Prikazujem sadržaj po oznakama: nato

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u ponedjeljak je u Sarajevu upozorio da su secesionistička retorika i ruski utjecaj prijetnje stabilnosti Bosne i Hercegovine.

Stoltenberg je doputovao u službeni posjet BiH kojoj lider bosanskih Srba Milorad Dodik učestalo prijeti raspadom ujedno jačajući veze s Moskvom što je potaknulo brojne osude i pojačalo verbalne sukobe među ključnim domaćim političarima.

Glavni tajnik NATO-a nakon radne večere s članovima Predsjedništva BiH u nedjelju navečer sastao se dan poslije s predsjedateljicom Vijeća ministara te zemlje Borjanom Krišto i ministrima vanjskih poslova i obrane Elmedinom Konakovićem i Zukanom Helezom. Nakon toga novinarima je kazao da NATO čvrsto podupire teritorijalni integritet BiH i zabrinut je secesionističkom i retorikom podjele kao i vanjskim utjecajima, posebice Rusije.

"To prijeti potkopati stabilnost i oslabiti reforme", kazao je Stoltenberg.

Podsjetio je da NATO već godinama djeluje u BiH jer tu zemlju i regiju smatra iznimno važnima, a suradnju želi produbiti kroz politički dijalog i praktičnu suradnju, uključujući tu potporu vojnoj misiji "Althea" koju predvodi Europska unija.

Iskazao je potporu nastojanjima da se poboljšaju obrambeni kapaciteti BiH kao i euroatlantskom putu zemlje dodajući da su konačne odluke i odgovornost za to na političarima u BiH

"Svaka zemlja ima pravo izabrati svoje sigurnosne aranžmane bez miješanja sa strane", kazao je Stoltenberg svjestan dubokih podjela u BiH oko mogućeg članstva u Alijansi čemu se odlučno protive u Republici Srpskoj.

Krišto je kazala da je suradnja s NATO-om prilika za jačanje sigurnosti i obrambenih kapaciteta kako bi se efikasno odgovorilo na postojeće prijetnje. Stoltenbergu je zahvalila na paketu pomoći NATO-a vrijednog oko 50 milijuna eura kroz devet različitih projekata.

Krišto je dodala da su u BiH svjesni reformi koje se moraju provesti da bi država postala članicom NATO-a no istaknula je da je za to potreban politički konsenzus unutar zemlje i kroz dijalog i uzajamno uvažavanje doći do takve odluke.

"Na postizanju konsenzusa aktivno ćemo raditi", kazala je Krišto.

BiH od 2019. godine ima odobren Akcijski plan za članstvo (MAP) koji podrazumijeva donošenje godišnjih planova reformi no on za 2023. godinu još nije donesen upravo zbog unutarnjih političkih podjela.

Članovi Predsjedništva BiH s kojima je Stoltenberg razgovarao u nedjelju nakon toga samo su potvrdili poznata suprotstavljena stajališta. Dok je članica državnog vrha Željka Cvijanović kazala da je Stoltenbergu prenijela da se Republika Srpska nastavlja protiviti članstvu u NATO-u, bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović izjavio je da je jasno da je pridruživanje Alijansi obveza koja proistječe iz Zakona o obrani BiH pa to uz pridruživanje Europskoj uniji ostaje prioritetnom zadaćom.

Njih su dvoje na potpuno različite načine ocijenili i sigurnosno stanje u BiH. Dok je Cvijanović kazala da u BiH nema nikakvih sigurnosnih prijetnji, Bećirović je ustvrdio da vlasti RS ugrožavaju ustavni poredak BiH što se mora zaustaviti.

Stoltenberg posjet BiH završava susretima s predstavnicima međunarodne zajednice u BiH, a nakon toga putuje na Kosovo.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Subota, 11 Veljača 2023 21:16

FOTO / NATO brodovi u Dubrovniku

U sklopu NATO aktivnosti skupina brodova SNMCMG2 boravi u Hrvatskoj do 20. veljače i planirano je zajedničko uvježbavanje s pripadnicima Hrvatske ratne mornarice (HRM), priopćeno je u subotu iz Ministarstva obrane RH (MORH).

Skupina brodova SNMCMG2 je u službenom posjetu HRM-u i gradovima Dubrovniku i Splitu do 20. veljače, a zajedničko uvježbavanje s pripadnicima HRM-a planirano je iz područja minskog djelovanja, navode iz MORH-a.

U sastavu skupine nalaze se zapovjedni brod TCG ZB Gungor Dumus (A-574) te brodovi TCG Enez (M-262), ITS Numana (M- 5557) i HNLMS Makkum (M-857).

U sastavu skupine SNMCMG2 je i brod lovac mina Talijanske Republike, na kojem je u okviru sudjelovanja u aktivnostima stalne NATO skupine protuminskih snaga ukrcan i tim voda protuminskih ronioca flote HRM-a.

„Aktivnosti međunarodne vojne suradnje prilika su za zajednička uvježbavanja, razmjenu znanja, vještina i iskustava u cilju unaprjeđenja interoperabilnosti”, ističu iz MORH-a.

„Uz zajedničko uvježbavanje planirane su protokolarne aktivnosti te sportska nadmetanja”, dodaje se u priopćenju.

JP

Objavljeno u S JUGA
Označeno u

Dva američka bombardera B-52, zrakoplovi poznati i kao "leteće tvrđave", u ponedjeljak će preletjeti iznad Dubrovnika, priopćilo je američko veleposlanstvo. Dva zrakoplova trenutno stacionirana u bazi Fairfordu u Velikoj Britaniji, u ponedjeljak će izvesti niske prelete na jugoistoku Europe.

"Svrha ove operacije pokazati je američku predanost sigurnosti NATO saveznika lociranih na jugoistoku Europe. Bombarderi će preletjeti zgradu vlade u Skoplju, Skenderbegov trg u Tirani, obalu Crne Gore te tvrđavu Lovrijenac u Dubrovniku." - navodi se u priopćenju.

Dva bombardera bi iznad Dubrovnika trebala biti između 15:10 i 15:20 sati. Letovi bi se mogli otkazati u slučaju lošeg vremena.

Bombarderi B-52H kralježnica su američkih zračnih snaga više od 60 godina, stoji na njihovim službenim stranicama. Dugi su 48,5 metara, raspon krila je 56,4 metra, teže oko 83 tone i koštaju oko 84 milijuna dolara. Mogu letjeti na visini do 15 tisuća metara, a posada im je peteročlana.

md

Objavljeno u S JUGA

U Hrvatskoj će odluku o primanju Švedske i Finske u NATO odlučivati Sabor i to je na njihovu savjest i izlazi iz nadležnosti predsjednika države. - izjavio je u srijedu u Madridu Zoran Milanović.

Čelnici 30 zemalja NATO-a postigli su u srijedu na samitu u Madridu suglasnost da se u članstvo pozovu Švedska i Finska nakon što je Turska uklonila blokadu slijedom dogovora s dvije zemlje aspirantice na članstvo. Predsjednik Milanović se ranije zalagao da se primanje tih dvaju zemalja uvjetuje promjenom izbornog zakona u BiH kako bi se osigurala ravnopravnost Hrvata, kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda. Odluku o primanju novih članica moraju ratificirati sve postojeće članice.

- To je sada na Saboru, koji o tome odlučuje i izvan je mojih nadležnosti. - rekao je Milanović u izjavi novinarima.

- Više sam puta ponovio i u telefonskom razgovoru finskom predsjedniku da ovdje nema ničeg osobnog što se mene tiče, to su države koje ispunjavaju visoke kriterije, ovo što Turska traži od njih je dosta, ja sam tu principijelno više na švedskoj nego na turskoj strani, vidjet ćemo kako će se ta stvar razvijati dalje, hoće li biti neki monitoring, to je teško reći. Moj je prvi interes Hrvatska. - rekao je Milanović.

Dodao je da je na sastanku najviše govorio o Bosni i Hercegovini i pravima najmanje 500 tisuća državljana EU-a, koji su ujedno i državljani Bosne i Hercegovine.

- To je sigurnosni problem i nešto što nam život u susjedstvu čini nestabilnim i lošim i što ugrožava barem pola milijuna državljana EU-a, što su Hrvati u BiH, i želim da se to riješi. Tko je čuo, čuo je, i ja puno dalje od toga ne mogu. - rekao je Milanović.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Švedska ministrica vanjskih poslova Ann Linde potpisala je zahtjev svoje zemlje za članstvo u NATO-u.
"Naš zahtjev za članstvo u NATO-u sada je službeno potpisan", napisala je Linde na svom Twitter profilu. To će sada biti poslano glavnom tajniku NATO-a Jensu Stoltenbergu čim Finska također potpiše zahtjev, dodala je.

Dvije zemlje, koje su nakon ruske invazije na Ukrajinu odlučile pridružiti se vojnom savezu, žele zajedno podnijeti zahtjeve za članstvo. Finski predsjednik Sauli Niinistö i finska vlada već su odlučili da će podnijeti službeni zahtjev. Finski parlament to je potvrdio danas.

Švedska vlada donijela je u ponedjeljak konačnu odluku o zahtjevu za članstvo u NATO-u.

"Osjećaj je da smo donijeli odluku koja je najbolja za Švedsku", rekla je Linde dok je potpisivala zahtjev.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Označeno u

Finski parlament izjasnio se u utorak za priključivanje NATO-u s golemom većinom od više od 95 posto glasova, čime je omogućeno da Helsinki pošalje u sjedište Sjevernoatlantskog saveza formalni zahtjev za članstvo. Na kraju dvodnevne parlamentarne sjednice, nacrt zahtjeva za pristupanje usvojen je sa 188 glasova za, osam protiv i nijednim suzdržanim.

Radi se o povijesnoj promjeni finske obrambene politike izazvanoj ruskom invazijom na Ukrajinu.

Finska izvršna vlast, predsjednik države Sauli Niinisto i vlada, odlučili su da će Finska poslati zahtjev da se priključi Sjevernoatlantskom savezu pod uvjetom da to prihvati i zakonodavna vlast, odnosno parlament.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Označeno u

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je za britanski Telegraph da NATO radi na planovima o stalnoj vojnoj prisutnosti na svojim istočnim granicama, a u kontekstu suočavanja s eventualnom ruskom agresijom.

NATO je "usred temeljne transformacije" koja će imati "dugoročne posljedice" po postupke ruskog predsjednika Vladimira Putina, izjavio je Stoltenberg.

- Svjedočimo novoj stvarnosti, "novom normalnom" za europsku sigurnost. Stoga smo zatražili od naših vojnih zapovjednika da pruže opcije za ono što nazivamo resetiranjem, to jest dugoročnom prilagodbom NATO-a. - rekao je Stoltenberg, apostrofirajući da bi vojne trupe u istočnoeuropskim zemljama članicama trebale postati "punopravno sredstvo odvraćanja".

Stoltenberg, koji bi zbog situacije u Ukrajini mogao dobiti produljenje mandata na čelu saveza za godinu dana, u razgovoru je otkrio da će odluke o svemu biti donesene na summitu NATO-a koji će se u lipnju održati u Madridu.

Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je najveću europsku izbjegličku krizu od Drugog svjetskog rata i navela zapadne zemlje da preispitaju svoju obrambenu politiku, piše Reuters.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Označeno u

Američki predsjednik Joe Biden izjavio je u četvrtak da će, ako Rusija upotrijebi kemijsko oružje u invaziji na Ukrajinu, Sjedinjene Države odgovoriti.

- Odgovorili bismo, odgovorili bismo ako ga on koristi. Priroda odgovora ovisila bi o prirodi upotrebe. - rekao je Biden na konferenciji za novinare u Bruxellesu.

Nakon izvanrednog sumita NATO-a, izjavio je da će oštre sankcije Rusiji i jedinstvo Zapada promijeniti tijek rata u Ukrajini.

Biden je rekao da ruski predsjednik Vladimir Putin griješi ako misli da će "Europa puknuti" pod pritiskom teških sankcija koje je uvela kao odgovor na rusku agresiju.

- Sanckcije nikada ne odvraćaju agresora, ali će sve veća patnja koju saveznici nanose Rusiji donijeti rezultate u nastavku sukoba. - rekao je Biden.

Američki predsjednik je izjavio da bi Rusiju trebalo izbaciti iz skupine 20 najvećih svjetskih gospodarstava G20, tema koja je pokrenuta tijekom njegovih sastanaka sa svjetskim čelnicima u Bruxellesu ranije u četvrtak.

- Moj odgovor je da, ovisi o G20. - rekao je Biden na pitanje treba li Rusiju ukloniti iz skupine.

Dodao je da, ako se zemlje poput Indonezije i drugih ne slažu s uklanjanjem Rusije, onda bi Ukrajini trebalo dopustiti da prisustvuje sastancima.

Po Bidenovim riječima, Kina shvaća da je njezina gospodarska budućnost tješnje povezana sa Zapadom nego s Rusijom, nakon što je upozorio Peking da bi se mogla suočiti s posljedicama za pomaganje Moskvi u ratu u Ukrajini.

- Nisam prijetio, ali sam mu jasno dao do znanja - pobrinuo sam se da shvati posljedice pomoći Rusiji. - rekao je Biden o nedavnom razgovoru s kineskim čelnikom Xi Jinpingom.​

- Kina shvaća da je njena ekonomska budućnost mnogo čvršće povezana sa Zapadom nego s Rusijom. - kazao je.

Govoreći na konferenciji za novinare na marginama izvanrednih sastanaka u Europi, Biden je rekao da je Xiju također ukazao na niz američkih i stranih tvrtki koje su napustile Rusiju nakon njezine invazije na Ukrajinu.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Slovenski ministar obrane Matej Tonin izjavio je u srijedu da je NATO savez nakon prošlotjednog pada drona sovjetske izrade u Zagrebu promijenio postupak za praćenje sličnih incidentnih situacija.

Govoreći na konferenciji za novinare nakon završenog izvanrednog sastanka ministara obrane članica NATO-a u Bruxellesu, Tonin je kazao da se sada već zna da je bespilotna letjelica prošla kroz zračni prostor "barem triju savezničkih država", te da je prelet bio registriran.

No, te države su, premda su ga registrirali radari, to zanemarile, označivši da se radi o "odrazu na radarskoj slici, odnosno tzv. lažnom tragu", kazao je novinarima u Bruxellesu nakon sastanka Tonin, prenosi Slovenska tiskovna agencija STA.

Nakon tog je incidenta, po njegovim riječima, NATO odmah promijenio pristup za takve situacije, pa sada zrakoplovstvo zemalja NATO-a mora reagirati i kada se radi o mogućem odrazu na radarskoj slici.

Sada avioni država članica NATO-a u sličnim slučajevima odmah moraju intervenirati, čak i ako operateri smatraju da se radi o lažnom tragu.

"Kada god se na radaru nešto pojavi, pa i kad operateri smatraju da je to samo radarski odraz, zrakoplovi moraju odmah u zrak i provjeriti o čemu se radi", kazao je Tonin novinarima.

Slovenija je nakon incidenta sa sovjetskim dronom koji je pao na Zagreb, dodao je, stavila u stanje pripravnosti i svoje zrakoplovstvo.

"I Slovenija će u svim takvim slučajevima odmah reagirati. Oprezni smo, u stanju visoke pripravnosti i mislim da naši ljudi što se toga tiče mogu biti mirni", dodao je slovenski ministar obrane Matej Tonin.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Označeno u

Letjelica koja se srušila u Zagrebu ne pripada Ukrajini, rekao je u petak savjetnik ministra obrane Ukrajine Markijan Lubviskij, prenijela je novinska agencija Interfax i mi bismo mu svi trebali kao povjerovati.

- Ova bespilotna letjelica nije imala ukrajinske oznake, već crvene zvijezde na sebi. Ovo nije ukrajinska letjelica. - rekao je Lubkivskij, bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj od 2006. do 2009. godine.

No, što smo naučili i što se trebamo zapitati nakon pada bespilotne letjelice u Zagrebu, ali i nakon što su Mađari zamijetili danas još jednu letjelicu, podigli lovce u zrak, ali je na koncu nisu našli.

Na ovom primjeru naučili smo da „NATO kišobran” baš i ne funkcionira. Da bi „NATO kišobran” štitio netko ga treba i „otvoriti”. Letjelica je stigla iz Ukrajine i prošla prostorima triju država članica NATO a, Rumunjskom, Mađarskom i Hrvatskom.

Rumunji je nisu stigli srušiti, njihovim zračnim prostorom letjela je tri minute, Mađari su procijenili da ne trebaju, a Hrvati su saznali za nju tek kad se – srušila. Hrvatima valjda pošiljatelji takvih dronova trebaju poslati pismenu molbu u dva primjerka s dokazom uplaćene uprave pristojbe da bismo uopće znali da nam nešto leti iznad glava. Inače i Hrvatska kontrola zračne plovidbe objavila da oni takve letjelice - ne mogu zamijetiti, kažu, ne nose transpondere. Ma tko bi reć'.

Zaključak: od bilo kakve opasnosti iz zraka nismo zaštićeni, niti možemo računati na prve susjede iz NATO -a, Mađare, dok ministar Banožić treba danas „odletjeti” zajedno s načelnikom Glavnog stožera OS RH Robertom Hranjom.

No, što se moramo zapitati? Pa moramo se zapitati laže li savjetnik ministra obrane Ukrajine Markijan Lubviskij.

Ukrajinici od samog početka ruske agresije na njihovu zemlju pošto – poto u taj sukob žele direktno uključiti NATO. Bespilotna letjelica TU -141 kakva je pala na Jarun koristila se još u vrijeme SSSR -a i posjeduju je obje vojske u ratu u Ukrajini. Rusi u ovom trenutku nemaju ama baš nikakav razlog takvu letjelicu, zastarjele tehnologije koju njihova vojska navodno ne koristi već 31 godinu, poslati u špijunsku misiju nad zemljama NATO -a.

Rusi to kad rade, ako rade, a teško je povjerovati da ne rade, onda to čine puno sofisticiranijim letjelicama, koje je teže zamijetiti, iako vidimo da je Hrvatima teško bilo zamijetiti i ovaj avion težak šest tona.

Ukrajinici pak imaju itekako dobar razlog za poslati jednu takvu letjelicu iznad NATO zemalja: jednostavno da, kad već ne idu molbe, isprovociraju uključivanje NATO -a u sukob. Da je naivno od njih ako su to uradili - jest, ali u takvu teoriju i nije baš teško povjerovati niti je nemoguće, dapače itekako je legitimno i logično to se zapitati.

Novi incident danas u mađarskom zračnom prostoru pokazuje da te letjelice nisu bez kontrole, jer nakon što su „Gripeni” poletjeli u zrak nisu uspjeli pronaći letjelicu koja se dakle ili srušila (što bi valjda netko u Mađarskoj i zamijetio) ili je netko sklonio od lovaca. Da se Rusi igraju prastarim dronovima, i nije baš teorija koja drži vodi, a zadnje pto im treba jest sukob s NATO -om.

Još manje drži vodu teorija kako je riječ o letjelicama koje eto lete naokolo bez kontrole, a ostatak su vojnih vježbi u kojima su služile kao mete. Koliko bi to goriva trebala nositi u sebi da lete danima i danima dok se ne sruše i to baš i kao za vraga u zemlju članicu NATO -a.

P.S.
Uistinu je sprdnja kad s mađarske strane čujemo kako je riječ o bezopasnoj letjelici za koju se treba tek ustvrditi može li nositi oružje. Pa zaboga takav dron, težak šest tona, zapravo veličine zrakoplova, oružje je samo po sebi. Da je pao stotinjak metara dalje ne bi trebala u njemu biti bomba da odnese ljudske živote.

Objavljeno u GLOBAL
Stranica 1 od 2