Prikazujem sadržaj po oznakama: općinsko vijeće

Konavoski općinski vijećnici prihvatili su na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća izvješće o radu načelnika Boža Lasića (HDZ) za prvu polovicu ove godine za koju je on kazao kako su je obilježili „snažan razvojni zamah, visoka razina aktivnosti i provedba povijesno najvećeg proračuna Općine Konavle, vrijednog 49,8 milijuna eura”.

- Taj proračun nije samo brojka, omogućio je nastavak velikog investicijskog ciklusa u obrazovanju, komunalnoj infrastrukturi, zaštiti okoliša i javnim prostorima. Pritom posebno naglašavam da su velika ulaganja bila praćena konkretnom pomoći djeci, obiteljima, starijima, osobama s invaliditetom i drugim stanovnicima kojima je podrška bila najpotrebnija. Upravo ta ravnoteža između razvoja i socijalne osjetljivosti daje smisao našem radu. - kazao je Lasić.

Nabrojio je projekt Zelene mreže Cavtat kojim je obuhvaćeno uređenje obalne šetnice od budućeg parka Račić oko poluotoka Rat, izgradnju i opremanje nove Osnovne škole Cavtat, polivalentnu dvoranu u Dubravci, projekt zelena place na Grudi... Svi projekti imaju značajan udio odobrenih bespovratnih sredstava te je Lasić naglasio da to „svjedoči o ozbiljnom planiranju i uspješnom povlačenju sredstava”.

- Što se tiče komunalne infrastrukture, završili smo proširenje kanalizacijske i vodovodne mreže u Obodu i Zvekovici te rekonstrukciju oborinske odvodnje. Izgradili smo nogostup i javnu rasvjetu uz državnu cestu D8 na potezu od Zvekovice prema Obodu. Obnovili smo asfalt na nerazvrstanim cestama u Močićima, a nastavljamo s redovitim održavanjem prometnica i javnih površina. U tijeku je i priprema projekata prometnica, parkirališta, uređenja javnih prostora te aktiviranja Poslovne zone Čilipi. Sve to činimo kako bismo podigli kvalitetu života u svim dijelovima naše općine. - rekao je Lasić.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić napomenuo je i kako se razvoj ne mjeri samo vrijednošću građevinskih i infrastrukturnih projekata. 

- Socijalni aspekt rada jedna je od najvažnijih sastavnica ovog izvještajnog razdoblja. Vrtićke subvencije koristili su roditelji 117 djece, među kojima je 11 djece s teškoćama u razvoju, kao i djeca iz višečlanih obitelji. Produženi boravak sufinanciran je za 34 učenika, a program stipendiranja obuhvatio je 67 studenata. Izdali smo 34 rješenja potpore za novorođenu djecu, čime izravno podupiremo mlade obitelji i demografsku obnovu Konavala. Općina je u prosjeku sufinancirala cijenu smještaja za 50 korisnika Doma za starije Konavle, a nastavili smo isplaćivati naknade za stanovanje i stalne pomoći korisnicima u teškim materijalnim okolnostima. Za potrebe liječenja odobreno je šest jednokratnih pomoći u ukupnom iznosu od 5.500 eura. Obitelji s bolesnim djetetom dodijeljeno je 5.443,65 eura za obnovu kuće i stvaranje primjerenijih uvjeta stanovanja. Dodijelili smo potpore za nabavu vozila prilagođenog osobi s invaliditetom i gusjeničara za invalidska kolica, uz nastavak financiranja prijevoza osoba s posebnim potrebama i njihovih pratitelja. Nastavili smo financirati laboratorijske usluge, hitnu medicinsku pomoć, specijalističke ambulante na Grudi, Crveni križ i Hrvatsku gorsku službu... - nabrojio je Lasić dodajući da je osigurana pomoć osobama bez stalnih prihoda, ali i npr. prijevoz ukrajinskih izbjeglica smještenih u Konavlima.

- Za sport smo ugovorili ukupno 170.000 eura, kulturnim udrugama i programima dodijelili smo 102.000 eura, a udrugama iz područja socijalne skrbi 12.200 eura. Nastavili smo financirati Muzeje i galerije Konavala, knjižnicu u Cavtatu te program Glazbene škole Luka Sorkočević. - kazao je također načelnik Lasić nastavivši o europskim projektima kojima su nabavljeni laboratorijska oprema, meteorološke stanice, dronovi, senzori tla, komunalna vozila, oprema za nadzor vodoopskrbnog sustava i spremnici za odvojeno prikupljanje otpada.

- Prvo polugodište 2026. potvrđuje Općinu Konavle kao razvojno snažnu, financijski aktivnu i socijalno odgovornu lokalnu upravu. Veliki infrastrukturni projekti, rekordna proračunska ulaganja i uspješno korištenje europskih sredstava pratili su programi koji izravno poboljšavaju život stanovnika. Posebno se izdvaja ravnoteža između ulaganja u budući razvoj i pomoći ljudima kojima je podrška potrebna danas. Upravo ta povezanost snažnog rasta i socijalne osjetljivosti daje radu načelnika i općinske uprave njegov puni smisao. - zaključio je izlaganje o svom izvješću o radu načelnik Općine Konavle Božo Lasić.

DPJ

Nakon što je direktorici Blare Mariji Šimić Marinović istekao mandat, načelnik Općine Blato Jurica Petković na rok od tri mjeseca imenovao je privremenog, odnosno vršitelja dužnosti direktora sa samo jednim zadatkom - da Blatsku razvojnu agenciju ugasi - jer, kazao je Petković, nije ispunila očekivanja. 

Koga je to imenovao za privremenog ravnatelja Blare kojemu je zadaća u roku od tri mjeseca ugasiti tamošnju razvojnu agenciju, načelnik Petković na sjednici Općinskog vijeća nije rekao, a v.d. direktora, kako smo doznali, je Mario Marinović. Dosadašnja direktorica Marija Šimić Marinović postala je zaposlenica Općine Blato gdje će raditi zapravo isti posao kao i u Blari.

- Direktorici je istekao mandat 2. rujna. Imenovan je privremeni direktor na rok od tri mjeseca kako bi se uredno provele sve potrebne radnje do prestanka rada društva. Blara je osnovana s konkretnom svrhom da bude pomoć Općini, ali prije svega udrugama, OPG-ovima i lokalnim korisnicima, međutim, pokazalo se da očekivanja nisu ostvarena u onoj mjeri koju smo očekivali. - kazao je Petković.

- Razvojne agencije koje uspješno posluju u pravilu veliki dio prihoda ostvaruju kroz svoje vlastite projekte, odnosno kroz projekte koje pripremaju i provode za nekakva druga tijela, korisnike ili institucije, a ne da se njihov rad u većoj mjeri ili gotovo u cijelosti financira iz proračuna osnivača. Kod Blare se to nije razvilo u jednom očekivanom obujmu. Najveći dio poslova odnosio se na potrebe same Općine i prijave na nacionalne natječaje. - rekao je Petković. 

Poslove koje je radila Blara, ubuduće će raditi Općina. 

- Procjena je da se ti poslovi mogu vrlo kvalitetno odraditi i unutar same općinske uprave i odjela, bez potrebe da imamo jedno zasebno trgovačko društvo i da nabijamo dodatne troškove njegovim poslovanjem. Važno je naglasiti da se gašenje Blare ne gase i aktivnosti na projektima. Općina će i dalje pratiti natječaje, primati i prijavljivati projekte, ali će to ubuduće raditi kroz svoje vlastite općinske službe. Želi se naći jedan bolji i kvalitetniji način pomoći udrugama i lokalnim OPG-ovima. Ako jedan model, koji je osnovan u tu svrhu, nije bio dobar, onda je odgovorno da se taj model promijeni. Dakle, cilj nam nije ukinuti nekakve razvojne aktivnosti, nego ukinuti samo organizacijski oblik koji nije dao očekivane rezultate. - rekao je Petković.

Još otkad je u rujnu 2022. tadašnji načelnik Ante Šeparović imenovao ravnateljicom Blare Marija Šimić Marinović bila je izložena stalnim kritikama HDZ-ovih vijećnika na sjednicama blatskog Općinskog vijeća. 

U kritikama Šimić Marinović tada je prednjačila vijećnica Franciska Jurišić Bačić (HDZ). Knjižničarka koja se „usavršila” za poslove razvojnih agencija često je kritizirala Šimić Marinović da Blara ne privlači dovoljno sredstava za projekte i ne prijavljuje ih na natječaje. Kritike HDZ- ovih vijećnika na sjednicama prestale su nakon lokalnih izbora i smjene vlasti nakon što su se HDZ-ovci dogovorili o gašenju agencije.

Nezavisni općinski vijećnici Ante Karlović i Leo Katić, koji su ujedno potpredsjednik i predsjednik lastovskog Općinskog vijeća, na posljednjoj sjednici problematizirali su nove katastarske izmjere u Općini koje radi Zavod za fotogrametriju pri čemu su načelnicu Anitu Jančić Lešić (HDZ) prozvali da se one rade u njenu osobnu korist.

Naime, nakon što je na pitanje Ante Karlovića načelnica Anita Jančić Lešić elaborirala što se trenutno radi u Općini pa je spomenula i fotogrametriju, Karlović je kazao kako se na tome vjerojatno radi jer... 

- Kad ste već spomenuli da radite na fotogrametriji, mislim da vjerojatno radite, jer to sam baš primijetio u Zaglavu na čestici koja je Republike Hrvatske, 13239, pomorsko dobro, upravo ispod vaše kuće, da je nanovo formirana građevinska čestica, a u vlasništvu Republike Hrvatske. Isto tako da se mijenjaju i granice pomorskog dobra, a s obzirom da imate izgrađenu nelegalnu rivu žute linije koje su bile prirodni dio obalnog pojasa sad su plavim linijama izmještene. Je li na tome radite? Na to ste mislili ili... Je li to u vlastitom interesu, privatnom ili u javnom interesu? – pitao je Ante Karlović.

NELEGALNA RIVA I PARKING NA ČESTICI JAVNOG DOBRA

No, o čemu se radi... Naime, spomenuta čestica (na fotografiji iznad) javno je dobro, inače i zaštićeno područje Parka prirode Lastovsko otočje, a uz nju je izgrađena nelegalna riva dok je uz samu cestu na toj čestici obitelj načelnice Anite Jančić Lešić izgradila i parking. Naravno, s obzirom na to da je riječ o javnom dobru čestica je u vlasništvu Republike Hrvatske. Na istoj čestici betoniran je i prilaz nelegalnoj rivi na kojoj su ležaljke. Obiteljska kuća načelnice Anite Jančić Lešić s druge je strane ceste uz koju su izgradili parking, a inače u toj kući obitelj načelnice iznajmljuje apartmane.  

Novom izmjerom (na fotografiji iznad) formirale bi se dvije odvojene čestice, 5054 i 5053. Na čestici 5053 nalazi se i spomenuti parking koji je izgradila obitelj načelnice Anite Jančić Lešić.

LEO KATIĆ: ANITA NISU U PRAVU ŠTO POGODUJEŠ SEBI

Predsjednik Općinskog vijeća Leo Katić tvrdi da se ovakvim formiranjem čestica na Lastovu pokušava prodati imovina Republike Hrvatske, a jasno je dao do znanja i da misli na ovaj slučaj. Dapače, načelnicu je na sjednici prozvao da izdvajanjem čestice pogoduje sebi.

- Prošli sam put na sjednici to ponovio, ja znam da sam tebi dosadan i da nemaš neko mišljenje, ali upozorio sam te na činjenicu koja se događa na Lastovu o pokušaju prodavanja građevinskih čestica ispod cesta na pomorskom dobru u javnoj uporabi. Ti si meni tada odgovorila da to tebi nije poznato i da to nije istina, ali imam snimku koju si predložila i obrazloženje koje si navela pa neću o tome govoriti, ali ono što ti želim reći.... To ti moram reći: Anita nisu u pravu što pogoduješ sebi iz razloga što se radi o izdvajanju dijela čestice zemlje na čestici koja je u vlasništvu Republike Hrvatske i na čestici kojoj mijenjaš gabarite i to pozivajući se na povijest i na lažne godine posjedovanja. - kazao je.

- Ti, što se mene tiče, to možeš raditi i u buduće, ali meni je nevjerojatno da tako „štitiš” Općinu Lastovu i tko zna koliko je još takvih pokušaja. Tada sam te pitao da li si imala razgovora s predstavnicima koji rade izmjeru i koliko ima takvih... Nisi odgovorila. Rekla si da si imala razgovor, ali nisu odgovorila koliko još takvih slučajeva na području Općine Lastovo gdje se radi izmjera, iako smo tada tražili od tebe da se tome suprotstavimo.  Normalno da je to što ja govorim tebi uđe kroz jedno izađe kroz drugo uho. To meni je jasno, ali ja to upozoravam i danas: nemoj to raditi, jer radite zlouporabu da bi riješili par kvadrata. – rekao je Katić.

NELEGALNO POVEĆAVANJE ČESTICA

Nije naime to jedini upitni slučaj na Lastovu, jer Ante Karlović je prethodno kazao:

- Isto tako u Zaklopatici imate dvije čestice zemlje koje su se prodale Slovacima. Znači u povijesnim listovima vlasništvo je bilo Općine Lastovo u kvadraturi od 400 kvadrata, a povećana je na 517 kvadrata. Znači, to je čestica zemlje 6929/51. Vjerojatno će dobiti novi broj pa više nećemo ni znati koji je imala broj. I druga čestica koja je ovdje, koja je prodana kao 400 kvadrata, a sad je upisana na 520 kvadrata... Kako je to moguće? – pitao je Karlović otvarajući drugi problem, kako je kasnije i Katić kazao - povećanje parcela bez da su dodatni kvadrati plaćeni.

Leo Katić je naime, prije no što je načelnica Anita Jančić Lešić krenula s odgovorima, kazao:

- Zaključit ću: što je Općina Lastovo poduzela kad vlasnici čestica zgrada povećavaju površine svojih parcela, a da nisu platili naknade za taj rast parcela. Ja se to pitam. To je nevjerojatno. Gdje je tu Općina Lastovo? Gdje je tu izrada elaborata? Gdje tu supotpis Općine Lastovo i kakav je to zemljišnik koji to provodi? Znači, netko može to raditi, netko ne. Ovo nisu priče. I ti uporno to radiš i nećeš od toga odustati. Radi ti to i dalje, ali te upozoravam da radiš zlouporabu. – rekao je predsjednik Općinskog vijeća Općine Lastovo Leo Katić načelnici Aniti Jančić Lešić.

- Čestica na Zaglavu koja je u vlasništvu mog muža i mene... - započela je s odgovorima načelnica, ali ju je prekinuo Ante Karlović:

- Pričamo o Republici Hrvatskoj. Naveo sam vam broj čestice. - kazao je Karlović.

- Mog muža i mene je privatna čestica. - odgovorila je Anita Jančić Lešić.

- Recite broj molim vas. Recite broj. - uzvratio je Karlović, a riječ je o čestici koja je unesena kao javno dobro u vlasništvu Republike Hrvatske.

- Ne znam napamet. - kazala je načelnica.

- Ja sam vam rekao broj maloprije. To je Republika Hrvatska. - naglasio je Karlović.

ANITA JANČIĆ LEŠIĆ: NISAM UZURPIRALA DRŽAVNO VLASNIŠTVO NEGO ŽELIM IZREGULIRATI PRIVATNO VLASNIŠTVO KOJE PRIPADA OBITELJI

Nakon te kraće prepirke u kojoj načelnica nije znala broj čestice javnog dobra koja se razdjeljuje čime se formira i čestica na kojoj je parking koji je izgradila njena obitelj, Anita Jančić Lešić rekla je kako je ona samo želi „izregulirati privatno vlasništvo”, a kao i ostale i njenu izjavu prenosimo u integralnom obliku:

- Znači poluotok Zaglav pripada je kompletno vlasništvo obitelji moga muža kupljen 1850. Nije bilo ni državnog, ni općinskog vlasništva. Tom česticom, na toj čestici izgrađen je put tamo negdje pedesetih godina prošlog stoljeća, znači prije sedamdeset godina preko privatnog vlasništva. I iznad i ispod te ceste je privatno vlasništvo do granice pomorskog dobra. Prema tome, ja nisam uzurpirala državno vlasništvo nego želim izregulirati privatno vlasništvo koje pripada obitelji. Za razliku od Ante Karlovića koji je uzurpirao put izmjenom čestice i proširi česticu. - kazala je lastovska načelnica.

- Pa nevjerojatno kako se bavite lažima. - uskočio je Ante Karlović.

Načelnica Anita Jančić Lešić onda je nastavila o česticama koje su proširene:

- To je prvi odgovor. Drugi odgovor je postupak fotogrametrije prema geodetskoj izmjeri. Dakle, onoliko koliko sam ja vidjela njihov stav je da se regulira postojeće stanje. Pri tome imamo drugi problem, a to su dvije čestice u Zaklopatici, to si pitao. Dakle, sva zemlja koja nije bila privatna povijesno je pripadala zajednici. To je bila zajednička, zemlja zajednice. Austro - Ugarska je tu zemlju pretvorila u državno. Nakon toga je Italija pretvorila u talijansko, Jugoslavija u jugoslavensko, nakon toga Republika Hrvatska u Republike Hrvatske. U građevinskom zemljištu prije dvadesetak godina uknjižila se Republika Hrvatska dosta nepravilno i uknjižila se na puno stvari prema našim stavovima. Tu spada i djelomično građevinsko zemljište. Ja sam protiv proširenja tih parcela i mislim da to nije legalno. Međutim, Općina Lastovo nije mogla reagirat zato što to nije bilo njeno vlasništvo. Ja sam u kontaktu s državnom pravobraniteljicom koja štiti interese Republike Hrvatske. - kazala je dodavši kako Republika Hrvatska neće dozvoliti izmjenu granica čestica te da su se spomenuti primjeri dogodili prije više godina.

Na pitanje što je Općina Lastovo poduzela kazala je:

- To je Republika Hrvatska napravila. Ja sam se dogovorila da će Općina Lastovo ići na mirno rješenje spora s Republikom Hrvatskom i uknjižiti sve javne prostore u građevinskom zemljištu, možda ne odjedanput sve, ali sve one koje se budu mogle uknjižiti u građevinskom zemljištu, da bi zaštitili svoja prava. Republika Hrvatska je rekla, već je geodetima poslala stav, da nisu suglasni s izmjenama i da se na na zemljištima Republike Hrvatske uknjižuju privatnici, čak ni Općina. Prema tome, ja ne znam... Ljudi koji su proširili svoje parcele znači su u velikom pravnom problemu. - ispričala je načelnica o problematici proširivanja parcela.

- Jesmo li što zaključili? - pitao je nakon svega Ante Karlović, a raspravu je zaključio predsjednik Općinskog vijeća Leo Katić kazavši:

- Anita je odgovara da rješava zemljište privatne imovine. Svatko tko je pismen vidi da se radi o čestici zemlje u cijelom obalnom pojasu u vlasništvu Republike Hrvatske koja podrazumijeva da je to neotuđivo dobro. - kazao je Katić.

Inače sjednice lastovskog Općinskog vijeća vode se i odvijaju kao da je riječ o raspravi na tržnici, ujedno i bez uvažavanja redoslijeda govornika i pravilnika o radu.

Prije nego su usvojili izvješće o procjeni ugroženosti od požara vijećnici u velolučkom Općinskom vijeću pohvalili su vatrogasce i pripadnike svih DVD-ova koji su sudjelovali u gašenju velikog požara koji je nedavno izbio na otoku Korčuli na predjelu između Smokvice i Blata. Vijećnik Ivan Plantić (SDP) čak je istaknuo kako je vatrogasna zaštita na otoku Korčuli jedna od najboljih na ovom dijelu Jadrana. Tijekom rasprave postavljeno je pitanje o izgradnji novog vatrogasnog doma. 

POHVALE VATROGASCIMA

- Nije ovo nikakvo čudo da mi raspravljamo danas o ovome. Naime, nedavno je, koliko znam, nakon ove serije katastrofalnih požara diljem obale i Vlada RH raspravljala o ovoj problematici. Mislim da je čak i glavni zapovjednik Tucaković bio prisutan. S obzirom da se izvješće poklopilo s tragedijom kojoj smo svjedočili neki dan, s jezivim požarom, želim apsolutno pohvaliti angažman našeg Dobrovoljnog vatrogasnog društva Vela Luka, ali i angažman svih ostalih DVD-ova na otoku Korčuli. Nekoliko dana nakon požara vozio sam se prema Smokvici i vidio sam da još uvijek tamo dežuraju vatrogasci. Dakle, pazilo se da se ne bi opet razbuktalo. - rekao je Plantić. 

-  Mislim da je vatrogasna zaštita na našem otoku jedna od najboljih na ovom dijelu Jadrana i uspješna suradnja pet DVD-ova na otoku je nešto što zaslužuje da se posebno istakne i pohvali. - kazao je Plantić, s kojim se, a ne događa se često, složio i vijećnik Dino Žuvela (HDZ). 

- Još su posljedice nedavnog požara svježe i naravno da ćemo ovakvu odluku, koja može takve buduće, eventualne požare umanjiti, ublažiti i spriječiti, podržati, nadam se jednoglasno. - rekao je Žuvela. 

Vatrogascima je zahvalio i Tonko Barčot (SDP) koji je, kad su u pitanju meteorološki podaci korišteni u izradi procjene imao jednu sugestiju.

- Vela Luka je u jednom od najsušnijih području u Republici Hrvatskoj. To je itekako vezano uz ovu problematiku i imam jednu sugestiju za drugi put. Naime, u ovom programu su korišteni podaci Meteorološke postaje Hvar. Znam da je to bilo dostupnije i preko Interneta je to dostupno, ali mislim da bi se zbog potrebe preciznijih parametara drugi put moglo od Državnog hidrometeorološkog zavoda tražiti podatke s Meteorološke postaje Vela Luka. - istaknuo je Barčot.

PROJEKT VATROGASNOG DOMA

Vatrogasce koji su sudjelovali u gašenju nedavnog požara pohvalio je i Joze Burmas (HDZ).  Nije zaboravio ni lučke vatrogasce te je podsjetio što im fali.

- Zahvaljujem svim vatrogascima koji su dali ruke ovdje gasiti požar. To je stvarno bilo katastrofalno našim Lučanima, koji su izuzetno izuzetno vrijedni vatrogasci, ali ono što im fali je adekvatni prostor u kojem  bi djelovali pa bi apelirao na načelnicu da i ti segment uzme u obzir. Otkupilo se zemljište, ali sve to nekako kasni. Mislim da bi trebali vatrogascima osigurati puno bolje uvjete jer vidimo kad dođe do požara kakve su intervencije i kolike su štete i mislim da oni taj prostor zaslužuju i apeliram na načelnicu da učini sve da naši vatrogasci u Luci dobiju adekvatni prostor što je moguće prije. - rekao je Burmas. 

- Uzeli smo mi to u obzir samim time što smo u proračunu pretprošle godine izdvojili sredstva za otkup dodatnog terena u blizini Vatrogasnog doma. - kazala je luška načelnica Katarina Gugić.

- Ako se dobro sjećam, tad ste bili protiv tog proračuna u kojem je Općina osigurala oko 180.000 eura za otkup za otkup tog terena i voljela bi da se nekad te lijepe riječi i želje za govornicom pretvore u djela i da podržite određene projekte kad osiguravamo sredstva. - dodala je načelnica Gugić, osvrnuvši se na izgradnju vatrogasnog doma. 

- Nije lako, prvenstveno financijski, ali i proceduralno nije lako odjedanput izgraditi vatrogasni dom u dvije, tri godine. Ne radi se tu samo o vatrogasnom domu već o bilo kojem krupnijem projektu. Možemo reći da smo u ove dvije godine riješili imovinsko - pravna pitanja, da smo dugo godina tražili česticu, da je trebalo naći financijska sredstva. To je uspješno riješeno pretprošle godine i u prošloj godini je otkupljen teren, okrupnile su se čestice, a početkom ove godine je Skupština DVD-a prepustila Općini zgradu u svojem vlasništvu kako bi Općina bila nositelj projekta i okrupnila te čestice koje su, koliko mi je poznato, uknjižene na Općinu Vela Luka. - kazala je Gugić, najavivši daljnje korake koji predstoje izgradnji vatrogasnog dom. 

-  Pred nama je izrada dokumentacije. Izrađen je prijedlog idejnog rješenja koji je izradio domaći tim i slijedi razrada tog idejnog rješenja čemu treba pristupiti odgovorno i u konačnici paralelno s tom dokumentacijom i ishođenjem građevinske dozvole treba naći adekvatan natječaj kako to sve financirati jer Općina samostalno to sigurno ne može i neće, ne zato što ne želi, nego zato što nema takav proračun da može tako nešto podnijeti, ali svakako je potrebno i ide se u tom smjeru. Moramo biti realni, nije izvedivo da takvo nešto nastane kroz dvije tri godine. - rekla je Gugić. 

Burmas, koji odgovorom nije bio zadovoljan, kazao je kako su Velu Luku, kad je u pitanju izgradnja vatrogasnog doma, prestigle općine koje su pune kasnije startale sa sličnim projektima.

- Ovdje u našem najbližem susjedstvu su u roku godinu dana pripremili kompletnu dokumentaciju i prijavili se na valjani natječaj i najvjerojatnije će taj projekt realizirati. A mi se ovdje vrtimo, a vidimo da se to može puno brže kad ima želje i volje. Mi kao da tražimo razlog zašto to nije učinjeno. Znači, imamo primjer, može se kroz godinu dana prikupiti kompletna dokumentacija i pronaći natječaj za prijaviti projekt. - istaknuo je Burmas. 

Iako se s njim složila, Gugić je Burmasa podsjetila zašto u Veloj Luci još nije realiziran projekt izgradnje novog vatrogasnog doma. 

- Apsolutno se slažem s vama, općine Blato, Smokvica i Lumbarda su u godinu dana pripremile projekt i prijavile ga na natječaj ITP za otoke. Mi nismo mogli prijaviti projekt izgradnje na tom istom natječaju jer smo se već ranije opredijelili na njega prijaviti projekt rekonstrukcije Zadružnog doma, koji je bio imovinsko - pravno uređen jedan kroz jedan. To je zgrada koja će nam se srušiti u centru mjesta ako je ne krenemo uređivati kroz narednu godinu. - rekla je Gugić. 

- I mi smo u roku od godinu dana, kao i naše susjedne općine, pripremili projekt rekonstrukcije Zadružnog doma, postavili zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, napravili projektnu prijavu kao i kolege s otoka, samo što smo mi išli u smjeru Zadružnog doma, a oni u smjeru DVD-ova. Dakle, slažem se s vama - može se, ali budite precizni i recite točno o čemu se radi. Inače, bilo je planirano prvotnim prijedlogom da svaka općina prijavi tri projekta, a onda smo nakon nekog vremena i rada u Otočnom partnerstvu svi morali odabrati isključivo jedan od tri projekta. Kako je projekt rekonstrukcije Zadružnog doma bio imovinsko - pravno spremniji, odlučili smo se za njega, a u međuvremenu smo otkupili novi teren, riješili jedan kroz jedan zemljište i krenuli s izradom dokumentacije za novi vatrogasni dom. - rekla je luška načelnica Katarina Gugić.

Općinsko vijeće Općine Vela Luka usvojilo je Odluku o grobljima i amandman Tonka Barčota koji je predložio da se grobna mjesta u kojima dugo godina nije nitko ukopavan, a važan su dio kulturno – povijesne baštine Vele Luke, izuzmu od mogućnosti da su u njima ponovo vrše ukopi.

Prije nego li je obrazložio amandman, Barčot je šaljivo istaknuo zašto baš on predlaže amandman na Odluku o grobljima.

- Kako je u Klubu SDP-a Ivan Plantić zadužen za djecu i budućnost, a ja za groblja, predlažem amandman, koji neće puno utjecati na odluku, a mogao bi spriječiti nešto u budućnosti. – rekao je Barčot uvodno obrazlažući amandman.

- Riječ je o jednom detalju koji neće puno promijenit, ali mogao bi iz jednog opreza spriječiti nešto u budućnosti. Imamo grobna mjesta koja se dugo ne koriste, a koja upravitelj u nekom trenutku može oduzet i dati novom korisniku. Postoje izuzeci kad se to ne može, kad se radi o znamenitim, povijesnim osobama, hrvatskim braniteljima, ali ti izuzeci ne uključuju jednu našu lokalnu lučku specifičnost, a to je da na starom dijelu lučkog groblja imamo niz grobova koji se dugo ne koriste. U njima nisu znamenite povijesne ličnosti već preminuli od španjolske gripe i predlažem da se ta grobna mjesta izuzmu iz nove primjene kako se ne bi prebrisao trag naše prošlosti. - predložio je Barčot, čiji je amandman postao sastavni dio odluke.

Općinsko vijeće Općine Vela Luka oduzelo je javne površine vlasniku caffe bara Casablana, koji već dvije i pol godine izbjegava podmiriti obveze za njihovo korištenje. Dvoje HDZ-ovih vijećnika bilo je suzdržano prilikom glasanja.

Ugostitelj, obrazložila je luška načelnica Katarina Gugić, dugovanja za
zakup javne površine nije podmirio u 2024. i 2025. te za proteklih pet mjeseci tekuće godine.

- Poduzimane su sve zakonske mjere, ali stranka nije postupila po nijednom izdanom rješenju kojima je pozivan da podmiri dugovanja i ukloni urbanu opremu s javne površine. – kazala je Gugić.

Dok je vijećnik Tonko Barčot (SDP), smatra kazao kako „nitko ne smije biti iznad zakona”, vijećnik Dino Žuvela (HDZ) istaknuo je kako postoje zakonski mehanizmi za utjerivanje dugova.

- Općina i Vijeće bi trebali stvarati preduvjete za razvoj poduzetništva. Poduzetničku zonu držimo u kupini već godinama, a sad uvodimo praksu ako je netko dužan da ćemo ukinuti javnu površnu. – rekao je Žuvela.

- Ako je neki poduzetnik dužan treba vidjeti zašto je dužan, možda je došao u poteškoće. Treba kroz ovršni postupak tražiti da se dug podmiri, ali mi ćemo cijelu lokaciju izbrisati iz plana korištenja javnih površina da se ne može uopće dati na korištenje. Zašto zakidati Općinu za buduće iznose za korištenje javne površine. Dakle, treba pokrenuti ovršni postupak i omogućiti da Općina i dalje ubire prihode na tim površinama. - kazao je Žuvela, istaknuvši zašto neće podržati odluku o ukidanju dvije javne površine.

- U meni se budi sumnja zašto je ovo preko noći na brzinu dano Vijeću na donošenje odluke, bez mogućnosti da se adekvatno pripremimo. Bilo je i ranije ugostitelja koji su ostali dužni pa nikad Vijeće nije ukidalo javnu površinu. Nismo protiv, dapače, treba naplatiti dug i kamate i sudske troškove, ali ukidanje javnih površina i onemogućavanje Općine da zarađuje, po meni nije u interesu Općine. - smatra Žuvela, čiji je stav zgrozio načelnicu Gugić.

- Zgrožena sam da ovako progovara jedan odvjetnik kojemu bi zakon trebao biti svetinja. Naš Poslovnik omogućuje da se odluke donose po hitnom postupku. - kazala je Gugić, istaknuvši što je sve učinjeno kako bi ugostitelj podmirio svoje obveze.

- Ugostitelju je ostavljena mogućnost da do sjednice Općinskog vijeća dođe u Općinu. Općina ne može štititi divljaluk i bezakonje. Moramo štititi svoju imovinu i druge ugostitelje koji imaju ugovore. Ovaj je jedini koji ima dugovanje iz '24., '25. i '26. i jedini koji nema važeći ugovor. Stavio je štekat na površnu u vlasništvu Općine bez naše suglasnosti i stav Općine je jasan i žao mi je što nismo složni. Ništa ne radimo ad hoc. Prošle godine smo mu poslali rješenje o ovrsi naknade za uređenje voda i rješenje o ovrsi komunalne naknade. U rujnu prošle godine upućen je ovršni prijedlog za naplatu dugovanja za javne površine. Zakonski potezi su napravljeni, međutim i dalje ne postoji ugovor i ugostitelj odbija s Općinom potpisati ugovor. – kazala je Gugić.

- Općinske službe su 30. srpnja ugostitelju uputile zapisnik kojim ga upozoravaju da će, ukoliko ne podmiri dug i ne sklopi ugovor, biti izdano rješenje za uklanjanje javne površine. Ostavilo mu se vrijeme, ali nije ništa napravio. Zatim mu je izdano rješenje o uklanjanju pergole i nakon toga se žalio na rješenje Županiji, koja ga je odbila, stala uz Općinu i izdala rješenje kojim se žalba ugostitelja odbija. Početkom svibnja su pročelnik i komunalna redarica izašli na teren i utvrdili da su ponovo protupravno ispred caffe bara Casablanca postavljeni stolovi i stolice što je stranka potvrdila. Naloženo je da ukloni predmete, što nije napravila. – rekla je Gugić, istaknuvši:

- Pročelnica Jobst je dopisom iz 2023. upozorila odvjetnika ugostitelja na firme koje je zatvarao tijekom ovih godina, 10 firmi u 10 godina. Još 2015. je isti ostao Općini dužan 11 000 kuna. Zatvorio je firmu, to mu hrvatski zakon dozvoljava i nikome ništa.- kazala je Gugić.

HDZ-ova najava kako neće podržati oduzimanje javne površine poprilično je isprovocirala vijećnika Denija Surjana (HNS).

- Bit ću brutalno iskren, kad mi je 2024. došla inspektorica Hrvatskih voda nisam imao vodopravnu dozvolu, kasnila je s izdavanjem par mjeseci i u roku od tri mjeseca mi je zapečatila objekt. Nisam ga smio koristiti. Bila je toliko poštena da je to napravila krajem sezone. To me koštalo 20 000 eura da bismo mogli funkcionirati i otvoriti hotel. – rekao je Surjan, ispričavši koja je još druga davanja morao platiti.

- Nakon toga dolazi gospodin iz ZAMP – a, sređen, kaže „ došao u kontrolu nadzora muzike”. Kažem mu da ne može ući, a on će „nema problema, zvat ću policiju i u njihovu prisustvu ući u objekt”. Napravio je zapisnik, nisam htio platiti 3 000 eura troška godišnje da gosti slušaju muziku. Ja ne plaćam, oni ovrše, dospije na sud, izgubim spor i platim. Hotel radi, slušamo muziku. Dolazi mi potom HRT, ista priča. Nakon toga komunalna naknada, platio sam, pa vodna naknada. Gospodi iz Hrvatskih voda hotel plaća preko 20 000 eura godišnje zato što nam pada kiša po krovu od hotela. – ispričao je Surjan.

Nije ostao dužan ni HDZ-ovcima nakon što je Žuvela rekao kako neće podržati odluku o oduzimanju javne površine jer nije stigao pročitati materijale.

- Čovjek je ovršen čovjek, ne plaća, čovjek nas zajebava, znači dno dna. Oni koji neće glasati su produžena ruka, neću reći, kriminala, ali zajebancije. Meni je to dno dna. Ne mogu to tolerirati kao osoba, kao poduzetnik koji sve plaća, bori se s raznoraznim nametima. Čovjek je upozoren više puta. Promijenio je firmu da se ovrha ne može naplatiti. Ista situacija je i s Grebenom i svi mučimo. Svi koji neće glasati, neka vas bude sram. - rekao je Surjan HDZ-ovom vijećničkom dvojcu.

Na sjednici Općinskog vijeća Župe dubrovačke razmatrana je odluka o podnošenju prijedloga i peticija građana Općine Župa dubrovačka.

Ovom odlukom uređuje se način na koji građani ubuduće mogu predlagati donošenje općih akata, rješavanje pitanja iz djelokruga Općinskog vijeća te podnositi peticije o pitanjima od lokalnog značaja.

„Time se dodatno uređuje i jača sudjelovanje građana u odlučivanju”, napominju iz Općine.

DPJ

U Općini Blato trenutno se ne zna jesu li veći redikuli na vlasti ili u oporbi. Ono na što su gubili vrijeme blatski vijećnici na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća ne samo da je nebitno za mještane Općine Blato nego je i groteskno i neukusno.

Naime, nezavisni vijećnik Tonći Padovan poveo je raspravu o, ni manje ni više, nego protokolu, dizanju barjaka i fanfarama. On naime smatra da vladajući HDZ protokolom omalovažava načelnika Juricu Petkovića iz vlastitih redova pa mu je kao stao u obranu, a zapravo korijenje te rasprave pruža se na vrijeme dok je blatski načelnik bio Ante Šeparović, a predsjednik Vijeća HDZ-ov Želimir Bosnić, kada je uvedena praksa da se on stalno pojavljuje rame uz rame s načelnikom.

Kako Bosnić nije mogao shvatiti da je on zapravo tek prvi ćato općine, to ne može shvatiti ni nova predsjednica Općinskog vijeća Franciska Jurišić Bačić (HDZ) pa se ni po novoj odluci ona neće u protokolu odvajati od načelnika. No, u biti – koga briga! Blaćanima sigurno neće biti bolje ako zastave bude dizala Franciska Jurišić Bačić, možda i puhala u fanfare ili načelnik Jurica Petković ili netko od vijećnika ili netko koga se već odabere. Tema je uistinu toliko marginalna da se na to, na sjednici Općinskog vijeća na kojoj se moglo raspravljati i o pametnijim stvarima, nije trebala potrošiti ni sekunda više osim za protokolarno dizanje ruku za odluku o protokolu koji je bitan jedino onima koji u njemu sudjeluju.

No, umjesto toga u Blatu, gdje još samo nedostaje da se mjesto natkrije cirkuskim šatorom pa da klauni na vlasti i pajaci u oporbi dođu u potpunost na svoje, „pao” je od strane Tonćija Padovana čak i prijedlog da se na početku sjednica, uz intoniranje himne i odavanje počasti poginulim braniteljima, oda i počast preminulim Blaćanima između dvije sjednice.

Inače, teško je naći još neko predstavničko tijelo gradova, općina i županija koje uopće počinje intoniranjem himne i odavanjem počasti poginulim braniteljima baš prije svake radne sjednice, ne svečane, ne prigodne, nego svake radne, a nakon čega slijedi red laganja pa red petljanja pa red izrugivanja jednih s drugima tako da i himna i minuta šutnje u takvoj atmosferi dođu više kao uvreda nego kao odavanje počasti domovini i poginulima. Neukusno, uistinu.

Takav skup. što zločestih ljudi koji za dobrobit mjesta ne mogu prijeći preko privatnih sukoba već ih prenose u vijećnicu, kako u ovom, tako i u prošlom sazivu, što neznalica, gotovo odreda niškorisnih vijećnika, impotentne oporbe, Blaćani svakako ne zaslužuju, a ne bi ih poželjeli ni crnom neprijatelju.

Općinsko vijeće Općine Vela Luka usvojilo je Pravilnik o ostvarivanju prava na novčanu pomoć za novorođeno, udomljeno ili posvojeno dijete. Vijećnici su pozdravili donošenje Pravilnika kojim se pravo na novčanu pomoć proširilo na obitelji koje su posvojile ili udomile dijete, no tijekom rasprave stavljen je naglasak na demografiju.

Istaknuvši kako ga obrazloženje odluke vraća u 2011. u dane kad je radio u Općini i Branka Jokovića, koji je stvarao prvi pravilnik za vrijeme tadašnje HDZ-ove vlasti, vijećnik Tonko Barčot (SDP) pohvalio je odluku.

- Naročito mi je važna kategorija za posvojenu i udomljenu djecu. Čini mi se da je našem društvu iznimno potrebno širenje i jačanje solidarnosti pa zašto ne bi i lokalna zajednica kroz ovaj pravilnik dala jedan obol u tom procesu. – kazao je Barčot.

Postavio je pitanje koliko je mjera demografska, dodavši kako je ona više socijalna i koliko je ta mjera od 2011. doprinijela demografskim pomacima.

- Znamo kakvi su demografski rezultati, znamo i kakvi su bili prošle godine – nisu dobri. Demografija je jedan složen fenomen, bolje rečeno problematika i depopulacija s kojom se suočavamo, ne samo mi nego čitava Europa. Znatno smo povećali naknade, koje su među najvećima u Hrvatskoj i ako se jedno dijete više rodi zbog ovog pravilnika i naknada to će značiti uspjeh tog pravilnika, ali nama i Općini ostaje razmišljati o meritumu stvari, a to je kako se zaista uhvatiti u koštac s demografskim rezultatima. Bilo bi dobro da doprinos Općine bude takav da mladim ljudima, koji ovdje žive, što više olakšamo život, stambeno pitanje. A što se tiče ovog pravilnika, samo jedno dijete više i on će imati smisla. – rekao je Barčot.

Kako je demografija njegova specijalnost, vijećnik Dino Žuvela (HDZ) istaknuo je zadovoljstvo što su se i SDP-ovi vijećnici počeli baviti tom iznimno važnom temom. Kazao je kako će HDZ – HSLS podržati proširenje mjera te je ponovo upozorio na loš demografski trend u Općini.

- Ovo je mikro mjera, više predstavlja simboliku, ne mislim da ćemo s ovom odlukom nešto specijalno uspjeti riješiti, ali ako jedno dite, na račun ove odluke, dobijemo više u Luci, bit ćemo zadovoljni. - rekao je Žuvela, koji smatra da se još toga može učiniti.

- Važno je i da izjednačimo pomoći za obitelji s novorođenom djecom i za obitelji s posvojenom i udomljenom djecom. Morali bi raditi i godinama izostaje stambena politika. Općina nema nikakvu specijalnu mjeru ili politiku za stambeno zbrinjavanje mladih. Dakle, stambena politika posao, egzistencija, to su oni ključne stvari na kojima bismo morali raditi, a ne radimo. Godinama kočimo razvoj kroz Prostorni plan jer ga ne donosimo. – rekao je Žuvela, kojemu je načelnica uzvratila kako nije točno da Općina ne radi ništa po pitanju stambenog zbrinjavanja.

- Prije par godina smo od HPN-a dobili obavijest da provedemo interes kod obitelji zainteresirane za takve stanove i javile su se samo dvije osobe. Dakle, to je bila financijski neisplativa priča. - kazala je Gugić, istaknuvši koje korake svaka jedinica lokalne samouprave mora napraviti po pitanju stambene politike.

- Svaka jedinica lokalne samouprave mora izraditi lokalne programe stanovanja kojima će popisati sociodemografsku analizu stanovanja, nekretnine u vlasništvu države, općine, dugoročnog i kratkoročnog najma, prazne stambene jedinice, ciljeve i financijske potrebe. Ako općina nema takvih kapaciteta, ostavlja se mogućnost da Županija izradi program za više JLS-ova, a konačni program donosite vi, vijećnici, tako da će svakako biti prilike da o tim stvarima razgovaramo. – rekla je Gugić.

Kad su u pitanju mjere, posebno je pohvalila Grad Split.

- Bilo mi je izuzetno drago pročitati članke u kojima se posebno pohvaljuje Grad Split, koji je na javno savjetovanje uputio odluku o socijalnoj skrbi kojom uvodi značajne promjene u korist udomitelja i posvojitelja. Izuzetno sam zadovoljna da i mi donosimo slične mjere unatoč našim malim kapacitetima. – kazala je Gugić.

No, Žuvela se nije složio s načelnicom po pitanju stanogradnje.

- Ne znam, načelnice, gdje ste vi proveli ispitivanje tega interesa, možda na Kruševu ili u kojoj baštini gdje ni čejadi. Gradi se momentalno jedna zgrada u Luci i prema mojim informacijama već je rasprodana. Kupci su pretežito mlade luške familije koje se nisu mogle skućiti, ponajviše zbog Prostornog plana koji je vrlo restriktivan po pitanju gradnje novih kuća. Postoji masu tereni koji spada u neuređeno neizgrađeno građevinsko područje, dakle, ljudi imaju građevinske terene, ali na njima 15 godina ne mogu graditi, iako imaju potrebnu komunalnu infrastrukturu i zbog Prostornog plana, koji je toliko restriktivan, glede rekonstrukcija postojećih obiteljskih kuća, da ne mogu nadograditi kuće i tako se skućiti. – rekao je Žuvela.

- Ne priliči vam podcjenjivanje i vrijeđanje općinskih službenika koji su tu proceduru proveli. Dovoljno sam ozbiljna i da ne bi iznosila za govornicom podatke koje nisu točne, ne priliči vam takvo podcjenjivanje. – uzvratila je Žuveli načelnica Gugić.

Prema Praviniku kojega je usvojilo luško Općinsko vijeće, pravo na novčanu pomoć može se ostvariti za novorođeno, posvojeno ili udomljeno dijete te dijete pod skrbništvom, mrtvorođeno dijete ili dijete umrlo neposredno nakon poroda.

Novčana pomoć može biti jednokratna ili stalna mjesečna na razdoblje od pet godina.

Općina Vela Luka dugi niz godina provodi mjeru novčane potpore obiteljima za novorođeno dijete. Demografska kretanja na području Općine Vela Luka, kao i na razini Republike Hrvatske, i dalje su obilježena smanjenjem broja djece te negativnim prirodnim prirastom, što predstavlja jedan od ključnih izazova za održivi razvoj lokalne zajednice. U tom kontekstu Općina Vela Luka nastoji zadržati i unaprijediti postojeće mjere, usmjerene na potporu obiteljima i poboljšanje kvalitete života svojih stanovnika.

Župski vijećnici podržali su i izglasali suglasnost načelniku Marku Miloslaviću za sklapanje predugovora za kupovinu zgrade „ex Mercatora” u Srebrenom. Općina Župa dubrovačka tu zgradu, koja će dobiti društvenu, odnosno javnu namjenu nakon kupovine platit će 4,74 milijuna eura. Vijećnici HDZ-a prilikom glasanja bili su suzdržani. HDZ-ova vijećnica, ujedno i predsjednica župskog HDZ-a Nikolina Duper kazala je kako oni jesu za kupnju zgrade, ali da bi bilo dobro da je već učinjen detaljni plan prenamjene.

Uglavnom, načelnik Marko Miloslavić nakon ove odluke kazao je kako „ovo nije samo pitanje nekretnine, nego pitanje smjera u kojem želimo voditi Župu dubrovačku u godinama koje dolaze”.

Riječ je o objektu s pripadajućim zemljištem ukupne površine 3.143 kvadratnih metara, s oko 1.349 kvdarta prodajnog prostora te boćarskom dvoranom od 682 kvadrata koja će, naglasio je načelnik Marko Miloslavić nakon pitanja HDZ-ova vijećnika Mirana Miloslavića što će biti s boćarima, tu i ostati do izgradnje nove.

- Financijski gledano, Općina je postupila razborito. Naručena je procjena tržišne vrijednosti od sudskog vještaka, a ugovorena cijena od 4.730.000 eura usklađena je s procjenom. Općina, dakle, ne kupuje iznad tržišne vrijednosti, nego u okviru objektivno utvrđenog standarda. Objekt ima i realan prihodovni potencijal, što znači da ova odluka nije samo rashod, nego može biti financijski održivo ulaganje. – navodi nakon sjednice načelnik Marko Miloslavić dodajući kako je postignuta cijena znatno niža od one koju je početno tražila tvrtka FNG PROPERTY HR, a iznos je bio 5,6 milijuna eura.

- No, najvažniji dio ove odluke nije u brojkama, nego u javnom interesu. Župi već godinama nedostaje adekvatan prostor za kulturna i društvena događanja. Programi se organiziraju prigodno i često u neadekvatnim uvjetima. Treba nam prostor koji živi tijekom cijele godine – za izložbe, predavanja, radionice, koncerte, susrete udruga, programe za djecu i mlade, ali i sadržaje za starije generacije. Ovaj objekt otvara mogućnost stvaranja kulturnog i društvenog centra Župe dubrovačke. Posebnu težinu ovoj odluci daje činjenica da KUD „Marko Marojica“ više od četrdeset godina čeka vlastite prostorije. Ljudi koji čuvaju tradiciju, pjesmu i ples naše Župe zaslužuju trajni dom za svoj rad. Ova kupnja pruža realnu priliku da se to pitanje napokon riješi i da se kulturni identitet Župe dodatno osnaži. – naveo je župski načelnik.

Dodao je da su u Župi dubrovačkoj istodobno suočavaju s ograničenim kapacitetima vrtića.

- Iako ova kupnja nije zamjena za planirane projekt izgradnje novog vrtića, otvara mogućnost da se dio prostora prilagodi i za tu potrebu. Time objekt postaje višenamjenski javni resurs, a ne samo komercijalna nekretnina. Kupnjom ovog objekta Općina preuzima kontrolu nad strateški važnom lokacijom u središtu Srebrenog. Umjesto privremenih rješenja i ovisnosti o zakupima, dobivamo mogućnost trajnog planiranja i upravljanja u skladu s javnim interesom. Naravno, slijedi izrada jasnog plana upravljanja i fazne prenamjene dijela prostora, ali upravo to razlikuje improvizaciju od strateškog vođenja. Ovo je prilika da Župa dobije prostor koji će biti središte društvenog i kulturnog života tijekom cijele godine. Ako ovu priliku iskoristimo promišljeno i odgovorno, ona može označiti početak nove faze razvoja – faze u kojoj ne reagiramo samo na potrebe, nego stvaramo uvjete za budućnost. Ne kupujemo samo zgradu; kupujemo priliku da izgradimo jaču, povezaniju i ponosniju zajednicu. – zaključio je načelnik Općine Župa dubrovačka Marko Miloslavić.