Prikazujem sadržaj po oznakama: pelješac

Četiri slabija potresa zabilježena su u subotu navečer s epicentrom u akvatoriju kod otoka Hvara, pri čemu je najjači bio magnitude 2,9 po Richteru, objavila je Seizmološka služba RH. Potresi su se osjetili na području cijelog otoka Korčule i dijelu Pelješca. Prvi je bio i najjači, magnitude 2,9 po Richteru, a mogao osjetiti i na dijelu Mljeta i Lastovu.

Ostali su imali magnitude od 1,5 do 1,8 po Richteru. Potresi su se dogodilinu razmaku od pola sata, odnosno od 21 sat i 8 minuta do 21:38 sati, objavila je državna seizmološka služba.

dm

Objavljeno u S JUGA
Ponedjeljak, 09 Svibanj 2022 21:15

Festival pomorskih kapetana na Pelješcu

Festivalska sezona na Pelješcu otvara se atraktivnom pričom o pelješkoj pomorskoj tradiciji. Festival kapetana od 15. svibnja do 15. lipnja kreće iz Orebića i širi čitavim poluotokom.
 
Tura Orebićem uz kostimirane vodiče, izložba „Moda Pelješke rivijere kroz 19. stoljeće“ u  čitaonici orebićkog Pomorskog muzeja, klapske večeri, zanimljive predstave – dio je bogatog programa prvog ovogodišnjeg festivala u mjestu poznatom po kapetanima i jedinstvenim kortama, prostranim dvorištima s mediteranskim i egzotičnim biljem kojeg su pomorci donosili s putovanja.
 
- Uključilo se i pedesetak peljeških restorana, vinarija i školjkara. Sve one koji posjete Pelješac u vrijeme održavanja naših festivala očekuju vrhunska vina i fina jela po promotivnim cijenama. Vina će se u vinarijama prodavati uz popust od 20 posto, a nudit će se i dva  kapetanska menija u restoranima po cijeni od 150 i 230 kuna. - ističe Mladen Đeldum, novi direktor TZ općine Orebić.
 
Festival kapetana vratit će vas u zlatno doba poluotoka, kada je Pelješac bio jedno od pomorskih središta ovog dijela Mediterana. Brodovi su pozdravljali zvukom sirene i to bez obzira na zastavu koju su nosili. Mještani Orebića i okolnih mjesta vraćali su im pozdrave, mahali su plahtama s obale, zvonila su zvona na Franjevačkom samostanu Gospe od Anđela i pucalo se iz topa s današnje zgrade Pomorskog muzeja.
 
U Orebiću je 1865. osnovano Pelješko pomorsko društvo (Associazzione Marittima di Sabioncello), a 1875. i brodogradilište Archiduca Rudolfo. Na vrhuncu slave područje Pelješke rivijere brojilo je 2.000 pomoraca, 250 kapetana te 90 jedrenjaka ukupne tonaže 45.000 tona. Pelješki pomorci bili su poznati i po herojskim podvizima na svojim plovidbama zbog kojih su dobili brojna odlikovanja, a gotovo da nije bilo kuće koja nije dala barem jednog kapetana. Stoga je Pelješac i danas poznat kao kolijevka kapetana, ali i plavca malog.

JP

Objavljeno u ESPRESSO

Alkoholizirani 51 –godišnjak koji je zaustavljen 31. ožujka na Pelješcu jedan je u nizu pokazatelja da imamo preblage zakonske odredbe za kažnjavanje idiota za volanom. Naime spomenuti je zaustavljen mrtav pijan s 1,92 „promila”, a već otprije zaslužio je dvije pravomoćne sudske presude zbog istog prekršaja u posljednje dvije godine. Problem je upravo u tome što je riječ o „prekršajima”, a ne kaznenom djelu, jer u Hrvatskoj niti jedan političar nema hrabrosti izmijeniti zakonske odredbe pa da se svako pijanstvo za volanom karakterizira kao kazneno djelo. Nema hrabrosti jer živimo u društvu u kojem je alkoholiziranost za volanom društveno prihvatljiva.

Uglavnom, 51 – godišnjak je nakratko uhićen i uz optužni prijedlog odveden na Općinski sud u Dubrovniku gdje je kažnjen novčanom kaznom od 20 tisuća kuna uz jednogodišnju zabranu upravljanja vozilima B kategorije.

Za koji dan će vjerojatno ponovo sjesti za volanom, ponovo pijan, jer je sasvim jasno da kazne ovakve vrste za takve ne znače ništa, ali da danas čuči u zatvorskoj ćeliji na prometnicama bi bila jedna budala manje.

Objavljeno u S JUGA

Nakon što je Policijskoj postaji Ston u srijedu, 23. ožujka 33 -godišnjak prijavio kako mu je nepoznata osoba u razdoblju od 19. do 23. ožujka u vinogradu na njegovoj privatnoj parceli u Kuni Pelješkoj posjekla 700 komada stabala vinove loze sorte „Rukatac“, starosti oko 40 godina, policija je provela kriminalističko istraživanje.

Utvrđeno je kako je navedeno kazneno djelo počinio 37 -godišnjak, koji je obiteljski povezan s oštećenim, na način da je motornom pilom posjekao stabla vinove loze revoltiran odlukom o ostavštini istih, oštetivši vlasnika za iznos od 55 tisuća kuna.

Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo oštećenja tuđe stvari policija je protiv osumnjičenog podnijela kaznenu prijavu.

JP

Objavljeno u S JUGA

Vozač iz Crne Gore, 26 – godišnjak, dobro će zapamtiti vožnju u pijanom stanju po Pelješcu, ako se s izmjerenih 1,98 „promila” uopće ičega sjeća, a toliko mu je izmjereno prilikom kontrole prometa što je ujedno i najveća koncentracija alkohola zabilježena na prometnicama pod kontrolom Policijske uprave dubrovačko – neretvanske protekli tjedan.

Mladi Crnogorac zaustavljen je u Dračama u ranim jutarnjima satima u subotu te kažnjen s 10.500 kuna kazne i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije na području RH.

Najveća novčana kazna protekli tjedan u iznosu od 22.500 kuna izrečena je 51 -godišnjem vozaču osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka koji je u četvrtak, 3. ožujka, nešto iza ponoći, zaustavljen tijekom redovne prometne kontrole u Komolcu. Utvrđeno je da upravlja osobnim vozilom kojem je isteklo važenje prometne dozvole za više od 15 dana. Također, vozač se odbio podvrgnuti preliminarnom testiranju na opojna sredstva u organizmu te je odbio i uzimanje krvi i urina radi analize. Osim toga, kod njega je pronađena i manja količina marihuane koja je uz potvrdu oduzeta.

Vozač je isključen iz prometa te mu je zbog počinjenih prekršaja izdan prekršajni nalog na gore spomenuti novčani iznos. Osim toga, izrečena mu je i tromjesečna zabrana upravljanja vozilima B kategorije.

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježene su dvije prometne nesreće s ozlijeđenim osobama u kojima su tri osobe lakše ozlijeđene, dok teže ozlijeđenih osoba nije bilo. S materijalnom štetom zabilježeno je sedam prometnih nesreća.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 462 represivne mjere od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te su tako 224 osobe sankcionirane zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 63 mjere poduzete su prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 13 osoba prekršajno je sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju, a 8 osoba je sankcionirano zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 37 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja.

JP

Objavljeno u S JUGA

Saborski zastupnici, i vladajući i oporbeni, podržali su u srijedu konačni prijedlog Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, istaknuvši značaj prometne povezanosti otoka s kopnom radi unaprjeđenja uvjeta života i boljega gospodarskog razvoja.

Predstavljajući u Hrvatskom saboru prijedlog zakona, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver istaknuo je kako je cilj tog zakona trajna povezanost otoka s kopnom i naseljenih otoka međusobno te povećanje postojećih i uvođenje novih linija radi bolje mobilnosti, bržeg prijevoza, ujednačenog razvoja županija i boljih uvjeta života na otocima.

Istaknuvši da je taj zakon još jedan iskorak u boljem prometnom povezivanju otoka, Branko Bačić (Klub HDZ) je istaknuo da je riječ o 51 državnoj liniji (trajektna, klasična brodska ili brzobrodska) te da se u tom pomorskom prometu podrazumijeva oko 14 milijuna putnika i 3,5 milijuna vozila.

Naveo je i kako za odvijanje pomorskog prometa država godišnje iz proračuna izdvaja oko 315 milijuna kuna.

Podsjetivši da Jadrolinija ove godine slavi 70 godina od osnivanja, Bačić je istaknuo da je ona u posljednjih 15 godina napravila ogroman iskorak u nabavi boljih i bržih brodova te pomlađivanju flote. Uz to, i privatni brodari su se, uz Jadroliniju, okrenuli brzom brodskom prometu i nabavi katamarana što je dovelo do još boljeg i kvalitetnijeg povezivanja otoka.

Bačić je poručio i da Pelješac, iako dobiva most, treba ostati u statusu otoka koji sad ima, „jer ako su otoci Pag, Krk, Murter i Čiovo ne vidim razlog zašto to ne bi bio i Pelješac”, kazao je Bačić. Drži i kako i još neko vrijeme treba ostaviti trajektnu liniju Trpanj - Ploče s obzirom da su stanovnici Pelješca i Trpnja s Pločama povezani gospodarski, ali i po pitanju školovanja djece i sl.

Navodeći da će podržati prijedlog zakona Arsen Bauk (Klub SDP) rekao je kako, što se tiče prava na povlašteni ili besplatni prijevoz, ima dilemu oko prebivališta kao osnove za ostvarivanje prava.

Smatra da bi bilo životnije i logičnije da je boravište osnova za ostvarivanje prava jer, ako netko ima prebivalište na otoku a boravište npr. u Belom Manastiru, u Osijeku ili bilo gdje drugdje, onda dok mu traje tamo boravište - nije logično da ima povlasticu. S druge strane, ako neka osoba ima prebivalište u Osijeku ili negdje drugdje a boravište na otoku, onda je, smatra, logično da ima pravo na povlašteni prijevoz.

Bauk je rekao i kako ne vidi razlog da osoba s otoka koja jednom godišnje ide na kopno ima povlasticu, a osoba s kopna koja svakodnevno zbog posla ide na otok nema povlasticu, čak ni na broj putovanja.

dm/Hina

Objavljeno u GLOBAL
Petak, 03 Prosinac 2021 23:52

Zaboravljene sakralne perle Pelješca

Bio je to dan u kojem nam je za dobar izlet bila dovoljna odluka donesena u pet - šest minutnom ćakulanju uz jutarnju kavu, dan u kojem odabrasmo stonski đir. Ne onaj ustaljeni gradski, nego off - road, dan od tumaranja, namjerno detaljnije nedoplaniran jer nam takav donese pregršt dobrog raspoloženja i draž koju neizostavno donese nepredvidivost traganja. Dakle, izlet k srednjovjekovnim crkvicama kroz Stonsko polje i mrvicu dalje.

Đir krenu vrlo posebnom graditeljskom cjelinom, ipak nešto dalje od planiranog, pa se uputismo iz Stona k Ponikvama, u posjet jednoj od najstarijih peljeških ranoromaničkih crkvi, onoj svetog Jurja, za koju je arheolog Frano Radić napisao da je „najkasnije iz XII. stoljeća”, a lako je moguće i iz XI. stoljeća, iz doba prijelaza iz hrvatsko - bizantinskog u hrvatsko - romanički slog.

crkva svetog jurja 031221 tekstCrkva svetog Jurja; foto Nedim Meco

Očekivali smo prilazeći crkvici onu ambijentalnu magiju koju te zatajne srednjovjekovne bogomolje donesu sa sobom pa smo se prilično iznenadili ugledavši je u nepotpunom, okrnjenom joj prostornom kontekstu, ponad glavne ceste na samom ulasku u Sparagoviće.

Ipak, usprkos vremenu crkvica je ostala graditeljski kontinuum i primjer graditeljske estetike skromnosti, čisti podsjetnik na vrijeme u kojem je mjera stvari čovjek, a Igor Fisković, u svom radu „Tri srednjovjekovne crkvice na Pelješcu” (1972.), zasigurno donosi o ovom posebnom kuriozumu pelješkog srednjovjekovlja dovoljno podataka za one ljubopitnije. Nekako se nadamo se da će i ovaj tekst biti povod za posjet nizu tih zaboravljenih sakralnih perli Pelješca i izazvati onaj osjećaj kad, stajući pred jednim od takvih zdanja, spoznaš da je ono malo zapravo dosta i k tomu još začudno.

Potom se vratismo k Stonu i parkirasmo negdje u polju. Crkva koju smo planirali posjetiti je i obnovljena predromanička crkva svetog Mihajla, po novijim povijesnim vrelima datirana od 9. do 12. stoljeća. Iz polja joj se pješački prilazi dijelom starim Napoleonovim putem pa se, dalje od nje, može uz lagani „hiking” nastaviti k Ponikvama.

crkva svetog mihajla 031221 tekstCrkva svetog Mihajla; foto Nedim Meco

Očito je, kad dosegnete vrh Sv. Mihajla, a kojeg se još naziva i vrh Gradac, da se već na prvi pogled može otkriti slojevitost i kontinuitet gradnje na samom lokalitetu, kako onomastički tako i po zatečenim graditeljskim ostacima te se pretpostavlja kako je nastala u sklopu ziđa kasnoantičkog castruma.

Pri samom dolasku nađete se impresionirani tom oblikovnom posturom crkve i ne baš čestim dimenzijama visine koju naglašavaju lučno završene niše raščlanjujući površinu vanjskih zidova i istaknutim finim, čipkastim tranzenama i prozorskim okvirima u pročelju crkve.

Nažalost zidno slikarstvo, koje je u više navrata i restaurirano, a koje ovu crkvu dodatno čini posebnom nismo uspjeli vidjeti s obzirom da je bila zatvorena. U neposrednoj blizini nalaze se i ostatci recentnijeg crkvenog sklopa i samostanske zgrade. I na kraju, prije odlaska s Gradca, treba se svakako prošetati prema jugoistoku i baciti pogled na solanu gdje predlažem da jednostavno zastanete u trenutku.

Nemalo ispod sv. Mihajla, uz makadamski put prema polju, ostanete opet zatečeni jednim osobenim, nažalost ruševnim, zdanjem kapele Presvetog Trojstva.

kapela presvetog trojstva 031221 tekstKapela Presvetog Trojstva; foto Nedim Meco

Ipak u odnosu na crkvu sv. Mihajla, koja joj je čak i u neposrednoj blizini, kapela je vrlo oblikovno simplificirana te se kao takva nametnu za ponovno otkrivanje upravo po toj svojoj skromnoj ezoteričnoj pojavnosti.

kapela svetog andrije 031221 tekstKapelica svetog Andrije; foto Nedim Meco

Potom lagano lutajući poljem krenusmo do ostataka kapelice svetog Andrije, koja datira u 15. stoljeće. Smještaj same kapelice nas najprije vraća u vrijeme antike, obzirom je Stonsko polje jedno od područja priobalne Hrvatske za koje postoje znanstveni radovi koji se odnose na antičku limitaciju polja, odnosno antičku podjelu zemljišta, pa se tako za samu crkvicu smatra da je smještena u središtu, umbilicusu, antičke podjele Stonskog polja. Isto tako, s obzirom da je smještena na pravcu glavne antičke prometnice „cardo” prema poluotoku, pretpostavlja se kako je mogla služiti i kao zaštita putnicima, pa eto, ako vas kojim slučajem u lutanju poljem iznenadi koja kap dažda ili pak zadesi „bura tmurnih ura” mjesto za skriti se, dakle, znate.

I dalje u laganom điru tragom antike pa do ranog srednjeg vijeka nismo izostavili posjet ostatcima crkve Marije Mandaljene na Gorici od koje su danas vidljivi samo vrlo oskudni obrisi dijelova ziđa pravokutnog korpusa bazilike s apsidom te se smatra kako je taj slojeviti graditeljski kompleks bio i prva stonska katedrala.

crkva marije mandaljene 031221 tekstCrkva Marije Mandaljene; foto Nedim Meco

Crkva je kroz stoljeća zasigurno više puta dograđivana te se pretpostavlja kako seže još u 6. stoljeće, a moguće da je bila podignuta i na ostacima ville rustice.

zvona crkve gospeodluzina 031221 tekstCrkva Gospe od Lužina; foto Nedim Meco

Naš đir tako je završio u pogledu na zvona romaničke crkve Gospe od Lužina, a vaš pohod u istraživanje preostalog mnoštva crkvica Stonskog polja i nad njim može početi. Neka bude poseban, ne sumnjamo s obzirom na obilje preostalih zanimljivosti u polju, a detalje s našeg obilaska možete pogledati još i u fotogaleriji u prilogu.

Objavljeno u ESPRESSO
Petak, 26 Studeni 2021 20:16

Novo veliko arheološko otkriće na Pelješcu

Izuzetno bogati grobovi s višestrukim ukopima iz 4. st. pr. Kr. pronađeni su u Zakotorcu na poluotoku Pelješcu, tijekom istraživanja jedne od grobnica uz prapovijesne gomile. U istraživanjima provedenima u drugoj polovici listopada ove godine, sudjelovao je i voditelj dubrovačkog Arheološkog muzeja dr.sc. Domagoj Perkić.

- Od nalaza posebno se izdvajaju oni koji vjerojatno pripadaju ženskim ukopima: pojedine brončane igle i fibule (spone), perle od jantara, stakla i bronce, kameni pršljenci ili pak neupitno muškim individuama: oružje (željezna koplja, noževi, čak možda i mačevi, trobridne brončane strjelice). Pojedine nalaze nije moguće vezati izravno uz pojedini spol kao što su grobni prilozi u smislu keramičkih posuda (u pravilu grčkog porijekla, kao najskuplje i najkvalitetnije posude tog vremena) te ukrasi za kosu i odjeću (spiralni ukrasi, tzv. Saltaleoni). – istaknuo je dr. sc. Domagoj Perkić.

Uz ovogodišnja istraživanja u Zakotorcu, nastavljena su i prošlogodišnja u Nakovani gdje se započelo s istraživanjima prapovijesnih kamenih gomila na brdu Zmijna, nasuprot impozantnog prapovijesnog gradinskog naselja i danas zvanog Grad.

- Prva od istraženih gomila devastirana je u ranijim razdobljima, moguće već u rimsko doba, nakon što su Rimljani osvojili ove krajeve, između 35. i 33. g. pr. Kr. Naime, u tom vremenu rimski vojskovođa Oktavijan (kasnije car August) kreće u konačno osvajanje Ilirika te u svom krvavom pohodu u potpunosti porobljava, među ostalim otoke Korčulu i Mljet, a vjerojatno i Pelješac. O tome saznajemo iz povijesnih izvora, najviše od rimskog pisca Apijana, koji opisuje Oktavijanove pohode i ratove u Iliriku. - rekao je dr. sc. Domagoj Perkić.

- Naravno, spomenute devastacije mogle su se dogoditi i nešto kasnije, no zasigurno prije puno vremena. To se može zaključiti iz tzv. kulturnih slojeva koji su se tijekom višestoljetnog razdoblja ponovno stabilizirali i na površini ništa nije upućivalo na devastaciju. Također, bitna je i danas živa tradicija kod lokalnog stanovništva, koji paze na gomile znajući da se u njima nalaze grobovi i koji drže da im se može dogoditi strašna nesreća ukoliko ih oskvrnu. – naglasio je dr. sc. Perkić i dodao „kako se i pored utvrđenih devastacija na osnovu arheoloških nalaza koji su preostali u grobu, može pretpostaviti vrijeme izvornog pokopavanja, vjerojatno stanovnika s Grada, u 3. st. pr. Kr”.

domagoj perkic 261121dr. sc. Domagoj Perkić; foto DUM

O tome nam svjedoče pojedini ulomci helenističkih keramičkih posuda iz tog vremena te jedna gema kao kruna prstena. Geme su obično vrste poludragog kamena, u uporabi kao ukras (dio prstena, ogrlice, broša), amulet (štiti od uroka i bolesti) ili kao pečatnjak. Ukrasi su u pravilu urezani, no kod naše geme, zbog oštećenja taj urezani prikaz nije čitljiv. No, pored manjeg broja nalaza, za arheologe ne manje bitni su drugi momenti i ostaci. Tu se prije svega misli na ostatke grobnih konstrukcija i cijele kamene gomile unutar koje se nalazi grob. Utvrđeno je kako se ove gomile, specifičnog oblika (s tri rubna vijenca koja se prstenasto nastavljaju jedan na drugi i završavaju s centralnom grobnicom) u pravilu datiraju u kraj starijeg i mlađe željezno doba, dakle negdje od 5. do 1. st. pr. Kr. Na taj način, na širem prostoru brda Zmijna u Nakovani možemo pratiti pogrebne običaje i grobni, sveti prostor, kroz najmanje zadnja dva tisućljeća prije Krista. - kazao je dr. sc. Domagoj Perkić.

- Imamo uobičajene kamene gomile u razdoblju kasnog eneolitika i brončanog doba (kraj 3. i prva polovica 2. tisućljeća pr. Kr.), groblja na ravnom (van gomila) tijekom kasnog brončanog i ranog željeznog doba (druga polovica 2. tisućljeća i početci 1. tisućljeća pr. Kr.) te na kraju opet gomile, ali sada nešto drugačijeg, specifičnog oblika krajem starijeg i kroz mlađe željezno doba. – istaknuo je dr.sc. Perkić također rekavši kako „prostor Nakovane predstavlja izuzetno bitan prostor za buduća istraživanja, u svim domenama ljudske egzistencije”:
- Prostor gradine Grad kao mjesta gdje su živjeli, brdo Zmijna i drugi okolni prostor kao mjesto gdje su se pokopavali, te za sada najbolje istraženi prostor Spile Nakovana, gdje je bilo izvjesno svetište, za sada nepoznatim ritualima i štovanim božanstvima. - kazao je voditelj dubrovačkog Arheološkog muzeja dr.sc. Domagoj Perkić.

Istraživanja u Zakotorcu i Nakovani obavljena su u suradnji Centra za prapovijesna istraživanja iz Zagreba, Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za arheologiju i Dubrovačkih muzeja te uz potporu udruge Hrvatski dom iz Viganj i financijsku pomoć Općine Orebić. Uz dr.sc. Domagoja Perkića stručnu ekipu činili su i dr. sc. Hrvoje Potrebica, dr. sc. Marko Dizdar i Marta Kalebota uz neizostavnu logističku pomoć Ivana Pamića.

Kako izgledaju nalazišta na Pelješcu i dio pronađenih artefakata pogledajte u fotogaleriji u prilogu.

JP

Objavljeno u ESPRESSO

Početak radova na uređenju nove luke Perna te izgradnji zaobilaznice Orebića očekuje se krajem iduće turističke sezone. Luka Perna izravno će biti povezana s novom lukom Korčula na lokaciji Polačište, a realizacijom projekta obilaznice Orebića u konačnici će se riješiti veliki problem prometnih gužvi u samom centru tog pelješkog mjesta te poboljšati kvaliteta života stanovnika.

- Izgradnjom obilaznice Orebića državna cesta produžit će se do naselja Perna gdje će sa županijskom cestom tvoriti trokrako križanje i osigurati spoj s budućom trajektnom lukom Perna. Osim toga se omogućava razdvajanje tranzitnog i gradskog prometa i bitno poboljšava prometna protočnost i sigurnost. -kazao je za Južni načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić.

Planirani rokovi završetka kompletnog uređenja su kraj 2024. i početak 2025. godine jer se radovi na uređenju luke, sukladno Studiji o utjecaju na okoliš, ne smiju vršiti tijekom turističke sezone.

Ančić o prjektu dalje govori:
- Zahvat je dio cjelovitog prometnog rješenja povezivanja Korčule i Pelješca. O tim se projektima govori već dugo godina i odavno su uvršteni u sve potrebne općinske i županijske prostorne planove. Projekt izgradnje luke Perna u Orebiću, koje je nositelj Županijska lučka uprava, već je dobio pravomoćnu građevinsku dozvolu. Nositelj izgradnje zaobilaznice Orebića su Hrvatske ceste i očekujemo da će ovih dana biti podnešen i zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole, jer su sve pripremne radnje već obavljene. – pojasnio je načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić.

Izgradnja luke u Perni, projekt je vrijedan oko 200 milijuna kuna i sufinancirat će se europskim sredstvima, kao i onima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, dok će Županijska lučka uprava za izgradnju zaobilaznice trebati osigurati oko 90 milijuna kuna.

- Nezahvalno je u ovom trenutku procjenjivati financijsku vrijednost radova, koja gotovo svakodnevno raste, obzirom na porast cijena materijala. - naglasio je ipak načelnik Ančić, dodajući kako Općina Orebić ne sudjeluje u pripremi i financiranju tih dvaju projekata.

Prema načelnikovim riječima, planirani rokovi završetka kompletnog uređenja su kraj 2024. i početak 2025. godine jer se radovi na uređenju luke, sukladno Studiji o utjecaju na okoliš, ne smiju vršiti tijekom turističke sezone, dok se zaobilaznica može raditi tijekom ljeta.

Na pitanje da prokomentira i neka negodovanja tamošnjeg stanovništva, a koja se u prvom redu odnose na devastaciju plaže Perna, načelnik Ančić je odgovorio:
- Znam za prigovore koji dolaze od Mjesnog odbora Kučište i članova Udruge Plavi zid, međutim, i oni moraju shvatiti da svako infrastrukturno uređenje donosi i nešto negativnoga, ali mislim da je ovdje ipak više pozitivnih stvari koje dobijamo uređenjem luke i pristupnih cesta. – rekao je načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić.

Kako bi trebala izgledati nova luka Perna možete vidjeti u fotoprilogu.

Objavljeno u S JUGA

Korčuli i Pelješcu narednih pet godina prijeti apsolutni kolaps zdravstvenog sustava. - upozorila je vijećnica Nove ljevice Igra Kovačević Šain i dok je ona opisala kakvo je stanje zdravstvene skrbi na otoku Korčuli i poluotoku Pelješcu, župan Nikola Dobroslavić smatra kako ono nije obojano crnim bojama.

- Mi imamo šest doktora koji rade iz mirovine, a sljedeću godinu u mirovinu odlaze psihijatrica i tri doktora opće medicine i magistra biokemije, čime gubimo laboratorij u gradu Korčuli. U narednih pet godina tri četvrtine specijalista odlazi u mirovinu i pola doktora opće medicine. - upozorila je Kovačević Šain, naglasivši kako je na cijeloj Korčuli i Pelješcu tek jedan ginekolog koji je odavno ispunio uvjete za mirovinu.

NA KORČULI JEDAN GINEKOLOG I JEDNA PEDIJATRICA

Postoji jedan ginekolog na cijelom otoku koji zbrinjava pacijentice od Vele Luke do Stona i već tri godine radi uz posebnu dozvolu ministarstva jer je odavno ispunio uvjete za mirovinu. - rekla je Kovačević Šain, upozorivši da ni pedijatara nema više od jednoga.

- Na čitavom otoku radi jedna pedijatrica. Žene koje porod zatekne na otoku vozilom hitne pomoći upućuju se u Dubrovnik. S njima se vozi primalja koja po zakonu to ne bi ni smjela, a ta je primalja prije dvije godine ispunila uvjete za mirovinu dok rješenje za zamjenu nemamo. - rekla je Kovačević Šain.

Ispostava hitne medicinske pomoći, nastavila je Kovačević Šaon, u skladu sa zakonom moraju imati zaposlenog barem jednog specijalistu hitne medicine.

- Takvog na Korčuli i u Orebiću nema. U Orebiću hitna nema plaćene pripravnosti, općina plaća za vrijeme ljetnih mjeseci samo dnevnu pripravnost, noćne nema. Zimi, ukoliko hitna ide na intervenciju, vrata hitne su zatvorena. Grad Korčula s 5.600 stanovnika, koji pet mjeseci godišnje ima i do 15 tisuća turista, nema plaćenu pripravnost jer nije u mreži hitne medicine. Svaka hitna služba na otoku mora biti u mreži hitne medicine jer to je obveza župana da osigura i isposluje. Za otok ne može postojati nadstandard. - rekla je Kovačević Šain.

Naglasila je kako je hitna helikopterska služba od životne važnosti za stanovnike otoka.

- Nedavno je baš ovdje postavljeno pitanje koliko smo života spasili helikopterom, nedvojbeno mnogo. - rekla je Kovačević Šain te se osvrnula na dopis koji je 15. rujna ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Luka Lulić uputio svojim suradnicima.

- Citiram: „Ovim putem predlažem da u vašim dislociranim ispostavama, što je češće moguće, koristite hitnu helikoptersku službu za prijevoz hitnih pacijenata do bolničke zdravstvene ustanove. Na taj način, ne samo da bi se smanjilo vrijeme zbrinjavanja pacijenta, nego bi se značajno pridonijelo uštedi financijskih sredstava Zavodu za hitnu medicinu.” - navela je Kovačević Šain.

- Trošak pripravnosti tima košta 700 tisuća kuna, jedan let helikopterom 60 tisuća kuna, Korčula ih je samo prošle godine imala preko 200. Ovakvim menadžerskim vratolomijama županijskih kadrova zaista smo skršili zdravstveni sustav. - kazala je Kovačević Šain, koja je župana Dobroslavića pitala koje su konkretne mjere i rezultati za spas „ovo malo zdravstva što nam je ostalo na otoku”.

DOBROSLAVIĆ: IMAMO SITUACIJU DA LIJEČNIKA TEŠKO MOŽEMO DOBITI ČAK I U DUBROVAČKU BOLNICU

Župan Dobroslavić se složio da zdravstvo ima problema, naročito na otocima, ali je naglasio kako kolapsa zdravstva neće biti.

- Neće biti nikakvog kolapsa zdravstva. Mi osiguravamo liječnike barem u onoj mjeri u kojoj je nužno za funkcioniranje zdravstva na otocima i drugdje. Timovi hitne medicine imaju popunjen broj liječnika. To je u jednom trenu izgledalo kao nemoguća zadaća, međutim Zavod je to ostvario. Ostvarili smo hitnu helikoptersku medicinsku službu, a podsjećam da je to bila inicijativa ove Županije i na neki način uspjeh Županije. - rekao je Dobroslavić.

- U bliskoj budućnosti bit će osigurani i posebni brodovi za hitnu medicinu za otoke, konkretno jedan takav brod predviđen je i za naše otoke u Županiji. - kazao je Dobroslavić, osvrnuvši se na probleme s nedostacima liječnika.

- Imamo situaciju da liječnika teško možemo dobiti čak i u dubrovačku bolnicu. Sigurno da to nije lakše na otocima i poluotoku Pelješcu, ali još uvijek to osiguravamo. Točno da nekih specijalista nedostaje, ali povezivanjem video vezama liječnika opće medicine sa specijalistima u domovima zdravlja, bolnicama i KBC -ima, riješit će se dio problema. Zauzimamo se za to da svi imamo maksimalan broj liječnika, ali imamo i natječaje na koje se nitko ne javi. Osigurali smo i posebne pomoći zdravstvenim ustanovama za liječnike koji dolaze kod njih raditi, od pomoći stanovanja, za dežurstva, pripravnosti. Županija i Korčula sufinanciraju pripravnosti da ambulante ne bi bile zatvorene dok je medicinski tim na intervenciji. - rekao je Dobroslavić, naglasivši kako nije sve crno.

- Nije to baš tako obojeno crnim bojama kao što smo ovdje čuli. Što se tiče helikoptera jako je dobro da brzo mogu zbrinuti hitne slučajeve i ne bih toliko kudio ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu jer je rekao da se helikopteri maksimalno koriste jer ako helikopter dođe po hitnog pacijenta, tim hitne medicine ostaje na otoku. Svi razmišljamo na koji način najbolje osigurati zdravstvenu zaštitu što naši građani zaslužuju. S naše strane činimo sve da zdravstvena zaštita na otocima i svim dijelovima Županije bude što je moguće sličnija onoj koja se može dobiti u Dubrovniku. - rekao je župan Nikola Dobroslavić.

Objavljeno u S JUGA