Prikazujem sadržaj po oznakama: nasilje nad ženama

Prvi put u Hrvatskoj provedeno je viktimološko istraživanje o rodno uvjetovanom nasilju na uzorku od čak 23.000 ispitanika pri čemu je 27 posto žena izjavilo da su bile žrtve psihološkog nasilja od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera.

Metodološki koncept ankete (eng. Gender Based Violence ili skraćeno GBV anketa) osmislio je Eurostat u okviru uže radne skupine nekoliko zemalja članica uključujući i stručnjake Državnog zavoda za statistiku RH, a financirala ju je Europska unija, rekla je Hini načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika Dubravka Rogić-Hadžalić.

Podaci za Hrvatsku pokazuju pet ključnih brojki, a odnose se na nasilje počinjeno od strane sadašnjeg ili bivšeg intimnog partnera tijekom života, nasilje od strane nepartnera od petnaeste godine, nasilje od strane obiteljskog nasilnika u odrasloj dobi, nasilje bilo kojeg počinitelja tijekom odrasle dobi te seksualno uznemiravanje na poslu tijekom života.

Da su bile žrtve psihološkog nasilja od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera izjavilo je 27 posto žena dok je primjerice u Finskoj to izjavilo 50 posto, što ne mora nužno značiti da je partnerskog nasilja više nego da su ispitanice bez zadrške tako bilježile odgovor na pitanje, kaže Rogić-Hadžalić.

Podaci za Hrvatsku pokazuju da je u odnosu na fizičko nasilje njih osam posto izjavilo da je doživjelo fizičko nasilje od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera, uključujući prijetnje.

Ako se analizira dob žena koje su doživjele partnersko nasilje, najučestalija je skupina od 18 do 29 godina (njih 37 posto) dok je u dobnoj skupini od 65 do 74 godine njih 24 posto. To po riječima Rogić-Hadžalić pokazuje da je partnersko nasilje najučestalije u mlađim dobnim skupinama koje možda lakše prijavljuju nasilje, ali je prisutno i u starijim dobnim skupinama.

Deset posto žena izjavilo je da je doživjelo psihičko nasilje od strane obiteljskog nasilnika u odrasloj dobi. Njih šest posto izjavilo je da je doživjelo seksualno nasilje od strane obiteljskog nasilnika dok je 15 posto ispitanica izjavilo da je bilo izloženo fizičkom ili seksualnom nasilju, uključujući prijetnje od strane obiteljskog nasilnika. U odnosu na navedene vrste psihičkog i seksualnog nasilja od strane obiteljskog nasilnika, podatak za dobnu skupinu svih ispitanica od 18 do 74 godine je visokih 15 posto, kaže sugovornica.

Radi usporedbe, podaci pokazuju da je 15 posto udio ispitanica u Sloveniji od 18 do 74 godine koje su izjavile da su bile izložene nasilju od strane obiteljskog nasilnika, potom podaci pokazuju da je taj udio u Francuskoj 19 posto, Austriji 20, Slovačkoj 33, a najmanje u Bugarskoj 10 posto.

U odnosu na sve ispitanice od 18 do 74 godine, njih 36 posto u Hrvatskoj je izjavilo da je doživjelo neki oblik seksualnog uznemiravanja na poslu. Podaci za druge zemlje pokazuju također visoke udjele seksualnog uznemiravanja na poslu. Takvih pojavnih oblika kod ispitanica u Austriji je 27 posto, Sloveniji 32 posto, Estoniji 33 posto, Nizozemskoj 41posto i Danskoj 46 posto. Najmanje je slučajeva seksualnog uznemiravanja na poslu u Latviji (11 posto).

Istraživanje o rodno uvjetovanom nasilju pruža priliku za dobivanje statističkih rezultata o rodnoj dimenziji značajnih vrsta kriminala, međuljudskim uvjetima koji bi mogli utjecati na obrasce kriminala, osobnim posljedicama kriminala, praksi prijavljivanja, stavovima prema policiji, spremnosti sustava i intenzitetu određenih vrsta zločina. Točni podaci o rodno uvjetovanom nasilju ključni su za razvoj učinkovite i djelotvorne politike te pravnih odgovora za procjenu trendova i napretka u tom području.

U razmatranju te problematike, ističe Rogić-Hadžalić treba voditi računa da podaci pokazuju da se nasilje još uvijek premalo prijavljuje jer samo oko trećine žena koje su fizički ili seksualno zlostavljane od strane svojih partnera prijavljuje nasilje. Prijave takvog oblika nasilja se ne bilježe sustavno, podatke nije lako usporediti među zemljama EU bez standardiziranog metodološkog koncepta za sve zemlje članice, a konkretno u ovom projektu je sudjelovala polovica zemalja članica jer istraživanje nije bilo obvezno nego se provodilo na dobrovoljnoj osnovi.

Rezultati ovog istraživanja pružaju potrebne informacije u području kreiranja socijalnih i ostalih politika, u različitim znanstvenim analizama i međunarodnim usporedbama te općenito za informiranje šire javnosti o rodno uvjetovanom nasilju.

Rogić-Hadžalić kaže da je projekt omogućio izgradnju pune infrastrukture potrebne za potencijalne buduće statističke pothvate povezane s anketama o viktimizaciji.

Anketa o rodno uvjetovanom nasilju istraživanje je kojim se namjeravaju adresirati podatkovne potrebe s obzirom na Istanbulsku konvenciju. Budući da je Konvencija usmjerena zaštiti žena od nasilja, državama koje su provodile anketu je ostavljeno na izbor hoće li u ovu anketu uključiti i mušku populaciju jer Eurostatova metodologija dopušta uključivanje osoba muškog spola. Hrvatski Državni zavod za statistiku odlučio je uključiti muškarce u uzorak primarno zbog toga što se u Hrvatskoj ne provode viktimološka istraživanja, te je to bila jedinstvena prilika da se obuhvate oba spola.

Istraživanje se provodilo u cijeloj Hrvatskoj od rujna 2022. do veljače 2023. na ukupnom uzorku od 23.000 ispitanika u dobi od 18 do 74 godine.

Trenutno predstavljeni podaci od strane Eurostata obuhvaćaju samo žene, a razlog tomu je taj što neke zemlje nisu uključivale muškarce u uzorak pa bi bila upitna usporedivost podataka.

Inicijalni pokazatelji usmjereni su na nasilje prema počinitelju raščlanjeno prema vrsti nasilja, dobi ispitanika i vremenu pojavljivanja. Pokazatelji o učestalosti, težini, ozbiljnosti i prijavljivanju doživljenog nasilja biti će predstavljeni u budućnosti jer takva analiza zahtjeva dodatno vrijeme za obradu prikupljenih podataka i diseminaciju podataka.

Mario Vrandečić (Hina)

Novim mjerama za suzbijanje nasilja nad ženama i zaštitu prava djece uvodi se novo kazneno djelo - teško ubojstvo ženske osobe, a među novostima su i istražni zatvor za kršenje mjere opreza, obavještavanje žrtve o izlasku nasilnika na slobodu te povećanje kazne za silovanje.

Riječ je o izmjeni više zakona kojima se osnažuju prava žrtava - Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakona o sudovima i Obiteljskog zakona.

Premijer Andrej Plenković je na sastanku s predstavnicima institucija, udruga i inicijativa koje se bave tim pitanjima rekao kako se uvode "najopsežnije, a možda i najznačajnije promjene do sada".

- Predložene mjere su potvrda onoga što stalno ponavljamo - politička volja za borbu protiv nasilja nad ženama postoji. Ona je nedvojbena, stalna, etična, ona je naš sustav vrijednosti. - rekao je.

Zakoni su rezultat rada radne skupine koja je osnovana u rujnu 2022.

Izmjene će do kraja idućeg tjedna biti puštene u javno savjetovanje, a cilj je da se usvoje do kraja ove godine te na snagu stupe u siječnju 2024.

- Kada nasilje dođe do pravosuđa, već je prekasno. Cilj je nedvosmislena poruka da nasilnike treba isključiti iz društva, a žrtvama dati punu podršku. - rekao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica prilikom predstavljanja izmjena zakona.

Novine Zakona o kaznenom postupku omogućavaju veća prava žrtve pa će tako, između ostalog, biti obvezna anonimizacija svih podataka na temelju kojih se može otkriti identitet žrtve.

Propisuje se pravo žrtve na žalbu protiv rješenja o određivanju, produljenju ili ukidanju mjera opreza. U odnosu na istražni zatvor, sud će morati razmotriti žalbu ako je žrtva podnese. U slučaju kršenja mjera opreza sud je dužan u roku od 24 sata donijeti rješenje o zamjeni mjera opreza istražnim zatvorom. Proširuju se razlozi za uhićenje te će policija moći uhititį okrivljenika kada postoji osnovana sumnja da je prekršio mjeru opreza ili kada žrtva prijavi da krši mjeru opreza. Prilikom procjene, tijela kaznenog postupka trebaju posebno uzeti u obzir rizične faktore za eventualno ponavljanje nasilja.

Žrtva će se uključiti u postupak te će sud prilikom donošenja odluke o mjeri opreza morati uzeti u obzir očitovanje žrtve o opasnosti za njenu sigurnost, a na odluku žrtva ima pravo žalbe.

Žrtve kojima su utvrđene posebne mjere zaštite, posebno žrtve kaznenih djela protiv spolnih sloboda i nasilja u obitelji bit će ispitivane putem audio-video uređaja.

Žrtva će biti obaviještena o izlasku nasilnika na slobodu, a sud će to učiniti odmah nakon donošenja takve odluke putem policije.

Kod izricanja mjere opreza zabrane približavanja sud će morati izreći minimalno 50 metara udaljenosti. U postojećem Zakonu nije propisana minimalna udaljenost.

Propisuje se i obavezno ispitivanje bliskih osoba na dokaznom ročištu.

Uvodi se novo kazneno djelo - teško ubojstvo ženske osobe za što je propisana kazna od najmanje 10 godina zatvora do dugotrajnog zatvora.

Povećavaju se kazne za kazneno djelo silovanja. Tako se kazna za temeljni oblik povećava na tri do osam godina, umjesto jedne do pet. Za kvalificirani oblik povećava se na pet do 12 godina, umjesto tri do deset. A za teško kazneno djelo protiv spolne slobode povećava se kazna zatvora na pet do 12 godina, umjesto od tri do deset.

Uvodi se i mogućnost određivanja zaštitnog nadzora, a posljedice za žrtve utjecat će na odluku o visini kazne.

Ukida se zastara za tešķa kaznena djela pedofilije, a propisuje se i nezastarijevanje kaznenog progona i nezastarijevanje izvršavanja kazne za kazneno djelo teškog ubojstva ženske osobe.

Preciznije se definiraju zakonske odredbe pa će se nametljivim ponašanjem i spolnim uznemiravanjem od sada smatrati kaznena djela koja nisu nužno bila dugotrajna.

Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji povećava novčane kazne za sve oblike nasilja nad ženama, a za kršenje zaštitnih mjera propisuje kaznu zatvora kao jednu i isključivu kaznu. Sud će moći izreći minimalno deset dana zatvora.

Kao i kod prethodnih zakona, propisuje se minimalna udaljenost zaštitne mjere zabrane približavanja na 50 metara, kao i veća podrška žrtvama u prekršajnom postupku, a također se širi sastav Povjerenstva za praćenje nasilja.

U izmjenama Zakona o sudovima uvodi se specijalizacija sudaca za predmete nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te će se na takvim predmetima moći odrediti suci koji se redovito stručno usavršavanju iz tog područja i koji pokazuju sklonost za rad na takvim predmetima.

Obiteljski zakon je u procesu usklađivanja s odlukom Ustavnog suda, drugim zakonima, ali i Istanbulskom konvencijom zbog čega se mijenja nekoliko članaka, rekao je ministar rada Marin Piletić.

Dodatno se određuje dužnost i odgovornost roditelja za ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom dodatno samo ako se time ne ugrožavaju prava i sigurnost djeteta.

U članku koji opisuje ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s roditeljem pod nadzorom, uz dosadašnjih 6+6 mjeseci omogućeno je dodatno produljenje mjere do šest mjeseci.

Prijava povrede djetetovih osobnih prava dodatno podrazumijeva i izlaganje djeteta svjedočenju nasilja od strane nasilnog člana obitelji.

Također se omogućavaju odvojeni razgovori u postupku obveznog savjetovanja u slučaju saznanja o postojanju nasilja u obitelji.

U socijalnoj skrbi odbacuje se koncept otuđenja od roditelja, dok se kroz Alimentacijski fond, kroz Zakon o privremenom uzdržavanju, olakšava ostvarivanje prava na alimentaciju.

(Hina)

Novim zakonskim izmjenama uvodi se specijalizacija sudaca za predmete vezane uz nasilje nad ženama radi unaprjeđenja njihove zaštite, kazali su u srijedu u Ministarstvu pravosuđa, nakon što je objavljeno prvo evaluacijsko izvješće o provedbi Istanbulske konvencije u Hrvatskoj.

U tijeku je završna faza izrade paketa zakonskih izmjena s ciljem unaprjeđenja zaštite od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

Predložit će se izmjene Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i Zakona o sudovima s ciljem pooštravanja kaznenopravne politike, unaprjeđenja sustava zaštite žena - žrtava nasilja te uvođenja specijalizacije sudaca za predmete vezane uz nasilje nad ženama, rekli su Hini u Ministarstvu pravosuđa i uprave.

"Specijalizacija će doprinijeti osnaživanju i osvješćivanju pravosudnih dužnosnika za problematiku nasilja nad ženama i nasilja u obitelji", dodali su.

Time su odgovorili na objavljeno evaluacijsko izvješće o provedbi Istanbulske konvencije (Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji) koje je sastavila skupina stručnjaka Vijeća Europe za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (GREVIO).

U izvješću se pozdravljaju izmjene i dopune Kaznenog zakona iz 2021. kojima se kriminalizira osvetnička pornografija, a kaznena djela spolnog uznemiravanja progone po službenoj dužnosti, što se ranije činilo samo na zahtjev žrtava. U isti je zakon uvrštena i definicija silovanja koja se bazira na izostanku pristanka.

S druge strane, izvješće upozorava na "predrasude i patrijarhalne stavove" za koje se čini da još uvijek prevladavaju u kaznenom pravosuđu, što često dovodi do kvalifikacije ozbiljnih incidenata nasilja kao prekršaja, a ne kaznenih djela. Uz to, GREVIO je pozvao hrvatske vlasti da posvete veću pozornost djeci koja su svjedočila ili doživjela obiteljsko nasilje.

"Kada je riječ o Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji jasnije je razgraničena prekršajna i kaznena odgovornost, precizirana je definicija tjelesnog nasilja, proširen je krug osoba na koje se Zakon primjenjuje. Dodatno, kontinuirano radimo na osnaživanju odjela za podršku žrtvama i svjedocima na sudovima. Stoga se u narednom razdoblju očekuje formiranje novih odjela na svim županijskim sudovima te na općinskim sudovima u Splitu i Zagrebu", odgovaraju iz Ministarstva.

Ministarstvo pravosuđa također napominje da je u dva ciklusa, 2019. i 2021.godine, znatno unaprijedilo zakonodavni okvir radi sprječavanja nasilja nad ženama.

Izmjenama Zakona o kaznenom postupku, nadležnost za kaznena djela silovanja prebačena je na županijski (viši) sud te je uvedena je tzv. zabrana dvostrukog ukidanja drugostupanjske presude čime se želi spriječiti učestalo vraćanje predmeta na ponovno odlučivanje na prvi stupanj.

Na edukaciji stručnjaka rade i u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, i to kroz projekt „Zaustavimo nasilje nad ženama i nasilje u obitelji – Za nasilje nema opravdanja“, kojim je obuhvaćeno više od tisuću osoba.

"Unazad više od dvije godine održano je niz programa dodatnog usavršavanja državnih službenika s ciljem senzibilizacije i postupanja po odredbama Istanbulske konvencije te stručnih radnika centara za socijalnu skrb (sada Hrvatskog zavoda za socijalni rad) koji će pružati usluge psihosocijalnog tretmana radi prevencije nasilnog ponašanja", naveli su.

Još jedan od problema na koji upozorava GREVIO su kapaciteti sigurnih kuća za žrtve nasilja. U Hrvatskoj ih trenutno im 25, s ukupno 363 kreveta, što ne ispunjava cilj od jednog skloništa na 10.000 stanovnika.

No, resorno ministarstvo odgovara da su kapaciteti u zemlji dovoljni, ali spremni su poduzeti potrebne mjere ako se pokažu nedostatnim.

"Ministarstvo kontinuirano prati popunjenost kapaciteta skloništa na dvotjednoj razini slijedom čega je vidljivo kako je maksimalna popunjenost u proteklih godinu dana najviše 66 posto. Prema zadnjim podacima od 31. kolovoza 2023. popunjenost kapaciteta skloništa iznosi 61 posto", kazali su u Ministarstvu socijalne politike.

(Hina)

Ženske su udruge u ponedjeljak u nizu gradova održale javnu akciju kojom su zatražile od države konkretne mjere zaštite žena od nasilja, u Rijeci je održan prosvjed protiv femicida dok su se Splićankama pridružili i muškarci u spomen na sve ubijene žene.

U sklopu javne akcije "Sigurnost žena je odgovornost države", kod Gradske ure na riječkom Korzu okupilo se 20-ak Riječanki simbolično isprativši Nizamu Hećimović koju je nedavno u Gradačcu u BiH brutalno pretukao i ubio njezin nevjenčani partner.

Marija Trcol iz riječke udruge Pariter iznijela je podatak da su samo prošloga vikenda evidentirana u MUP-u 44 djela obiteljskog nasilja te navela procjenu da je na jedno prijavljeno počinjeno još deset takvih neprijavljenih djela.

„Razlog eskalacije ubojstava žena nedostatak je strateškog pristupa ovoj temi i nepostojanja učinkovitih i sustavnih mjera prevencije nasilja,“ poručile su u Rijeci ženske organizacije i inicijative.

Okupljene su žene podsjetile da će 1. listopada biti peta godina od stupanja na snagu Istanbulske konvencije, istaknuvši da država nije poduzela ništa kako bi se osigurala njezina dosljedna primjena.

„Zakon o zaštiti od obiteljskog nasilja nanio je strašnu štetu tretirajući nasilje nad ženama kao prekršaj, izjednačavajući ga s vožnjom bez karte u tramvaju,“ poručile su predstavnice ženskih udruga.

Stoga simboličkim javnim akcijama žene traže od hrvatske države da preuzme odgovornost i poduzme konkretne korake kojima će ih se zaštititi od nasilja.

Akcija "Sigurnost žena je odgovornost države" održana je popodne i na Narodnom trgu u Splitu, popularnoj Pjaci, gdje se okupilo na desetke žena kojima se pridružila i nekolicina muškaraca iz obližnjih trgovina.

I Splićanke su poručile da je ubojstvo Nizame Hećimović pokazalo nefunkcioniranje sustava te su izrazile solidarnost sa ženama u Bosni i Hercegovini koje također traže veću djelotvornost u zaštiti od nasilja. Nosile su transparente na kojima je pisalo "Sigurnost žena je odgovornost države", "Stop femicidu", "Stani za nju, za sebe, za nas jer znam što znači kada sve stane - Stani!".

"Država kontinuirano želi prikazati slučajeve nasilja kao incidente, ali tu se radi o sustavnom zanemarivanju i ugrožavanju života žena. Podrška u Hrvatskoj je deklarativna, sve političke opcije osuđuju nasilje prema ženama, ali kada treba izdvojiti sredstva za prevenciju, onda vlast zakaže", ustvrdila je Blanka Čopić iz Udruge Domine.

Da je potrebno jačati solidarnost i podršku među ženama uvjerena je i volonterka udruge Domine Antonela Uvanović.

"Današnja akcija po gradovima Hrvatske i BiH dobar je znak da se žene drže skupa i da će se boriti za bolje sutra", poručila je.

Osim u Rijeci i Splitu, ženske su udruge tražile veću sigurnost žena u još nizu drugih hrvatskih gradova, između ostaloih Korčuli i Dubrovniku.

U Zagrebu su prijepodne predale zahtjeve za bolju zaštitu žena od nasilja Ministarstvu pravosuđa i uprave. Traže da Vlada hitno osnuje radnu skupinu koja će raditi na donošenju zakonskih rješenja za reguliranje femicida, definiranje femicida kao zasebnog kaznenog djela, donošenje zakona koji će regulirati sve oblike nasilja nad ženama i staviti sankcioniranje nasilja nad ženama isključivo u kaznenu sferu te donošenje nacionalne strategije koja uključuje sve oblike nasilja nad ženama.

U organizaciji akcije sudjelovalo je više od 40 udruga, inicijativa i centara orijentiranih na zaštitu prava žena, općenito ljudskih prava i građanskih sloboda, LGBT+ prava i manjinskih prava.

(Hina)

Šibenska policija uhitila je 38-godišnjaka koji je u srijedu navečer namjerno autom udario 24-godišnjakinju, svoju bivšu partnericu, te ju potom zatočio u vozilu i izudarao rukama, zbog čega je kazneno prijavljen.

Šibensko-kninska policija u četvrtak je izvijestila o dovršenom kriminalističkom istraživanju nad 38-godišnjakom koji je u noćnim satima u Šibeniku, zbog narušenih odnosa, prvo automobilom udario bivšu partnericu, a koja je potom iz straha ušla u vozilo.

Tamo ju je verbalno te fizički napao i zadao joj nekoliko udaraca.

Pobjegla je kada je nasilnik izašao iz automobila, a u šibenskoj Općoj bolnici utvrđeno je kako je lakše ozlijeđena.

Uz kaznenu prijavu zbog dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom te protupravnog oduzimanja slobode osumnjičeni je predan pritvorskom nadzorniku.

(Hina)

Vijećnica Nove ljevice u Županijskoj skupštini Igra Šain Kovačević, koja već duže vrijeme upozorava na loše stanje u zdravstvu na razini Županije tražila je sredstva za mjere poticanja i zapošljavanja zdravstvenih radnika kao i za poticanje mladih da se javljaju na specijalizacije. Amandmanom je tražila zaista simbolična sredstva za nasilje nad ženama, da se ono kroz Upravni odjel za socijalnu skrb, zdravstvo i civilno društvo uvrsti među pet prioritetnih područja, no župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić njezine je amandmane na prosinačkoj sjednici Županijske skupštine odbio.

- I ove godine smo tražili vrlo skromna sredstva za borbu protiv nasilja nad ženama. Naime, naša Županija kroz svoj Upravni odjel za socijalnu skrb, zdravstvo i branitelje prepoznaje pet prioritetnih područja za koja su izdvajali 250 tisuća kuna. Tražila sam od župana da se kroz taj Odjel nadoda i nasilje nad ženama kao prioritetno područje. Za to sam tražila skromnih 50 tisuća kuna koje bi se ponudile udrugama koje provode programe, da bi mogle ponuditi psihološku i drugu vrstu pomoći ženama žrtvama obiteljskog nasilja. - kazala je Šain Kovačević i naglasila kako župan Dobroslavić ne prepoznaje koliko je nasilje nad ženama prioritetan problem.

JAVNA JE TAJNA DA SIGURNA KUĆA NE FUNKCIONIRA, A BROJ KAZNENIH DJELA ZBOG NASILJA NAD ŽENAMA SE POVEĆAVA

- Naš župan nasilje nad ženama ne propoznaje kao prioritetno područje koje bi spadalo pod Odjel za socijalnu skrb, zdravstvo i branitelje. I pretprošle godine nam je odbio amandman. Kad smo također tražili da se sredstava za reprezentaciju umanje za 50 tisuća kuna, dobili smo obrazloženje kako Županiji ipak trebaju božićni domjenci. Ove godine tvrdi da je problem nasilja nad ženama riješen kroz sustav, a svi znamo da to nije točno jer javna je tajna da sigurna kuća ne funkcionira. Istina, provode se određene aktivnosti, međutim, i da sve savršeno funkcionira, civilno društvo može puno doprinijeti s vrlo malim sredstvima. - rekla je Šain Kovačević i dodala:

- Moram biti iskrena i reći da nitko ne bi bio sretniji od mene da ta sigurna kuća funkcionira, ali činjenica je da ona ne funkcionira. S obzirom da smo u proračunu sredstva prebacili za iduću godinu, znači da se ponovo neće realizirati. Ono što je najvažnije je da župan ne prepoznaje nasilje nad ženama kao priorotetno područje i mi se kroz Upravni odjel, kroz koji bismo trebali, ne dajemo sredstva za udruge koje se bave ženama žrtvama nasilja dok su udruge koje se bave skrbi o odraslim osobama sa smetnjama i mentalnim oštećenjima, unapređenjem kvalitete života mladih s poteškoćama u razvoju, udruge koje djeluju protiv ovisnosti, koje se bave unapređenjem života starijih i nemoćnih osoba ili osoba s invaliditetom, sve pod Odjelom za socijalnu skrb i zdravstvo, ali nasilje nad ženama nije. Tražili smo zaista skromna sredstva očekivali smo da će amandman biti prihvaćen jer udruga koje se bave osvještavanjem o nasilju nad ženama je malo na našem području. - kazala je Šain Kovačević, dodavši kako se na razini države broj žena žrtava nasilja povećava.

- Na razini države se broj kaznenih djela u posljednjih sedam godina utrostručio, a broj prekršaja se smanjio što govori da su oblici nasilja nad ženama sve teži i teži. Oni na poziciji moći i vlasti se najćešće povode za statistikom o smanjenju broja prekršaja, a ne spominju koliko je u porastu broj kaznenih djela. Naš župan pokazuje apsolutno nerazumijevanje za obiteljsko nasilje i žene žrtve obiteljskog nasilja, a one su žrtve u preko 80 posto slučajeva. Obiteljsko nasilje je rodno uvjetovano nasilje, ali on pokazuje da mu je taj problem apsolutno irelevantan. - rekla je šain Kovačević te se osvrnula na drugi amandman koji joj je župan također odbio.

DNEVNA BOLNICA U METKOVIĆU JE KUĆA DUHOVA

- Tražili smo sredstva za mjere i politike za poticanje i zapošljavanje zdravstvenih radnika kao i za poticanje mladih da se javljaju na specijalizacije. Mi, naime, zdravstveni sustav u Županiji više nemamo, ali župan smatra da je zdravstvo naše Županije kvalitetno i dostupno svim građanima. U Županiji pedijatara nemamo, ginekologa nemamo, doktora obiteljske medicine nemamo, a župan svojim ponašanjem jasno pokazuje što on misli o djeci, ženama i obiteljima, odnosno građanima Županije za koje je odgovoran. Mi neprestano raspisujemo natječaje za radna mjesta i specijalizacije. Pohvalno je da se u zadnjih godinu raspisuje sve više i više specijalizacija, međutim, na te pozive se nitko ne javlja. - kazala je Šain Kovačević i dodala kako Županija nije isključivi krivac za loše stanje u zdravstvu.

- Jasno je da Županija nije isključivo odgovorna za tu situaciju. Nama treba reforma zdravstva koja nije ono što nam se trenutno nudi. To je čista kozmetika, a svjestan je toga i župan jer je uložio napore da nam se ne ukinu domovi zdravlja, ali oni će se ukinuti sami jer su naše ordinacije prazne. Zdravstvo bi trebalo biti tema iznad svih ostalih tema. Po tom bismo pitanju sve svoje političke nesuglasice trebali bi staviti po strani. - kazala je Šain Kovačević te dodala kako je nabolji primjer nebrige i lošeg stanja u zdravstvu županijski Savjet za zdravstvo.

- Članove tog Savjeta za zdravstvo je Županijska skupština izabrala prije godinu i pol dana. Njihova osnovna zadaća je da provode mjere za dostupnost zdravstvene usluge u Županiji, a taj se Savjet od svog formiranja niti jednom nije sastao, niti jednom. To je sramotno! Mi trebamo sjesti s ravnateljima domova zdravlja, načelnicima općina i gradonačelnicima i osmisliti načine kako privući mlade ljude da se zaposle kao zdravstveni radnici u našoj Županiji, da se prijavljuju za specijalizacije. Treba motivirati i one koji već rade u zdravstvu. Ne samo da ne možemo privući mlade nego gubimo i one koji sada rade. U Korčuli se gasi mikrobiološki laboratorij, naša primarna zdravstvena zaštita ostaje bez dijagnostike. Sve se fokusira na dubrovačku Opću bolnicu, a ona puca po šavovima, fali joj 300 zdravstvenih radnika. U Metkoviću su otvorili dnevnu bolnicu, koja je prazna, to je kuća duhova, dok se u Pločama zatvorila pedijatrijska ambulanta. Ne da nam se urušava zdravstveni sustav nego nam se već urušila primarna zaštita. - naglasila je Šain Kovačević, koja je kazala kako ne razumije tu nezainteresiranost za rješavanje problema u zdravstvu na području Županije.

- Iskreno, ni kao osoba, ni kao županijska vijećnica, ne razumijem tu nezainteresiranost da se nešto napravi u zdravstvu jer mi možemo i mimo tog lošeg zdravstvenog sustava na razini države donijeti određene mjere kako bi se mladi liječnici zaposlili. Možemo im dati određene dodatke na plaću, osigurati obiteljski smještaj. Zdravstvo je prvi i osnovni prioritet u Županiji. - kazala je vijećnica Nove ljevice u Županijskoj skupštini Igra Šain Kovačević.

Iz Policijske uprave dubrovačko – neretvanske izvijestili su kako je broj kaznenih dijela u kojima su žrtve žene u padu, dok iz Udruge B.a.B.e tvrde kako je nasilje nad ženama u porastu.

„U prvih deset mjeseci ove godine na razini Policijske uprave dubrovačko - neretvanske evidentirana su 93 kaznena djela nasilja u kojima su žrtve bile osobe ženskog spola. Promatrajući posljednje dvije godine, možemo zaključiti kako je broj takvih kaznenih djela u padu. Naime, tijekom prošle, 2021. godine, evidentirano je 148 takvih slučajeva, pri čemu moramo istaknuti da se ta brojka odnosi na cijelu godinu. Nadalje, tijekom 2020. godine evidentirana su 143 takva kaznena djela.” - stoji u priopćenju iz PU dubrovačko-neretvanske.

S druge strane B.a.B.e. navode kako su brojke nažalost neumoljive ta da sve više žena traži pomoć zbog nasilja.

„Svaka treća žena u Europskoj uniji doživjela je fizičko ili seksualno nasilje, a nasilje se događa u svim državama članicama. U Hrvatskoj u usporedbi s prijašnjim godinama povećao se broj prijavljenih kaznenih djela, a smanjio se broj prekršajnih, na što upozorava i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.” - navode iz Udruge B.a.B.e.

Iz dubrovačke policije navode kako se u najvećem broju evidentiranih slučajeva radi se o verbalnom, a u manjem broju slučajeva o nasilju čija je posljedica lakša tjelesna ozljeda, dok se vrlo rijetko bilježe slučajevi koji za posljedicu imaju tešku tjelesnu ozljedu.

Najčešći počinitelji su muškarci srednje životne dobi, pri čemu njihov socijalni status nije u korelaciji s počinjenjem ove vrste kaznenih djela.

„Posljednjih nekoliko godina, brojnim edukativnim kampanjama koje su bile usmjerene na ovu problematiku, a koje, osim policije, provode i brojne udruge, porasla je svijest o potrebi prijavljivanja kaznenih djela i prekršaja iz oblasti nasilja u obitelji, tako da je tzv. siva brojka ovakvih događaja sve manja. Vjerujemo da cijeli niz mjera koje poduzimaju policija i državna odvjetništva u smislu kazneno pravnih sankcija za počinitelje kaznenih djela nasilja, odnosno presude koje vrlo često uključuju zatvor i sigurnosne i zaštitne mjere, dovelo do toga da su se žrtve ovih kaznenih djela ohrabrile i češće prijavljuju nasilje. U sprečavanju nasilja trebamo sudjelovati svi: policija, pravosudni sustav, tijela socijalne politike i skrbi, udruge i organizacije civilnog društva, odgojno - obrazovni i zdravstveni djelatnici, ali i svi građani koji o nasilju imaju saznanja - prijavom svojih saznanja policiji.” - poručuju iz PU dubrovačko – neretvanske.

kšc

Broj žena koji se od početka godine zbog nasilja obratio udruzi B.a.B.e porastao je za čak 25 posto, poručuju na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama iz udruge koja je ove godine pružila podršku i savjetovanje za 1545 korisnica.

„Brojke su nažalost neumoljive. Svaka treća žena u Europskoj uniji doživjela je fizičko ili seksualno nasilje, a nasilje se događa u svim državama članicama. U Hrvatskoj u usporedbi s prijašnjim godinama povećao se broj prijavljenih kaznenih djela, a smanjio se broj prekršajnih, na što upozorava i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.” - ističu u udruzi B.a.B.e.

Dodaju i kako se nasilje ne prijavljuje kada se dogodi prvi put, dakle u početnoj fazi, nego onda kada žrtvama postane neizdrživo. Dakle, prijavljuju se djela teških oblika nasilja. U takvom kontekstu i najmanja greška unutar sustava može dovesti do najtragičnijih posljedica i to možemo vidjeti u posljednje vrijeme, ističu.

„Nažalost, u našem neposrednom radu sa žrtvama svjedočimo brutalizaciji nasilja nad ženama, a u porastu su slučajevi femicida – ubojstava žena. Prema podacima našeg savjetovališta broj žena koji nam se obraća radi nasilja porastao je za čak 25 posto.” - stoji u odgovoru udruge B.a.B.e Hini.

Naglašavaju i kako je nasilje nad ženama rašireno u svim zemljama Europe, a posebice je u porastu online nasilje. Svaka druga mlada žena pretrpjela je online nasilje, a upozorenje o porastu online nasilja uputio je i visoki predstavnik i potpredsjednik Europske komisije Josep Borell ususret obilježavanju današnjeg Međunarodnog dana.

„Temeljni uzrok rodno uvjetovanog nasilja prema ženama, koji je i dalje prevladavajući, jest pogrešna percepcija mnogih muškaraca koje ženu shvaćaju kao objekt i predmet vlasništva. Na političkoj razini vidimo nedvosmislene poruke osude nasilja, međutim u individualnim slučajevima i životnim situacijama i dalje svjedočimo razumijevanju za nasilničko ponašanje.” - ističu u udruzi.

Naglašavaju i kako su pitanja koja se postavljaju kako bi se objasnilo nasilje ili primjerice ubojstvo žene od strane partnera, gotovo uvijek usmjerena na propitivanje ponašanja žrtve i traženje opravdanja za postupke nasilnika.

„Ono što je još važnije i duboko zabrinjavajuće jest nerazumijevanje nasilja prema ženama među stručnjacima i dužnosnicima unutar sustava prevencije i suzbijanja nasilja od kojih očekujemo zaštitu žrtve i donošenje pravde. U tom pogledu moramo užurbano i snažno raditi na sustavnoj edukaciji i raspravi o predrasudama koje dovode do toleriranja nasilja u društvu”. - poruka je udruge B.a.B.e.

No, ističu i kako i tu vide pozitivna nastojanja koja se u nadolazećem periodu, kako naglašavaju, trebaju pretočiti u konkretno djelovanje.S druge strane, pak, ističu i podatke koji govore o povećanom broju prijava nasilja i većem pružanju podrške.

„Od početka godine pružili smo podršku i savjetovanje za 1545 korisnica. Bilježimo značajan porast broja prijava online nasilja, osobito putem naše platforme NEON – Ne online nasilju koje je upravo doseglo brojku od stotinu prijava od početka rada. Općenito, ono što smo primijetili u radu s korisnicima/cama je porast anksioznosti, depresije i različitih drugih psihičkih poremećaja koji su uvjetovani neizvjesnošću u kojoj se živi posljednjih godina, te smatramo da je u određenim slučajevima i to okidač za nasilje.” - navode.

Uz to, važno je istaknuti i kako je u sigurna kuća udruge B.a.B.e. od početka godine pružila privremeno sklonište i podršku za ukupno 48 osoba, odnosno 19 žena i 29 djece.

Udruga B.a.B.e prokomentirala je i najavu ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice koji je još početkom rujna na sastanku s udrugama civilnog društva koja se bave borbom protiv nasilja nad ženama najavio niz izmjena više zakona. Iz udruge B.a.B.e ističu kako je nužno donijeti izmjene i dopune koje će utjecati na jačanje položaja žrtve prilikom donošenja mjera opreza i određivanja istražnog zatvora, što se događa u fazi nakon prijave nasilja. U tom smislu, poručuju, mora se promijeniti postupak procjene rizika za žrtvu i nedvosmisleno osigurati da se glas žrtve sluša i uvažava.

„Preblago kažnjavanje počinitelja nasilja moramo zaustaviti uvođenjem smjernica i procedura radi ujednačavanja sudske prakse, kao i obveznim godišnjim edukacijama. Također moramo pojasniti zakonsku definiciju kaznenog djela nasilja u obitelji kako bismo konačno dobili jasno razgraničenje kaznenog djela i prekršaja u praksi, obzirom da se radi o kontinuiranom problemu.” - ističu.

Dodaju i kako udruga B.a.B.e., putem predstavnice unutar radne skupine za izmjene cijelog seta zakona koji bi trebao poboljšati položaj i zaštitu žrtava, predano surađuje s Ministarstvom pravosuđa i uprave, a na drugim pitanjima i s Ministarstvom socijalne politike te nizom drugih institucija.

Posebno ističu problem online nasilja prema ženama, ali i aktivnosti na projektu SURF and SOUND koji su lani pokrenuli u suradni s Agencijom za elektroničke medije. Pored dosadašnjih partnera, Agencije za elektroničke medije, u projektnom konzorciju će se pridružiti Ravnateljstvo policije i Pravosudna akademija što će, ocjenjuje voditelj projekta SURF and SOUND Dean Šarčević, omogućiti da se još snažnije nastavi s aktivnostima jačanja kapaciteta cjelokupnog sustava za suzbijanje i prevenciju online nasilja prema ženama.

„Cilj nam ostaje isti - eliminacija rodno uvjetovanog online nasilja te da Republika Hrvatska postane primjer dobre prakse u Europi”, zaključuju.

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama službeno se obilježava od 1999. u znak sjećanja na sestre Mirabal koje je 1960. godine u Dominikanskoj Republici brutalno dao ubiti diktator Rafael Trujillo.

Sestre Patria Mercedes, Maria Argentina Minerva, Antonia Maria Teresa i Belgica Adela Dede rođene su u Dominikanskoj Republici. Pod imenom Las Mariposas (Leptiri) djelovale su kao političke aktivistkinje i postale su simbolom otpora diktatorskom režimu Trujilla. Zbog svojih revolucionarnih aktivnosti i borbe za demokraciju i pravdu uhićene su više puta zajedno sa svojim muževima. Dana 25. studenog, 1960. Minervu, Patriu i Mariu Teresu likvidirala je Trujillova tajna policija dok su se vraćale iz posjeta zatvoru u kojima su bili njihovi supruzi.

Miroslav Edvin Habek (Hina)

Gotovo tri od četiri žene u Europskoj uniji smatraju da je pandemija covida potaknula povećanje fizičkog i psihološkog nasilja nad njima, prema anketi Eurobarometra objavljenoj u petak. Anketa, koju je naručio Europski parlament uoči Dana žena 8. ožujka, pokazuje da 77 posto žena u EU smatra da je pandemija uzrokovala porast rodnog nasilja u njihovim zemljama, s time da je devet od deset ispitanica to reklo u Grčkoj i Portugalu. U svim ostalima zemalja EU-a osim u dvije - Finskoj i Mađarskoj - više od polovice žena smatra da je došlo do povećanog nasilja.

Kad su upitane kako se pozabaviti s ovim problemom, 58 posto intervjuiranih žena reklo je da bi trebalo biti jednostavnije prijaviti rodno nasilje.

Oko trećina žena iz EU reklo je da je pandemija imala negativan utjecaj na njihov osobni prihod, prema anketi, koja se temelji na uzorku od blizu 27.000 žena od 15 ili više godina iz 27 EU zemalja.

Žene također smatraju da su mjere donesene za zaustavljanje širenja koronavirusa imale veliki utjecaj na njihovo mentalno zdravlje. Određene kategorije u tom smislu pogođene su više od drugih - primjerice žene koje imaju djecu mlađu od 15 godina rekle su da je zatvaranje škola i vrtića imalo veliki utjecaj na njihovo mentalno zdravlje.

„Rezultati ankete Barometra potvrđuju ono što već znamo: pandemija covida-19 nesrazmjerno je utjecala na žene i djevojke na mnoge načine”, rekao je zastupnik Robert Biedron, koji predsjeda odborom Europskog parlamenta za prava žena i rodnu ravnopravnost.

(Hina)

Više od četvrtine žena mlađih od 50 godina diljem svijeta doživjelo je obiteljsko nasilje muškog partnera tijekom svog života, prema novim procjenama objavljenima u medicinskom časopisu Lancet. Analiza stotina studija, objavljenih u Lancetu, sugerira da je 27 posto žena u dobi od 15 do 49 godina doživjelo fizičko i/ili seksualno nasilje od intimnog partnera tijekom života. Otprilike svaka sedma (13 posto) izjavila je da se to dogodilo u prošloj godini – što je ekvivalent 492 milijuna žena diljem svijeta. Znanstvenici su rekli da će prava prevalencija vjerojatno biti veća od procjena, s obzirom na stigmu oko obiteljskog nasilja zbog koje žene manje prijavljuju svoja iskustva. Rečeno je da je studija do sada najveća analiza nasilja nad ženama koje su, ili su bile u vezama.

Znanstvenici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i drugih institucija analizirali su 366 studija provedenih u razdoblju od 2000. do 2018. sadržanih u globalnoj bazi podataka Svjetske zdravstvene organizacije o prevalenci nasilja nad ženama.Baza obuhvaća 161 zemlju, što predstavlja 90 posto globalne populacije žena i djevojaka u dobi od 15 godina i više. Analiza je samo procijenila fizičko i seksualno nasilje, a u tijeku je rad na prikupljanju boljih podataka o psihički štetnom ponašanju.

Koautorica istraživanja dr. Claudia Garcia-Moreno rekla je da je napredak postignut u posljednjih 20 godina "krajnje nedovoljan" za postizanje međunarodnog cilja za eliminaciju nasilja nad ženama do 2030. godine.

Rekla je: "Iako je ova studija provedena prije pandemije covida-19, brojke su alarmantne i istraživanja su pokazala da je pandemija pogoršala probleme koji dovode do nasilja među intimnim partnerima kao što su izolacija, depresija i tjeskoba, te upotreba alkohola, kao i smanjenje pristupa relevantnim službama. Spriječiti da se nasilje nad intimnim partnerom dogodi je vitalno i hitno. Vlade, društva i zajednice moraju obratiti pažnju, više ulagati i hitno djelovati kako bi smanjili nasilje nad ženama, uključujući rješavanje tog problema u naporima za oporavak društava nakon pandemije covida."

Zaključci studije također upućuju na to da obiteljsko nasilje počinje rano – procjenjuje se da je 24 posto tinejdžera u dobi od 15 do 19 godina tijekom života doživjelo nasilje intimnog partnera. Ova skupina i žene u dobi od 20 do 24 godine imale su najveću procijenjenu prevalenciju nedavnog nasilja, a 16 posto doživjelo je nasilje u posljednjih 12 mjeseci.

Glavna autorica istraživanja Lynnmarie Sardinha rekla je: "Veliki broj mladih žena koje doživljavaju nasilje intimnog partnera je alarmantan, budući da su adolescencija i rana odrasla dob važne životne faze u kojima se grade temelji za zdrave odnose. Nasilje koje te mlade žene doživljavaju ima dugotrajne posljedice na njihovo zdravlje i dobrobit."

Sveukupno gledano, zemlje s visokim dohotkom imale su niže procijenjene stope prevalencije nasilja intimnog partnera tijekom života i prethodne godine, s tim da su razlike među regijama bile posebno izražene u pogledu nasilja intimnog partnera zabilježenog u prethodnoj godini.

Tri regije s najnižim procjenama nasilja tijekom života bile su središnja Europa (16 posto), središnja Azija (18 posto) i zapadna Europa (20 posto), iako su te stope još uvijek visoke.

Autori su rekli da ostaju važne praznine u podacima za neka područja i skupine, kao što su osobe s invaliditetom, autohtone, etničke manjine i trans žene te lezbijke. Rekli su da se definicija partnerstva razlikuje u raznim istraživanjima, te stoga neke studije možda nisu obuhvatile sve tipove partnerstva, osobito u mlađim dobnim skupinama.

Rebecca Hitchen, voditeljica politike i kampanje u koaliciji End Violence Against Women Coalition, rekla je: "Užasno je, ali ne iznenađuje da više od svake četvrte žene doživi obiteljsko zlostavljanje tijekom svog života. Ovi novi nalazi ističu hitnu potrebu za radom na sprječavanju zlostavljanja žena i djevojaka, uključujući određivanje prioriteta i odgovarajuće financiranje rada u školama i javne kampanje kako bi se promijenili stavovi i nejednakosti koje pokreću zlostavljanje."

(Hina)