Prikazujem sadržaj po oznakama: nikola dobroslavić

Župan Nikola Dobroslavić sa suradnicima primio je u palači Ranjina dobitnike priznanja „Suncokret ruralnog turizma” iz Dubrovačko -neretvanske županije.

Suncokret ruralnog turizma Hrvatske je godišnje priznanje koje se dodjeljuje najboljim turističkim gospodarstvima u ruralnim područjima Hrvatske. Nagrada promovira održivi turizam i potiče poduzetništvo u ruralnim područjima. Kriteriji za dodjelu nagrade uključuju kvalitetu smještaja, ponudu aktivnosti i sadržaja, gastronomsku ponudu te održivost i doprinos lokalnoj zajednici.

U kategoriji Tradicijska (ruralna) gastronomija srebrene povelje osvojili su OPG Pašeta iz Trstenoga te OPG Pave Zvrko iz Drvenika u Konavlima.

OPG Tasovac iz Žrnova dobitnik je posebnog priznanja za očuvanje autohtonih sorti vinove loze i tradicionalne korčulanske arhitektureu kategoriji Vinski turizam.

Župan Nikola Dobroslavić čestitao je svim nagrađenima te istaknuo kako Dubrovačko - neretvanska županija cijeni njihov uloženi trud i rad.

- Mi zaista imamo turizam na jednoj zavidnoj razini, no, pred nama je i zadatak razvoja selektivnih oblika i novih turističkih ponuda i zaista je veliki potencijal segment ruralnog turizma. Zahvaljujem svima vama na upornosti i svemu uloženom i ponosan sam na činjenicu da naša županija svake godine bilježi nagrade i niže uspjehe na ovom polju. - zaključio je župan Dobroslavić.

JP

Osnovna škola u Korčuli u lošem je stanju pa bi zgradu trebalo rekonstruirati. No, da bi se projekt prijavio na EU fondove prethodno treba riješiti imovinsko - pravne odnose. Upravo su neriješeni imovinsko - pravni odnosi, istaknuo je župan Nikola Dobroslavić, prepreka uređenju brojnih zgrada pa tako i školskih.

- Imovinsko - pravni problemi su najčešća prepreka našim ustanovama prilikom prijava projekata na EU fondove i doista i s brojnim školama imamo takvih problema. Ipak, za neke projekte ne može doći do izvlaštenja nego s vlasnikom treba postići dogovor. - kazao je Dobroslavić na nedavnoj sjednici Županijske skupštine.

Što se tiče samih škola, osim osnovne škole u Korčuli, koja ima spomenuti problem, istaknuo je druge projekte u školstvu koje Županija tek treba realizirati, a odnose se na izgradnju, rekonstrukciju ili sanaciju školskih zgrada.

- Projekt nadogradnje Srednje škole u Korčuli je spreman kao i projekti škola u Cavtatu i u Župi dubrovačkoj. - rekao je i osvrnuo se na projekte u dolini Neretve.

- Imamo tri škole u Neretvi koje trebaju određene intervenciji. Imamo projekt za novi centar u Pločama te za dvije škole i dvoranu u Metkoviću i očekujemo i vjerujemo da će proći na natječaju resornog Ministarstva. Važno je da ti projekti ispune uvjete financiranja te da u svim školama uvedemo jednosmjensku nastavu, što nam je i cilj. - rekao je župan dubrovačko - neretvanski Nikola Dobroslavić.

Župan Nikola Dobroslavić danas je u Palači Ranjina s načelnicima općina Orebić i Konavle, Tomislavom Ančićem i Božom Lasićem, potpisao Ugovore o uređenju međusobnih prava i obveza za potrebe projekata sufinanciranih u okviru Javnog poziva za neposredno sufinanciranje provedbe mjera prilagodbe klimatskim promjenama iz nacionalnih i lokalnih planskih i strateških dokumenata. Radi se, naime, o dva projekta u spomenutim općinama za koje je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odobrio sredstva Dubrovačko - neretvanskoj županiji, kao nositelju projekta, a odnose se na radove, opremu i usluge za provedbu mjera prilagodbe klimatskim promjenama.

Dubrovačko - neretvanska županija na ovaj je Javni poziv podnijela dvije prijave koje se odnose na tri projekta: uređenje edukativne pješačko - biciklističke staze u Orebiću, uređenje zelene površine oko Područne škole u Pridvorju te uređenje zelene površine na području bivše Stare bolnice u Dubrovniku. Ukupna osigurana sredstva su 627 tisuća eura, a Fond će sufinancirati 80 posto iznosa.

- Provođenjem ovih projekata doprinosimo izgradnji zelenije i klimatski neutralnije županije pa tako i Hrvatske. Želimo da nam okoliš bude uredan i unaprjeđen sadnjom novih biljaka, novih stabala, uređenjem površina… i u tom su smislu osmišljeni i ovi projekti. U Orebiću će biti uređene pješačke i biciklističke staze, u Konavlima park pored područne škole u Pridvorju, a Županija će u svom dijelu na prostoru bivše Stare bolnice urediti zelene površine. - kazao je župan Dobroslavić te dodao na kraju kako je ukupno trajanje projekta 30 mjeseci.

Načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić zahvalio je Županiji i Regionalnoj razvojnoj agenciji DUNEA na uspješnoj realizaciji prijave projekta, čega je rezultat današnje potpisivanje ugovora.

- To je projekt koji provodimo da bismo pratili europske trendove – što zelenije, a klimatski što povoljnije, imajući na umu da smo turistički privlačna destinacija. - kazao je Ančić te dodao kako je ovaj projekt još jedna potvrda kolika je uloga i potreba Županije, koja nosi takve projekte za jedinice lokalne samouprave.

- Radi se o sličnom projektu, samo mi uređujemo park u Pridvorju. - kazao je načelnik Konavala Božo Lasić te nastavio:

- Mi smo najveća općina u županiji, među najvećima u Hrvatskoj i nama je u interesu da disperzivno razvijamo sva mjesta, a i ovi projekti, koji se odnose na ekološko osvješćivanje, su jedan od načina. Imamo niz projekata koji se odnose na uređenje krajobraza, biciklističkih staza i sl., i ovaj je isto na tom tragu. - kazao je načelnik Lasić te zahvalio Županiji.

Ravnateljica JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Marijana Miljas Đuračić predstavila je detaljnije projekt koji se provodi u suradnji JU i Županije:

- Mi ćemo kroz ovaj projekt urediti javne površine na prostoru bivše Stare bolnice, jer se za tim ukazala potreba i ovo je izvanredna prilika. Na tom prostoru je danas puno invazivnih vrsta, koje treba ukloniti i propisno zbrinuti, a zatim je plan posaditi autohtone biljke i voćkarice, postaviti kućice za ptice i jedan manji hotel za kukce. - kazala je.

Dodala je i kako će površina biti uređena kao javni park koji će moći koristiti svi građani i posjetitelji, a ujedno će služiti i redovnim aktivnostima Javne ustanove koje se odnose na provođenje škole u prirodi.

JP

Istaknuvši kako se prema podacima iz 2022. svaki peti koncesijski ugovor odnosi na koncesije na pomorskom dobru, županijska vijećnica Fani Favro Bukvić (SDP) pitala je župana dubrovačko – neretvanskog Nikolu Dobroslavića ima li u Županiji koncesionara koji ne plaćaju koncesije za pomorsko dobro te koliki je taj dug.

- Dug na ime koncesijskih naknada na kraju godine iznosio je 126,3 milijuna kuna, od čega je dug naknada za korištenje pomorskog dobra 36,2 milijuna kuna (podaci na državnoj razini op.a.). - kazala je Favro Bukvić te dodala kako iz relevatnih podataka proizlazi kako mnoge jedinice lokalne samouprave uopće nisu motivirane naplatiti dugovanja za koncesije nad pomorskim dobrom.

- Neki se ne žele zamjerati ili pogoduju onome koji je stvorio dug. Iz ministarstva ističu da podaci ukazuju kako davatelji koncesija ne provode adekvatnu prisilnu naknadu ili raskid koncesije. - rekla je Favro Bukvić, pitavši župana kako Županija rješava dugovanja za koncesije nad pomorskim dobrom.

Istaknuvši kako Dubrovačko – neretvanska županija na hrvatskom dijelu Jadrana ubire najviše novca od pomorskog dobra te ima veliki broj koncesija, prije negoli je vijećnici Favro Bukvić odgovorio na pitanje, župan je i komentirao izmjene Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koje oporba smatra iznimno opasnima.

- Mi smo županija koja nijednu koncesiju nije zatvorila za javnost, sad se raspravlja o tome predviđa li novi Zakon zatvaranje koncesijskog područja, a novi zakon to ne predviđa. Mi smo inače takve mogućnosti odbijali i nijedna koncesija nije zatvorena za građane i javnost. - rekao je župan.

Kad je u pitanju naplata koncesija i dugovanja, Dobroslavić je istaknuo kako se one naplaćuju sukladno natječajnim uvjetima.

- Koncesije se ili moraju platiti ili će se raskinuti ugovor, tu nema trećega, Nitko još nije došao do toga da mu se raskine ugovor, a ako se dogodi da netko nakon opomena ne plaća, njemu će biti raskinut ugovor i raspisan natječaj za koncesiju. Nitko još nije došao do toga da mu treba raskinuti ugovor. - kazao je Dobroslavić pa se ponovo osvrnuo na izmjene Zakona o pomorskom dobru.

- Novi Zakon će donijeti neke pogodnosti za Županije. Predviđen je veći dio prihoda županijama, čemu se veselimo. Za koncesijska odobrenja će biti javni pozivi, otvoreni postupci koji će biti transparentiji nego dosad i dio prihoda će ići za Županije. - rekao je župan Nikola Dobroslavić.

Župan Nikola Dobroslavić potpisao je u utorak u Dubrovniku Ugovore o financijskoj potpori za programe sedam udruga civilnog društva s područja Dubrovačko - neretvanske županije za 2023. godinu.

Riječ je o programima „Pomoć u kući starijim osobama na području Dubrovačko - neretvanske županije”, „Dnevni boravak za djecu s cerebralnom paralizom „Skalin po skalin” te „Dnevni boravak za osobe s psihosocijalnim teškoćama”.

Potpisivanju ovih 55.877 eura vrijednih ugovora nazočili su i zamjenik župana Joško Cebalo, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, obitelj i branitelje Đurđica Popović te pročelnica Upravnog odjela za poslove Župana i Županijske skupštine Žaklina Marević.

JP

Uz blagdan svetoga Josipa i Dan Općine Vela Luka na svečanoj Sjednici Općinskog vijeća održanoj u subotu u Osnovnoj školi Vela Luka zaslužnim pojedincima dodijeljena su javna priznanja te su proglašeni i najbolji sportaši i sportašice za prošlu godinu. Priznanja su dodijelili načelnica Općine Vela Luka Katarina Gugić i predsjednik Općinskog vijeća Zoran Manestar.

Velolučanima su Dan općine došli čestitati brojni gosti među kojima i potpredsjednica Sabora Sabina Glasovac, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, župan Nikola Dobroslavić, načelnik susjednog Blata Ante Šeparović i drugi.

Javno priznanje za pojedinačno izvanredno postignuće u protekloj 2022. godini dodijeljeno je studentici Dori Maroš za osmišljavanje i uspjeh poduzetničkog projekta „Just H2O“.

Udruzi maslinara Vela Luka dodijeljeno je javno priznanje za kolektivno izvanredno postignuće u protekloj godini, odnosno za zaštitu lumblije na razini Europske unije.

Javno priznanje za dugogodišnje javno djelovanje pravnim osobama za najmanje 30 godina uzornog kontinuiranog djelovanja na području općine dodijeljeno je Klapi Ošjak za njihov dugogodišnji rad, izvanredna postignuća i promociju Vele Luke.

Javno priznanje za dugogodišnje javno djelovanje pojednicima za najmanje 40 godina uzornog kontinuiranog djelovanja na području općine dodijeljeno je Merici Cetinić za njezin volonterski rad u društvenom životu mjesta te Katarini Perčić za njezin čak sedamdesetogodišnji volonterski i humanitarni rad

Za najuspješnijeg sportaša izabran je vaterpolist Vid Borovina, najbolji igrač Vaterpolo kluba Vela Luka, koji je ujedno nastupao i za KPK Korčula i u juniorskoj i seniorskoj momčadi .

Kadetkinje Stolonteniskog kluba Lučica, Lara Matas, Rina Žuvela i Franka Dragojević najbolja su ženska ekipa. Prošle godine bile su ekipne prvakinje Dalmacije, a na Prvenstvu Hrvatske osvojile su šesto mjesto.

Najuspješnija mješovita sportska ekipa u 2022. je kadetska ekipa Vaterpolo kluba Vela Luka. Naime, prošle godine mješovita kadetska ekipa VK Vela Luka u sastavu dječaka i djevojčica rođenih 2007. i godina kasnije, drugi put zaredom postala je županijski prvak u svojoj kategoriji. U ovom uspjehu sudjelovalo je 40 djece pod vodstvom trenera Ante Berkovića.

dm

Centar za djecu s poteškoćama u razvoju, treći u Županiji, bit će otvoren u Korčuli. Projekt je to, kazao je župan Nikola Dobroslavić, kojega Županije podupire.

- O realizaciji trećeg centra za djecu s poteškoćama u razvoju razgovarali smo s gradonačelnicom Korčule i predstavnicima Udruge Kap u moru i Županija podržava inicijativu. - rekao je Dobroslavić.

Centar u Korčuli bio bi treći centar za djecu s poteškoćama u razvoju u Županiji.

- Zahvaljujući Udruzi Dva skalina, Centar u Dubrovniku odlično funkcionira. Drugi centar se gradi u Dnevnoj bolnici u Metkoviću i vrlo brzo će biti završen. Udruga Prijatelj skrbit će o potrebama naših malih sugrađana s poteškoćama koje se, srećom, mogu kvalitetno riješiti u ranoj dobi. - rekao je Dobroslavić dodavši kako centar u Korčuli ima zeleno svjetlo Županije.

- Podržavamo inicijativu Centra za djecu s poteškoćama u razvoju u Korčuli. Obvezali smo se da ćemo taj projekt i financijski poduprijeti i dogovoreno je da se izradi projekt. - rekao je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić.

Otkad je prošle godine pušten u rad, županijski vijećnik Pero Jerković (Most) ističe kako sustav GLOG u dolini Neretve nije dobar jer je, kazao je, u kanalima umjesto slatke - slana voda te ga poljoprivrednici ne koriste. Župan Nikola Dobroslavić ističe kako će se problem zaslanjena riješiti izgradnjom brane na Neretvi.

- Što se tiče salne vode, imat ćemo je u Neretvi dok ne realiziramo veliki projekt brane na Neretvi. Tad će uzvodno od brane biti akumulacija slatke vode i bit će zapriječen prodor morske vode. S Hrvatskim vodama moramo dogovoriti način kako puštati u kanale dovoljnu količinu slatke vode da ne dolazi do zaslanjenja preko dozvoljene granice. Pravo rješenje je veliki sustav za koji imamo građevinske dozvole i koji ćemo, nadam se, realizirati vrlo brzo sredstvima iz EU fondova. - rekao je župan.

No vijećnik Jerković ističe kako je problem u Hrvatskim vodama koje slatku vodu ne puštaju u kanale.

- Već tri godine imamo sušu u ožujku i travnju i prošle godine smo s Hrvatskim vodama pokušavali riješiti da puste tu nesretnu vodu. Moramo moljakati nekog voditelja u Hrvatskim vodama da pusti vodu koje za mjesec dana neće biti ako bude suša. Ako je u kanalima slana voda onda se njome ne mogu zalijevati ni kupusnjače ni jagode ni mandarine. - rekao je Jerković te naglasio da, kako je kazao, „200 milijuna kuna vrijedan projekt navodnjavanja GLOG nije u funkciji”.

- Hoće li baciti tih 200 milijuna kuna jer predugo je za čekati branu. Kad je možemo očekivati ako ima građevinsku dozvolu i koliko će ljudi odustati od poljoprivrede i otići iz doline Neretve dok se ona izgradi, umjesto da se problem odmah riješi, da se u Opuzenu ljudima reče da puste vodu u kanale. - rekao je Jerković.

Župan je istaknuo kako će problem riješiti, ali je i ispravio Jerkovića oko iznosa sredstava uloženih u projekt GLOG.

- Sustav GLOG funkcionira, a mi ćemo problem riješiti s Hrvatskim vodama. Inače GLOG nije koštao 200 nego 25 milijuna kuna. Kad kažete da je koštao 200 to može izgledati kao priličan skandal, da je u nešto uloženo 200 milijuna kuna, a da ne funkcionira. Dakle, uloženo je 25 milijuna kuna i sustav funkcionira. - rekao je župan Dobroslavić.

Sustav koji nije u punoj funkciji ne može funkcionirati, smatra Jerković.

- Za nešto što je 40 posto u funkciji ne možete reći da je u funkciji. Stalno se mora zvati jednog određenog čovjeka u Opuzen i tražiti da se kanali napune slatkom vodom. - kazao je Jerković.

Uz cestovno povezivanja za Dubrovačko – neretvansku županiju iznimno su važni infrastrukturni projekti na otocima, poput izgradnje luka, ali i boljeg povezivanja trajektnim i katamaranskim linijama. U Korčuli se tako gradi nova luka Polačište dok se u Veloj Luci radovi na izgradnji novog pomorsko - putničkog terminala privode kraju, no ništa manje, ističe župan Nikola Dobroslavić, nisu važni ni drugi projekti.

- Katamaranskom linijom smo Lastovo po prvi put povezali s Dubrovnikom kao središtem Županije. U Ublima smo došli do potpisivanja ugovora o izvođenju radova na izgradnji trajektnog pristaništa. U Uble sad pristaju dva plovila, trajekt i katamaran, a treba nam pravo trajektno pristanište da bi mogli održati sve linije za Lastovo, dvije prema Splitu i jednu prema Dubrovniku i zato idemo u projekt i vrlo skoro će biti potpisivanje ugovora za izvođača radova. - rekao je Dobroslavić te se osvrnuo na pomorsko – putnički terminal u Veloj Luci na kojem su radovi pri kraju.

- Pomorsko – putnički terminal u Veloj Luci je u završnoj fazi. Ostalo je još samo spajanje sustava na kanalizaciju i to se radi s Komunalnim društvom iz Vele luke jer je riječ o komunalnom sustavu naselja i Općine. Vrlo brzo se očekuje uporabna dozvola i otvaranje terminala. Inače, vrlo je važno da je angažmanom Županijske lučke uprave Vela Luka dobila novo pristanište, da se oslobađa središte mjesta od tog velikog prometa. Slijede daljnja ulaganja u marinu za što je uvjet bio izmještanje trajektnog pristaništa. Terminal je projekt na koji smo veoma ponosni. - rekao je Dobroslavić.

Naveo je kako će i ostali projekti, poput nove luke Polačište u Korčuli, gdje su radovi u tijeku, te izgradnja luka Perna i Prigradica itekako utjecati na kvalitetu života stanovništva, ali i bolju povezanost sa Županijom.

U nekoliko je navrata župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić jasno istaknuo kako su nakon izgradnje Pelješkog mosta, apsolutni prioriteti brza cesta od Osojnika do Zračne luke Dubrovnik i brza cesta Brijesta – Perna s obilaznicom Orebića. Kad su u pitanju rokovi izgradnje obje ceste, oni još uvijek nisu jasno definirani, iako je nedavno direktor Hrvatskih cesta Josip Škorić istaknuo kako se brza cesta do dubrovačke zračne luke može očekivati u roku 10 godina.

Rokove početka izgradnje cesta od Brijeste do Perne s obilaznicom Orebića iz Županije ne preciziraju. Projekt je to Hrvatskih cesta pa čekaju da oni to učine. No, iako je župan Dobroslavić još na prvoj ovogodišnjoj sjednici Županijske skupštine jasno istaknuo kako bi natječaj za izvođača radova za obilaznicu već bio raspisan da je riješena žalba na lokacijsku dozvolu, vijećnik Ivica Dajak (Most) smatra kako je taj projekt još daleko od realizacije.

- Rekli ste da zaobilaznica Orebića uskoro očekuje raspisivanje natječaja za izvođača radova. Nitko sretniji od mene, ali Hrvatske ceste su nas informirale kako je u tijeku upravni spor protiv lokacijske dozvole i da će to proći u redu, da će ta dozvola opstati, ali, recimo u Luci Perna je pala Studija utjecaja na okoliš i zato danas tamo nije izvođač radova nego smo u fazi u kojoj jesmo. Nemojmo trčati pred rudo i držati političke govore. - rekao je Dajak, dodavši kako projekt podržava, a župan je morao ponoviti ono što je rekao još na sjednici u siječnju.

- Za obilaznicu Orebića čeka se rješenje žalbe i onog časa kad rješenje bude konačno mi raspisujemo javnu nabavu. - kazao je župan i naglasio kako od vijećnika ništa ne skriva.

- Sve smo rekli što je istina. Ništa nismo sakrili, samo vi nešto volite, a nešto ne volite čuti. Ništa vam ne skrivamo. Naravno da ne uspijevamo realizirati sve što bismo željeli i to je objektivno, ali stojimo iza svega što kažemo. Dakle, Hrvatske ceste će raspisati javnu nabavu onog časa kad bude riješena žalba na Upravnom sudu. - rekao je Dobroslavić.

Kad je već istaknuo da podržava projekt, Dobroslavić je pitao vijećnika Dajaka zašto ne pomogne da se ljudi ne žale.

- Spominjete Pernu, pa što niste pomogli da se ljudi ne žale na Pernu. Možda bi bila sad u izgradnji da nije bilo žalbi. - kazao je župan Dobroslavić.

No Dajak očito sumnja u ono što župan govori, a dodao je i kako misli da taj projekt neće tako skoro u realizaciju.

- Apsolutno podržavam projekt i volio bih kad bi to što kažete bila potpuna istina. Nakon što se taj upravni spor privede kraju treba riješiti imovinsko - pravne odnose, ishoditi građevinsku dozvolu, a onda raspisati natječaj za izvođača radova. - rekao je Dajak.

Trebat će zatvoriti i financijsku konstrukciju za obje brze ceste, jer resorni ministar Oleg Butković jasno je za nedavmog boravka u Županiji kazao kako su to projekti koji će se umjesto europskim, graditi hrvatskim sredstvima jer europska sredstva preusmjeravaju u projekte modernizacije željezničke infrastrutkure. U svakom slučaju, obilaznica Orebića, baš kao i brza cesta do dubrovačke zračne luke, za župana Nikolu Dobroslavića ostaju apsolutni prioriteti Županije.

Za realizaciju navedenih projekata župan ima i podršku Vlade. Naime, još je proteklog ljeta u svojstvu izaslanika predsjednika Hrvatskog sabora Branko Bačić, koji je u međuvremenu imenovan ministrom graditeljstva i obnove, rekao kako je za Korčulu i Pelješac iznimno važan dovršetak pelješkog ipsilona ili nastavak brze ceste od čvora Brijesta do Perne.