Prikazujem sadržaj po oznakama: nikola duper

Donedavni vijećnik u Županijskoj skupštini Nikola Duper, koji je inače stanovnik Župe dubrovačke, kazao je kako je za brzu cestu do zračne luke Dubrovnik, ali ne pod svaku cijenu. Cesta kako je sada planirana, kazao je, uništit će krajolik i Župe i Rijeke dubrovačke. Iznio je i mišljenje zašto Studija nije razmatrala dva cestovna rješenja što je zapravo i trebala.

- Cesta će uništiti krajolik, izvore vode, kulturna dobra, zaštićene. Studija je morala razmatrati dvije varijante. Zašto to u ovom slučaju nije učinjeno? - pitao je Duper na javnom izlaganju Studije utjecaja na okoliš i sam dao odgovor.

- Dva su razloga. Ide na još jedan most koji će uništiti vizure zaštićenog prirodnog dobra još od 1965. Dakle, da struka ne sruši most Dubrovnik i ponovo ga stručno sagradi i stručno prizna da su ga prije malo više od 20 godina stručno potkapacitirali. - rekao je Duper.

- Drugi je razlog da bi kompleks Kupari dobio direktnu vezu s brzom cestom, a najveća i nepopravljiva posljedica za Župu je trasa ispod Postranja koja uništava jedinu zelenu oazu za poljoprivredu i OPG-ove. Trasa brze ceste prolazi besramno u blizini kuća. Umjesto da napravite tunel vi nasipom ulazite ljudima u dnevne boravke. - kazao je Duper, istaknuvši kako je rješenje postojeći most preko Rijeke dubrovačke.

- Rješenje je postojeći most preko Rijeke dubrovačke. Ako su dvije trake dovoljne za Pelješki most, bit će i za brzu cestu. Treba raditi tunele. S njima barem imamo iskustva pa nećemo morati zvati Grke i Kineze da nam rade ceste. - rekao je Duper te postavio pitanje županu Nikoli Dobroslaviću.

- Župane, nije mi jasno kakvo sjećanje na sebe i političko djelovanje ostavljate, da ste radili suprotno volji naroda, da je vaša samovolja bila bezobraznija od komunista. Za komunizma se više pitalo narod nego u tzv. demokratskoj Hrvatskoj. S Lučinim razdoljem ste upropastili Primorje, a sad dolazite po Rijeku i Župu dubrovačku. Ostavite se naše đedovine i naše budućnosti. Treba li vam se dogoditi da vam ljudi stanu ispred bagera? - pitao je Duper.

Objavljeno u S JUGA

Odgovarajući na vijećničko pitanje, župan Nikola Dobroslavić kazao je kako su odbačene kaznene prijave koje su protiv njega podnijeli vijećnici Srđ je grad i Možemo te Nove ljevice Marko Giljača, Nikola Duper i Igra Šain Kovačević. Istaknuo je kako su te kaznene prijave, podnesene DORH-u, bile oružje kojim su navedeni vijećnici pokušali skupiti poene. Naime, uz župana Dobroslavića, vijećnici su prijavili i ravnatelja ŽUC-a Iva Kaštelana za kazneno djelo krivotvorenja službene isprave, a zbog ceste Korčula – Račišće.

- Te dvije inicijative su neslavno propale i žalosti da ljudi koji su bili kandidati za župana, za zamjenika i žele obnašati visoke funkcije, nisu znali i ne znaju što je osnova za kaznenu prijavu, a što nije. Nakon što su te kaznene prijave odbačene, ne znam jesu li vijećnici o tome obavijestili javnost i ispričali se. Odbačene su jer su bile besmislene. - istaknuo je Dobroslavić i dodao.

- Radi se o vijećnicima Šain Kovačević, Marku Giljači i Nikoli Duperu koji su me kazneno prijavili. Inače, to mi je u ovih 14 godina jedina kaznena prijava i unaprijed je bila osuđena na propast. Inače, svatko može podnijeti kaznenu prijavu, ali ozbiljni ljudi bi morali znati ima li ili nema osnove za sumnju za kaznenu odgovornost. - kazao je Dobroslavić, dodavši kako su u Korčuli „gotovo svi za izgradnju ceste Korčula – Račišće, dok 15-tak građana, koji su protiv, sve čine da do tog projekta ne dođe”.

Objavljeno u S JUGA

Na sjednici Županijske skupštine Dubrovačko – neretvanske županije u utorak za novog vijećnika prisegnut će Stijepo Radić (Zaokret). Radić, naime u Skupštinu ulazi nakon Nikole Dupera (SJG) temeljem koalicijskom sporazuma o zamjenama vijećnika.

Stijepo Radić, 44 – godišnjak koji dolazi iz Kućišta iz Općine Orebić, za sebe ukratko kaže kako je ponosni otac troje djece, zaposlen u privatnoj tvrtki kao telekomunikacijski tehničar, a vremena nađe i za pčele.

- U slobodno vrijeme se bavim pčelarstvom. Aktivni sam vatrogasac već 25 godina u matičnom društvu DVD Orebić. Nositelj sam vlastitog OPG-a s kojim sam na međunarodnim natjecanjima postigao brojna priznanja za pčelinje proizvode te sam nositelj oznaka Med hrvatskih pčelinjaka i Hrvatski otočni proizvod. Vodim i dugogodišnji obiteljski obrt u turizmu. - kazao je.

- Inicijator sam i osnivač više udruga civilnog društva koje djeluju na području Općine Orebić, a jedan sam od inicijatora osnivanja nezavisne liste za izbore za mjesne odbore i naša lista već pet godina vodi Mjesni odbor Kućište, u kojemu volontiram. Kroz rad u Mjesnom odboru javila se želja za izlazak na izbore za Vijeće Općine Orebić u kojemu imamo tri vijećnika. Također sam jedan od inicijatora i osnivača stranke Zaokret, u kojoj smo okupili ljude raznih profesija, većinom mlade, željne promjena. Na koalicijskoj listi stranaka Srđ je grad – Nova ljevica – Možemo – Zaokret bio sam četvrti kandidat na listi za Županijsku skupštinu. - kazao je Stijepo Radić koji će u utorak na sjednici Skupštine izreći vijećničku prisegu.

Objavljeno u S JUGA

Prije nego je svoj mandat u Županijskoj skupštini stavio u mirovanje, vijećnik Nikola Duper (SJG) upozorio je ne odlagalište građevinskog materijala kod kamenoloma u Župi dubrovačkoj. Duper naime, opravdano, ne može vjerovati da niti građevinska inspekcija, a niti Općina Župa dubrovačka već godinama ne mogu stati u kraj toj praksi.

- Dio Župe kod kamenoloma na Dupcu je inače naš izlog jer svi turisti koji tuda prolaze vide taj kamenolom i to ilegalno odlagalište građevinskog otpada ispod njega. Ako je taj kamenolom potreban, s njime se možemo pomiriti, ali imamo ispod njega nasip, legalan ili nelegalan, on nije potreba. Taj nasip je ilegalan i zna se tko ga koristi. Živimo od turizma, a takvim deponijima radimo od sebe ruglo. - rekao je Duper.

zupa odlagaliste 230323 tekst

I dok se Duper pita zar je moguće da inspekcije ne mogu zatvoriti to odlagalište građevinskog otpada, župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić istaknuo je kako su po tom pitanju već kontaktirali Općinu Župa dubrovačka.

- Slažem se kako nije primjereno da se taj otpad nalazi uz cestu i po tom smo pitanju kontaktirali Općinu Župa dubrovačka i oni su nas uvjeravali da znaju za problem i pokušavaju ga riješiti. - istaknuo je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić.

Objavljeno u S JUGA

Kad su stanovnici Komolca proteklog tjedna za naš portal istaknuli protivljene rješenju prema kojem bi trasa brze ceste prema Zračnoj luci, odnosno Crnoj Gori, prolazila obroncima brda Rijeke dubrovačke, jasno su prebacili lopticu u dvorište svojih susjeda. Naime, istaknuli su kako ih zanima što o trasi brze ceste misle i stanovnici Župe dubrovačke, općine kojom će također proći brza cesta.

Stav dijela Župljana možda je najbolje na posljednoj sjednici Županijske skupštine definirao Nikola Duper (Srđ je Grad).

Prije negoli je svoj mandat u Skupštini stavio u mirovanje, Župljanin Nikola Duper, baš kao i stanovnici Komolca, istaknuo je kako će trasa brze ceste negativno utjecati na okoliš Župe dubrovačke, Šumeta i Komolca. Vladajućem HDZ-u poručio je da one koji o toj cesti ne misle jednako kao i oni, ne označavaju kao neprijatelje.

- Svako nastojanje da se taj projekt učini manje štetnim za okoliš odmah proglašavate protivljenjem. Nitko nije protiv projekta, ja sam se rodio na toj magistrali. Još je zapravo nije ni bilo jer sam se rodio dvije godine prije njezine izgradnje. Odrastao sam u toj traumi kamiona i auta koji mi prolaze ispred kuće i naravno da svi mi želimo zaobilanicu, ali zašto se ona mora raditi tako da se Župi dubrovačkoj zada još jedna rana uza sve one sa zapada. Zašto se to mora napraviti. - pitao je Duper, dodavši kako postoje i druga rešenja.

- Jesmo li ikada čuli za tunele? Mi u Župi živimo od turizma. Nemojmo se zavaravati, mi tamo nemamo proizvodne djelatnosti, prodajemo stranu robu u onoj tamo trgovačkoj zoni i to nam je jedina aktivnost uz turizam. Što mi to drugo radimo? Ništa ne proizvodimo, živimo sam od te ljepote, zraka i mora što nam je Bog dao i zašto to uništiti. - kazao je Duper.

Istaknuo je kako se i struka, odnosno inženjeri o brzoj cesti očitovala negativno.

- Kad je bila javna rasprava u Župi u Sheratonu, bio sam tamo i nekoliko inženjera, ljudi iz struke, govorili su izuzetno kritično o brzoj cesti. Jedan je čak rekao da je to projekt kojega će naši unuci jednoga dana rušiti ako se ostvari kako je zamišljen. - rekao je Duper, naglasivši kako su sva rješenja za trasu kroz Župu jednako loša.

- Imali ste tri varijante, jednu goru od druge, a izabrali ste najgoru – prolazak brze ceste ispod Postranja. Uništavate prekrasnu lijepu zelenu zonu koju bi trebalo valorizirati, iskoristiti je. - kazao je Duper na Županijskoj skupštini obraćajući se valdajućima iz HDZ-ove koalicije.

Kad je u pitanju trasa brze ceste, Duper je HDZ-ovcima rekao da su isključivi te ih poučio demokraciji.

- Problem je što vi i vaši jednostavno ne želite razgovarati. Tumačite mandat koji ste dobili na izborima kao jednu vrstu male diktature gdje je manjina potpuno onemogućena u djelovanju. U istinskim demokracijama to nije tako i svi su kvalitetni ljudi uključeni s aktivnostima i idejama koje se ravnopravno koriste za boljitak šire zajednice. Vi jeste dobili mandat da vodite, ali niste dobili mandat da one koje su u manjini ne želite čuti. - rekao je Duper.

Kad je u pitanju trasa brze ceste kroz Rijeku dubrovačku i Župu dubrovačku, stav župana Nikole Dobroslavića je jasan. On, naime ističe kako treba vjerovati struci.

- Trasu u Župi odredila je struka, a složila se jedinica lokalne samouprave. Ima tunela, ne znam ih napamet, ali naravno da ih ima. Ne mislim da je to loše rješenje. Mislim da je dobro jer dugo se na njemu radilo. Ne mogu ga previše ocjenjivati jer nisam stručan, ali moramo vjerovati struci. U raspravama su svi pozvani sudjelovati i svi sudjeluju, ali moramo biti svjesni što je demokracija. Ne može svatko u svakom trenutku za svaku stvar tražiti da ima mjerodavnu riječ. Postoji procedura. Kad se bude raspravljalo o studiji svi će biti pozvani u tom trenutku dati svoje mišljenje. Za ovu cestu će biti Studija utjecaja na okoliš pa će se pitati i građane i udruge i svakoga, ali moramo vjerovati struci. - stava je župan Dobroslavić.

Istaknuvši kako je kod nas shvaćanje demokracije vrlo zanimljivo, vijećnik Duper osvrnuo se na raspravu o brzoj cesti koja je održana u Sheratonu.

- Kad je bila javna rasprava svima je bilo jasno da se taj projekt u Župi nikome ne sviđa. Kongresna dvorana bila je krcata Župljana i nitko ni jedne lijepe riječi o toj cesti nije rekao, niti jedne, a dvoje inženjera iz struke su se izrazila izuzetno negativno oko tog projekta. Što je onda po vama demokracija, da Nardelli kaže „bit će tako kako smo rekli”, to je demokracija? Nije to demokracija jer svugdje na Zapadu kad narod nije zadovoljan s odlukama izvršne vlasti, tada se ta vlast barem konzultira i pokuša riješiti problem, kod nas su shvaćanja demokracije vrlo vrlo upitna. - zaključio je Nikola Duper.

Objavljeno u S JUGA

Već se desetljećima pitamo što nam se to događa. Barem neki od nas. Anestezija mozga floskulom „imamo Hrvatsku” već duže vrijeme ne djeluje pa su i izljevi nezadovoljstva, a ponekad i bijesa, sve češći i snažniji.

Piše gost komentator: Nikola Duper (vijećnik Skupštine dubrovačko – neretvanske, Srđ je Grad)

Oni koji su dio života žrtvovali da bi živjeli u normalnoj demokratskoj zemlji, gdje institucije sustava osiguravaju socijalnu pravednost i građansku jednakost, osjećaju se prevarenima. Starija populacija sve češće radi usporedbe s Jugoslavijom, a „omiljenost” današnjih vodećih političara uspijeva rehabilitirati Tita i kod onih koji su ga donedavno prezirali. Mlađi su puno pragmatičniji pa jednostavno promijene životnu sredinu dok popisi stanovništva svjedoče dramatičnu stvarnost koja je, i bez loše politike, dovoljno zabrinjavajuća.

Što nam se događa?

Od 1990. naovamo učvrstila se jedna pogubna konstanta u hrvatskom političko-društvenom životu. Naime, nije poželjno javno iznositi vlastite ideje, naročito ako su te ideje u suprotnosti sa stavovima vladajuće stranke (bilo koje orijentacije). Tko je kritičan i neovisan uglavnom snosi posljedice, ponekad on/ona osobno, a ponekad i članovi njegove/njezine obitelji. Ta je spoznaja dovela do prihvaćanja činjenice da je najbolje šutati i baviti se svojim poslovima.

Povijesno nasljeđe, koje nije nikada vodilo prema razvoju pluralističkog demokratskoga ustroja, samo je pripomoglo da jedna ogromna većina građana samo fatalistički prihvati status quo: „ne bodi se s rogatim”, „tko jači taj tlači”, „ne zamjeraj se, može ti trebati”, „mene politika ne zanima” itd.

U konačnici to je stvorilo dva velika problema:
- na individualnoj razini, među građanima vlada strah, nesigurnost, nepovjerenje u institucije koje bi, u teoriji, trebale biti na službi cjelokupnoj zajednici, i osjećaj besperspektivnosti. Mlađi se ljudi, upravo iz tog razloga, a ne zbog malih plaća, masovno iseljavaju.

- u društvu, pogotovo u profesionalnoj politici, profilirali su se karijeristi, osobe koje nemaju kritičan stav prema društvenim pojavama i procesima, budući da se penju na hijerarhijskoj ljestvici sudjelujući u istim procesima koje bi trebali mijenjati. Tako je došlo do potpunog urušavanja kvalitete politike te mogućnosti i najmanjeg društvenog napretka.

Na razini cjelokupnog društva dogodila se jasna polarizacija između s jedne strane onih koji će poslušno saviti kralježnicu i bez prigovora izvršavati naredbe nadređenih u društvenom i političkom životu i, s druge strane, onih malobrojnih koji će po svaku cijenu ipak pokušati zadržati slobodu misli, riječi i društvenog djelovanja. Budući da su potonji u ogromnoj manjini, većina će ih sustavno obilježavati kao čudake, neprilagođene, buntovnike bez razloga i sl., ponajviše iz potrebe stvaranja alibija vlastitog političko društvenog kukavičluka.

Mislim da svakim danom postaje sve hitnije javno djelovati na način da se aktivira svijest o značaju slobode riječi. Samo tako možemo očekivati pozitivan razvoj politike kroz uključivanje većeg broja ljudi. Ne postoji alternativni mehanizam kako osloboditi bolju budućnost iz zatočeništva nasilnog, servilnog, korumpiranog i diletantskog politikantstva.

Nema više klasičnih i eksplicitnih političkih progona, ali se zato djeluje na tuđe živote i sudbine. S jedne strane, građani koji nisu „podobni”, odnosno oni bez partijske knjižice, teško će se zaposliti. S druge, ako treba, „našima“ će se izmisliti ili srediti „posao” i time regrutirati još jednog vjernog „vojnika” i „zadužiti“ čitava obitelj za sljedeće izbore. Zahvalni „vojnici partije“, uz već čuveno pokojno glasačko tijelo, čine možda nepremostivu barijeru stvarnoj demokraciji i uistinu slobodnim izborima.

Nasilje bilo koje vrste pa tako i ono političko i institucionalno, nije nikada donijelo ništa dobro ni žrtvama nasilja ni nasilnicima. Gomilajući bijes se ne može artikulirati kroz legitimnu političku aktivnost ili javno iskazano nezadovoljstvo. Politički angažman na „pogrešnoj“ strani i sloboda riječi su luksuz koji si baš svatko ne može priuštiti. Koliko su solidne stijenke te komore pod sve većim pritiskom nezadovoljstva, nitko ne zna. Ostaje nam samo nada da će normalizacija tlaka doći isključivo kroz političke procese.

Objavljeno u GLOBAL

Vijećnici Županijske skupštine Dubrovačko - neretvanske županije koji su nedavno sa županom Nikolom Dobroslavićem bili u radnom posjetu centru za gospodarenje otpadom u Ljubljani, imali su pitanja za župana na sjednici županijske skupštine. Naime, centar za gospodarenje otpadom koji će se graditi u Lučinu razdolju trebao bi pri obradi otpada primjenjivati istu tehnologiju kao i ljubljanski centar. No razlika između ljubljanskog i županijskog centra je u tome što je većina otpada koji stiže u ljubljanski centar unaprijed razvrstana dok po pitanju razvrstavanja otpada u Dubrovačko – neretvanskoj županiji nije učinjeno puno.

Vijećnik stranke Srđ je Grad Nikola Duper za to krivi gradonačelnike i načelnike. Župan mu je odgovorio da neobrađeni otpad neće moći ući u centar.

- Kad ćete pozvati načelnike i gradonačelnike na koordinacijski sastanak i upozoriti ih na rokove i direktive koje su odavno istekle, kad ćemo i mi početi efikasno odvajati otpad da bi centar za gospodarenje otpadom imao smisla? - pitao je župana vijećnik Duper.

- Imamo jedinice lokalne samouprave koje razdvajaju nula posto otpada, a načelnici niti nemaju plan o razdvajanju i neprihvatljivo je mahati primjerom Ljubljane kao smokvinim listom. Mi se još mučimo da načelnike natjeramo da počnu razdvajati otpad. - rekao je Duper.

- Mi smo najmanje dva puta imali sastanke s načelnicima i upozorili ih na važnost razdvajanja otpada i nadam se da će oni vrlo brzo i konkretno poboljšati svoju efikasnost. Imamo onih koji malo odvajaju, ali iste te općine donose politikantske zaključke o gospodarenju otpadom. Razdvajanje otpada je itekako nužno i veći dio otpada će se morati razdvajati da bi uopće mogao ući u centar. - rekao je Dobroslavić.

- Prema Studiji izvodljivosti 40 posto ukupnog otpada neće se primati u CGO. Vjerovali to neki li ne, tako će biti. Mi ćemo se striktno držati postupka o postotku razdvojenog otpada. Centar ima svoju tehnologiju i mi ne gradimo odlagalište otpada već tvornicu za njegovu daljnju obradu. - rekao je Dobroslavić.

Objavljeno u S JUGA