Prikazujem sadržaj po oznakama: more

Hrvatski znanstvenici otkrili su istraživanjem kod otoka Prvića kako su čestice od požara koje dospijevaju u more "važan izvor hranjivih tvari", izvijestio je u petak Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

"Jadranska obala ljeti je posebno sklona požarima, a pirogene čestice koje dospijevaju na morsku površinu ujedno su i važan izvor hranjivih tvari", priopćio je Institut.

Istraživanjem gornjeg sloja površine kod otoka Prvića prvi je put otkriven odgovor planktonske zajednice na intenzivne epizode otvorenog požara, ističe se i objašnjava kako svaki požar u zrak ispušta pirogene čestice i aerosol koji dospijevaju u okoliš, pa tako i na morsku površinu koja može biti udaljena i više stotina kilometara od mjesta požara.

Neuston, planktonski organizmi koji naseljavaju milimetarski površinski sloj mora direktno su izloženi Sunčevu zračenju i atmosferskim utjecajima te brzoj promjeni uvjeta u okolišu, rekli su u Institutu.

- Taj granični mikrosloj poveznica je mora i atmosfere i važan je za procese izmjene tvari i energije između dva okoliša. Neuston prvi reagira s atmosferskim donosom različitog podrijetla. - objasnila je dr. Ana Vrdoljak Tomaš, poslijedoktorandica Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita.

Suradnjom hrvatskih institucija na Hrvatskoj zakladi za znanost (HRZZ) projektu koji vodi dr. sc. Sanja Frka Milosavljević s Instituta Ruđer Bošković prvi put su u površinskim slojevima mora zajedno mjerene gustoće planktona različitih metaboličkih strategija uzduž otoka Prvića tijekom pola godine.

Jadransko more, kao tipičan mediteranski okoliš, idealno je za provođenje tog tipa istraživanja jer su za vrijeme mjerenja zabilježena tri intenzivna požara.

- Naša studija dokumentira veliki utjecaj otvorenih požara na neuston te naglašava njihov odgovor u ekstremnim uvjetima. - rekla je dr. Vrdoljak Tomaš, autorica znanstvenog rada objavljenog u uglednom časopisu "Science of the Total Environment".

Može se očekivati da će se zbog klimatskih promjena povećati učestalost i ozbiljnost požara, posebice zbog dužih sušnih razdoblja, pa je zato važno brzo utvrditi i procijeniti utjecaj tih ekstremnih događaja na vrlo ranjiva obalna područja, poručili su iz Instituta.

U Laboratoriju za mikrobiologiju splitskog Instituta u novije vrijeme posebno su u fokusu istraživanja fotoheterotrofnih bakterija zbog dodatne mogućnosti dobivanja energije iz Sunčeva svjetla.

- Na značajan donos hranjivih soli požarom blizu otoka Prvića prvo su odgovorili mikroorganizmi, posebice fotohetorofi, koji su činili gotovo 30 posto prokariotske populacije, te su izmjerene visoke koncentracije klorofila kao indikatora fitoplanktona. Dva tjedna nakon požara zabilježili smo visoke brojnosti članova fitoplanktona. Proučavani mikroorganizmi, iako oku nevidljivi, odgovorni su za više od polovice proizvodnje kisika na Zemlji. - rekla je dr. Vrdoljak Tomaš.

Mikrobna zajednica u površinskom sloju mora pokazala je iznimno brz odgovor na promjene u morskom okolišu, u ovom slučaju povezane s požarima.

Zajedno s većim fitoplanktonom nameće se kao odličan pokazatelj promjena u morskom ekosustavu. Ovaj brzi odgovor planktonske zajednice na intenzivne epizode otvorenih požara bitna je smjernica u razumijevanju ekologije morskog okoliša, izvijestili su znanstvenici s Instituta u Splitu.

(Hina)

Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko - neretvanske županije obavio je peto redovno ispitivanje mora na 121 plaži u razdoblju od 12. srpnja do 20. srpnja 2022. godine.

More na 117 plaža ocijenjeno je kao more izvrsne kakvoće, a na dvije plaže dobrom ocjenom. Na plaži Lopud Grand hotel na Lopudu i Ispod zidina na Korčuli more je ocijenjeno zadovoljavajućom ocjenom.

Tijekom petog ispitivanja mora na plaži Prigradica u Blatu na Korčuli 12. srpnja 2022. utvrđeno je kratkotrajno onečišćenje. Uzorkovani su dodatni uzorci mora od 14. – 17. srpnja 2022., a rezultati ispitivanja od 16. i 17. srpnja 2022. udovoljavaju uvjetima Uredbe o kakvoći mora za kupanje, što upućuje na prestanak kratkotrajnog onečišćenja.

Detaljniji podaci dostupni su na web stranicama Ministarstva zaštite okoliša i energetike i Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.

Sadržaj Dubrovačko – neretvanske županije

Mađarski državni tajnik za informiranje Tamas Menczer kazao je u utorak da je premijer Viktor Orban spominjući „oteto more” govorio o „povijesnoj činjenici” te da je Hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova u toj izjavi nešto krivo shvatilo, javila je agencija MTI.

Mađarski premijer prošli tjedan je izjavio da njegova zemlja ne bi imala problema s embargom na uvoz ruske nafte da „joj nisu oduzeli more”, očito se referirajući na hrvatsku obalu čiji su dijelovi nekoć bili u sastavu Ugarske.

Zbog te je izjave mađarski veleposlanik u Zagrebu pozvan na razgovor, a i hrvatski je veleposlanik zatražio objašnjenje u Budimpešti, kazali su na Zrinjevcu.

- Mađarski premijer Viktor Orban govorio je o povijesnoj činjenici. Nadam se da našim hrvatskim prijateljima neće sada ovladati medijska histerija i da možemo nastaviti raditi u interesu razvoja suradnje. - rekao je Menczer.

Nejasno je o kakvoj „povijesnoj činjenici” Menczer govori kad Ugarska nikad nije imala izlaz na more osim preko hrvatskog teritorija. 
Pozadina Orbanove izjave protivljenje je europskom embargu na uvoz ruske nafte zbog čega je Mađarsku jučer posjetila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

„Hrvatska osuđuje izjavu predsjednika mađarske vlade. Osuđujemo bilo kakve teritorijalne pretenzije prema susjednim državama.” - priopćio je MVEP.

Kako je rekao jedan europski diplomat za France Presse, Mađarska bi za sigurnu opskrbu naftom trebala novi naftovod koji bi je povezao s Hrvatskom, koja ima pristup moru. Stoga traži jamstva da će se Zagreb angažirati na izgradnji te infrastrukture, kao i jamstva o europskim financijskim sredstvima.

- Oni koji imaju more i luke imaju i mogućnost dovesti naftne tankere. - rekao je Orban prošli tjedan, kako ga prenosi Politico. 

- Da nam more nije oduzeto i mi bismo imali luke. - dodao je.

MVEP ističe da takve izjave nepotrebno narušavaju međudržavne odnose.
 
(Hina)

Prije 30-ak godina s teretnog broda pao je kontejner u sjevernom dijelu Tihog oceana, iz njega su isplivale tisuće gumenih patki koje i danas dolaze do plaža pružajući vrijedne podatke znanstvenicima o oceanima. Kontejner s 29.000 gumenih pataka, kornjača, dabrova i žaba krenuo je iz Hong Konga u SAD. Umjesto na odredištu teret je u oluji završio u moru u siječnju 1992.

Snažni valovi i moćni vjetrovi igračke su odgurali prema obalama diljem svijeta na putovanja dulja od onih koje su njihovi proizvođači ikad zamislili. Ljudi koji su šetali plažama skupljali su ih i postupno putovanja plastičnih igračaka za kupanje privukla su pozornost znanstvenika.

Vrijeme potrebno igračkama da stignu do različitih dijelova svijeta i rute kojima su išle pružili su mnoge neočekivane uvide u struje oceana.

Američki oceanograf Curtis Ebbesmeyer preuzeo je vodeću ulogu u studijama, nakon što je nekoliko godina ranije prikupio podatke nakon slične brodske nesreće. Kad je više od 60.000 Nikeovih tenisica završilo u moru, a zatim otplutalo na zapadnu obalu SAD-a i Kanade, angažirao je mrežu kupača da dojave što su pronašli. Kontaktirali su ga i kada su otkrili gumene patke, prateći njihovo porijeklo kroz zaštitni znak proizvođača.

"Nesreća s gumenim životinjama donijela je znanstvenicima pravu riznicu podataka", kaže Johanna Baehr, oceanografkinja sa Sveučilišta u Hamburgu. "Jednim potezom osigurano je tisuće podataka - u uobičajenim uvjetima ne bismo jednostavno bacili u more toliko znanstvenih mjernih instrumenata odjednom."

Ideja istraživanja oceanskih struja korištenjem plutajućih uređaja daleko je od nove. "Korištenje plutača jedna je od najstarijih metoda istraživanja mora", kaže oceanograf Jörg-Olaf Wolff sa Sveučilišta Oldenburg.

Davne 1864. istraživač Georg von Neumayer iz njemačkog pomorskog opservatorija u Hamburgu bacio je bocu s porukom u more dok je plovio s rta Horn. Njegovo pismo tražilo je od nalaznika da izvijesti gdje je i kada pronađena boca. Stigla je do Australije. "To je bilo prije više od 150 godina i pomoglo je boljem razumijevanju velikih oceanskih struja", kaže Wolff.

Danas znanstvenici koriste uređaje opremljene GPS-om za bilježenje preciznih podataka o temperaturama, salinitetu vode ili tlaku zraka koji se odašilju putem satelita.

"Postoje i uređaji koji tonu s površine do dubine od 1 i 2 kilometra, prikupljajući podatke, pa se vraćaju na površinu", kaže Wolff.

Podaci koje su osigurale flote gumenih igračaka bili su daleko manje precizni.

"Ali to je bolje nego ništa, pogotovo zato što su podaci generirani besplatno", kaže on, napominjući da visoka cijena digitalnih mjernih uređaja znači da je nemoguće koristiti ih u tako velikim brojevima.

Patke, dabrovi i žabe prvo su kružile u smjeru suprotnom od kazaljke na satu u sjevernoj pacifičkoj struji, od Sitke na obali Aljaske, duž Aleutskih otoka, pokraj poluotoka Kamčatke i konačno natrag preko Tihog oceana uz zapadnu obalu SAD-a do Aljaske.

Godine 1994., 1998., 2001. i 2003. Ebbesmeyer je primio izvješća o nalazima iz Sitke, što sugerira da su se neke od igračaka napravile nekoliko krugova. Druge su pobjegle iz vrtloga i stigle do Havaja i Australije.

"Možda je jedno od najuzbudljivijih otkrića da su igračke odlutale iz Tihog oceana u Sjeverni Atlantik", kaže Baehr.

"To su predvidjeli odgovarajući modeli, ali životinje su dokazale da se to doista može dogoditi."

Skupljači predmetana plažama još su uvijek pronalazili igračke početkom 2000-ih na istočnoj obali SAD-a, kao i u Škotskoj i Engleskoj. Znanstvenici kažu da su otplutale prema sjeveru kroz Beringov tjesnac u Arktički ocean, dosegnuvši Grenland, iako ostaje nejasno jesu li bile smrznute u ledu ili su 'sjedile' na ledenim plutačama.

„Ova ruta je bila zanimljiva potvrda da tamo postoji površinska struja koja prelazi toliku udaljenost“, kaže Wolff.

On je koristio plutače kako bi istražio kako se otpad distribuira u Sjevernom moru, kao dio interdisciplinarnog tima osnovanog 2016. Bacili su 65.000 malih drvenih plutača u Sjeverno more, označenih brojem i zahtjevom da se prijavi njihov pronalazak s detaljima o mjestu i vremenu.

Ovaj projekt je također pružio neočekivane uvide u to da se struje u Sjevernom moru mogu preokrenuti pod određenim uvjetima.

"Iznenada smo primili izvješća iz Engleske koja su pokazala da drvene plutače više ne plutaju u smjeru suprotnom od kazaljke na satu kao i obično, već u smjeru kazaljke na satu", kaže Wolff. Znanstvenici nisu znali da je to moguće.

Takve studije mogu omogućiti bolje razumijevanje distribucije plastičnog otpada kako bi se razvili načini za postupanje s njim.

Korištenje plutajućih instrumenata također može pružiti podatke za razvoj meteoroloških modela i u konačnici poboljšati prognoze, kao i predviđanja za desetljeća koja dolaze, s obzirom na klimatske promjene, kaže Baehr.

Za sada nije jasno što se dogodilo s gumenim igračkama koje nisu pronađene. Wolff vjeruje da ih više nema na morima. Nakon 30 godina vjetra, valova i UV zračenja, gumene patke i žabe vjerojatno su se pretvorile u mikroplastiku. Baehr, međutim, kaže da je nekoliko igračaka možda još uvijek vani, možda smrznuto u ledu, i da bi se mogle pojaviti.

"Gumene patke imaju zastrašujuće dug vijek trajanja, kao i sva plastika koja se vrti u moru", kaže ona.

(Hina)

Zagađenje plastikom globalni je problem koji zahtjeva hitni međunarodno obvezujući UN-ov sporazum, stoji u izvješću Agencije za istraživanje (EIA). U toj nevladinoj organizaciji za zaštitu okoliša kažu kako postoji niz dokaza o štetnim utjecajima plastike i tvrde da je onečišćenje plastikom jednako važan problem kao i klimatske promjene.

Zrak koji danas udišemo sadrži mikročestice plastike, plastika je pronađena u arktičkom snijegu, a ima je i u tlu i hrani, prenosi BBC. Tome u korist govori i izvješće u kojemu stoji da je na Tajlandu oko 20 slonova umrlo nakon što su pojeli plastični otpad sa deponija smeća.

Autori izvješća pozivaju nacije da se dogovore o obvezujućem UN-ovom sporazumu s ciljem smanjenja proizvodnje plastike i plastičnog otpada.

- Otkucava nam vrijeme za rješavanje ovog ubojitog problema. Ako se ovaj val onečišćenja nastavi, do 2040. bi težina plastičnog otpada u morima mogla nadmašiti ukupnu težinu sve morske ribe. - kazao je Tom Gammage iz EIA-e.

Ujedinjeni Narodi izdvojili su tri egzistencijalne prijetnje okolišu - klimatske promjene, manjak bioraznolikosti i zagađenje - i dodali kako su to problemi s kojima se u koštac moramo uhvatiti istovremeno.

Multilateralni sporazumi o gubitku bioraznolikosti i klimi postoje već skoro 30 godina (iako nisu uspjeli spriječiti emisije CO2 i zaštititi prirodu).
Neke države tijekom posljednjih godina odbile su ideje o obvezujućem sporazumu o pitanju plastike. Ipak, iz više od 100 zemalja rekli su kako bi podržali predlaganje sporazuma na idućoj Skupštini UN-a za okoliš u veljači i ožujku.

Izvori kažu kako je onih koji se sporazumu glasno odupiru sve manje, ali još postoje sporovi o tome koliko bi strog sporazum trebao biti i bi li njegovo provođenje bilo obvezujuće ili dobrovoljno.

Predsjednik SAD-a Joe Biden objavio je da Sjedinjene Države sada podržavaju globalni sporazum koji je bivši predsjednik Donald Trump odbio. Još nije jasno može li pridobiti Kongres pošto se većina plastike proizvodi od nafte i plina koji se proizvode u SAD-u.

Japanci žele sniziti ambicije sporazuma, a Kina još nije izjasnila o ovoj temi. Kina proizvodi najviše nove plastike, ali najveći proizvođači plastičnog otpada po glavi stanovnika su SAD i Velika Britanija.

Prilikom objavljivanja izvješća EIA-e, Tom Gammage je kazao: „Količina vidljivog plastičnog otpada izazvala je veliku javnu bojazan, ali važno je napomenuti da je većina plastičnog zagađenja okom nevidljiva. Šteta koju je uzrokovala prekomjerna proizvodnja nove plastike i dug period njezine razgradnje je nepopravljiva - ovo predstavlja prijetnju ljudskoj civilizaciji i nastanjivosti našeg planeta. Ovaj problem postaje gotovo jednak problemu koji izazivaju klimatske promjene."
 
(Hina)

Župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić apelirao je danas na konferenciji Plastic Busters MPAs Interreg Med projekta na sve zemlje Mediterana da zajedničkim naporima smanje količinu otpada u moru, poglavito plastike. Problem zagađenje mora i obale posebice je izražen na jugu Hrvatske koji prvi na udaru struja koje nanose velike količine otpada iz Albanije, ali i ostalih dijelova Sredozemnog mora. Problem na hrvatskom jugu izraženiji je nego u Crnoj Gori zbog veće razvedenosti obale.

- Veliki dio područja naše županije su zaštićena područja i na kopnu i u moru. Više od 50 posto teritorija DNŽ je pod nekom vrstom zaštite. Veći dio tog zaštićenog područja je u morskom dijelu. Sva ta područja koja štitimo izložena su raznim vrstama zagađenja, posebice plastikom u moru. Mi kroz pravilno gospodarenje otpadom nastojimo smanjiti količinu te plastike, ali nismo uspjeli izbjeći naplave plastike koje dolazi s mora. - kazao je danas župan Dobroslavić na konferenciji Plastic Busters MPAs Interreg Med projekta koja je održana u Dubrovniku.

Inače, Plastic Busters MPAs Interreg Med projekt okuplja 15 partnera kao i 17 pridruženih institucija iz osam mediteranskih zemalja: Albanije, Cipra, Hrvatske, Francuske, Italije, Grčke, Slovenije i Španjolske. Krajnji cilj projekta je poboljšati zaštitu staništa i vrsta u pelagijskim i obalnim morskim zaštićenim područjima kroz ciljano praćenje, procjenu, prevenciju i ublažavanje utjecaja morskog otpada

- More je onečišćeno i mikroplastikom, to je također veliki problem. S ovog mjesta bih pohvalio našu Razvojnu agenciju DUNEA -u i Sveučilište u Dubrovnku za projekt SeaClear kojim se razvijaju roboti koji će autonomno uklanjati otpad s morskog dna. Kao član hrvatskog izaslanstva u EOR-u mogu napomenuti da se i na toj razini Skupštine europskih regija, gradova i općina razgovara o onečišćenjima morskog okoliša i upravo je krenuo zahtjev prema EK da se donese poseban Zakon o oceanima. - rekao je župan Dobroslavić.

nm