Prikazujem sadržaj po oznakama: mljet

Potpisanim sporazumom o financiranju nadstandardnog dijela tima sanitetskog prijevoza na području Općine Mljet nastavlja se dugogodišnja praksa financiranja istog na području otoka Mljeta. Sporazum su potpisali župan Nikola Dobroslavić, načelnik Općine Mljet Đivo Market, ravnatelj Javne ustanove Nacionalni park Mljet Ivan Sršen i ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan.

Sporazumom se Dom zdravlja Dubrovnik obvezao osigurati nadstandardni dio tima sanitetskog prijevoza koji se sastoji od jednog vozača i vozila sanitetskog prijevoza, a koji će stalno biti stacioniran na području Općine Mljet. Troškove godišnje bruto plaće vozača dijele Javna ustanova Nacionalni park Mljet 50 posto, te po 25 posto Općina Mljet i Dubrovačko-neretvanska županija.

Istom prilikom župan Nikola Dobroslavić i ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan potpisali su ugovor kojim Dubrovačko-neretvanska županija iz proračuna sufinancira dio godišnjih troškova za plaću, dodatak na plaću, kao i troškove prijevoza liječničkog tima na radu u ordinaciji na otoku Koločepu.

JP

Ekološka akcija čišćenja podmorja otoka Mljeta u organizaciji udruge veterana HRM-a, Ronilačkog kluba Nautilus i Ronilačkog centra Aquatica uz podršku javne ustanove Nacionalni park Mljet održana je jučer.

Čistilo se podmorje u uvalama Sobra, Okuklje, Liskanje, otočića Pomeštak i Glavat i uvale Soline.

Ronilo je oko 50 ronioca koji su uz čišćenje pretraživali podmorje za živim jedinkama plemenite periske Pinna nobilis u organizaciji Hrvatskog veterinarskog instituta, a u sklopu projekta očuvanja plemenite periske u Jadranu.

JP

Centar za forenzičko ispitivanje „Ivan Vučetić“ obavijestio je danas Policijsku upravu dubrovačko – neretvansku kako je vještačenjem utvrđeno da je mrtvo tijelo pronađeno 30. siječnja u jednoj od uvala otoka Mljeta, tijelo Hrvoja Sterniše.

Podsjetimo, nestanak Hrvoja Sterniše Policijskoj upravi prijavljen je 18. siječnja od kada je za njim trajala intenzivna potraga.

dpp

Talijanska ribarica „Oronzo C“ nezakonito je bila u ribolovu u hrvatskim teritorijalnim vodama jučer poslijepodne južno od otoka Mljeta, a zapovjednik se oglušio na naredbu policije da zaustavi plovilo nakon čega je pomorska policija krenula u potjeru te je ribarica na koncu presetnuta i prepraćena u dubrovačku luku, izvijestila je danas Policijska iprva dubrovačko – neretvanska.

„Dana 9. veljače 2023. godine u 16:25 sati putem tehničkih sredstava za nadzor državne granice na moru, južno od otoka Mljeta policijski službenici Nacionalnog pomorskog centra uočili su ulazak talijanske ribarice imena „Oronzo C“ u teritorijalno more Republike Hrvatske.

Naime, navedena ribarica plovila je brzinom od 2,2 čvora, a što je ukazivalo na nezakonito ribarenje u morskim vodama Republike Hrvatske. Odmah po utvrđenom upućeno je policijsko plovilo, koje je putem pomorskog kanala 16 zapovjedniku ribarice izdalo naredbu o zaustavljanju, međutim kako se zapovjednik navedene ribarice oglušio na zapovijed i nastavio plovidbu u smjeru međunarodnih voda započet je njezin progon, koji je završio uzapćenjem u 17:35 sati.

U 21:15 sati predmetna ribarica je sprovedena u luku Dubrovnik, gdje su policijski službenici uz prisustvo ribarskog inspektora Uprave za ribarstvo izvršili inspekcijski pregled plovila, radi podnošenja adekvatnih prijava.” - navodi PU DN.

„Provedenim nadzorom utvrđeno je da se na ribarici kao članovi posade nalaze tri državljanina Italije, od kojih je jedan zapovjednik i još četiri državljana Indonezije. Tijekom današnjeg dana, zbog osnovane sumnje u počinjeni prekršaj iz Zakona o morskom ribarstvu, proveden je prekršajni postupak protiv zapovjednika talijanske ribarice pred Općinskim sudom u Dubrovniku nakon kojeg je ribarica, u 13:35 sati isplovila iz luke Dubrovnik u pravcu međunarodnih voda.” - piše u priopćenju policije.

JP

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković i župan Dubrovačko - neretvanske županije Nikola Dobroslavić sastali su se jučer u Stonu s poljoprivrednicima, školjkarima, vinarima, ali i izaslanstvom otoka Mljeta. Naime, stanovnici na području Nacionalnog parka Mljet traže iste mogućnosti ribolova koje imaju ribari u drugim dijelovima Hrvatske i uostalom i na drugim dijelovima otoka koji ne pripadaju području Nacionalnog parka. Lokalnom stanovništvu na području NP Mljet odredbama EU zabranjeno je naime koristiti neke od tradicionalnih ribolovnih alata koji su stoljećima prehranjivali Mljećane.

U mljetskom izaslanstvu u kojem je bio i ravnatelj NP Mljet Ivo Sršen te zainteresirani stanovnici za ovaj problem koje je donijelo članstvo u EU, bio je i načelnik Općine Mljet Đivo Market koji nam je kazao kako su stanovnici s područja Nacionalnog parka uistinu ozlojađeni jer su ostali bez mogućnosti ribolova nekim tradicionalnim alatima.

Sastanak mljetskog izaslanstva s ministricom, županom i članovima uprave za ribarstvo. Foto: DNŽ

Što je na koncu dogovoreno na sastanku sa ministricom poljoprivrede Marijom Vučković i županom Nikolom Dobroslavićem Market je kratko rekao: „Dogovoreno je da ćemo pokušati tražiti izuzetak iz zakonodavstva tako da pojedini ribolovni alati, koji su prepoznati kao tradicionalni na otoku Mljetu i dalje budu dopušteni za upotrebu lokalnom stanovništvu.”

ANE MLJEĆKA: MLJEĆANI SU SE ZA PRAVO NA ŽIVLJENJE - STATUS MEREDANUS IZBORILI JOŠ U VRIJEME AUSTRO - UGARSKE

Nakon sastanaka s ministricom pismo je uputila i popularna Ane Mljećka. Ona je dala i povijesni presjek pa tako piše kako su pri osnivanju NP Mljet 1960. stanovnici ugvorom pristali da se na njihovoj zemlji osnuje NP, a da su po tom istom ugovoru imali pravona na obrađivanje polja, uzgajanje stoke, branje drva za gradnju barki i ogrijev na područjima koje je NP odobravo svaku godinu.

„Imali su pravo u Jezerima ribati za osobne potrebe, male i velike vrše, vađenje kunjaka i školjaka i mušula.” - podsjeća Ane Mljećka.

„U Jezerima ne postoji obalni pojas, a više od 80 posto zemljišta kojim se kreću turisti tj. temeljni fenomen, je do samog mora privatno vlasništvo. Za vrijeme Austro - Ugarske monarhije, da bi zaštitili svoja prava i pravo ribolova u zaštićenom području parnicu su vodili s Upravom Bečkog Dvora 18 godina, a koju je stanovništvo dobilo i donesen je zakon - Pravo Življenja - Status Meredanus, a 19. prosinca 1889. godine potpisana je nagodba između stanovnika zapadnog dijela Mljeta i Kraljevskog šumarskog upraviteljstva. S tim zakonom dobili su pravo na tradicionalni način života i tradicionalni način ribanja koje je zagarantirano kasnije i poveljama UN, a koje su potpisale i obje Jugoslavije i Republika Hrvatska kada je međunarodno priznata.” - piše Ane Mljećka.

„Znači da je stanovnicima NP Mljet tradicionalni način života i tradicionalni način ribanja zagarantiran Ustavom Republike Hrvatske. To znači da svaki drugi zakon ili uredba koji ukida i zabranjuje tradicionalni način življenja i tradicionalni način ribanja, protivi se Ustavu Republike Hrvatske odnosno, protuustavan je i protuzakonit. A kako je tradicionalni način života zagarantiran poveljama UN kao ljudsko prava građanina i čovjeka, onda svako njegovo kršenje dovodi do kršenja ljudskih prava.” - zaključuje Ane Mljećka.

Ona dalje u svom pismu navodi kako je „zakonom Pravo na Življenje - Status Meredanus, dobiveno pravo na deset malih vrši, pet velikih vrši, mreže prostice, bukvare, gerarice, srdenare i gavunare”.

„To je bilo osigurano svakoj familiji bez ikakve dozvole. U obje Jugoslavije taj je zakon poštovan, a u SFRJ imali smo pravo na još 200 metara popunice i polandaru.” - navodi Ane Mljećka.

„Na prijedlog stanovnika NP Mljet donesen je zakon o 500 m obalnog pojasa kojeg je Sabor donio na snagu 2002 godine. Stanovnici NP su jedini mogli ribati u zaštićenom obalnom pojasu, a svima drugima je bilo zabranjeno. Međutim pri ulasku Republike Hrvatske u EU naše tradicionalno ribarstvo je potpalo pod gospodarsko - ekonomski razvoj umjesto pod tradicionalni način života koje je zagarantirano poveljama UN i Ustavom Republike Hrvatske. Tradicionalni način života je naše ljudsko pravo građanina i čovjeka i dužnost da prenesemo tu tradiciju na buduće generacije. Zabranom našeg tradicionalnog ribanja, koji je naša egzistencija krše se ljudska prava građanina i čovjeka na jednom dijelu teritorija Republike Hrvatske i EU.” - piše Ane Mljećka.

„Kad idemo bacit mreže (to su sve mreže stajaćice) i kad ulovimo ono malo ribe nahranili smo sa time ne samo našu obitelj nego i susjede koji nisu mogli poći na ribanje ili one starije koji nemaju mogućnosti i koji više ne mogu poći na ribanje. Naši ribari u NP Mljet ne ribaju da bi prodavali ribu nego isključivo da bi nahranili svoje familije. Na Mljetu nema ribarnice da bi mogli kupiti ribu. Najbliža je ribarnica u Dubrovniku 40 milja daleko i treba se voziti brodom. Brod ide ujutro u 6 i vraća se navečer u 6. To znači da stanovnici NP Mljet nemaju pravo jesti ribu, a okruženi su morem koje je najbogatije ribom u Jadranu dok NP koristi njihovu zemlju bez ikakve naknade i na njoj zarađuje novac od ulaznica koje prodaju tisućama turista.” - navodi Ane Mljećka.

„Ako netko zna čuvati more i šume onda to sigurno znaju stanovnici NP Mljet jer čuvaju svoje za buduće generacije. Očuvali su ih kroz stoljeća pa će i nastavit ako ne budu prisiljeni iseliti ukoliko ne mogu prehranit svoje familije. Svaki stanovnik NP Mljet je vatrogasac i to najbolji na svijetu jer brani svoju imovinu, svoju kuću i svoje posjede. Zato je Mljet najzeleniji otok na Mediteranu. Nitko bolje ne može čuvati NP Mljet nego njegovi stanovnici. Zato se svi nadamo da će ovaj sastanak uroditi plodom i da će doći do najboljeg riješenje na obostrano zadovoljstvo.” - zaključila je Ane Mljećka.

Što se tiče sastanka dogovoreno je dakle da će se tražiti izuzetak iz zakonodavstva EU, a zasad je uistinu preuranjeno reći hoće li to biti moguće i ostvariti, no može se reći da je potpuni apsurd ako u lokalnoj vlasti i Nacionalnom parku Mljet nemaju ništa protiv upotrebe mreža i ostalih tradicionalnih ribolovnih alata stanovnika, a nemaju, da o tome odlučuje neki birokrat u Bruxellesu.

Općinsko vijeće Općine Mljet na nedavnoj sjednici je donijelo odluku o novom, povećanom iznosu paušalnog poreza po krevetu, odnosno po smještajnoj jedinici u kampu.

Tako će se u Pomeni za krevet, odnosno smještajnu jedinicu u kampu plaćati paušalni porez od 65,74 eura godišnje.

Također od 1. siječnja za naselja Goveđari, Polače, Kozarica, Ropa, Babino Polje, Sobra, Prožurska Luka, Okuklje i Saplunara određen je iznos od 58,43 eura. Naselja Blato, Prožura, Maranovići i Korita plaćat će 43,82 eura godišnjeg paušalnog poreza po krevetu, odnosno po smještajnoj jedinici u kampu.

kšc

Mljet bi trebao dobiti prvi „pravi dječji vrtić”. Kao što su i očekivali, Općina Mljet je od Ministarstva znanosti i obrazovanja bespovratno dobila 4,32 milijuna kuna za izgradnju i opremanje zgrade dječjeg vrtića u Babinom Polju.

Ta otočna općina do sada nije imala vrtić već je skrb o najmlađima bio organiziran kroz igraonicu koju u privremeno uređenom prostoru u Domu kulture Zabrežje vodi Udruga Mljet iz Babinog Polja.

Predškolski odgoj obuhvaća isključivo djecu čiji roditelji imaju prebivalište na području Općine Mljet, a u idućoj godini se očekuje da će obuhvatiti 25 djece.

Kako smo već pisali, Osnovna škola Mljet i Općina Mljet potpisali su ugovor o ustupanju zemljišta u školskom vlasništvu za izgradnju prvog dječjeg vrtića na tom otoku. Škola je Općini na trideset godina ustupila nešto više od 600 metara kvadratnih zemljišta u Babinom Polju isključivo za izgradnju dječjeg vrtića.

Vrtić će se graditi na dvije etaže, a planirano je i uređenje parkinga, te otkrivenog i natkrivenog dijela za igru, kako bi bili zadovoljni svi minimalni pedagoški standardi. Mljećani planiraju imati tri vrtićke grupe i to jasličku koja bi mogla primiti 12 djece i dvije mješovite za 40 djece.

Općinske parcele na predjelu Uvala Sutmiholjska i Žukovac na otoku Mljetu uskoro bi mogle dobiti nove vlasnike, a prema očekivanjima u općinski proračun bi se moglo sliti oko 900 tisuća eura.

Radi se o vrijednom građevinskom zemljištu, a poznato je da je Uvala Sutmiholjska jedna od najljepših na Jadranu. Smještena je na južnoj strani otoka, u blizini Babinog Polja. Šljunčana plaža privlačna je brojnim turistima i mnogi tu uvalu smatraju jednim od pravih dalmatinskih dragulja.

Na predjelu Žukovac planirana je gospodarska zona kroz koju prolazi i glavna otočka prometnica, odnosno državna cesta koja povezuje najveća mjesta Pomenu, Polače, Sobru i Saplunaru.

- Sve je to građevinsko područje i imamo dosta zainteresiranih kupaca. U Uvali Sutmiholjska radi se o manjim parcelama za obiteljsku i turističku namjenu, dok je Žukovac gospodarska zona s uglavnom gospodarskom namjenom. – rekao je načelnik Općine Mljet Đivo Market.

Pitali smo ga i koliko je zainteresiranih, te tko su ti ljudi, na što nam je on samo odgovorio da ih ima poprilično.

- Najviše je zainteresiranih za manje parcele u Uvali Sutmiholjskoj jer se tu mogu graditi lijepe obiteljske kuće što je mnogima privlačno. No, također smo zadovoljni i interesom za predio Žukovac. Mogu reći da ima dovoljno zainteresiranih za oba građevinska područja. – rekao je mljetski načelnik Đivo Market.

Vijećnici Općinskog vijeća Općine Mljet prihvatili su proračun za iduću godinu koji je planiran je u iznosu od 2,57 milijuna eura, što ga po broju stanovnika na koji se odnosi, čini jednim od većih.

- Proračun je donesen u vrlo zahtjevnom ukupnom okruženju kad su mnogi elementi koji su podloga za planiranje neizvjesni i nepredvidljivi. Ipak, temeljni ciljevi proračunskog planiranja su i dalje osigurati da Općina Mljet može izvršavati svoje zakonske nadležnosti kao jedinica lokalne samouprave, ali da to također mogu društva i ustanove koje pružaju javne usluge, te da se potiče razvoj Općine, ali da se i zaštiti standard otočnog stanovništva. – rekao je načelnik Općine Mljet Đivo Market.

BEZ POVEĆAVANJA DAVANJA STANOVNIŠTVA I GOSPODARSKIH SUBJEKATA

Kako kaže Market izvorni prihodi, koji iznose oko 850 tisuća eura, planirani su na razini ostvarenja proteklih godina uz minimalne korekcije, a davanja otočnog stanovništva i otočnih gospodarskih subjekata nisu povećavana.

- Prihodi iz viših razina proračuna, oko 210 tisuća eura, planirani su realno u skladu s pripremljenim projektima i projektima u pripremi, a oni iz decentraliziranih funkcija za potrebe vatrogastva, oko 250 tisuća eura, također su na razini proteklih godina. Novac iz sredstava EU planiran je na osnovu pripremljenih, te projekata u pripremi, a realizirat će se u idućim proračunskim godinama. – pojasnio je Market.

MLJEĆANI GRADU DUBROVNIKU PRODAJU UDJELE U TVRTKAMA

Mljetska općinska uprava, prema riječima načelnika, planira dio prihoda ostvariti i prodajom Gradu Dubrovniku poslovnih udjela u trgovačkim društvima Čistoća, Vodovod i Libertas, kao i prodajom imovine, odnosno građevinskih zemljišta.

- Dio prihoda čini i preneseni višak sredstava iz prethodnih proračunskih godina i to oko 300 tisuća eura. - dodao je načelnik Market.

Market dalje govori: Troškovi općinske uprave u iznosu od oko 370 tisuća eura, unatoč inflaciji, ne planiraju se povećavati, već se zadržavaju na istoj razini uz maksimalnu racionalizaciju svih troškova. Izdaci Općinskog vijeća i Općinskog načelnika koji iznos oko 110 tisuća eura, također se zadržavaju na istoj razini uz maksimalnu racionalizaciju svih troškova. Javnoj vatrogasnoj postrojbi Mljet, kao proračunskom korisniku, osiguravaju se dostatna sredstva za normalno funkcioniranje i obavljanje svih zadaća i to u iznosu od oko 520 tisuća eura. Otočnim gospodarstvenicima osiguravaju se minimalne potpore polazeći od činjenice da im nisu povećavana davanja i planirane su u iznosu od oko 27 tisuća eura. – rekao je Market.

NA NAPLATU DOLAZI BESKAMATNI KREDIT VLADE

Ističući nadalje kako se za javne društvene djelatnosti osiguravaju nužno potrebne potpore na razini prethodnih godina i to u iznosu od 72 tisuće eura načelnik je kazao: Za socijalu, zdravstvo i slične djelatnosti osiguravaju se nužno potrebne potpore na razini prethodnih godina 44 tisuće eura. Planira se 140 tisuća eura za izradu različite dokumentacije nužne za realizaciju pojedinih planiranih kapitalnih projekata, kako za praktičnu realizaciju, tako i za ishođenja potrebnih odobrenja, te za radi kandidiranja projekata iz viših razina proračuna i sredstava Europske unije. Aktivnosti TZ Općine Mljet financirat ćemo u iznosu od oko 20 tisuća eura, što je zapravo „vraćanje“ od boravišne pristojbe. – pojasnio je načelnik.

U oblasti komunalnih djelatnosti i komunalne infrastrukture mjetska općina planira u idućoj godini sredstva dostatna za redovno funkcioniranje i redovno, te pojačano održavanje u iznosu od oko 370 tisuće eura.

- Najznačajniji rashodi za ovu namjenu su sufinanciranje javnog otočnog prijevoza putnika i sufinanciranje izgradnje javne vodoopskrbe i odvodnje na području Nacionalnog parka Mljet, ali i potpora u oblasti održivog gospodarenja otpadom. – kazao je Market, dodajući kako je veliki rashod planiran i za povrat dobivenog beskamatnog zajma Republici Hrvatskoj koji dospijeva krajem 2023. godine i iznosi oko 330 tisuća eura.

KAPITALNI PROJEKTI

Kao najznačajnije kapitalne projekte koji se planiraju za 2023. godinu, ali će se njihova realizacija protegnuti i na iduće proračunske godine načelnik navodi izgradnju dječjeg vrtića u Babinom Polju za što je osigurano je financiranje iz fondova Europske unije, zatim izgradnja depoa lijekova u Babinom Polju što se zajednički financira s Dubrovačkim ljekarnama i Dubrovačko – neretvanskom županijom, uređenje suterena zgrade „bivše Općine“ u Babinom Polju uz sufinanciranje Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, izgradnja Vatrogasnog doma na predjelu Žukovac kroz kandidiranje iz sredstava Europske unije, uređenje neuređenog prostora višenamjenskog putničkog terminala u trajektom pristaništu Zaglavac, Sobra, nadogradnja i uređenje zgrade „Doma Zadublje“ u Babinom Polju, te izgradnja višenamjenskog sportskog igrališta na predjelu Sikjerica vlastitim sredstvima.

- Uz te kapitalne otočne projekte intenzivno se radi i na realizaciji drugih projekata koji bi se financirali iz viših razina proračuna, odnosno iz sredstava fondova Europske unije. To su javna vodoopskrba i odvodnja otoka Mljeta izvan Nacionalnog parka Mljet, zatim izgradnja interventnog otočnog helidroma, obilaznica državne ceste Pomena i Maranovići, projekti elektroopskrbe adekvatnom povezanošću s kopnom i podzemno kabliranje postojeće otočne mreže i širokopojasni otočni internet. – rekao je načelnik Općine Mljet naglašavajući na kraju kako je „realno za očekivati, ukoliko ne dođe do znatnijih poremećaja u ukupnom okruženju, da će planirano biti, uz maksimalni angažman svih uključenih, biti i realizarano”.

Na Općinskom sudu u Dubrovniku počinje suđenje Zoranu Čegaru kojeg je Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku optužilo za prevaru, piše portal Centra za istraživačko novinarstvo BiH (CIN). Inače, riječ je o šefu Uniformirane policije Federacije BiH.

Prema navodima Odvjetništva, za 20 tisuća eura on je oštetio poduzeće za iznajmljivanje brodica i automobila „Prožura” s otoka Mljeta koje je, navodi CIN, u vlasništvu Darka Markovića.

„Optužnica je podignuta još 2019, ali federalni ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampara i v.d. direktora FUP-a Ensad Korman kažu da za to ne znaju iako ih je Čegar bio dužan obavijestiti.” - piše CIN.

„Mislim da je odmah morao biti i suspendiran a pozicije”, izjavio je Čampara.

Prema navodima Odvjetništva, Čegar je sredinom 2017. godine zatražio od Markovića da mu „Prožura” proda automobil i plovilo. Rekao mu je, piše CIN, da će platiti kada proda zemlju u BiH.

„Iako je znao da nije vlasnik, već samo posjednik, obećao je da će ga nagraditi ako se njegovo ime ne pojavi u ugovoru. Trgovanje je htio sakriti – objasnio je da je visoki policijski službenik i da ne želi da ga povezuju sa ovim poslom. Marković mu je povjerovao i predao plovilo i automobil uz punomoć za raspolaganje. Umjesto da plati 20 tisuća eura, Čegar je tražio da kupi još jedno plovilo od 40.000 eura, nudeći zauzvrat udio u zemljištu u BiH, ali je Marković to odbio, tražeći novac za već isporučeno auto i plovilo.” - navodi CIN.

Prema navodima Odvjetništva u Dubrovniku, Čegar je uzvratio kaznenom prijavom u BiH, tvrdeći da, zapravo, Marković njemu duguje 44 tisuće eura. Novinari CIN-a su pronašli Markovića na Mljetu, ali on nije želio razgovarati o ovoj temi jer je svjedok u postupku.

Prema Kaznenom zakonu Republike Hrvatske, za prevaru u kojoj je pričinjena velika materijalna šteta poput ove za koju se tereti Čegar propisana je zatvorska kazna od jedne do osam godina.

JP