Prikazujem sadržaj po oznakama: plastične boce

Europljani su još uvijek izloženi prekomjernim količinama bisfenola A, štetne kemikalije poznate kao BPA koja se desetljećima koristi u proizvodnji određenih plastičnih proizvoda, objavila je krajem prošlog tjedna Europska agencija za okoliš.

Agencija EU-a priopćila je da su uzorci urina prikupljeni od Europljana u više zemalja otkrili da je izloženost BPA-u i dalje "znatno iznad prihvatljivih razina zdravstvene sigurnosti" i predstavlja potencijalni rizik za milijune ljudi.

BPA je sintetička kemikalija koja se široko koristi u plastičnim i metalnim posudama za hranu, višekratnim bocama za vodu i cijevima za pitku vodu. Čak i u malim dozama, kemikalija može oslabiti imunosni sustav, navela je agencija. Ostali zdravstveni problemi koje BPA može uzrokovati uključuju neplodnost i alergijske reakcije na koži.

Bisfenol A i dva druga bisfenola koji se koriste kao zamjena za BPA izmjereni su u urinu 2756 odraslih osoba iz 11 zemalja: Hrvatske, Češke, Danske, Francuske, Finske, Njemačke, Islanda, Luksemburga, Poljske, Portugala i Švicarske.

"Razina prekoračenja varirala je između 71 posto i 100 posto", rekla je EEA sa sjedištem u Kopenhagenu za tih 11 zemalja.

"Zahvaljujući revolucionarnom EU-ovom istraživačkom projektu ljudskog biomonitoringa, možemo vidjeti da bisfenol A predstavlja mnogo rašireniji rizik za naše zdravlje nego što se dosad mislilo", izjavila je izvršna direktorica EEA-e Leena Ylä-Mononen.

"Moramo ozbiljno shvatiti rezultate ovog istraživanja i poduzeti više radnji na razini EU-a kako bismo ograničili izloženost kemikalijama koje predstavljaju rizik za zdravlje Europljana."

BPA je već godinama zabranjen u plastičnim bocama i ambalaži koja sadrži hranu za bebe i malu djecu u EU.

U veljači 2018. blok je također uveo stroža ograničenja za BPA u svim materijalima koji dolaze u dodir s hranom.

(Hina)

Iako je Hrvatska jedna od prvih europskih zemalja koja je još 2005. uspostavila sustav povratne naknade za ambalažu od pića i napitaka, ona od svih država članica EU koje imaju takve sustave, ima najnižu naknadu koja iznosi samo sedam centi, dok Njemačka ima 25, a Finska i do 40 centi.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je na upit Hine o povećanju iznosa povratne naknade odgovorilo da će njega propisati Vlada novom Uredbom o naknadi gospodarenja otpadom i povratnoj naknadi.

Njemačka ima povratnu naknadu od 25 centi, Nizozemska od 15 do 25, Finska od 10 do 40, Norveška od 20 do 30 centi. Danska plaća od 13 do 39 centi, Švedska od 12 do 19, Slovačka 15, Island 12, a Estonija, Latvija i Litva po deset centi.

Okolišne udruge pozvale su Ministarstvo na povećanje povratne naknade za ambalažu od pića koja je sramotno najniža u EU. Smatraju da iznos od sedam centi ne predstavlja dovoljno snažnu motivaciju za povrat takve vrste ambalaže. Udruge smatraju da bi minimalna povratna naknada u Hrvatskoj trebala iznositi 10 centi, kako bi se zajamčila visoka stopa prikupljanja i maksimalna količina materijala za recikliranje u lokalnoj industriji. Njihovo mišljenje je kako povratna naknada nije dio cijene proizvoda budući da se taj iznos u potpunosti nadoknađuje potrošačima ako se ambalaža vrati.

Marina Bujan (Hina)