Prikazujem sadržaj po oznakama: otpad

Ukoliko Centar za gospodarenje otpadom na Lučinom razdolju ne bude završen na vrijeme, moguće je da će se dubrovački otpad, nakon zatvaranja Grabovice, odvoziti u najbliži centar za gospodarenje otpadom, najavio je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

- Prema svim našim analizama Grabovica će do jeseni 2025. imati kapacitet da prihvati sav otpad koji dolazi iz Grada Dubrovnika. Nakon toga ćemo imati problem koji ipak nije nerješiv. - rekao je Franković, dodavši kako se već razmatraju mogućnosti oko odvoza otpada, ako to bude potrebno.

- Vjerujem da će sam Centar za gospodarenje otpadom biti gotov, a ako bude par mjeseci iza predviđenog roka, morat ćemo odvoziti otpad u najbliži centar za gospodarenje otpadom na području Hrvatske. Imamo nekoliko varijanti koje već razmatramo. Može se dogoditi da naš CGO ne bude napravljen na vrijeme jer teško je očekivati od bilo kojeg projekta da bude 100 posto gotov na vrijeme, znate s kojim se izazovima nosimo u realizaciji projekta. Ako se bude kasnilo par mjeseci, u studenome i prosincu ionako se značajnu smanjuju količine otpada koje odvozimo pa ćemo se prilagoditi. - kazao je gradonačelnik Mato Franković.

Objavljeno u S JUGA

Općina Orebić i KTD Bilan riješili su problem, do kraja godine miješani komunalni otpad, kazao je direktor KTD -a Bilan Tomislav Jurjević i dalje će se odvoziti u 370 kilometara udaljeno odlagalište Jagodnja Donja u Općini Polače u Zadarskoj županiji.

- Na sastanku u Fondu za zaštitu okoliša, na kojem su bili načelnici peljeških općina i načelnik Općine Polače, dogovorena je dinamika rada prema kojoj bi nam se omogućilo da još ovu godinu, eventualno i sljedeću, odvozimo naš miješani komunalni otpad na odlagalište u Jagodnju Donju. Dakle, kako sad stvari stoje, mislim da smo problem riješili. Vjerujem da ćemo postići dogovor i za 2025. godinu. Inače, sve općine i gradovi na području Županije imaju riješena odlagališta na svom području i odvoze otpad u krugu od 20- tak kilometara dok mi svoj odvozimo 370 kilometara dalje i kad se sve pretvori u brojke, naši su troškovi 80 do 100 000 eura veći, a deponiranje otpada je 500 kuna po toni. Kad se uzme u obzir starost voznog parka, troškovi održavanja servisiranja, jako je teško raditi u tom ozračju. - kazao je Jurjević, koji ne bježi od činjenice da bi se do otvaranja CGO-a Lučino razdolje, Orebić ponovno mogao suočiti s problemom odvoza otpada.

Nakon što je župan Nikola Dobroslavić na posljednjoj sjednici Županijske skupštine dao čvrste garancije kako će CGO biti otvoren do kraja 2025. godine, Jurjević ističe:

- Bog ga čuo, daj Bože da to tako bude. Ako se županove najave ostvare, vjerujte, nitko sretniji od mene, ali i u tom slučaju su pred nama još dvije godine tijekom kojih će biti vrlo nezgodno planirati odvoz otpada. Da nam sad netko reče da od 1. svibnja više ne možemo dovoziti otpad, tada bismo stvarno bili u problemu, a čvrste garancije nismo dobili. Ipak, na sastanku u Fondu su bili ozbiljni ljudi i vjerujem da smo ovu godinu riješili. Kad imamo sigurnu lokaciju tada možemo planirati sakupljanje, pretovarne stanice, možemo graditi financijski plan. Vjerujem da ćemo iza sezone dobiti neko jamstvo ili ugovor da možemo odvoziti naš otpad i u 2025. u Jagodnju Donju. - kazao je.

Ne bi li riješili problem, ne bi li otpad odvozili negdje bliže, Jurjević je kaže kontaktirao sva odlagališta u Županiji, no nitko mu se nije udostojio niti odgovoriti.

- Znate kako to ide, nitko neće tuđe smeće. Orebić je manja općina koja na godišnjoj razini skupi do 2 000 tona miješanog otpada dok veće sredine skupljaju puno više. Slao sam dopise u Metković, Ploče, u Vrgorac i u Sinj, u sva odlagališta koja su nam blizu i nisu se udostojili niti odgovoriti. Uvijek kažem da riba smrdi od glave, nažalost, Strategija gospodarenja otpadom nije najsretnija. Bio sam općinski načelnik i znam kako sustav funkcionira, ali kako dođe nova vlada, kako se mijenjau ministri, tako se donose nove strategije. - kazao je Jurjević.

Odgovorio je i na pitanje zašto drži kako je odvoz otpada u obližnji Neum loše rješenje.

- Neum je u susjednoj državi i tamo se ne bi smjelo voziti. To je neka siva zona koja se prešutno odobrava. Mi imamo i tehnički problem odvoza otpada u Neum. Imamo manje kamione i nama je to tehnički i operativno jako veliki problem.- rekao je Jurjević.

Od zbrinjavanja i odvoza mješovitog komunalnog otpada puno su veći problem, dodao je, sekundarne sirovine, posebno plastika.

- Kad su u pitanju sekundarne sirovine poput kartona i plastike, Općina Orebić je tu zaista dobra. Lani smo skupili oko 2 000 tona kartona, a njega treba odvojeno prikupiti i obraditi, ali plastika je ogroman problem, plastika i žuti spremnici. Uz svu edukaciju i apele u tim žutim spremnicima bude svega i oko 40 posto toga je smeće. Godišnje otprilike skupimo oko 150 tona plastike, a tona je 300 eura. Dakle, ako hoćete da vam netko primi plastiku. Cijena je 300 eura po toni dok je cijena miješanog komunalnog otpada 500 kuna po toni. Da poskupimo odvoz 50 eurocenti izbila bi revolucija. Nije problem kad poskupi voda, mobiteli, ali kad poskupi smeće tada je revolucija. - kaže Jurjević i nastavlja:

- Kad tri mjeseca ne platite vodu ili mobitel ide vam iskapčanje, a kad ne platite čistoću nikome ništa jer to će smeće završiti negdje uz put i mi ćemo ga pokupiti. Vodovodi imaju gubitke na cijevima koje puštaju, a naši su
gubici kad nedisciplinirani građani bace smeće u koš na rivi ili kad ga jahtaši frknu na rivu. To je smeće koje ćemo mi pokupiti, ali ga ne možemo naplatiti. Po zakonu bi komunalni redari trebali pisati kazne, ali znate kako to u nas ide. U nas su sve kante i kontejneri čipirani i od 2 000 tona otpada koje odvezemo, naplatili smo 1 700 tona, ostalo je gubitak. Da ne govorim o domaćinstvima s apartmanima gdje neki s manje apartmana imaju više pražnjena od onih koji imaju dosta apartmana, a što znači da je smeće od ovih koji imaju veći broj apartmana završilo negdje gdje ne treba. - rekao je.

Direktor KTD-a Bilan Tomislav Jurjević odgovorio je i na pitanje hoće li se zaposlenima povećavati plaće. Pitanje je to, naime, koje su baš neki od zaposlenika tražili da mu postavimo.

- Imamo mi u našoj tvrtki sjajnih ljudi, i vozača i poslužitelja, a imamo i jedan dio lijenčina i neradnika, a opet su mi oni kao takvi draži nego da zapošljavamo uvoznu radnu snagu. Otkad sam od srpnja 2021. imenovan direktorom KTD-a Bilan, dva puta je podizana plaća, po 12,5 posto. Moram reći da ni sada te plaće nisu na razini na kojoj bi želio. Znači, tko sam ima 750 ili 800 eura, volio bih da mu je plaća 1 000 eura. Razgovaramo s načelnikom da za idući mjesec podignemo plaće, tako da nitko ne bi imao plaću ispod 850, 900 eura. Nije lako jer to je nekih 40 do 50 000 eura na godišnjoj razini, ali pokušat ćemo. Inače, kad netko nepažnjom razbije retrovizor na kamionu još nikad nikom to nismo naplatili. Uglavnom, najviše vam se bune najveći neradnici, a imamo jako vrijednih zaposlenika kojima nije teško ostati i duže kad treba. Rekao sam, poduzimaju se radnje da im se podignu plaće, ali će se neke stvari mijenjati, primjerice, poštivat će se radno vrijeme. - istaknuo je direktor KTD Bilan Tomislav Jurjević.

Objavljeno u S JUGA

„Mišo, pometi Lovornik i ne pravi paniku temeljenu na lažima”, poručili su danas iz pločanskog HDZ-a gradonačelniku Miši Krstičeviću.

„Povodom jučerašnje Facebook objave našeg gradonačelnika upućene Pločanima, koji bi se prema njemu trebali bojati jer smatra da će otpad iz dubrovačkog deponija Grabovica stizati kod nas, ne možemo, a da ne reagiramo s par dobronamjernih savjeta.

Dakle, svatko zna da prije nego što počneš pametovati o tuđem neredu najprije bi trebao srediti svoj nered. Zato Mišo, za početak, ne obmanjivaj građane da je Lovornik „saniran” nego sredi naše smeće i usput ne pravi paniku temeljenu na lažima i metodologiji svog savjetnika. Doduše, moramo priznati da je Grad Ploče uz pomoć Fonda za zaštitu okoliša sanirao odlagalište na papiru ali situacija na terenu govori bitno drugačije. Dovoljno je baciti pogled na ovogodišnju snimku s Lovornika pa da građani sami prosude da li možemo govoriti da je ovo – sanirano?” - kažu iz HDZ-a.

„Moramo priznati da smo se nadali da će naš gradonačelnik ulaskom u Županijsku skupštinu u svom javnom izričaju napokon uvesti praksu korištenja činjenica ili barem smanjiti laži ili neistine koje je prečesto iznosi na Gradskom vijeću ali očito smo se prevarili. Čitajući njegovo Facebook priopćenje, netko neupućen bi pomislio da je to zaista istina. Tko se imalo razumije u temu odlagališta i Centar za gospodarenje otpadom Lučino Razdolje zna da zatvaranja odlagališta Grabovica neće biti dok se projekt CGO-a ne realizira niti će itko dozvoliti da Ploče bude kontejner za cijelu županiju.

Ono što nije moralno niti dobro jest da izrečena laž ili neistina potkrijepljena osmišljenom PR kampanjom može stvoriti paniku među ljudima, pogotovo kada je riječ o osjetljivim temama. Sanacija Lovornika i rješavanje problema otpada iznad jezera, kao poklon druga Tita Baćini i Pločama, je jedna od tema na koju smo svi osjetljivi. Ali kako mi više volimo pričati i sugerirati ono što je dobro za naš grad savjetujemo gradonačelniku da prvo pomete smeće na Lovorniku pa da onda razmišlja o županijskim, odnosno globalnim problemima.” - naveli su iz pločanskog HDZ-a.

jp

Objavljeno u S JUGA

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković reagirao je danas na izjave gradonačelnika Ploča Miše Krstičevića koji je izmislio informaciju da će Grad Dubrovnik odvoziti otpad na pločansko odlagalište Lovornik, a o čemu je pisao Južni te je za Južni o ovoj temi već govorio i župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić.

„Gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević u svojoj posljednjoj objavi zlonamjerno i neistinito tvrdi kako je odlagalište otpada Grabovica na rubu kapaciteta te kako će, kako on tvrdi 'dubrovačko smeće' odlaziti u Ploče. Dužan sam reagirati na ovakve neistinite izjave izrečene isključivo i jedino u predizborne svrhe s ciljem strašenja građana Ploča 'dubrovačkim smećem' te kako bi istovremeno Krstičević sam sebe proglasio borcem protiv tog istog 'nevidljivog smeća'.” - navodi danas Franković.

Franković dalje piše što je Grad Dubrovnik poduzeo kad je riječ o odlaglištu na Grabovici:

„Izvršena je I. etapa odnosno saniranje odlagališta otpada Grabovica. Sama sanacija sastojala se od rekonstrukcije postojećih građevina ulazno-izlazne zone, gradnje novih (cisterne za tehnološku vodu, sabirnog bazena za otpadne i pročišćene tehnološke vode, vage te taložnika i separatora masti i ulja za plato za pranje vozila), rekonstruirale su se postojeće i izgradile nove ceste te kao najvažnije sanirala se kazeta za otpad s odvodnjom i povećale su se lagune za procjedne vode.

Kao najvažniji dio sanacije treba izdvojiti samu kazetu za otpad budući da na tom dijelu odlagališta nije postojala nepropusna folija. Ovom sanacijom prvo je uklonjen sav otpad koji je bio na mjestu kazete, izrađen je izravnavajući sloj, postavljeni su geosintetici u odlagališnu kazetu te drenažne cijevi za skupljanje procjednih voda iz tijela odlagališta. Proširene su lagune u koje otječe procjedna voda s tijela odlagališta te je time spriječeno plavljenje okolnog terena za vrijeme velikih oborina.

U 2023. godini izvedeni su gabioni kako bi se osigurao još jedan vremenski period za odlaganje otpada te su se formirali pokosi kako bi se umanjila opasnost od požara te ujedno kao priprema za II. etapu odnosno zatvaranje odlagališta Grabovica.

Nabavljen je kompaktor za otpad kako bi se otpad što više sabijao te da bi se odlagalište iskoristilo do maksimuma.

Valja istaknuti kako je 60 % ukupnih troškova sanacije odlagališta otpada Grabovica sufinancirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji je redovno vršio nadzor nad izvođenjem radova.

Vremensko razdoblje korištenja Grabovice bit će do otvaranja centra za gospodarenjem otpadom čije planirano otvaranje se očekuje krajem 2025. godine.” - naveo je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

„Stoga, predlažem vikend gradonačelniku da prestane lagati i obmanjivati svoje sugrađane kako bi dobio po koji bod više na nadolazećim izborima. Svjesni smo kako u političkoj areni postoji različiti načini stjecanja političkih bodova međutim, onaj najuspješniji Krstičević još nije isprobao pa za početak neka pokuša svaki dan doći na posao za kojeg su ga građani izabrali. A svoje prstiće nek makne od Dubrovnika jer o tome kako Dubrovnik radi i rješava komunalne i druge probleme ne zna ništa, ali ako želi saznati naša vrata su otvorena svima onima željnim učenja od uspješnih gradova poput Dubrovnika - grada šampiona hrvatskog i svjetskog turizma i dobitnika niza nagrada za kvalitetu života. Stoga gospar Mišo, pamet u glavu što bi rekli naši stari i zavrni rukave radeći za svoj grad.” - napisao je Franković.

jp

Objavljeno u S JUGA

Nakon što je pločanski gradonačelnik Mišo Krstičević na društevnim mrežama naveo kako se regionalni Centar za gospodarenje otpadom neće izgraditi do 2027. te da će se do tada smeće iz dubrovačkog dijela županije dovoziti u Ploče, župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić demantirao je njegove navode, istaknuvši kako je Krstičević u predizbornoj kampanji.

- Mišo Krstičević vodi predizbornu kampanju izmišljanjem i lupetanjem.- rekao je župan i dodao:

- Njegova objava na Facebooku samo je nastavak onoga što je govorio na sjednici Županijske skupštine. On vodi kampanju i to je u redu, ali je vodi izmišljanjem i lupetanjem. Naravno, u predizborno vrijeme svatko svašta govori, a trebalo bi se držati istine dok su ovo što Krstičević govori izmišljotine. - kazao je Dobroslavić, istaknuvši kako nije prvi put da se Krstičević u svojim izjavama izlijeće.

- Svojedobno je to isto radio u slučaju Dnevne bolnice u Metkoviću za koju je rekao da nije završena i da ne radi, dok se u toj bolnici već tjednima radilo i primalo pacijente, što je on kao vijećnik i gradonačelnik iz neretvanske doline trebao znati. Uostalom, bio je i pozvan na otvaranje Dnevne bolnice, ali se nije udostojio odazvati, niti je došao itko iz Grada Ploča. - rekao je župan Dobroslavić.

Krstičevićev navodi da će se otpad s dubrovačkog područja odvoziti na odlagalište u Ploče, istaknuo je Dobroslavić, obične su izmišljotine.

- Sad je izmislio da je Grabovica puna i slijedom te izmišljotine konstruira da će se Pelješkim mostom otpad odvoziti u Ploče. To je neistina! - naglasio je župan, osvrnuvši se na Krstičevićevo problematiziranje odvoza otpadom preko Pelješkog mosta, što je problematizirao i na Županijskoj skupštini.

- Što se tiče vožnje Pelješkim mostom pa on je izgrađen da se po njemu vozi, pa će se voziti i otpad, samo što će otpad iz Ploča i neretvanske doline preko njega voziti u Centar za gospodarenje otpadom kad on bude završen, a čemu most između ostaloga i služi. - kazao je Dobroslavić, dodavši kako bi se Krstičević kao gradonačelnik trebao hvaliti nekim svojim uspjesima u Pločama.

Inače, nije jasno zašto Krstičević problematizira odvoz otpada preko Pelješkog mosta. Zar Pelješki most osim za automobile nije građen da se preko njega voze i razni tereti pa tako i otpad, ali i neke druge puno opasnije stvari od otpada.

Krtičevićev post na društvenim mrežama samo je nastavak njegove polemike sa županom na sjednici Županijske skupštine. Naime, nakon što je župan najavio kako će se CGO Lučino razdolje izgraditi do konca 2025. godine, Krstičević je kazao kako se to neće dogoditi do 2027. ističući pri tom kako je dubrovačko odlagalište Grabovica puno te da će se otpad s dubrovačkog područja morati odvoziti negdje drugdje.

Osim što o dubrovačkom i otpadu okolnih općina računa vode dubrovački gradonačelnik Mato Franković i načelnici susjednih općina, Grabovica se neće tako skoro zatvoriti.

Objavljeno u S JUGA

Gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević (SDP) iz samo njemu poznatih razloga izmislio je danas „informaciju” kako će se otpad s dubrovačkog područja nakon zatvaranja odlagališta Grabovica donositi na odlagalište u Ploče. Ne samo da on to tvrdi na osnovu ničega, jer kako je Južni već provjerio, nitko o tome ni ne razmišlja, već Krstičević zna i kad će se to dogoditi pa navodi on u svojoj Facebook objavi kojom je valjda cilj dići paniku među Pločanima, da će se to dogoditi već za oko godinu dana.

„Dubrovački deponij Grabovica na rubu je kapaciteta. Još nekih godinu dana i Dubrovnik, Dubrovačko Primorje i Konavle grcat će u smeću. To je (javna) tajna koju znaju nadležni, ali mudro šute jer imaju rješenje po slovu zakona, a to je da će smeće početi odvoziti na najbliži deponij dok se ne izgradi regionalni centar za gospodarenje otpadom. Druga javna tajna je da centar neće biti gotov do 2027. Koji je najbliži deponij? Pogađate, Ploče. I sve bi to bilo u redu i solidarno da se ne radi o potpunom nemaru i aljkavosti nadležnih kojima je voda, tj. smeće došlo do grla pa su spremni voziti kamione do Ploča i time, usput budi rečeno, plaćati najskuplji odvoz otpada u RH. Od Konavala do Ploča je 130 kilometara. Boli glava od množenja s brojem dana i utrošenog goriva, a da ne govorim koje će to divne scene biti, pogotovo usred sezone.” - napisao je gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević koji je ujedno i SDP-ov županijski vijećnik.

On je naime o problemu CGO Lučinog razdolja govorio i jučer na sjednici Županijske skupštine, ali nije spominjao kako će se otpad u slučaju da se Grabovica zatvori, a CGO dotad ne otvori, odvoziti u Ploče. Nije, jer bi vjerojatno bio ismijan pa je zato danas pisao na svom FB profilu gdje može kontrolirati objave ispod posta ukoliko mu ne budu odgovarale. Nije to obrazac ponašanja samo kod Miše Krstičevića, veliki dio političara danas se ponaša slično, bez obzira na stranke.

Uglavnom, Krstičević piše kako je pločansko odlagalište Lovornik „prije godinu dana saniran po najvišim tehnološkim standardima” pa dalje on piše da su si time „kupili svoj mir do otvaranja županijskog centra” i ničim izazvan zaključuje da bi „sada trebao primati i do 5 puta više smeća dnevno” i da „tim tempom ne bi izdržao do otvaranja centra”.

„Zašto 'napuljski scenarij' nije prihvatljiv za jedne, a za Ploče bi trebao biti? Zašto se preko leđa građana Ploča mora lomiti nerad garniture koja nije pogledala Ploče zadnjih 10-20 godina? Zašto bi građani županije plaćali odvoz otpada 10 puta skuplje, a toliko je drugih realnih i hitnih potreba?” - diže bespotrebnu paniku među Pločanima gradonačelnik Mišo Krstičević.

„Zbog nesposobnosti ljudi koje nije briga što ćemo mi ili netko u susjedstvu za par godina ostati bez liječnika opće prakse, koji u škole nisu investirali od prošlog tisućljeća, briga o otpadu im je zadatak za koji vidljivo nemaju kapacitete, ali eto sad su se sjetili Ploča, sad smo im dobri, a odgovornost prema javnom novcu im je nepoznanica. Pružili bismo ruku suradnje da je praksa takva i u našem smjeru, ali od njih apsolutno ništa ne dobivamo. Ploče već imaju teretnu luku, ne treba nam novo prekrcavanje. Zato ozelenjavamo grad gdje stignemo, zato idemo u projekt luke nautičkog turizma. Nećemo biti kontejner Županije zato što netko ne radi svoj posao.” - napisao je Krstičević.

Objavljeno u S JUGA

Otpad iz Općine Orebić više se neće moći odvoziti na odlagalište Jagodnja Donja u Općini Polača. Naime, u Orebić je stigao dopis prema kojem otpad na odlagalište u zadarskoj Županiji mogu dovoziti do kraja travnja. Iako imaju mogućnost prikupljeni otpad odvoziti u puno bliži Neum u susjednoj BiH, direktor KTD-a Bilan Tomislav Jurjević ističe bilo bi to vraćanje unazad tri svjetlosne godine.

- Još sredinom prosinca prošle godine nam je iz Polača došao službeni dopis da od 1. ožujka nećemo moći tamo voziti otpad. To je za načelnika i za mene bio ogroman problem, no nekako smo uspjeli dobiti još dva mjeseca odgode i bili smo u Fondu te iznijeli problem, ali sluha nije bilo. Općina Polača, na čijem je teritoriju odlagalište Jagodnja Gornja ima problem. Naime, kad se otvori njihov centar za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim, odlagalište Jagodnja Gornja se mora zatvoriti, a prema zakonu, oni u Biljane donje mogu primati isključivo smeće s područja njihove županije. Znači, nas nema nigdje. Ipak, krajem veljače su nam uputili dopis u kojem nas obavještavaju da kod njih možemo odlagati do 1. svibnja, a nakon toga ne znamo di ćemo. - rekao je Jurjević.

Problem odlaganja, deponiranja i prijevoza otpada s područja Općine Orebić postoji već dugo vremena. Povijest bolesti, kaže direktor KTD-a Bilan Tomislav Jurjević, duga je skoro 30 godina, još otkad je nakon požara zatvoreno odlagalište u Kavi.

- Dugo godina smo imali Neum, ali eventualan povratak u Neum je vraćanje tri svjetlosne godine unazad. Sve što smo napravili oko otpada, čipirali, odvajali, dobrim dijelom moglo bi pasti u vodu. Naime, na području Županije sve općine imaju riješen prijevoz otpada. Otok Korčula ima dva odlagališta – Kokojevicu i Sitnicu. Deponiranje je vrlo, vrlo jeftino. To su cijene od oko 250 kuna po toni i nešto manje. Svim općinama i gradovima je deponij udaljen oko 20 kilometara. Konavle imaju riješeno s Grabovicom u Dubrovniku, a Pelješac, odnosno Orebić, kao najveća i najbrojnija općina s najviše noćenja, imamo ogroman problem. - kazao je Jurjević.

Iako troškovi odvoza otpada u 370 kilometara udaljeno odlagalište Jagodnja Donja nisu mali, Jurjević ističe kako je to za Općinu Orebić bilo najbolje moguće rješenje.

- Možemo u Neum, ali nama je operativno i tehnički nemoguće odvozit otpad u Neum. Moramo naći rješenje gdje ćemo s otpadom do otvaranja Lučina razdolja. Moramo imati čvrsti ugovor za otpad za nadolazeće razdoblje. - kazao je Jurjević.

- Otočac je jedina legalna alternativa, ali tu se cijena odlaganja penje na 840 kuna, što ja sa sadašnjih 500 kuna ogroman trošak, a teško će nam netko sufinancirati te troškove. Da ne spominjem da bi sadašnji paušal od 80 kuna trebao skočiti na 160 kuna. Moramo naći trajno rješenje do završetka izgradnje Lučina razdolja, a vjerujem da ono neće biti spremno još tri ili četiri godine. Kad bude spremno vidjet ćete koje će to biti cijene. Cijena po odlaganju po toni bit će sigurno 200 eura. - rekao je Jurjević.

Ne bi li našli rješenje i zbrinuli svoj otpad, iz Općine Orebić i KTD-a Bilan obratili su se svim općinama i gradovima u Županiji i šire, ali svi su ih, kažu, odbili.

- Obratili smo se svim deponijima na području naše i susjedne Splitsko – dalmatinske županije, od Ploča, Metkovića, Imotskog, Vrgorca, Sinja. Obratili smo se svima koji su nam bliže i nitko ne želi tuđe smeće. Bez obzira što mi nemamo puno smeća nego do 2.000 tona, nitko ga ne želi. - istaknuo je Jurjević i dodao:

- Inače, u odnosu na sve susjedne općine i gradove mi imamo oko sto tisuća eura veće troškove za isti posao. Odvoz na deponij u Općini Polača, koji je udaljen oko 370 kilometara, izađe preko dva milijuna kuna, s obzirom da smo prošle godine imali veći broj noćenja, a time i više smeća. - rekao je direktor KTD-a Bilan.

Dok druge općine i gradovi u Županiji imaju riješena odlagališta pa sa slobodnim sredstvima mogu ulagati u modernizaciju i opremu, za KTD Bilan to zbog odvoza otpada postaje sve veći luksuz, iako je u suradnji s Općinom puno učinjeno u prikupljanju, posebno u odvajanju otpada.

- Kamioni su nam stari. Imamo dva Mitshubisija koja su loše nadogradnje, puno je kvarova i oštećenja. Dva velika kamiona su stara. Jedan je 2005., a drugi 2007. godište. Trebamo hitno nabaviti nove. Fond za zaštitu okoliša već tri, četiri godine ne sufinancira nabavu običnih kamiona za miješani komunalni otpad. Dobili smo sredstva za kamion za odvojeno prikupljanje otpada, ali u njemu se ne smije prevoziti miješani komunalni otpad jer je to ugovorom strogo zabranjeno. - kazao je.

Rješenje problema s otpadom do izgradnje CGO Lučino razdolje neki vide u otvaranju privremenog vlastitog deponija. Jurjević također smatra da se davno trebalo ići u tom smjeru.

- Optimist sam i vjerujem da ćemo uskoro dobiti neke korisne informacije, da će se uvažiti činjenica da smo daleko i da u Županiji nemamo odlagalište u svom krugu. Inače, svih ovih godina nismo bili dovoljno pametni jer na Pelješcu nismo uspjeli naći neki prostor za odlaganje otpada u skladu sa zakonom. Da ga imamo, o ovim problemima sad ne bismo razgovarali, Bilan bi puno bolje poslovao, a svi skupa bismo imali puno manje cijene. Ne mogu vjerovati da na Pelješcu, koji je površinom puno veći od otoka Korčule, nismo uspjeli naći prostor za odlaganje otpada koji ne bi nikome smetao. - kazao je Jurjević.

Da je Pelješac mogao i trebao ranijih godina pronaći lokaciju za vlastito odlagalište stava je i općinski načelnik Tomislav Ančić.

- Pitanje otpada staro je 30 godina i nije ga lako riješiti, a sa zakonskim ograničenjima na Pelješcu ga je gotovo nemoguće riješiti. I sve da nađemo takvu lokaciju morali bismo je zatvoriti nakon otvaranja CGO-a Lučino razdolje. Pelješac je prije nekih 20-tak godina, kad je to mogao učiniti, propustio priliku. - kazao je načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić.

Objavljeno u S JUGA

U Korčuli je još proteklog ljeta započelo prikupljanje otpada po novom modelu, koji podrazumijeva odvojeno prikupljanje, a vijećnika Tončija Žuvelu (SDP) zanimalo je na sjednici Gradskog vijeća kako stoje stvari, jesu li se u međuvremenu riješili problemi i hoće li se odluka proširiti i na druga mjesta pod Gradom.

Istaknuvši kako je svaki početak težak, korčulanska gradonačelnica Nika Silić Maroević osvrnula se na početne probleme, ali najavila kako projekt ide dalje.

- S odvojenim prikupljanjem otpada počeli smo u Zavalatici i Čari i nije bilo lako, ali je sad stanje dosta bolje i dosta je novih korisnika koje smo uvjerili da trebaju prihvatiti i plaćati svoje zakonske obveze. Čara ima sistem s tri kante. Dakle, odvajaju otpad u žutu i plavu kantu i mogu reći da odvajanje dosta dobro prolazi. Otpad koji skupimo u Čari ide u Reciklažno dvorište u Lumbardi i napokon ćemo poboljšati statistiku i u ostalim mjestima. - kazala je Silić Maroević, osvrnuvši se i na probleme.

- Naravno da ima problema, negdje manje, negdje više. Nedavmo smo doslovno imali alarmantnu situaciju kad smo dignuli kontejnere kod Doma za starije. No, znali smo da će biti teško i to razdoblje moramo prebroditi da počnemo odvojeno prikupljati otpad. - rekla je te se osvrnula i na druga mjesta u kojima se otpad odvojeno prikuplja.

- U Žrnovu i u Knežama smo podijelili kante. Ovog vikenda kante idu u Račišće i dio Korčule. Grad ide zadnji. Imamo dva modela prikupljanja otpada ovisno o pristupu prijavljenom objektu. Cilj je da što više kućanstva ima kante, a gdje to nije moguće idemo s otpadomjerima i karticama. Odredili smo i video nadzor lokacija na kojima će biti kontejneri s otpadomjerima. Svaka promjena je teška, ali mora donijeti nešto dobro i vjerujem da ćemo se kroz nekoliko mjeseci naviknuti na novi način prikupljana otpada. - rekla je Silić Maroević.

nm

Objavljeno u S JUGA

Već duže vrijeme u Korčuli se polemizira o uređenju Reciklažnog dvorišta za građevinski materijal na Zlopolju. Područje na kojem se osim šuta godinama nelegalno deponiraju i druge vrste otpada u fazi je ishodovanja građevinske dozvole. Nakon što je aktualna gradonačelnica Nika Silić Maroević započela postupak legalizacije odlagališta na Zlopolju te u dogovoru s državom pronašla rješenje za dio tog nelegalnog šuta, bivši gradonačelnik Andrija Fabris ističe kako je stanje na Zlopolju puno gore nego dok je on bio na čelu Grada.

- Uređenje Reciklažnog dvorišta za građevinski materijal na Zlopolju je u mapi projekata gradonačelnice. Navodno je Ministarstvo prostornog uređenja za potrebe izgradnje lokalnih prometnica u svibnju doniralo višak iskopa na toj čestici. Grad je pripremio natječaj za prodaju i zamjenu materijala i poslao ga Ministarstvu na suglasnost. Na Zlopolju je godinama smeće, kao i na parcelama nasuprot Plodina, a višak iskopa na česticama kraj Plodina donio je državi 1,8 milijuna kuna. Ako se materijal mora koristiti za gradnju lokalnih prometnica, nije mi jasno što znači da je Grad pripremio natječaj za zamjenu materijala. - rekao je Fabris koji postavlja pitanje može li se taj građevinski materijal prodavati.

Aktualna gradonačelnica Nika Silić Maroević uzvraća kako njen prethodnik dobro zna da je na Zlopolju nelegalno odlagan građevinski materijal.

- Na Zlopolju je bilo smeća i imam popratni list kojim smo ga odnijeli i označili. Bilo je toliko inspekcijskih razgovora i neugodnosti. Fabris dobro zna da je na Zlopolju bilo iskopa koji nisu prijavljeni Republici Hrvatskoj, a svi ti iskopi i taj materijal su vlasništvo države i osim jednog vrlo malog dijela nije bio prijavljen kao višak iskopa. Sve drugo je bilo nelegalno, ne zna mu se porijeklo ni tko ga je odložio. KTD Hober je kupio parcelu za Reciklažno dvorište, a ilegalno se zaprimao državni materijal. Dakle, to je vlasništvo Republike Hrvatske. Taj materijal je tamo bio nelegalno deponiran i otet je Republici Hrvatskoj. - rekla je Silić Maroević, istaknuvši kako je materijal postao legalan nakon što je na teren izašla rudarska inspekcija i nakon što je napravljen geodetski snimak.

- Mi bismo najradije da tog materijala nema, da je parcela čista i da na njoj možemo legalno napraviti Reciklažno dvorište. U postupku smo ishodovanja građevinske dozvole, što je trebala napraviti bivša gradska vlast prije negoli je nelegalno počela zaprimati građevinski otpad na Zlopolje. Bili bismo najsretniji da upravljamo tim područjem, da građevinske tvrtke i građani imaju gdje odlagati materijal na legalan način, da imamo funkcionalno reciklažno dvorište za građevinski otpad. Obratili smo se državi jer je taj materijal njezin i država nam je dozvolila da ga koristimo za gradske projekte za koji imamo dozvole. - kazala je Silić Maroević, istaknuvši kako je na Zlopolju previše građevinskog otpada.

Trebalo bi puno godina da se te tisuće kubika materijala potroše na nasipanje cesta. Zaista ne znam kako je bivši gradonačelnik namjeravao koristiti taj materijal legalno jer nije imao pripremljene podloge za njegovo korištenje. Mi to možemo jer smo stvorili preduvjete pa su nam se javili izvođači radova na Luci Polačište jer im je nedostajalo materijala. - rekla je Silić Maroević, osvrnuvši se na iskop kod Plodina.

- Kad je u pitanju građevinski materijal kod Plodina, nije bilo nikakve namjere da ga legaliziraju. Mi smo natjerali izvođača da prijavi iskop, ja, gradonačelnica Grada Korčule sam inzistirala da izvođač prijavi višak iskopa nasuprot Plodina. Fabris, koji jako dobro barata i s tonama i s cijenama, to jako dobro zna.- istaknula je Silić Maroević.

Kad je u pitanju reciklažno dvorište za građevinski materijal, Silić Maroević kaže kako bi bilo idealno da izvođač radova na Luci Polačište sa Zlopolja preuzme što više materijala za građevinske radove.

- Bilo bi idealno da se Zlopolje očisti i da tamo napravimo pravo reciklažno dvorište za građevinski materijal koje nam nedostaje i zbog čega se stvaraju ilegalna odlagališta. - rekla je korčulanska gradonačelnica Nika Silić Maroević.

Objavljeno u S JUGA
Utorak, 24 Listopad 2023 18:50

KAKO CRUISERI GOSPODARE OTPADOM

Grad Dubrovnik, u suradnji s Međunarodnim udruženjem cruise kompanija CLIA-om i kompanijom Royal Caribbean Group, organizirao je za gradske vijećnike te predstavnike gradske uprave i društava, dubrovačke Turističke zajednice, Sveučilišta, Lučke uprave i Županije obilazak broda Celebrity Beyond, odnosno turu u sklopu koje su imali priliku vidjeti na koji način ovakav cruiser gospodari otpadom, kao i sve postupke i sustave koji podržavaju i unapređuju napore prema održivijem općem poslovanju.
 
Recikliranje je ključna komponenta napora cruise kompanija članica CLIA-e za smanjenje otpada na najmanju moguću mjeru te se odvajaju materijali koji se mogu reciklirati, kao aluminijske limenke, plastika, staklo, papir i karton, koji se istovaruju kada brod stigne u luku i šalju u odgovarajuće postrojenje za recikliranje. Royal Caribbean grupa koristi i inovativne alate poput umjetne inteligencije za prilagodbu proizvodnje hrane u stvarnom vremenu kako bi se u smislu održivosti izbjeglo bacanja hrane.
 
Iznesen je i podatak kako, u okviru tehnološki naprednih sustava za smanjenje otpada, industrija krstarenja primjenjuje i napredne sustave za pročišćavanje otpadnih voda (AWTS) koji rade prema višim standardima od obalnih postrojenja. U cijeloj floti članova CLIA krstarenja, 202 broda (77% od ukupnog broja) opremljena su AWTS-om.
 
CLIA je ove godine organizirala više obilazaka brodova diljem Europe kako bi informirala dionike, dužnosnike i širu javnost o tome koliko industrija krstarenja ulaže u zaštitu okoliša i kako bi pomogla u izgradnji svijesti o tome na koji se način reguliraju emisije u zrak, ispuštanje vode te komunalni otpad koji nastaje tijekom plovidbe.
 
Komentirajući važnost podizanja svijesti o tome kako industrija krstarenja napreduje u svojoj ekološkoj agendi, Marie-Caroline Laurent, generalna direktorica CLIA-e za Europu, rekla je: „Industrija krstarenja blisko surađuje s gradskim i lučkim destinacijama jer vjerujemo da je pozitivan i otvoren dijalog najbolji način da osiguramo da i stanovnici i posjetitelji imaju koristi od razvoja cruisera i imaju sjajno iskustvo.” Dodala je: “Želimo čestitati Gradu Dubrovniku na poduzimanju konkretnih koraka, kao predvodniku u odgovornom upravljanju turizmom. Partnerstvo s Dubrovnikom izvrstan je primjer kako zajedno raditi na očuvanju održive budućnosti cruise odredišta.”
 
Grad Dubrovnik je i ranije organizirao ovakvu ekološku turu za novinare, s ciljem informiranja i edukacije o temama koje često izazivaju nedoumice kod građana, a kako bi kroz suradnju sa svim dionicima doprinijeli boljoj informiranosti.
 
U Luci Dubrovnik od 2019. godine prati se kvalitete zraka i atmosferskih prilika putem indikativne ECO mjerne stanice, koju je postavila Lučka uprava. Prema analizi Sveučilišta u Dubrovniku, za razdoblje od tri godine, zrak u luci je čist ili sporadično neznatno onečišćen. U planu je, u dogledno vrijeme, i omogućavanje napajanja brodova s kopna električnom energijom čime bi se u dubrovačkoj luci postigla tzv. Zero emission.

jp

Objavljeno u S JUGA
Označeno u
Stranica 1 od 4