Prikazujem sadržaj po oznakama: miroslav dodik

Dok politički lideri iz Srbije i Republike Srpske najavljuju izgradnju zračne luke kod Trebinja, u neposrednoj blizini Dubrovnika, malo je kome jasna svrha tog aerodroma, ukoliko se on gradi za potrebe civilnog prometa zrakoplova, stoga ne čude špekulacije dijela hrvatskih medija prema kojima Srbija i Republika srpska nadomak Dubrovnika zapravo namjeravaju graditi vojni aerodrom.

Takvu mogućnost nije isključio ni župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić, a ne isključuje je ni negdašnji direktor Zračne luke Dubrovnik Tonči Peović.

Zanimljivo je tko je investitor za taj projekt, tko daje novce. Nemojmo zaboraviti da je Republika Srbija svoj glavni aerodrom, dakle aerodrom Nikola Tesla u Beogradu, u svom glavnom gradu, prepustila francuskom koncesionaru koji u njega investira i njime upravlja. Ako su svoj aerodrom prepustili Francuzima ne vidim koji im je ekonomski interes ulagati u izgradnju aerodroma na području koje je za turizam, ali i poslovne letove apsolutno neatraktivno. - rekao je Tonči Peović.

Tonči Peović za Južni ističe kako mu nije jasno gdje Srbija vidi ekonomski interes u financiranju izgradnje trebinjskog aerodroma koji nema razvojne perspektive, a svoj je aerodrom Nikola Tesla u svom glavnom gradu Beogradu, u kojem može ostvariti ekonomski interes, dala u koncesiju Francuzima.

POSTOJALA JE IDEJA O IZGRADNJI ZRAČNE LUKE U POPOVOM POLJU

Peović je podsjetio kako je inicijativa za izgradnjom zračne luke kod Trebinja bilo i prije, ali i naglasio kako taj aerodrom, ako je riječ o običnom aerodromu, može biti građen samo s ciljem da u dogledno vrijeme postane konkurencija zračnim lukama Dubrovnik i Tivat.

- Veliki aerodromi ne privlače veliki promet sami od sebe. Znači, promet je vezan za potrebe pučanstva na području na kojem se nalazi kao objekt infrastrukture i prema tome mogu reći da je Zračna luka Dubrovnik nakon rekonstrukcije više nego dostatna za promet koji će se događati danas, sutra i sljedećih desetak godina. Prema tome, ta zračna luka koja se gradi preko granice u neposrednoj blizini Dubrovnika definitvno nema neke prometne strategije već se cilja na potpuno druge interese. Naime, prije 15 -tak godina bila je ideja o izgradnji zračne luke u Popovu polju i tada su se našli investitori. Bio je tu jedan investitor koji je inače prisutan u Republici Srpskoj već dugi niz godina, koji je pokušavao krenuti u realizaciju tog projekta, ali je očito da to nije u svrhu povezivanja Trebinja i Republike Srpske s nekim centrima nego je uglavnom zamišljen kao konkurencija zračnim lukama Dubrovnik i Tivat koje privlače goste na dubrovačko i crnogorsko područje. - kazao je Peović, dodavši kako su Dubrovnik i Tivat zračne luke koje imaju zajedničke interakcije istaknuvši kako te dvije zračne luke već imaju dobru suradnju.

- Postoje određene interakcije. Imate putnika iz nekih destinacija pa čak i „low cost” zrakoplove koji dolaze na Tivat i idu na dubrovačko područje, a imate i dosta putnika koji nakon slijetanja na Zračnu luku Dubronvik idu na crnogorsko područje. Dakle, već postoje određene interakcije, a postoji čak i preklapanje tržišta i treća zračna luka preko granice u Republici Srpskoj ne bi ništa doprinijela nego se cilja na oduzimanje putnika odnosno turista koji dolaze a dubrovačko područje. - rekao je Peović.

INVESTITORI VOJNE NAMJENE NIKAD NEĆE ISTAKNUTI

Istaknuo je kako nije nemoguće da Aleksandar Vučić i Milorad Dodik zapravo ciljaju u neposrednoj blizini Dubrovnika graditi aerodrom za vojne svrhe.

- Ne bih isključio ni razmišljanja koja se mogu čuti da je taj tako veliki aerodrom prilagođen za velike transportne vojne zrakoplove što daje jednu potpuno drugu sliku na svrhu njegove izgradnje jer u tom području, gledajući zemlje NATO -a, članice koje su na jugu, a to su Hrvatska i Crna Gora, vjerujem da postoji neki geostrateški interes da se tu postavi infrastrukturni objekt koji ne bi bio samo u funkciji civilnog zračnog prometa, a svakako investitori, kad govore o tom aerodromu, to neće staviti u prvi plan. - kazao je Peović.

No, dodaje, velike transportne zrakoplove može primati i Zračna luka Dubrovnik. Najveći među njima sletio je na dubrovačku pistu davno prije negoli je ona rekonstruirana.

- Svakako da može, Zračna luka Dubrovnik ima 3.300 metara dugu pistu, široku 45 metara i može primati najveće vojne zrakoplove. Sjetimo se, nakon nesretne pogibije Rona Browna u zrakoplovnoj nesreći, Dubrovnik je primao Globemastere, najveće transportne vojne zrakoplove američkih vojnih zrakoplovnih snaga. Koliko znam, u tom vojnom segmentu, Hrvatska i NATO nemaju neke posebne interese prema dubrovačkoj Zračnoj luci jer je ona na vrlo uskom području koje je lako napasti i uglavnom je potpuno okrenuta civilnom zračnom prometu. - rekao je Peović.

Podsjetivši kako je Srbija svoj glavni aerodrom u zemlji, onaj u Beogradu koji nosi ime po Nikoli Tesli, dala u koncesiju francuskoj tvrtki, Peović se pita gdje vide ekonomski interes ulagati u gradnju aerodroma na jednom potpuno neatraktivnom području, ako nisu imali ekonomskog interesa za glavnim aerodromom u Beogradu.

- Zanimljivo je tko je investitor za taj projekt, tko daje novce. Nemojmo zaboraviti da je Republika Srbija svoj glavni aerodrom, dakle aerodrom Nikola Tesla u Beogradu, u svom glavnom gradu, prepustila francuskom koncesionaru koji u njega investira i njime upravlja. Ako su svoj aerodrom prepustili Francuzima ne vidim koji im je ekonomski interes ulagati u izgradnju aerodroma na području koje je za turizam, ali i poslovne letove apsolutno neatraktivno. Iz toga zaključujem da on nema nikakve prometne svrhe nego je to uglavnom jedna vrsta plašenja i, rekao bih, neprijateljskog odnosa prema harmonizaciji zračnog prometa u regiji u kojoj operiraju dva aerodroma, a to su zračne Dubrovnik i Tivat. - kazao je

KONTROLA ZRAČNOG PROSTORA NE MOŽE SE PRIMIJENITI ISKLJUČIVO GRANICAMA NA ZEMLJI

Komentirao je i izjavu srpskog predsjednika Aleksandra Vučića kako Srbija neće ulagati u aerodrom u Trebinju ukoliko neće kontrolirati zračni prostor nad tim područjem kojega kontrolira Hrvatska.

- Delegiranje zračnog prostora vrlo često ne može pratiti geografsku granicu na zemlji jer granice na zemlji idu krivocrtno, a prilaz zračnoj luci ide pravocrtno, tako da Hrvatska kontrola leta danas nadzire prilazni koridor za Zračnu luku Dubrovnik te pomaže Udruženje kontrole letenja Crne Gore i Srbije koje nadzire zračni promet nad Crnom Gorom i imaju koordinaciju s hrvatskom kontrolom leta za prilaz Zračnoj luci Tivat, koji opet ide praktički preko hrvatskog teritorija u snižavanju kada avioni idu prema Tivtu. Dakle, to je stvar suradnje između dvije kontrole letenja i tu ja ne vidim nikakve probleme osim da se dvije kontrole leta dogovore. Svakako da postoji suverenitet nad zračnim prostorom gdje svaka država suvereno vlada po međunarodnim konvencijama zračnim prostorom iznad svog teritorija, ali vrlo često se ne može primijeniti potpuna autonomija krivocrtne granice u odnosu na pravocrtni prilaz u zraku. - kazao je Peović.

Odgovorio je i na pitanje ima li Hrvatska razloga za zabrinutost ukoliko Vučić i Dodik zaista grade vojni aerodrom uz pomoć Rusije, a s aspekta da su i Hrvatska i Crna Gora članice NATO pakta.

- To su strateške stvari o kojima puno više mogu kazati vojni analitičari i stručnjaci. Ja jesam nekakav satnik vojnog zrakoplovstva i ne dajem sebi za pravo govoriti koliki bi u vojnom smislu bili interesi za gradnjom tog aerodroma, međutim, nemojmo zaboraviti da su zemlje koje diraju Sredozemno more sve članice NATO saveza i u tom segmentu Rusija svakako ima interesa na neki način biti prisutna na Sredozemnom moru ili vrlo blizu tog mora, a što je moguće upravo kroz postavljanje jednog takvog strateškog objekta koji bi mogao biti u funkciji logističke podrške i masovnog dovoza određene vojne opreme. - rekao je.

HRVATSKA PROTOKOM GRANICE MOŽE PROJEKT DOVESTI U PITANJE

Istaknuo je kako je realno moguće zračnu luku izgraditi u godinu dana. Naime, Dodik i srpska premijerka Ana Brnabić najavljuju kako će trebinjski aerodrom biti izgrađen u 2023. godini.

- Kad govorimo o aerodromu moramo uzeti u obzir da postoji nekoliko segmenata od kojih se aerodrom sastoji, prvi i najvažniji je pista, a drugi su spojnice i rulnice preko kojih zrakoplovi rulaju i platforma za parkiranje zrakoplova, a treći je segment putnički terminal s pratećim sadržajima, parkiralištima, logistikom, cestama, opskrbom i ne dvojim da je to moguće napraviti. Same piste su se radile u roku od šest mjeseci na mjestima gdje je to strateški bilo važno, a drugi sadržaji se svakako mogu brzo izgraditi, ali ne vidim u čemu je ta brzina prednost jer hrvatska kontrolira granicu između BiH i Hrvatske i ukoliko bude postojala ugroza, da se tu remete gospodarski, politički i vojni ciljevi Hrvatske, ona može jednostavno smanjiti protok te granice i na taj način cijeli taj projekt dovesti u pitanje.

Prokomentirao je i izjavu Ane Brnabić koja je za posjeta Mostaru kazala kako će Hrvatska i Dubrovnik od trebinjskog aerodroma imati samo koristi jer će im dolaziti više turista.
– Ja to ne vidim, ali vjerojatno Ana Brnabić ima neku staklenu kuglu u kojoj to može bolje vidjeti. - kazao je Peović.

Dok Vučić, Dodik i Brnabić daju sve ozbiljnije izjave o gradnji trebinjskog aerodroma, Peović je prokomentirao i šutnju hrvatskih vlasti.

- Prema informacijama koje su mi dostupne, za odobrenje građevinske dozvole za takav aerodrom nisu nadležni kantoni nego Federacija BiH i pitanje je hoće li Federacija uopće dati sve suglasnosti koje su potrebne, uključujući i kontrolu leta, međutim, znamo da tu postoje veliki pritisci i da se sve to može napraviti i bez suglasnosti Federacije BiH. Siguran sam da taj aerodrom neće biti u funkciji još dugi niz godina, odnosno dokle ne bude postojao hrvatski interes za korištenje tog aerodroma, a za sada tog interesa nema. BiH je kao i Hrvatska suverena država i niti jedna strana se nema prava miješati u izgradnju i prometnu politiku druge države, ali u svakom slučaju u zračnom prostoru mora postojati određena harmonizacija i dogovori ukoliko se želi u dobroj vjeri napraviti nekakav iskorak. Dosad, koliko znam, nitko hrvatsku stranu nije ni pitao ništa službeno oko tog aerodroma niti je Hrvatska pokazala interes da na bilo koji način koristi njegove kapacitete, niti ima za to potrebe. - rekao je negdašnji direktor Zračne luke Dubrovnik Tonči Peović.

Objavljeno u GLOBAL

Kad je u listopadu 2020. srpski predsjednik Aleksandar Vučić, nakon što ga je u Beogradu tada posjetio srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, objavio kako će Srbija financirati, a Republika Srpska graditi zračnu luku u blizini Trebinja, malo tko ih je shvatio ozbiljno. Naime, ideja o izgradnji aerodroma kod Trebinja već je jednom neslavno propala. Mnogi su se pitali što će Trebinju zračna luka, ako u svom bližem okruženju, uz dubrovačku, postoje još tri zračne luke, jedna u Mostaru i dvije u Crnoj Gori, u Tivtu i u Podgorici. 

No, da Vučić i Dodik misle ozbiljno postalo je jasno nakon što je u travnju raspisan natječaj za izradu planske i projektno - tehničke dokumentacije za izgradnju aerodroma Trebinje. 

Nedugo nakon toga župan Dubrovačko - neretvanske županije Nikola Dobroslavić upozorio je kako bi izgradnja tog aerodroma, planirana osam kilometara od Omble, ugrozila izvorište kojim se Dubrovnik opskrbljuje pitkom vodom. Izgradnja tog aerodroma, mišljenja je Dobroslavić, mogla bi biti povezana i s inicijativama o tzv. srpskom svetu. 

- Mi smo upozoreni na projekt izgradnje tog aerodroma. Malo je čudno da Republika Srpska ili Općina Trebinje želi napraviti zračnu luku na toj lokaciji, međutim, to bismo prepustili njihovim procjenama. Ono što je za nas važno jest mogući utjecaj te zračne luke na vode jer je taj prostor slivno područje Omble. - rekao je Dobroslavić.

Dok dubrovačko – neretvanski župan Nikola Dobroslavić traži zaštitu vodotokova, sa srpske strane traže kontrolu nad zračnim prostorom koji sad kontrolira Hrvatska.

Istaknuo je župan Dobroslavić kako je resorne ministre već obavijestio o ovom projektu.

- Ta potencijalna lokacija je na osam kilometar od izvorišta Omble i za nas je to velika ugroza te smo o svemu obavijestili Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Ministarstvo vanjskih poslova i oni su nas obavijestili da su Republici Srpskoj poslali zahtjev da pojasne o čemu se radi te da pristupe kontaktima s Republikom Hrvatskom jer mi po ESPOO konvenciji imamo pravo provjeriti što se tu radi, odnosno oni nas moraju uvjeriti da taj zahvat neće imati negativan utjecaj na okoliš, odnosno na podzemne vode. - kazao je Dobroslavić.

Dodao je kako bi se gradnja zračne luke kod Trebinja mogla objasniti i kako dio nekog velikosrpskog projekta. 

dobroslavic aerodrom trebinje 041021Župan Nikola Dobroslavić; fotografija i ilustracija JP

- Moram reći da je malo čudno da Srbija i Republika Srpska grade zračnu luku osam kilometara od Omble, od izvorišta pitke vode. To je malo čudno i bojim se da je vezano s ovim inicijativama koje čujemo o „srpskom svetu” što, naravno, nije dobro za cijelu regiju, iako se mi Srbije, niti bilo koga, ne bojimo. Mislim da je to dio ukupnog buđenja velikosrpskog projekta. - rekao je župan dubrovačko - neretvanski Nikola Dobroslavić.

Inače, hrvatske su vlasti već od susjedne Bosne i Hercegovine zatražile objašnjenje o gradnji zračne luke za koju je još u travnju raspisan međunarodni natječaj za izradu projektno - tehničke dokumentacije. Hrvatski ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić zatražio je od ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine službene informaciju o ovom projektu. Zračna luka koju Srbija financira, a Republika Srpska gradi, planirana je na krškom području 14 kilometara zapadno od centra Trebinja, na prostoru oko preko 300 hektara. 

Dok dubrovačko – neretvanski župan Nikola Dobroslavić traži zaštitu vodotokova, sa srpske strane traže kontrolu nad zračnim prostorom. Tako je srpski ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović nedavno kazao Srbija neće financirati aerodrom u Trebinju koji će koštati između 80 i 100 milijuna eura, a da kontrolu neba ima treća strana, odnosno ne BiH, ne Srbija, nego Hrvatska.

U tom kontekstu u dijelu hrvatskih medija špekulira se kako Beograd na tom aerodromu kod Trebinja zapravo kamuflira buduću vojnu namjenu tog objekta. 

Inače, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je nedavno kako zračna luka u Trebinju treba biti izgrađena tijekom 2023. godine. Aerodrom Trebinje za Republiku Srpsku je označen kao strateški projekt.

Objavljeno u S JUGA