Prikazujem sadržaj po oznakama: parking

Na sjednici Općinskog vijeća Općine Konavle otvoreno je pitanje naplate parkinga za stanovnike povijesne jezgre Cavtata. Dok se u Cavatu parking naplaćuje, a na Grudi ne, konavoski načelnik Božo Lasić kaže:

- Nije korektno Cavtat uspoređivati sa Stravčom, Uskopljem, Grudom ili Dubravkom. Cavtat ima mnogo toga što naša sela nemaju - javni prijevoz svakih pola sata, kino, muzeje, vrtiće, novu školu te čitav niz drugih sadržaja i pogodnosti. Naravno, i stanovnici ostalih mjesta imaju određene prednosti, ali ja kao načelnik moram jednako voditi računa o svim dijelovima Konavala. Zato budimo korektni. – rekao je Lasić.

- Svi stanovnici stare gradske jezgre imaju osigurano parkiranje za samo 24 eura godišnje, a umirovljenici za 15 eura godišnje. Dakle, riječ je o godišnjem, a ne mjesečnom iznosu. Uz to, samo za Cavtat moramo imati angažirana tri komunalna redara. - kazao je konavoski načelnik Božo Lasić.  

nm

Nezavisni općinski vijećnici Ante Karlović i Leo Katić, koji su ujedno potpredsjednik i predsjednik lastovskog Općinskog vijeća, na posljednjoj sjednici problematizirali su nove katastarske izmjere u Općini koje radi Zavod za fotogrametriju pri čemu su načelnicu Anitu Jančić Lešić (HDZ) prozvali da se one rade u njenu osobnu korist.

Naime, nakon što je na pitanje Ante Karlovića načelnica Anita Jančić Lešić elaborirala što se trenutno radi u Općini pa je spomenula i fotogrametriju, Karlović je kazao kako se na tome vjerojatno radi jer... 

- Kad ste već spomenuli da radite na fotogrametriji, mislim da vjerojatno radite, jer to sam baš primijetio u Zaglavu na čestici koja je Republike Hrvatske, 13239, pomorsko dobro, upravo ispod vaše kuće, da je nanovo formirana građevinska čestica, a u vlasništvu Republike Hrvatske. Isto tako da se mijenjaju i granice pomorskog dobra, a s obzirom da imate izgrađenu nelegalnu rivu žute linije koje su bile prirodni dio obalnog pojasa sad su plavim linijama izmještene. Je li na tome radite? Na to ste mislili ili... Je li to u vlastitom interesu, privatnom ili u javnom interesu? – pitao je Ante Karlović.

NELEGALNA RIVA I PARKING NA ČESTICI JAVNOG DOBRA

No, o čemu se radi... Naime, spomenuta čestica (na fotografiji iznad) javno je dobro, inače i zaštićeno područje Parka prirode Lastovsko otočje, a uz nju je izgrađena nelegalna riva dok je uz samu cestu na toj čestici obitelj načelnice Anite Jančić Lešić izgradila i parking. Naravno, s obzirom na to da je riječ o javnom dobru čestica je u vlasništvu Republike Hrvatske. Na istoj čestici betoniran je i prilaz nelegalnoj rivi na kojoj su ležaljke. Obiteljska kuća načelnice Anite Jančić Lešić s druge je strane ceste uz koju su izgradili parking, a inače u toj kući obitelj načelnice iznajmljuje apartmane.  

Novom izmjerom (na fotografiji iznad) formirale bi se dvije odvojene čestice, 5054 i 5053. Na čestici 5053 nalazi se i spomenuti parking koji je izgradila obitelj načelnice Anite Jančić Lešić.

LEO KATIĆ: ANITA NISU U PRAVU ŠTO POGODUJEŠ SEBI

Predsjednik Općinskog vijeća Leo Katić tvrdi da se ovakvim formiranjem čestica na Lastovu pokušava prodati imovina Republike Hrvatske, a jasno je dao do znanja i da misli na ovaj slučaj. Dapače, načelnicu je na sjednici prozvao da izdvajanjem čestice pogoduje sebi.

- Prošli sam put na sjednici to ponovio, ja znam da sam tebi dosadan i da nemaš neko mišljenje, ali upozorio sam te na činjenicu koja se događa na Lastovu o pokušaju prodavanja građevinskih čestica ispod cesta na pomorskom dobru u javnoj uporabi. Ti si meni tada odgovorila da to tebi nije poznato i da to nije istina, ali imam snimku koju si predložila i obrazloženje koje si navela pa neću o tome govoriti, ali ono što ti želim reći.... To ti moram reći: Anita nisu u pravu što pogoduješ sebi iz razloga što se radi o izdvajanju dijela čestice zemlje na čestici koja je u vlasništvu Republike Hrvatske i na čestici kojoj mijenjaš gabarite i to pozivajući se na povijest i na lažne godine posjedovanja. - kazao je.

- Ti, što se mene tiče, to možeš raditi i u buduće, ali meni je nevjerojatno da tako „štitiš” Općinu Lastovu i tko zna koliko je još takvih pokušaja. Tada sam te pitao da li si imala razgovora s predstavnicima koji rade izmjeru i koliko ima takvih... Nisi odgovorila. Rekla si da si imala razgovor, ali nisu odgovorila koliko još takvih slučajeva na području Općine Lastovo gdje se radi izmjera, iako smo tada tražili od tebe da se tome suprotstavimo.  Normalno da je to što ja govorim tebi uđe kroz jedno izađe kroz drugo uho. To meni je jasno, ali ja to upozoravam i danas: nemoj to raditi, jer radite zlouporabu da bi riješili par kvadrata. – rekao je Katić.

NELEGALNO POVEĆAVANJE ČESTICA

Nije naime to jedini upitni slučaj na Lastovu, jer Ante Karlović je prethodno kazao:

- Isto tako u Zaklopatici imate dvije čestice zemlje koje su se prodale Slovacima. Znači u povijesnim listovima vlasništvo je bilo Općine Lastovo u kvadraturi od 400 kvadrata, a povećana je na 517 kvadrata. Znači, to je čestica zemlje 6929/51. Vjerojatno će dobiti novi broj pa više nećemo ni znati koji je imala broj. I druga čestica koja je ovdje, koja je prodana kao 400 kvadrata, a sad je upisana na 520 kvadrata... Kako je to moguće? – pitao je Karlović otvarajući drugi problem, kako je kasnije i Katić kazao - povećanje parcela bez da su dodatni kvadrati plaćeni.

Leo Katić je naime, prije no što je načelnica Anita Jančić Lešić krenula s odgovorima, kazao:

- Zaključit ću: što je Općina Lastovo poduzela kad vlasnici čestica zgrada povećavaju površine svojih parcela, a da nisu platili naknade za taj rast parcela. Ja se to pitam. To je nevjerojatno. Gdje je tu Općina Lastovo? Gdje je tu izrada elaborata? Gdje tu supotpis Općine Lastovo i kakav je to zemljišnik koji to provodi? Znači, netko može to raditi, netko ne. Ovo nisu priče. I ti uporno to radiš i nećeš od toga odustati. Radi ti to i dalje, ali te upozoravam da radiš zlouporabu. – rekao je predsjednik Općinskog vijeća Općine Lastovo Leo Katić načelnici Aniti Jančić Lešić.

- Čestica na Zaglavu koja je u vlasništvu mog muža i mene... - započela je s odgovorima načelnica, ali ju je prekinuo Ante Karlović:

- Pričamo o Republici Hrvatskoj. Naveo sam vam broj čestice. - kazao je Karlović.

- Mog muža i mene je privatna čestica. - odgovorila je Anita Jančić Lešić.

- Recite broj molim vas. Recite broj. - uzvratio je Karlović, a riječ je o čestici koja je unesena kao javno dobro u vlasništvu Republike Hrvatske.

- Ne znam napamet. - kazala je načelnica.

- Ja sam vam rekao broj maloprije. To je Republika Hrvatska. - naglasio je Karlović.

ANITA JANČIĆ LEŠIĆ: NISAM UZURPIRALA DRŽAVNO VLASNIŠTVO NEGO ŽELIM IZREGULIRATI PRIVATNO VLASNIŠTVO KOJE PRIPADA OBITELJI

Nakon te kraće prepirke u kojoj načelnica nije znala broj čestice javnog dobra koja se razdjeljuje čime se formira i čestica na kojoj je parking koji je izgradila njena obitelj, Anita Jančić Lešić rekla je kako je ona samo želi „izregulirati privatno vlasništvo”, a kao i ostale i njenu izjavu prenosimo u integralnom obliku:

- Znači poluotok Zaglav pripada je kompletno vlasništvo obitelji moga muža kupljen 1850. Nije bilo ni državnog, ni općinskog vlasništva. Tom česticom, na toj čestici izgrađen je put tamo negdje pedesetih godina prošlog stoljeća, znači prije sedamdeset godina preko privatnog vlasništva. I iznad i ispod te ceste je privatno vlasništvo do granice pomorskog dobra. Prema tome, ja nisam uzurpirala državno vlasništvo nego želim izregulirati privatno vlasništvo koje pripada obitelji. Za razliku od Ante Karlovića koji je uzurpirao put izmjenom čestice i proširi česticu. - kazala je lastovska načelnica.

- Pa nevjerojatno kako se bavite lažima. - uskočio je Ante Karlović.

Načelnica Anita Jančić Lešić onda je nastavila o česticama koje su proširene:

- To je prvi odgovor. Drugi odgovor je postupak fotogrametrije prema geodetskoj izmjeri. Dakle, onoliko koliko sam ja vidjela njihov stav je da se regulira postojeće stanje. Pri tome imamo drugi problem, a to su dvije čestice u Zaklopatici, to si pitao. Dakle, sva zemlja koja nije bila privatna povijesno je pripadala zajednici. To je bila zajednička, zemlja zajednice. Austro - Ugarska je tu zemlju pretvorila u državno. Nakon toga je Italija pretvorila u talijansko, Jugoslavija u jugoslavensko, nakon toga Republika Hrvatska u Republike Hrvatske. U građevinskom zemljištu prije dvadesetak godina uknjižila se Republika Hrvatska dosta nepravilno i uknjižila se na puno stvari prema našim stavovima. Tu spada i djelomično građevinsko zemljište. Ja sam protiv proširenja tih parcela i mislim da to nije legalno. Međutim, Općina Lastovo nije mogla reagirat zato što to nije bilo njeno vlasništvo. Ja sam u kontaktu s državnom pravobraniteljicom koja štiti interese Republike Hrvatske. - kazala je dodavši kako Republika Hrvatska neće dozvoliti izmjenu granica čestica te da su se spomenuti primjeri dogodili prije više godina.

Na pitanje što je Općina Lastovo poduzela kazala je:

- To je Republika Hrvatska napravila. Ja sam se dogovorila da će Općina Lastovo ići na mirno rješenje spora s Republikom Hrvatskom i uknjižiti sve javne prostore u građevinskom zemljištu, možda ne odjedanput sve, ali sve one koje se budu mogle uknjižiti u građevinskom zemljištu, da bi zaštitili svoja prava. Republika Hrvatska je rekla, već je geodetima poslala stav, da nisu suglasni s izmjenama i da se na na zemljištima Republike Hrvatske uknjižuju privatnici, čak ni Općina. Prema tome, ja ne znam... Ljudi koji su proširili svoje parcele znači su u velikom pravnom problemu. - ispričala je načelnica o problematici proširivanja parcela.

- Jesmo li što zaključili? - pitao je nakon svega Ante Karlović, a raspravu je zaključio predsjednik Općinskog vijeća Leo Katić kazavši:

- Anita je odgovara da rješava zemljište privatne imovine. Svatko tko je pismen vidi da se radi o čestici zemlje u cijelom obalnom pojasu u vlasništvu Republike Hrvatske koja podrazumijeva da je to neotuđivo dobro. - kazao je Katić.

Inače sjednice lastovskog Općinskog vijeća vode se i odvijaju kao da je riječ o raspravi na tržnici, ujedno i bez uvažavanja redoslijeda govornika i pravilnika o radu.

U Veloj Luci nedostatak parkirnih mjesta i dalje ostaje problem, konkretno kod Doma Zdravlja, koji nema svoj parking pa je vijećnik Nino Vlašić (SDP) općinsku načelnicu Katarinu Gugić (SDP) pitao ima li Općina rješenje za nedostajuća parkirna mjesta kod Doma zdravlja. 

- U neposrednoj blizini Doma zdravlja je prometna crna točka, promet se odvija dosta otežano, pogotovo u vrijeme turističke sezone. Svjesni smo da je broj parkirnih mjesta na području Doma zdravlja ograničen, da su radovi na području Kalosa i da moramo imati strpljena, međutim, savjesni vozači često moraju izigravati kamikaze da bi prošli dionicu od bazena do one okuke pa me zanima što konkretno Općina Vela Luka u okviru svoje nadležnosti može poduzeti da se taj problem riješi? - pitao je Vlašić. 

Iako je istaknula kako je vijećnik Vlašić dobro detektirao problem, općinska načelnica Katarina Gugić kazala je kako problemu s parkingom nisu uzrok radovi na Kalosu. 

- Taj problem je poznat od davnina jer Dom zdravlja nema svoj parking. Budimo realni, Dom zdravlja na svojoj čestici na području koje je u njihovom vlasništvu ima doslovno četiri do pet parkirnih mjesta. Općina je davno izašla u susret uređenjem parkirnih mjesta nasuprot uz cestu gdje su postavljeni javni bicikli, ali taj broj parkirnih mjesta, budimo realni, ne može zadovoljiti ni potrebe zaposlenih u toj ispostavi, a kamoli pacijente koji tamo dolaze.- rekla je Gugić, koja ima rješenje za nedostajuća parkirna mjesta kod Doma zdravlja, no ono nije u ingerenciji Općine.

-  Da bi se taj problem riješio, neophodno je da Županija, odnosno županijski Dom zdravlja, kupi teren u neposrednoj blizini našeg Doma zdravlja. Mislim da ima terena ili da se na području Kalosa, koji nije obuhvaćen rekonstrukcijom, uredi parking. S obzirom da je Županija osnivač i Doma zdravlja i Kalosa, mislim da se to može riješiti na način koji sam predložila, drukčije se taj problem neće riješiti. Kalos je svoje parkiralište poprilično dobro uredio, a kroz projekt uređenja Specijalne bolnice dobit će i nova parkirna mjesta. Međutim, dugoročno gledano, mislim da je ovo jedino rješenje. Situacija se je dodatno pogoršala radovima na Kalosu jer je glavni ulaz u Kalos premješten s jedne strane na drugu, ali i ljudi su malo prekomodni i umjesto da se parkiraju negdje drugdje, parkiraju na cestu dok je parking Kalosa, koji je u funkciji, tijekom dana napola prazan. Mislim da svi skupa moramo pokazati malo veći obzir, tim više što radovi na Kalosu kasne i potrajat će neko duže vrijeme i bit će neophodno više paziti u promet. - kazala je Gugić.

Komunalni redar, koji ureduje na navedenom području, rekla je Gugić, već je imao problema s pojedinim ljudima. 

- Skoro je dolazilo do fizičkih obračuna radi čega je više puta intervenirala policija. Bez da mi sami, svi skupa vozači, tu malo pomognemo dok radovi na Kalosu ne završi, teško će se taj dio urediti, a dugoročno je rješenje da se u sklopu kompleksa Kalosa uredi dodatni parking ili da Županija otkupi neki obližnji teren. - kazala je velolučka općinska načelnica Katarina Gugić.

Svađa oko parkinga u Novoj Mokošici dovela je u ponedjeljak do pokušaja ubojstva nakon čega je zatvoren 32-godišnjak, izvijestila je danas PU dubrovačko – neretvanska.

„Provedenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Dubrovnik muškarac u dobi od 32 godine osumnjičen je za kazneno djelo ubojstva u pokušaju.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno kako je jučer, tijekom jutarnjih sati, u Novoj Mokošici došlo do verbalnih nesuglasica oko parkiranja između osumnjičenog i 65-godišnjaka.

Nakon verbalnog sukoba uslijedio je fizički napad osumnjičenog na oštećenog na način da ga je rukama s leđa snažno gurnuo niz stepenice s visine oko 5 metara, uslijed čega je 65-godišnjak teže ozlijeđen.

Dok je oštećeni ležao na tlu, 32-godišnjak mu je zadao još nekoliko udaraca nogom i rukom svud po tijelu.

Nakon pružene liječničke pomoći na mjestu događaja, ozlijeđeni muškarac je prevezen u dubrovačku bolnicu gdje je zadržan na daljem liječenju.

Napadač je pronađen i uhićen te je doveden u prostorije policije na kriminalističko istraživanje po završetku kojeg je, uz kaznenu prijavu, danas tijekom jutarnjih sati, predan u pritvorsku jedinicu Policijske uprave dubrovačko – neretvanske.” - piše u priopćenju PU dubrovačko – neretvanske.

Uređenje tzv. prometa u mirovanju i nedostajuća parkirna mjesta, kao i u svim gradovima na obali, velika je boljka i u Gradu Korčuli, parkinga kronično nedostaje, a potrebe su sve veće. Kako je uređenje prometa u mirovanju preduvjet normalnom odvijanju prometa, jedno od rješenja na kojima je radila bivša korčulanska gradonačelnica Nika Silić Maroević (SDP) je uređenje izdvojenih parkirnih mjesta, koje s centrom Grada povezuju električna vozila. Kako jedan takav parking u Korčuli gradi privatni investitor, Silić Maroević pitala je korčulanskog gradonačelnika kako je bez oznake „P” u Prostornom planu, koji inače još nije usvojen, taj parking uopće može graditi. No, Frano Jeričević (HDZ) tvrdi kako je s tim projektom sve u redu.

- Gradonačelnik, kao bivši vlasnik firme koja je tu djelatnost za grad obavljala, dobro zna koliko je to doprinijelo smanjenju ulazaka automobila i da smo svi bili zadovoljni. Sljedeći korak bio je proširiti izdvojene parkinge što je više moguće, ali Grad to nije mogao napraviti jer nije za to imao oznaku „P” u Prostornom planu i zaustavili smo se zato što smo čekali donošenje Prostornog plana i da možemo nastaviti s projektom. - kazala je Silić Maroević na sjednici Gradskog vijeća.

No, kako Grad, da bi gradio parkinge, mora čekati donošenje Prostornog plana, privatni investitor to izgleda ne mora, jer gradi se parking kod Doma zdravlja, pa je Silić Maroević pitala Jeričevića zašto privatnik može ono što Grad ne može.

- Kako se po zakonu mora čekati donošenje Prostornog plana i oznaka „P” za izgradnju parkinga, zanima me kako je izgrađen parking kod Doma zdravlja koji nema oznaku „P”. - pitala je Silić Maroević, podsjetivši Jeričevića kako joj duguje odgovor na pitanje o uvjetima koje je grad dao za navedeni projekt.

-  Zanima me kako netko može raditi po olakšanim uvjetima u odnosu na Grad i trenutno ima ulaz na parking preko hitnog trakta. - pitala je Silić Maroević.

- Ja sam prošli put javno rekao da projekt apsolutno podržavam i smatram da je to nešto što je Gradu potrebno. – odgovorio je Jeričević.

Kad je u pitanju oznaka „P” u Prostornom planu kao preduvjet izgradnji parkinga, bilo gradskog ili privatnog, za Jeričevićev odgovor trebao bi stručni prevoditelj.

- Prostorni plan ste vi predlagali, tako da to što se tiče oznake „P” u Prostornom planu mi smo se odlučili da idemo s Prostornim planom naprijed jer ne želimo kočiti veće i bitnije investicije za Grad. - rekao je Jeričević.

Što znači ići s Prostornim planom naprijed jer ne želi kočiti veće i bitnije investicije i znači li to da je radi privatnih investicija dozvolio izgradnju parkinga mimo Prostornog plana, Jeričević nije objasnio. No tvrdi da se 
privatni parking radi po zakonu.

- Što se tiče parkinga privatnog investitora, više puta sam vam govorio da smo mi kao grad Korčula i ja kao gradonačelnik poduzeli sve moguće mjere da vidimo je li parking rađen u skladu sa zakonom. - kazao je Jeričević, predloživši Silić Maroević da investitora, ako ima sumnje, prijavi nadležnim tijelima.

- Ukoliko smatrate da nešto nije u skladu sa zakonom na navedenom projektu, vaša je dužnost to prijaviti i Gradu i nadležnim institucijama. Mi smo u par navrata izašli na teren i naše gradske službe su ustanovile da se tamo radi sve sukladno zakonu što se tiče Grada Korčule. - rekao je Jeričević, kojemu Silić Maroević nije ostala dužna.

- Ja vas nisam pitala što vi o tom projektu mislite. Na prošloj sjednici sam tražila da mi dostavite  uvjete koje je Grad dao, s obzirom da graniči s nerazvrstanom cestom, da je susjed, niste mi to odgovorili. Sad sam vas pitala kako se bez „P” markice u Prostornom planu može graditi toliki parking jer ne može, jer da se moglo, gradio bi ga Grad i kako netko može raditi mimo zakona, a vi govorite da je sve u redu. Na moje pitanje opet ste, ne toliko vješto, izbjegli odgovor. - uzvratila je grdonačelniku Jeričeviću vijećnica Silić Marević.

Nakon što je zatražila pisani dogovor na postavljena pitanja, Jeričević je ponovo pozvao da nepravilnosti prijavi nadležnim tijelima.

- Izvolite, prijavite što mislite da nije u skladu sa zakonom. Tražite inspekciju, mišljenja, što god. Ja vam ponovo odgovorno tvrdim da sam ja kao gradonačelnik napravio sve radnje da utvrdimo je li tamo napravljeno sve sukladno zakonu što se tiče Grada Korčule. Ako vi smatrate da nije, postoje nadležne institucije kojima ste vi to sve dužni prijaviti. - rekao je Jeričević.

Budući da je Općina Vela Luka imala u planu do sezone barem makadamski urediti parking kod groblja, općinski vijećnik Nino Vlašić (SDP) pitao je načelnicu Katarinu Gugić (SDP) u kojoj je fazi taj projekt. No, kako stvari stoje, na uređenje parkinga kod groblja još će se pričekati.

- Cijelo ovo vrijeme smo u prepisci s Ministarstvom graditeljstva koje od nas traži točno definirani dokument jer nam moraju dati suglasnost na taj projekt. Poslali smo im idejni projekt. Zatraženi su novi posebni uvjeti i po okončanju glavnog projekta, koji od nas zahtijevaju, dostavit ćemo im kad se sve to razradi. Bez obzira što su to čestice koje je Općini darovala država, na koje smo uknjiženi, za bilo koju intervenciju mora postojati suglasnost Ministarstva. - rekla je Gugić.

- Te čestice su nam darovane za proširenje mjesnog groblja, ne za uređenje parkinga. Kako ga nismo htjeli širiti izvan obuhvata, a nismo htjeli ni da nam propadne ugovor s državom tražili smo da nam država izmijeni postojeći ugovor. Da bi se ugovor izmijenio, potrebno je zadovoljiti proceduru i smatramo da nije ispravno još započinjati bilo kakve radove, tako da još moramo pričekati na uređenje parkinga. - kazala je luška načelnica Katarina Gugić.

Općinsko vijeće Općine Župa dubrovačka usvojilo je nedavno Prijedlog odluke o javnim parkiralištima. No, to je tek je jedna od odluka koju župsko vijeće treba donijeti kako bi u konačnici uredio promet u mirovanju. Općinski načelnik Marko Miloslavić ističe kako se neće žuriti s uvođenjem naplate parkinga te ističe kako će se svaka odluka, koja će značajno promijeniti i utjecati na uređenje prometa u Župi, ozbiljno analizirati.

- Mi smo još u veljači donijeli odluku o uređenju prometa na području Općine Župa dubrovačka. Svjesni smo da je problem parkiranja u Župi, osobito u pojedinim naseljima, gdje je veće opterećenje, prisutan već duže vrijeme, posebno tijekom turističke sezone. Taj problem ne možemo riješiti jednom odlukom niti preko noći, ali se mora početi rješavati i Prijedlog odluke o javnim parkiralištima, usvojen na Općinskom vijeću je skroman korak ka tome. – kazao je Miloslavić.

Naplata parkinga na javnim parkiralištima u Župi dubrovačkoj još nije uvedena, a načelnik Miloslavić ističe kako će Općinsko vijeće morati usvojiti još neke akte kako bi se parking mogao početi naplaćivati.

- Krajem prošle godine smo doregistrirali naše komunalno društvo, da se može baviti naplatom parkinga. I Općina Konavle osniva zasebno društvo koje će se baviti parkiralištima. Mi u Župi dosad nismo mogli regulirati naplatu parkinga jer nismo imali osnovne dokumente, poput odluke o uređenju prometa ili odluke o javnim parkiralištima i zato nam treba više vremena da dođemo na razinu uređenosti prometa u mirovanju kakav ima, primjerice Općina Konavle i Grad Dubrovnik. – kazao je Miloslavić.

Župski načelnik istaknuo je kako se s uvođenjem naplate parkinga neće žuriti.

- Nećemo donositi ishitrene i brze odluke, već ćemo svaku odluku koja će značajno promijeniti okolnosti prometovanja u Župi, uvoditi postupno. Specifično smo geografsko područje, imamo jako puno posjetitelja,od kojih dobar dio njih dolaze iz zemalja koje nisu članice Europske unije, što nam dodatno stvara opterećenje. Pred nama je cijeli niz izazova i pitanja koje ćemo postupno rješavati kako bismo poboljšali upravljanje prometom na području Općine Župa dubrovačka. – kazao je Miloslavić, dodavši kako je odluka o izgledu uniforme i iskaznica komunalnih i prometnih redara koju je usvojilo Općinsko vijeće, zapravo sastavni dio paketa mjera kojima Župa po prvi put kreće s rješavanjem dugogodišnjih problema.

- U planu je uređenje novih parkirališnih površina, na čemu već radimo u Kuparima. Prvenstveno se bavimo dijelovima Općine na koje je u turističkoj sezoni najveći pritisak, a ne smijemo zanemariti ni potrebu lokalnog stanovništva za pristupom obali. Mi sa svim novim mjerama i odlukama nastojimo uvesti red, a to ne možemo učiniti u jedan dan, ali svakim korakom i svakim usvojenim dokumentom smo bliže tom cilju.- istaknuo je načelnik Općine Župa dubrovačka Marko Miloslavić.
Uvođenje reda u prometu u mirovanju podržao je i HDZ-ov vijećnik Miran Miloslavić, no upozorio kako bi uvođenjem naplate parkinga dio stanovnika Župe bio u neravnopravnom položaju.

- Podržavam sve ove dobre namjere oko uvođenja reda u vezi parking mjesta, naročito na području Mlina, Srebrnog, Plata i priobalnih područja, međutim, ako se počne s naplatom i ograničavanjem parkinga na području Srebrnog, mislim da će stanovnici ostalih dijelova Župe, gore Postranja Čibače i drugih mjesta, biti u neravnopravnom položaju u odnosu na stanovnike u priobalju. Deseci ljudi svako jutro ljeti dolaze na prvi muo dole na kupanje i ako uvedemo naplatu. oni će svaki dan trebati platiti parking. To je veliko opterećenje za ljude. – rekao je Miloslavić, koji kad je u parking u pitanju smatra da treba osigurati više mjesta za parkiranje kod Dječjeg vrtića.

- Imamo četiri parking mjesta, što je ok, ali treba ih više jer ljudi u kružnom toku čekaju da se netko makne i tako zaustavljaju cijeli promet. Ljudi su primorani, parkiraju u kružnom toku bez obzira na policiju i komunalne redare. – kazao je Miloslavić.

I dok vijećnik Miloslavić kao jedino rješenje za rješavanje prometa u mirovanju vidi u ulaganjima u nove parkirne površine, njegov prezimenjak, načelnik Miloslavić, s tom se tvrdnjom ne slaže. Istaknuo je kako riješiti probleme parkiranja u Srebrenom.

- U Srebrnom je više komercijalnih garaža gdje posjetitelji sa strane mogu parkirati. U Mlinima ili u Čibači ili u drugim naseljima toga nema i zato nam je plan u Srebrnom zaštititi lokalno stanovništvo jer u pojas ispred Općine kad kupimo poslovnu zgradu, neće imati što dolaziti netko sa strane. Ako tu dolaziš ili ideš u pedijatra, u vrtić ili u Općinu i zato u tom prostoru želimo osigurati parkirna mjesta isključivo za lokalno stanovništvo, da ta zona bude namijenjena lokalnom stanovništvu, ali zato moramo donijeti još detaljnijih odluka. – kazao je načelnik Miloslavić, dodavši.

- Ne možemo za bilo koji od problema reći „samo je ovo rješenje”. Za riješiti problem, pred nama je cijela lepeza aktivnosti koje se moraju poduzeti jer je uređenje prometa kompleksno. Vidimo i na primjeru Grada Dubrovnika koliko se u javnom prostoru razgovara o zori posebnog prometnog režima i koliko je teško sve to provesti. Upravo je naša intencija omogućiti svim stanovnicima Općine jednak pristup parkiralištima. - rekao je načelnik Miloslavić.

Složio se s vijećnikom Miloslavićem da je kod vrtića potrebno više parkirnih mjesta.

- Razgovarali smo s Upravom Maistre i Sheratona i mislim da smo našli zajednički jezik da i dalje zimi ostane naplate, a da stave sat dva besplatan parking. Već sad roditelji imaju na raspolaganju pola ure besplatno parkirati u garažu. Tražili smo ponude za video nadzor i kad se postave kamere na kružni tok, sankcionirati će se svi prekršitelji, a djelovanje prometnog redara će se tek vidjeti u narednom razdoblju. – kazao je načelnik Miloslavić.

Istaknuvši kako nije cilj naplaćivati parking nego uvesti red, načelnik Miloslavić najavio je uvođene povlaštenih parkirnih karata u župi kakve imaju stanovnici Dubrovnika.

- Uvest ćemo povlaštene karte koje će biti prihvatljive svakome, ne amo onima s duljim špagom. Smatramo da u Srebrenom ima dovoljno komercijalnih garaža u koje posjetitelji mogu parkirati i platiti, a naš je cilj osigurati domaćima parkinge. – rekao je načelnik Općine Župa dubrovačka Marko Miloslavić.

Gradski vijećnik Srđ je Grad Marin Krstulović tražio je na sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika da se u tzv. Poslovnoj zoni u Gružu, osigura određeni broj parkirnih mjesta za stanovnike Elafita. Gradonačelnik Mato Franković (HDZ taj je prijedlog odbio.

- Ne prihvaćam amandman jer bi to u potpunosti derogiralo sve ono što nastojimo napraviti. Dakle, to bi omogućilo stanovnicima jednog otoka – Šipana, jer drugi nemaju automobile, da u Gružu parkiraju na ulično parkirališno mjesto i stoje tamo dva mjeseca, a da ne moraju micati auto. Dakle, takva odluka diskriminira sve ostale. – kazao je Franković, istaknuvši:

- Parking nije socijalna kategorija. Imati automobil nije socijalna kategorija. Grad omogućava javni gradski prijevoz kojeg subvencionira. Stanovnici Elafita, oni koji imaju automobile, imaju rezerviran mjesečni parking u Luci Dubrovnik i plaćaju ga. - rekao je Franković, iznijevši što su tražili stanovnici Elafita.

- Moram vidjeti postoji li ta mogućnost da se to što oni plaćaju u Luci uključi u cijenu PPK. - kazao je Franković.

Krstulović kaže da stanovnici Elafita parking u Luci, koji je inače komercijalan, plaćaju previše.

- Cijena parkiranja u Luci je 45 eura mjesečno za stanovnike Elafita.- rekao je Krstulović.
- Građani ovoga grada moraju biti izjednačeni u svojim pravima - svi ili osnujmo novu općinu. - rekao je populistički Marin Krstulović.

No, komercijalnu cijenu parkinga u Luci plaćaju i drugi korisnici, primjerice koji rade u Gružu, također imaju PPK, ali su prisiljeni zakupiti parking mjesto u Luci Dubrovnik, jer se nemaju inače gdje parkirati.

Tek što je Krstulović apelirao na direktora Luke Dubrovnik i gradskog vijećnika Dustre Željka Raguža da politika cijena „na putu i na parkingu mora biti ista”, Raguž ga je otrijeznio, najavivši poskupljenje cijena parkinga u Luci, srećom ne još.

- Prošlost će biti prošlost jer ćemo od 1. siječnja 2027. ići s tržišnim cijenama koje su dosad bile jako niske. Mi imamo toliki broj upita za mjesečne, polugodišnje ili godišnje parkirne karte da se ne možemo obraniti, odbijamo potencijalne zakupoprimce, a to znači samo jedno - potrebno je korigirati cijene. Mi pokušavamo u dosta slučajeva biti socijalna ustanova, ali s druge strane, nekome odgovaramo za rezultate rada pa već razgovaramo s ljudima s parkinga da od naredne sezone povećamo cijenu. - najavio je Raguž.

Nakon početka radova na tzv. park 'n' ride sustavu na Pobrežju, zapravo velikog parkirališta na zapadnom prilazu Dubrovniku, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković (HDZ) najavio je i novosti za građane koje će se primjenjivati nakon izgradnje i puštanja u rad parkinga na Pobrežju.

- Kad završimo park 'n' ride sustav i zapravo onemogućimo svim posjetiteljima parkiranja na satnoj osnovi, sva ulična parking mjesta će isključivo i jedino biti namijenjena za građane. Ulaganjem u park 'n' ride osigurat ćemo komoditet našim građanima, ali ćemo onda i podizati cijenu PPK. - rekao je Franković, istaknuvši kako nijedan grad u Hrvatskoj nema jeftiniji parking uz PPK od Dubrovnika.

- PPK je najjeftinija kartica u Republici Hrvatskoj. Nema niti jedan grad u Hrvatskoj u kojem možeš kupiti cijelu zonu i da se na cijelom području grada možeš parkirati za osam eura. To nema ni jedan jedini grad u Republici Hrvatskoj. U većini gradova možeš rezervirati mjesečnu pretplatnu karticu za svoju ulicu, a sve ostalo plaćaš na satnoj osnovi. - rekao je Franković, osvrnuvši se na izmjene regula parkiranja u poslovnoj zoni uz PPK.

- Naknadno smo odlučili da ipak našim sugrađanima u poslovnoj zoni omogućimo da uz PPK kartice imaju sat vremena uključenog parkiranja. Sustav naplate parkinga u poslovnoj zoni zamišljen je tako da svatko tko dolazi u poslovnu zonu relativno uspješno pronađe parking. Prije je taj parking bio obuhvaćen kroz PPK pa bi onda neki ljudi, koji bi došli na posao u poslovnu zonu, tamo parkirali automobil i stali po šest, sedam pa i osam sati i tako zauzimali parking mjesta i onemogućavali preostale sugrađane koji su trebali poći na sud, u banku ili u neku drugu instituciju, u pronalaženju slobodno parking mjesta. – kazao je Franković.

- Cilj je da što veći broj sugrađana može koristiti parkirna mjesta u poslovnoj zoni kojoj zapravo, gravitiraju svi naši sugrađani. Dakle, želimo povećati mogućnost korištenja parking mjesta u toj zoni. - kazao je Franković.

Kad je u pitanju kontrola i naplata parkiranja, Sanitat će se modernizirati. Franković je naime već najavljivao kako će Sanitat, po uzoru na Zagreb, nabaviti automobil za naplatu parkinga.

- Učinkovitost tog automobila kao i brzina dobivanja kazni je nevjerojatna. Testirao sam malo taj sustav u Zagreb. Uzeo sam rent a car i namjerno sam pogrešno parkirao. Idući dan sam taj automobil vratio u Dubrovniku i već je čekala kazna za parking, koju sam, naravno, platio. Mi jednostavno moramo na takav način postrožiti i povećati kontrole i nadzor. Imamo u Sanitatu jednog vrlo vrijednog čovjeka, gospara koji uvijek nosi uniformu. Vrlo je vrijedan, pedantan i kad je prije godinu dana došao u poslovnu zonu, ljudi su se pobunili, zamislite, kontrolor Sanitata piše kazne... I zato mi moramo automatizirati sustav i imati automobil koji će pisati kazne, naravno, s vozačima, ali to je ključ povećanja učinkovitosti. - rekao je Franković, svjestan kako i nakon ograničenja besplatnog parkinga u poslovnoj zoni neće biti efekta ako će izostati sustavna kontrola.

- Uzalud su odluke ako neće rezultirati efektom, a efekt je taj da svatko tko ima PPK u poslovnoj zoni bude sat vremena besplatno, a da nakon toga plaća satnu kartu i da dobije kaznu ako je ne plati. To je ključ jer samo tako omogućujemo našim sugrađanima jednako pravo pristupa parkirališnim mjestima u poslovnoj zoni. - kazao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

KTD Hober na svojim je mrežnim stranicama objavio novu Odluku o cijenama i radnom vremenu parkirališta od 30. ožujka 2026. godine. Sustav parkiranja u Korčuli danas predstavlja primjer pravnog kaosa, normativne nedorečenosti i ozbiljno nepravednih rješenja koja izravno pogađaju građane, gospodarstvo i sam život grada. Nakon detaljne analize važeće Odluke o organizaciji i načinu naplate i kontrole parkiranja iz 2023. godine te nove odluke KTD Hober-a, postaje jasno da se sustav provodi na način koji nije ni pravno čist ni društveno održiv. – kažu danas iz korčulanskog Možemo čije priopćenje dalje prenosimo u cijelosti:

„Naime, sama Odluka Gradskog vijeća iz 2023. godine predviđa donošenje čitavog niza pravilnika kojima se trebaju urediti ključni elementi sustava – od uvjeta korištenja parkirališta, načina naplate i povlaštenih kategorija korisnika, pa sve do režima parkiranja i načina korištenja parkirališnih karata. Međutim, ti pravilnici ili nisu doneseni ili nisu dostupni javnosti, što otvara temeljno pitanje: na temelju kojih se akata danas uopće provodi sustav parkiranja?

Umjesto jasno definiranog normativnog okvira, svjedočimo situaciji u kojoj cjenik preuzima ulogu općeg akta i kroz njega se uređuju pravila koja bi po svojoj prirodi morala biti predmet odlučivanja Gradskog vijeća. Nova odluka KTD Hober-a ne određuje samo cijene, nego zadire duboko u samu strukturu prava i obveza korisnika, određuje tko smije parkirati, kada, koliko dugo i pod kojim uvjetima. Time se cjenikom zapravo uređuju opći uvjeti korištenja komunalne usluge, što je suštinski problem jer takve odluke ne mogu biti donesene mimo predstavničkog tijela. U ovom slučaju, uloga Gradskog vijeća je zaobiđena, a pravila koja izravno utječu na svakodnevni život građana uvode se bez jasnog normativnog temelja i bez potrebne institucionalne kontrole.

Otvara se i pitanje odgovornosti za donošenje i provedbu akata koji nisu u skladu s vlastitom Odlukom Grada.

Istodobno su uvedena višestruka i drastična povećanja cijena te je promijenjen režim parkiranja, osobito van sezone. Sustav očito nije temeljen na stvarnim troškovima niti na potrebama građana, već na sezonskom maksimiziranju prihoda. To nije upravljanje prometom, nego upravljanje prihodima.

Posebno zabrinjava činjenica da ovako značajne promjene nisu popraćene prometno - tehničkom analizom niti jasnim utvrđivanjem potreba grada i njegovih stanovnika. Bez jasno prezentiranog prometnog elaborata i bez ozbiljne stručne podloge, ovakav sustav predstavlja stihijsko upravljanje javnim prostorom i to na štetu građana.

Uz to, uvedena rješenja očito su nepravedna i diskriminatorna. Ne zaboravimo da se garaža gradila isključivo s namjerom da zadovolji potrebe građana Korčule, a novom odlukom građani iz dijelova Grada poput Čare, Sv. Antuna ili Račišća nemaju mogućnost kupnje godišnje parkirne karte. Time se javna usluga ne osigurava pod jednakim uvjetima svima, a garaža time gubi svoju osnovnu funkciju.

Dodatno, stanovnicima koji su zaposleni na području kotara  Stari grad omogućeno je korištenje parkirališta u garaži samo do 15:30 sati, što je potpuno neusklađeno sa stvarnim radnim vremenom u turizmu, ugostiteljstvu, trgovini i drugim djelatnostima koje funkcioniraju u smjenama. Takvo ograničenje, posebno u garaži, s mogućnošću korištenja samo do 15:30 sati, nije samo nelogično nego i blago rečeno apsurdno. Takva rješenja pokazuju ozbiljno nerazumijevanje funkcioniranja grada, ali i izostanak brige za vlastite građane.

Režim na Zapadnoj rivi dodatno problematizira situaciju jer se javni prostor ponovno praktički zatvara za većinu građana i stavlja u funkciju ograničenog broja korisnika, čime se dovodi u pitanje jednak pristup javnoj infrastrukturi.

Pozdravljamo uvođenje reda u sustav parkiranja, ali građani moraju biti na prvom mjestu jer je parkiranje javna usluga.

Parking nije komercijalna usluga, nego dio komunalne infrastrukture koja mora služiti građanima, a ne isključivo punjenju proračuna. U tom smislu, parkiralište na Zapadnoj rivi trebalo bi biti omogućeno i drugim stanovnicima kotara Stari grad, uz prethodno jasno utvrđivanje stvarnih potreba.

Gospodarske posljedice ovakvih odluka su izravne i ozbiljne. Poduzetnicima se ukidaju postojeće mogućnosti i mijenjaju uvjeti poslovanja, bez ikakvog prijelaznog razdoblja, i to u trenutku kada je turistička sezona već praktički započela. Takav pristup nije samo neodgovoran, nego i štetan. Obrtnici i pružatelji usluga suočavaju se s povećanim troškovima i smanjenom dostupnošću korisnicima, što će neminovno dovesti do toga da građani sve češće traže usluge izvan grada.
Vansezonski režim naplate, najblaže rečeno, dodatno guši već i onako oslabljen gradski život zimi. Posebno su pogođeni ugostiteljski objekti i obrtnici koji nude usluge koji ionako teško opstaju izvan sezone, a kojima se dodatno smanjuje broj gostiju i povećavaju troškovi.

Sve to ima šire posljedice na život grada. Već sada svjedočimo postupnom pražnjenju gradskog prostora, premještanju osnovnih usluga poput ljekarne, smanjenju dostupnosti pošte i općenito sve manjem broju razloga za dolazak u grad.

Nedavno uklanjanje spremnika za odvojeno prikupljanje otpada na Istočnoj rivi, jer je loša slika za turiste, dodatno je narušilo kvalitetu života stanovnika gradske jezgre, i to bez najave i bez ponude adekvatnog rješenja.

Građani iz okolnih mjesta dolaze u grad sve rjeđe, dok stanovnici Starog grada istovremeno imaju sve više problema u svakodnevnom funkcioniranju. Građanima se postupno ograničava pristup vlastitom gradu.

Umjesto da se razvija sustav koji potiče dolazak ljudi u grad i olakšava život u njegovoj jezgri-  gdje stanovnike istovremeno pozivamo da trpe buku tijekom turističke sezone - uvode se dodatne prepreke i ograničenja.

Grad bi se trebao voditi idejom poboljšanja kvalitete života vlastitih građana. Ovakve odluke idu upravo u suprotnom smjeru.

Dodatni problem predstavlja činjenica da su sve ove promjene donesene bez javne rasprave, bez konzultacija s građanima, bez uključivanja struke i bez dijaloga s poduzetnicima. Odluke koje tako duboko zadiru u svakodnevni život i poslovanje ne mogu se donositi na ovakav način.

Ovdje se, stoga, ne radi samo o pitanju cijena parkiranja. Radi se o pitanju tko odlučuje o javnom prostoru i u čijem interesu. Ovakvim pristupom parkiranje prestaje biti javna usluga i pretvara se u tržišnu kategoriju, pri čemu se teret prebacuje na građane.

Sustav parkiranja u Gradu Korčuli već duži niz godina zahtijeva sustavno uređenje, jasno definirana pravila i uvođenje reda koji će služiti građanima, a ne biti na njihovu štetu.

Bez pravilnika, bez jasno prezentiranog prometnog elaborata i bez stvarne uloge Gradskog vijeća, ali uz višestruko veće cijene i nelogične sezonske režime, dobili smo sustav koji ne upravlja gradom nego ga postupno gasi.

To nije upravljanje gradom. To je njegovo gašenje.” – piše u priopćenju Možemo Korčule.

DPJ