jer što se više proizvodi više je opasnog otpada.

Švedska znanstvenica i njezini kolege vjeruju da je prijelaz na kružno gospodarstvo iznimno važan, a to znači mijenjanje materijala i proizvoda koji će se moći ponovno upotrijebiti, a ne rasipati, stvaranje kemikalija i proizvoda za recikliranje, kao i puno bolji pregled kemikalija koji ne bi štetio Zemljinu ekosustavu.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Zagađenje plastikom globalni je problem koji zahtjeva hitni međunarodno obvezujući UN-ov sporazum, stoji u izvješću Agencije za istraživanje (EIA). U toj nevladinoj organizaciji za zaštitu okoliša kažu kako postoji niz dokaza o štetnim utjecajima plastike i tvrde da je onečišćenje plastikom jednako važan problem kao i klimatske promjene.

Zrak koji danas udišemo sadrži mikročestice plastike, plastika je pronađena u arktičkom snijegu, a ima je i u tlu i hrani, prenosi BBC. Tome u korist govori i izvješće u kojemu stoji da je na Tajlandu oko 20 slonova umrlo nakon što su pojeli plastični otpad sa deponija smeća.

Autori izvješća pozivaju nacije da se dogovore o obvezujućem UN-ovom sporazumu s ciljem smanjenja proizvodnje plastike i plastičnog otpada.

- Otkucava nam vrijeme za rješavanje ovog ubojitog problema. Ako se ovaj val onečišćenja nastavi, do 2040. bi težina plastičnog otpada u morima mogla nadmašiti ukupnu težinu sve morske ribe. - kazao je Tom Gammage iz EIA-e.

Ujedinjeni Narodi izdvojili su tri egzistencijalne prijetnje okolišu - klimatske promjene, manjak bioraznolikosti i zagađenje - i dodali kako su to problemi s kojima se u koštac moramo uhvatiti istovremeno.

Multilateralni sporazumi o gubitku bioraznolikosti i klimi postoje već skoro 30 godina (iako nisu uspjeli spriječiti emisije CO2 i zaštititi prirodu).
Neke države tijekom posljednjih godina odbile su ideje o obvezujućem sporazumu o pitanju plastike. Ipak, iz više od 100 zemalja rekli su kako bi podržali predlaganje sporazuma na idućoj Skupštini UN-a za okoliš u veljači i ožujku.

Izvori kažu kako je onih koji se sporazumu glasno odupiru sve manje, ali još postoje sporovi o tome koliko bi strog sporazum trebao biti i bi li njegovo provođenje bilo obvezujuće ili dobrovoljno.

Predsjednik SAD-a Joe Biden objavio je da Sjedinjene Države sada podržavaju globalni sporazum koji je bivši predsjednik Donald Trump odbio. Još nije jasno može li pridobiti Kongres pošto se većina plastike proizvodi od nafte i plina koji se proizvode u SAD-u.

Japanci žele sniziti ambicije sporazuma, a Kina još nije izjasnila o ovoj temi. Kina proizvodi najviše nove plastike, ali najveći proizvođači plastičnog otpada po glavi stanovnika su SAD i Velika Britanija.

Prilikom objavljivanja izvješća EIA-e, Tom Gammage je kazao: „Količina vidljivog plastičnog otpada izazvala je veliku javnu bojazan, ali važno je napomenuti da je većina plastičnog zagađenja okom nevidljiva. Šteta koju je uzrokovala prekomjerna proizvodnja nove plastike i dug period njezine razgradnje je nepopravljiva - ovo predstavlja prijetnju ljudskoj civilizaciji i nastanjivosti našeg planeta. Ovaj problem postaje gotovo jednak problemu koji izazivaju klimatske promjene."
 
(Hina)

Objavljeno u GLOBAL