Prikazujem sadržaj po oznakama: pelješac

Više od stotinu ronilaca čistilo je prekrasnu pelješku uvalu u Lovištu. Uz kolege iz lokalnog Ekološko ronilačkog kluba Lanterna akciji u subotu pridružili su se i drugi ronioci s Pelješca, Korčule, iz Dubrovnika, Splita, Metkovića, Slovenije, Makedonije, Bosne i Hercegovine… Pomogli su i članovi HGSS-a.

Ugodno s korisnim, tako bi se mogla nazvati ekološko-ronilačka akcija čišćenja podmorja jedne od najljepših uvala na Jadranu. Neki od ronilaca iz okolnih zemalja sudjelovali su i u lanjskoj akciji, zaljubili se u ovo ambijentalno mjesto smješteno duboko u zaštićenoj uvali na vrhu Pelješca. Ovo je oaza za nautičare pa s obale Lovišta od ranog proljeća do kasne jeseni puca pogled na luksuzne jahte i jedrilice usidrene i po nekoliko dana.

Kako bi sačuvali svoj komadić raja članovi Lanterne drugu godinu organizirali su čišćenje podmorja. Oko 10 sati akcija je krenula, na rivi je ostalo svega nekoliko podupirućih članova i pokrovitelja, među njima i načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić, kojoj pripada i Lovište. Osobno je došao podržati akciju. Kaže kako je turizam uz vinogradarstvo i vinarstvo jedna od najvažnijih grana općine, a prekrasne plaže i more resursna osnova. Na njoj se temelji turistički uspjeh naših mjesta na području Orebića pa je odgovoran odnos prema okolišu i održivi turizam logičan izbor i strateško usmjerenje.

Ronioce je s rive ispratio i direktor TZ općine Orebić Mladen Đeldum koji je i ove godine zadovoljan početkom sezone jer su noćenja u prvih pet mjeseci na području Općine Orebić veća za 12,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

- U brojkama, ostvareno je 68.548 noćenja pa ako se po jutru dan poznaje, ovo bi mogla biti odlična turistička godina za područje Orebića koji slavi i 120 godina turizma. - kaže Đeldum.

Negdje oko 14 sati ronioci su se vratili. Gumenjaci i brodovi nakrcani smećem, istovara se na rivi pa se dalje vozi na deponij. I tu nije bio kraj druženju. Tek je počelo, rekao je Igor Đuričić, predsjednik Ekološko ronilačkog kluba Lanterna. Slijedio je ručak pa ronjenje do kraja vikenda na najljepšim lokacijama pelješkog podmorja.

A kako ocjenjuje akciju?

- Druga ekološko-ronilačka akcija u Uvali Lovište protekla je u najboljem redu. Izvuklo se oko šest kubika smeća. Toliko smo izvukli i prošle godine, no ove godine je bilo gotovo četrdesetak ronilaca više. S obzirom na količinu izvađenog smeća i omjer ronilaca u odnosu na prošlu godinu možemo zaključit da je smeća ipak ove godine manje i da je ovaj projekt u samo dvije godine počeo ostvarivati zacrtane ciljeve – smanjenje smeća i podizanje svijesti domaćeg stanovništva i turista o važnosti brige za okoliš. - istaknuo je Đuričić uz poruku da se vidimo i dogodine na istom mjestu.

Alma Radoš

Objavljeno u Naslovna_fotogalerije

„Linija života” moto je nacionalnog brodara Jadrolinije kojemu je izgleda zbog starih brodova, koji se često kvare, jer davno ih je trebalo poslati u rezališta, sve teže održavati linije koje za otočane zaista jesu linije života, bez kojih i da žele ne mogu.

Nije ništa bolje ni na poluotoku Pelješcu. „Ovo je početak kraja”, komentirali su stanovnici Trpnja na poluotoku Pelješcu nakon što trajekt u petak nije uplovio u mjesto, a na stranicama Jadrolinije objavljeno je kako je trajektna linija Ploče – Trpanj do daljnjega u prekidu.

Tek što su se počeli organizirati kako će do Ploča, kako će u ponedjeljak djecu poslati u školu, trajekt je u nedjelju u večernjim satima uplovio u Trpanj te od ponedjeljka opet normalno plovi po plovidbenom redu, što je potvrdio i načelnik Općine Trpanj Jakša Franković.

- Nakon što se u petak pokvario trajekt „Valun” na njegovu liniju su poslali „Brestovu” i stavili obavijest da trajekt ne vozi. Nakon toga sam zvao u Upravu Jadrolinije i u nedjelju navečer oko osam ura trajekt je uplovio u Trpanj i danas normalno vozi. - rekao je Franković.

Svako malo se, otkad je otvoren Pelješki most, špekulira o ukidanju trajektne linije Ploče – Trpanj zbog velikog pada u broju prevezenih putnika i vozila. Prošlo ljeto je čak i velolučki općinski vijećnik Deni Surjan predložio da se ta linija ukine, ali iz drugih razloga, a što je izazvalo burne reakcije stanovnika Trpnja.

Osim što Jadrolinija, koja za to prima državne subvencije, mora održavati i one linije koje su nerentabilne, trajektna linija Ploče – Trpanj za stanovništvo tog pelješkog mjesta iznimno je važna jer gravitiraju Pločama, do kojih, ukoliko nemaju automobil, mogu samo trajektom jer autobusnih linija gotovo da i nema, ističe načelnik.

- Mi ne možemo biti općina otok. Općina Trpanj ne može biti otok na poluotoku. Nemamo javnog prijevoza i nema druge alternative. Naša djeca idu u školu u Ploče, a ljudi na posao. U Pločama su uredi mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, MUP, javni bilježnik, banke, trgovački centri, autoškola, knjigovodstveni servisi, dom zdravlja, oftalmolog, stomatolog, sve je u Pločama jer na poluotoku nema većine tih sadržaja. - kazao je Franković.

I dok se i ove sezone špekulira o ukidanju trajektne linije Ploče – Trpanj, načelnik Franković ističe kako nema takvih saznanja.

- Zasad nema naznaka da se razmišlja o ukidanju trajektne linije Ploče - Trpanj. Lokalna samouprava bi to prva znala. Jadrolinija ima ugovor s državom i moraju voziti. - istaknuo je Franković.

Iako se često može čuti kako je Trpanj, nakon otvaranja Pelješkog mosta, za razliku od ostalih općina na polutoku, ostao kao slijepo crijevo, Franković to demantira.

- Nije to baš tako. Nama se nakon otvaranja mosta popravila kvaliteta života. Mi smo do otvaranja Pelješkog mosta do 26. srpnja 2022. imali prometni kolaps. Malo mjesto od 650 stanovnika doživljavao je promet i zagušenja nevjerojatne veličine. Sad je kvaliteta života u Trpnju puno bolja. - rekao je Franković, naglasivši:

- To nikako ne znači da nam treba ukinuti trajektnu liniju Ploče – Trpanj jer imamo Pelješki most. To ne znači da trebamo ostati bez ičega. Nećemo biti otok na poluotoku. Jadroliniji je dužnost voziti jer naši ljudi gravitiraju prema Pločama, jer tamo su usluge i sadržaji koji su im potrebni. - kazao je načelnik Općine Trpanj Jakša Franković.

Trajektna linija Ploče – Trpanj do otvaranja Pelješkog mosta bila je inače najvažnija poveznica između sjevera i juga zemlje. Nakon što je most otvoren promet na toj liniji pao je za 80 posto pa se svako malo postavlja pitanje treba li je održavati. Prošlo ljeto pokrenuta je i peticija za njezin opstanak jer za stanovnike Trpnja, koji gravitiraju Pločama, to zaista jest linija života.

Objavljeno u S JUGA
Ponedjeljak, 27 Svibanj 2024 12:47

PIJAN VOZIO KROZ POTOMJE, IZNENADILA GA POLICIJA

Na području PU dubrovačko – neretvanske najveća koncentracija alkohola od 1,68 g/kg protekli je tjedan izmjerena 50-godišnjaku koji je u subotu, 25. svibnja, u večernjim satima, zaustavljen tijekom redovne kontrole pometa u mjestu Potomje.

Vozač je upravljao osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka. Isključen je iz prometa i prekršajno sankcioniran novčanom kaznom od 1.320 eura i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije.

JPA

Objavljeno u S JUGA

Nedostatak doma za starije i nemoćne osobe jedan je od gorućih problema na cijelom poluotoku Pelješcu pa tako i u Općini Orebić. Ne bi li pomogli starijima i koliko - toliko poboljšali skrb prema svojim sumještanima treće životne dobi, Općina Orebić pokrenula je i program „Zaželi”. Svjestan kako je skrb za starije veliki problem, orebićki općinski načelnik Tomislav Ančić ističe kako čelnici ostalih peljeških općina imaju volju riješiti pitanje doma zajedničkim snagama.

- Dom za starije duga je i stara priča, ali je i velika potreba za formiranjem jedne takve ustanove, ne samo za Općinu Orebić, nego i za cijeli Pelješac. O toj temi razgovaramo s ostalim pelješkim općinama jer takav dom treba biti u mreži domova. Ako nije u mreži tada nema subvencioniranu cijenu boravka i usluge. To je bio problem privatnog doma u Orebiću koji je prestao s radom. - kazao je Ančić i otkrio kako je dom za starije već bio tema o kojoj se razgovaralo s predstavnicima resornog ministarstva.

- U kontaktu smo s Ministarstvom. Postoji zajednička inicijativa sve četiri pelješke općine. U Stonu postoji jedan prostor, a i općine Trpanj i Janjina spremne su nešto napraviti. Vjerujem da ćemo, kad se uskoro formira vlada, započeti razgovore te da ćemo kroz šest - sedam mjeseci naći neko rješenje jer skrb za starije i nemoćne je gorući problem. Pokrenuli smo projekt „Zaželi”. Naravno, to nije dom, ali je jedan oblik skrbi za starije i nemoćne i nadam se da ćemo kroz pola godine, možda i prije, imati nešto opipljivo po pitanju doma za starije i nemoćne. – rekao je načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić.

Objavljeno u S JUGA

Ekipa arheologa nastavlja istraživati nekropolu u Zakotorcu.  Iskopavanjem Gomile 5, u kojoj je prije tjedan dana pronađena druga grčko - ilirska kaciga, naišlo se na desetak grobova koji se okvirno datiraju u 6./5.st. pr. Kr. Među njima, uz sam rub obrubnog vijenca gomile arheolozi su pronašli jedan dobro očuvani grob u kojem su našli ostatke nekoliko osoba.

- Sudeći po nalazima radi se o najmanje dvije žene koje su bile polegnute jedna na drugu. Na njima su bile tri lubanje koje su bile poredane u nizu te još jedna manja koja se nalazila uz noge. Značenje ovakvog rasporeda ostaje zasad nepoznato, a antropološka analiza dat će točan broj pokojnika. Od nalaza pronađene su  brončane lučne, pločaste i naočalaste fibule koje se datiraju u 6. st. pr. Kr. Među njima jedinstvena je lučna fibula s nožicom u obliku beotskog štita.  Od ostalih nalaza u grobu nađeni su brončana dugmad, prsten, te tutul sa šiljastim vrhom. - kaže o ovom nalazu Ivan Pamić u ime arheološke ekipe.

- Odmah do ovog groba pronađen je i jedan manji dječji grob u kojem  su pronađeni ostaci većeg broja djece. Od nalaza pronađeno je nekoliko  jantarnih te jedna staklena perla, kao i veći broj M-igala. Kao grobni prilog u ovom grobu ostavljene su i manje keramičke posude grčke proizvodnje. Radiokarbonsko datiranje i antropološka analiza koje slijedi dati će točan broj pokojnika te njihovu starost. Ukoliko se osiguraju sredstva provesti će se i  genetsko istraživanje kako bi se ustanovio i srodni odnos pokojnika u ovoj i susjednim gomilama. U istoj  gomili na samom početku istraživanja pronađena je i brončana dijadema s kraja 7. ili početka 6. st. pr. Kr., te željezno oružje poput kopalja i mačeva. - govori Pamić.

broncane fibule 210424

Bronačne fibule / Foto: Ivan Pamić

Kako smatraju arheolozi lokalna zajednica koja je tu obitavala,  u tom je razdoblju po svemu sudeći podigla obrubni vijenac unutar kojeg su  smjestili desetak grobnih komora gdje su se ukopavali u više generacija. Osim grobova tu su se nalazili i odvojeni prostori gdje su se prilagali zavjetni darovi poput novopronađene kacige.

Popunjavanjem mjesta unutar obrubnog vijenca nad tim grobovima podignut je još jedan vijenac s jednom centralnom grobnicom gdje su se pokojnici pokapali tijekom 4. i 3. st. pr. Kr.  Dodatne grobne komore, tzv. aneksi izgrađene su i izvan prvog vijenca i to u periodu od 6. s do 4. st. pr. Kr.  Dosad je na nekropoli Zakotorac identificirano preko 25 ovakvih gomila s vijencima, opisuju arheolozi.

zeljezno koplje gomila5 zakotorac 210424

Željezno koplje iz gomile 5 / Foto: Ivan Pamić

U istraživanjima na Pelješcu, kojima koordinira Centar za prapovijesna istraživanja, sudjeluju Dubrovački muzeji, Institut za arheologiju i Odsjek za arheologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz potporu općine Orebić. Stalni tim koja provodi istraživanja ove godine su dr.sc. Hrvoje Potrebica, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i voditelj Centra za prapovijesna istraživanja, dr.sc. Domagoj Perkić, voditelj i viši kustos Arheološkog muzeja u Dubrovniku, dr.sc. Marko Dizdar, ravnatelj Instituta za arheologiju, Marta Kalebota iz Muzeja grada Korčule, dr.sc. Miona Miliša konzervatorica-rastauratorica i dekanica Umjetničke akademije u Splitu, dr.sc. Borut Križ iz Dolenjskog muzeja u Sloveniji, Mirna Šandrić, studentica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Paula Knego i Vicenco Pijerov, kustosi pripravnici iz Dubrovačkih muzeja, arheolog Miroslav Vuković s Filozofskog fakulteta Zagreb te Ivan Pamić iz Interpretacijskog centra Nakovana. Ekipi su se pridružila i dva talijanska studenta Marco de Pasca i Mattia Cucci sa Sveučilišta u Salentu (Lecce) u sklopu međunarodne suradnje hrvatskih i talijanskih sveučilišta. Istraživanja financira Ministarstvo kulture i medija, Dubrovački muzeji i Centar za prapovijesna istraživanja.

JPA

Objavljeno u ESPRESSO
Četvrtak, 18 Travanj 2024 21:22

EVO KAKO SE GLASALO NA PELJEŠCU

Objavljeno u S JUGA

Oldtimer klub Dubrovnik organizira drugi „Oldtimer Rally Ston: 50 milja Pelješca”, koji će se održati u subotu, 20. travnja. Start je u 10 sati s odmorišta Komarna, odakle će sedamdesetak povijesnih vozila odvesti prvu etapu do Janjine. Nakon kratke pauze u Poljoprivrednoj zadruzi Pelješki vrhovi u podne će krenuti u vožnju preko Potomja, kroz Tunel Dingač do Trstenika i dalje do Putnikovića gdje će posjetiti Dom vinarske tradicije. Posljednja etapa će startati u 14 sati i voditi preko nove pelješke ceste kojom će oldtimeri stići u Ston. Automobili će biti izloženi na Placi u Stonu od 15 do 18 sati.

Drugi „Oldtimer Rally Ston” je ukupne duljine oko 80 kilometara, odnosno 50 milja zbog čega u spomen na povijesne ispite izdržljivosti nosi tematski naziv 50 milja Pelješca. Skup promotivnog karaktera je uvršten u kalendar Hrvatskog oldtimer saveza. Cilj OTK Dubrovnik je nastaviti jačati ovu manifestaciju koja predstavlja Pelješac kao atraktivnu automobilističku destinaciju, ovaj put kroz kontrast novog i starog, od impresivnog Pelješkog mosta do ručno prokopanog tunela Dingač.

Podršku Rallyu su uz Općine Ston i Janjina pružili Dubrovačko - neretvanska županija, Poljoprivredne zadruge Putnikovići i Pelješki vrhovi te Libertas Dubrovnik. Rally se održava na javnim prometnicama uz poštivanje prometnih pravila i neće remetiti redovno odvijanje prometa.

Oldtimer klub Dubrovnik organizirano djeluje od 2004. te je poznat po organizaciji dubrovačkog susreta starodobnih automobila koji se svake godine na jesen održava na Stradunu. Dobna granica za ostvarivanje statusa oldtimera je 30 godina od datuma proizvodnje, a povijesna vozila se osim po starosti posebno cijene po očuvanosti, izvornosti i rijetkosti. Na Pelješcu se očekuju automobili do 70 godina starosti.

JPA

Objavljeno u ESPRESSO

Na Pelješcu, u Zakotorcu je u jutarnjim satima 10. travnja pronađena još jedna kaciga grčko - ilirskog tipa. Arheološka ekipa prisutna je na nekropoli Zakotorca od 2020. kada su tu došli na inicijativu povjesničara Ivana Pamića.

Kaciga je na položaju Gomile u Zakotorcu pronađena u jednom od suhozidnih dodataka uz grobove, očigledno votivnog karaktera, kažu iz Dubrovačkih muzeja.

Već na samom početku istraživanja, uz brojne druge nalaze nakita, nošnje i grobnih priloga, ovaj nalaz kacige u mnogočemu doprinosi poznavanju pogrebnih rituala ilirskih zajednica u drugoj polovici zadnjeg tisućljeća prije Krista, a područje Pelješca svrstava u najznačajnije arheološke zone istočno - jadranske obale.

Na istraživanjima u Zakotorcu na Pelješcu sudjeluju arheolozi iz Dubrovačkih muzeja, voditelj Arheološkog muzeja dr.sc. Domagoj Perkić i kustosi pripravnici Paula Knego i Vicenco Pijerov te kolege iz drugih institucija – Hrvoje Potrebica, Marko Dizdar, Borut Križ, Marta Kalebota, Miona Miliša, Miroslav Vuković i Mirna Šandrić, uz pomoć Ivana Pamića iz Interpretacijskog centra Nakovana. Istraživanjima koordinira Centar za prapovijesna istraživanja s arheolozima Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Instituta za arheologiju te Dubrovačkih muzeja, uz suradnju kolega iz Gradskog muzeja u Korčuli, Dolenjskog muzeja iz Novog Mesta u Sloveniji i Umjetničke akademije u Splitu.

- Nekropola Gomile na sedlu brda Kotorac gdje se nalazi prapovijesna gradina sastoji se od tridesetak gomila karakterističnog kružnog tlocrta s nekoliko koncentričnih  vijenaca, a okvirno se datiraju u 4. st. pr. Kr. Ovakve gomile s vijencima pronalaze se i u Nakovani na krajnjem zapadu poluotoka Pelješca uokolo gradine Grad, na otoku Korčuli na Kopili kod Blata, te u Poneretvlju. - kaže Ivan Pamić.

- U prvoj godini istraživanja u Zakotorcu pronađena je prva grčko-ilirska kaciga te u susjednom grobu ostaci desetak individua i nalazi iz 4. st. pr. Kr. Naredna istraživanja pokazala su da se u slojevima ispod ovih grobova nalaze i mnogo stariji u kojima su pokojnici pokapani u 8.st. pr. Kr. Otvaranjem gomile 5 arheolozi su naišli na ostatke iz 4. st. pr. Kr., a u slojevima ispod na starije grobove iz 6. i 5. st. pr. Kr. Iz tog horizonta dolazi i ova novopronađena kaciga. - navodi dalje Pamić.

- Ona se nalazila osamljena, osigurana u vertikalnoj poziciji s nekoliko kamena. Radi se o dobro očuvanoj kacigi, grčko-ilirskog tipa varijante IIIA2-a. Sve kacige te varijante slijede tehnološku uniformiranost koja je obilježila vrijeme druge polovine 6. i početak 5. stoljeća pr. Kr. na širokom području jugoistočne Europe, od Grčke i Makedonije, pa sve do Posavine i Transilvanije. Zbog toga se pretpostavlja da su one izrađivane u više središta, a jedno od tih središta bi mogao biti i prostor istočne jadranske obale, Dalmacije i Hercegovine. Upravo je u Dalmaciji pronađeno desetak kaciga, te još toliko i u Hercegovini. Ove kacige su karakteristične po pravokutnom otvoru za lice ukrašenih rubova, dugim paragnatidama kojima su se štitili obrazi, te dva paralelna grebena na samom vrhu gdje se uglavljivala perjanica. - kaže Ivan Pamić.

- Pronalazak čak dviju kaciga na jednoj lokaciji svjedoči o moći tadašnje ilirske elite koja je vladala 6. i 5. st. pr. Kr. ovim područjem. Kontrolom pomorskih puteva koji su prolazili između Pelješca i Korčule lokalna elita pribavljala je sredstva kojom je osiguravala svoju moć i prevlast. Osim same kacige ove godine pronađeni su i drugi nalazi poput brončanih fibula, dijademe i ostalih ukrasa, te osteološki ostaci koji se šalju na antropološku analizu i radiokarbonsko datiranje. - zaključuje Ivan Pamić.

dm

Objavljeno u ESPRESSO

Otpad iz Općine Orebić više se neće moći odvoziti na odlagalište Jagodnja Donja u Općini Polača. Naime, u Orebić je stigao dopis prema kojem otpad na odlagalište u zadarskoj Županiji mogu dovoziti do kraja travnja. Iako imaju mogućnost prikupljeni otpad odvoziti u puno bliži Neum u susjednoj BiH, direktor KTD-a Bilan Tomislav Jurjević ističe bilo bi to vraćanje unazad tri svjetlosne godine.

- Još sredinom prosinca prošle godine nam je iz Polača došao službeni dopis da od 1. ožujka nećemo moći tamo voziti otpad. To je za načelnika i za mene bio ogroman problem, no nekako smo uspjeli dobiti još dva mjeseca odgode i bili smo u Fondu te iznijeli problem, ali sluha nije bilo. Općina Polača, na čijem je teritoriju odlagalište Jagodnja Gornja ima problem. Naime, kad se otvori njihov centar za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim, odlagalište Jagodnja Gornja se mora zatvoriti, a prema zakonu, oni u Biljane donje mogu primati isključivo smeće s područja njihove županije. Znači, nas nema nigdje. Ipak, krajem veljače su nam uputili dopis u kojem nas obavještavaju da kod njih možemo odlagati do 1. svibnja, a nakon toga ne znamo di ćemo. - rekao je Jurjević.

Problem odlaganja, deponiranja i prijevoza otpada s područja Općine Orebić postoji već dugo vremena. Povijest bolesti, kaže direktor KTD-a Bilan Tomislav Jurjević, duga je skoro 30 godina, još otkad je nakon požara zatvoreno odlagalište u Kavi.

- Dugo godina smo imali Neum, ali eventualan povratak u Neum je vraćanje tri svjetlosne godine unazad. Sve što smo napravili oko otpada, čipirali, odvajali, dobrim dijelom moglo bi pasti u vodu. Naime, na području Županije sve općine imaju riješen prijevoz otpada. Otok Korčula ima dva odlagališta – Kokojevicu i Sitnicu. Deponiranje je vrlo, vrlo jeftino. To su cijene od oko 250 kuna po toni i nešto manje. Svim općinama i gradovima je deponij udaljen oko 20 kilometara. Konavle imaju riješeno s Grabovicom u Dubrovniku, a Pelješac, odnosno Orebić, kao najveća i najbrojnija općina s najviše noćenja, imamo ogroman problem. - kazao je Jurjević.

Iako troškovi odvoza otpada u 370 kilometara udaljeno odlagalište Jagodnja Donja nisu mali, Jurjević ističe kako je to za Općinu Orebić bilo najbolje moguće rješenje.

- Možemo u Neum, ali nama je operativno i tehnički nemoguće odvozit otpad u Neum. Moramo naći rješenje gdje ćemo s otpadom do otvaranja Lučina razdolja. Moramo imati čvrsti ugovor za otpad za nadolazeće razdoblje. - kazao je Jurjević.

- Otočac je jedina legalna alternativa, ali tu se cijena odlaganja penje na 840 kuna, što ja sa sadašnjih 500 kuna ogroman trošak, a teško će nam netko sufinancirati te troškove. Da ne spominjem da bi sadašnji paušal od 80 kuna trebao skočiti na 160 kuna. Moramo naći trajno rješenje do završetka izgradnje Lučina razdolja, a vjerujem da ono neće biti spremno još tri ili četiri godine. Kad bude spremno vidjet ćete koje će to biti cijene. Cijena po odlaganju po toni bit će sigurno 200 eura. - rekao je Jurjević.

Ne bi li našli rješenje i zbrinuli svoj otpad, iz Općine Orebić i KTD-a Bilan obratili su se svim općinama i gradovima u Županiji i šire, ali svi su ih, kažu, odbili.

- Obratili smo se svim deponijima na području naše i susjedne Splitsko – dalmatinske županije, od Ploča, Metkovića, Imotskog, Vrgorca, Sinja. Obratili smo se svima koji su nam bliže i nitko ne želi tuđe smeće. Bez obzira što mi nemamo puno smeća nego do 2.000 tona, nitko ga ne želi. - istaknuo je Jurjević i dodao:

- Inače, u odnosu na sve susjedne općine i gradove mi imamo oko sto tisuća eura veće troškove za isti posao. Odvoz na deponij u Općini Polača, koji je udaljen oko 370 kilometara, izađe preko dva milijuna kuna, s obzirom da smo prošle godine imali veći broj noćenja, a time i više smeća. - rekao je direktor KTD-a Bilan.

Dok druge općine i gradovi u Županiji imaju riješena odlagališta pa sa slobodnim sredstvima mogu ulagati u modernizaciju i opremu, za KTD Bilan to zbog odvoza otpada postaje sve veći luksuz, iako je u suradnji s Općinom puno učinjeno u prikupljanju, posebno u odvajanju otpada.

- Kamioni su nam stari. Imamo dva Mitshubisija koja su loše nadogradnje, puno je kvarova i oštećenja. Dva velika kamiona su stara. Jedan je 2005., a drugi 2007. godište. Trebamo hitno nabaviti nove. Fond za zaštitu okoliša već tri, četiri godine ne sufinancira nabavu običnih kamiona za miješani komunalni otpad. Dobili smo sredstva za kamion za odvojeno prikupljanje otpada, ali u njemu se ne smije prevoziti miješani komunalni otpad jer je to ugovorom strogo zabranjeno. - kazao je.

Rješenje problema s otpadom do izgradnje CGO Lučino razdolje neki vide u otvaranju privremenog vlastitog deponija. Jurjević također smatra da se davno trebalo ići u tom smjeru.

- Optimist sam i vjerujem da ćemo uskoro dobiti neke korisne informacije, da će se uvažiti činjenica da smo daleko i da u Županiji nemamo odlagalište u svom krugu. Inače, svih ovih godina nismo bili dovoljno pametni jer na Pelješcu nismo uspjeli naći neki prostor za odlaganje otpada u skladu sa zakonom. Da ga imamo, o ovim problemima sad ne bismo razgovarali, Bilan bi puno bolje poslovao, a svi skupa bismo imali puno manje cijene. Ne mogu vjerovati da na Pelješcu, koji je površinom puno veći od otoka Korčule, nismo uspjeli naći prostor za odlaganje otpada koji ne bi nikome smetao. - kazao je Jurjević.

Da je Pelješac mogao i trebao ranijih godina pronaći lokaciju za vlastito odlagalište stava je i općinski načelnik Tomislav Ančić.

- Pitanje otpada staro je 30 godina i nije ga lako riješiti, a sa zakonskim ograničenjima na Pelješcu ga je gotovo nemoguće riješiti. I sve da nađemo takvu lokaciju morali bismo je zatvoriti nakon otvaranja CGO-a Lučino razdolje. Pelješac je prije nekih 20-tak godina, kad je to mogao učiniti, propustio priliku. - kazao je načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić.

Objavljeno u S JUGA

Dok je u tijeku javna nabava za izgradnju zaobilaznice Orebića, građani koji su vlasnici zemljišta uz trasu žalili su se u posljednje vrijeme kako se dogodila prenamjena tog zemljišta prema kojoj se parcele uz trasu iz građevinskih prenamjenjuju u poljoprivredno. Načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić te navode opovrgava.

- Nije došlo do prenamjene, do mijenjaja boja na trasi zaobilaznice. Naime, Prostorni plan nije još ni usvojen. Uskoro se kreće s procjenom zemljišta i ono što je primjerice bilo „žuto” ostaje „žuto”. Dakle, ono što je bilo građevinsko i dalje će u obeštećenju biti građevinsko zemljište. Nema eksproprijacije i oduzimanja zemlje. - rekao je Ančić.

- Ide se na izvlaštenje s isplatom po tržišnoj cijeni vrijednosti zemljišta i mi smo se obvezali organizirati sastanak građana i predstavnika Hrvatskih cesta (HC) koji rade procjene izvlaštenja. Da ne bi bilo nesporazuma i bespotrebnih razmirica, pozvat ćemo stručnjake koji će građanima sve objasniti. Inače, ni UPU još nije na snazi jer za to treba nekoliko mjeseci, ali UPU ne mijenja boje, npr. gdje je bila sportska zona tako će i ostati. Nisam procjenitelj i ne znam hoće li se kod poljoprivrednog zemljišta gledati stanje u katastru ili u naravi jer nije isto. U katastru je primjerice naveden pašnjak ili vinograd dok u naravi nema ništa. Nisam mjerodavan i odgovore na pitanja saznat ćemo od HC-a, ali HC mora intezivirati isplate za zemljišta. - kazao je načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić.

Objavljeno u S JUGA
Stranica 1 od 9