Prikazujem sadržaj po oznakama: migranti

Hrvatska je ove godine uhitila gotovo 1700 krijumčara migranata, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na nedavnom panelu o šengenskom prostoru održanom u Zagrebu.

Broj ilegalnih prelazaka u Hrvatsku ove je godine za 40 posto veći u odnosu na prošlu godinu, rekao je ministar na panelu 'Schengen danas i sutra: perspektiva sigurnosti' održanom na skupu Europskog parlamenta u Zagrebu. Najviše je onih iz Afganistana, drugi su turski, a treći ruski državljani, rekao je Božinović.

Hrvatska je ove godine uhitila blizu 1700 krijumčara, što je za 80 posto više nego prošle godine, a oni za ilegalni prelazak hrvatskog teritorija naplaćuju pet tisuća eura. Riječ je o trećini ukupnog broja krijumčara uhićenih u EU-u.

Nema naznaka da će priljev migranata stati, no situacija je drugačija od 2015. kad je bila riječ o ljudima koji bježe od rata, dok je danas većinom riječ o ekonomskim migrantima, nastavio je Božinović.

„Neke zemlje koje su nekoć govorile da je to pitanje ljudskih prava sad govore kako više nemaju kapacitete i da više ne mogu”, rekao je ministar. Odbacio je da je Hrvatskoj potrebna pomoć Frontexa, europske agencije za graničnu stražu.

Hrvatsku granicu čuva 6700 graničnih i još nekoliko tisuća interventnih policajaca i time je „pet puta veća od ukupnog sastava Frontexa”, rekao je Božinović. Osim toga, najveći broj edukatora za članove Frontexa su pripadnici hrvatske policije.

Da Hrvatska nije uspješno štitila granice, u skladu s visokim standardima i poštujući europsko zakonodavstvo, danas ne bi bila članica šengenskog prostora, kazao je ministar, naglasivši da je Hrvatska pritom cijelo vrijeme u Bruxellesu komunicirala poruku da „neće nikad postati hotspot”.

Siniša Hajdaš Dončić, saborski zastupnik i predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, pristup hrvatske policije ocijenio je četvorkom, „vrlo dobrim”. Izrazio je neslaganje s pozivima desnih političkih opcija za vojskom ili žilet-žicom na granici, što se nije pokazalo uspješnom metodom ni na američkoj, ni na mađarskoj granici.

Naglasio je da je Hrvatska „protočna” za migrante, te da EU neće riješiti to pitanje dok države poput Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije imaju bezvizni režim za treće zemlje iz koje migranti onda stižu na same granice Unije.

Božinović je na panelu rekao da 98 posto onih koji zatraže azil u Hrvatskoj ili pokažu namjeru za tim unutar 24 do 48 sati napuste državu.

Zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler upozorio je kako petina onih kojima je nakon pravomoćne sudske odluke naređena deportacija ostaju u Uniji, "što je neprihvatljivo". On smatra kako se Europa vraća „zdravorazumskom” pristupu prema migracijama.

„Danas u EU ne dolaze oni kojima je zaštita najpotrebnija nego oni koji si to mogu omogućiti”, rekao je Ressler i dodao kako to danas više ne bi trebala biti tabu tema.

„Ako želimo imati zakonite migracije i pomoći onima koji su najugroženiji, moramo imati reda”, dodao je zastupnik EPP-a.

Senada Šelo Šabić, viša znanstvena suradnica na Institutu za razvoj i međunarodne odnose, rekla je kako nije „fer” da je pitanje ilegalnih migracija na leđima samo ministarstva unutarnjih poslova koje „nosi prevelik teret i fokusa javnosti i koordinacije različitih službi i rada na europskoj i lokalnoj razini”.

Ona smatra kako je to pitanje puno složenije te se u njega trebaju uključiti i nepolitički akteri. Hrvatskoj je potrebna koordinirana politika i integracijska strategija „kako se ne bi ponavljale greške drugih zemalja”, rekla je Šelo Šabić.

„Nama se već rađaju bebe Filipinaca, ti ljudi neće otići”, dodale je.

Božinović je istaknuo činjenicu da je Hrvatskoj nužna strana radna snaga. Kazao je da je 2017. izdano 11 tisuća dozvola za boravak i rad, prošle godine 124 tisuća, a ove godine do studenog 160 tisuća takvih dozvola.

Hajdaš Dončić rekao je da će Hrvatskoj za nekoliko godina biti potrebno 400 tisuća stranih radnika da bi održala današnju razinu ekonomije.

Ministar unutarnjih poslova smatra da je riječ o jednom od nekoliko pitanja koje će odrediti budućnost Europe, no koje je izrazito kompleksno te stoga ne može biti predmet jednostavnih objašnjenja, a to će shvatiti i stanovništvo kada će zbog nedostatka radne snage ostati upražnjena esencijalna radna mjesta.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Ponedjeljak, 23 Listopad 2023 22:50

ZBOG RATA U POJASU GAZE EUROPI PRIJETI NOVI VAL MIGRANATA

Europska unija se suočava s rizikom iznenadnog priljeva migranata koji bježe zbog rata između Izraela i Hamasa, rekao je u ponedjeljak grčki ministar za migracije Dimitris Kairidis i pozvao na budnost i više solidarnosti između zemalja članica.

"Uvijek postoji rizik ako se nestabilnost na Bliskom istoku proširi, a posebice ako u to budu uvučene susjedne zemlje poput Egipta koji ima jako veliko stanovništvo. Tada stvari mogu postati jako ozbiljne", rekao je Kairidis.

"Moramo biti budni, mi, kao Europa, moramo biti što više zajedno. Moramo bolje čuvati granice, boriti se protiv kriminalnih mreža krijumčara ljudi i vratiti one koji ne dobiju pravo na azil", istaknuo je grčki ministar.

Po njegovim riječima, europskom bloku je potreban novi pakt, aludirajući na sporazum iz 2016 između Turske u EU-a o sprečavanju priljeva migranata.

Kairidis je u ponedjeljak boravio u Ankari gdje je s turskim dužnosnicima razgovarao i načinima kako smanjiti broj dolazaka migranata u njegovu zemlju.

U trenutku velike zabrinutosti za sigurnosnu situaciju zbog sukoba Izraela i Hamasa, Kairidis ističe da Grčka, nakon smrtonosnih islamističkih napada u Belgiji i Francuskoj, predvodi rasprave u Uniji o većem broju deportacija i vraćanja migranata.

Osvrnuo se na slučaj tuniskog džihadista, odgovornog za ubojstvo dvojice Šveđana prošli tjedan u Bruxellesu, koji je u Belgiji boravio ilegalno jer mu je zahtjev za azilom bio odbijen. U EU je ušao još 2011. preko talijanskog otoka Lampeduse.

"Ovdje vidimo neprihvatljivu situaciju, nije važno je li vam zahtjev odbijen ili prihvaćen, i dalje ostajete u Europi. Trošimo tone novca i resursa kako bismo razmotrili te zahtjeve, ali u konačnici se sve to pretvori u sprdnju", bio je oštar Kairidis i pozvao na zajednički europski mehanizam vraćanja.

"Samo složna Europa može primorati zemlje podrijetla da preuzmu svoje državljane, s batinom i mrkvom. Grčka to ne može sama učiniti. Belgija to ne može sama učiniti", zaključio je grčki dužnosnik.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Petak, 26 Svibanj 2023 15:48

NESTAO BROD S 500 MIGRANATA

Brod s 500 migranata, među kojima su novorođenče te jedna trudnica, nestao je u Sredozemnom moru, objavile su u petak dvije humanitarne organizacije. Alarm Phone, skupina koja prima pozive unesrećenih plovila s migrantima, objavila je da je izgubila kontakt s brodom u srijedu ujutro.

U vrijeme poziva plovilo je bilo zaustavljeno zbog kvara brodskog motora, u vodama 320 kilometara sjeverno od libijske luke Benghazi te više od 400 km od Malte ili južnog talijanskog otoka Sicilije.

Talijanska nevladina udruga Emergency rekla je u četvrtak da su njezin brod Life Support te brod Ocean Viking, koji pripada drugoj humanitarnoj organizaciji, bezuspješno pretraživali područje 24 sata no nisu pronašli nikakav znak brodoloma.

Potraga se nastavlja, rekla je u petak udruga Emergency koja ostavlja otvorenom mogućnost da je migrante pokupio neki drugi brod ili su uspjeli sami popraviti brodski motor i nastaviti plovidbu prema Siciliji.

Talijanska obalna straža izvijestila je u četvrtak o spašavanju 423, odnosno 671 migranta u dvije zasebne operacije u talijanskim vodama, a Alarm Phone kaže da te operacije nisu povezane s nestalim plovilom.

U trećoj akciji, njemačka humanitarna organizacija SOS Humanity rekla je da je tanker spasio 27 migranata te da ih je protuzakonito vratio u Libiju.

Prema međunarodnom humanitarnom pravu, migranti ne smiju biti prisilno vraćeni u zemlje u kojima im prijeti zlostavljanje, a Libija je među takvima, što je opsežno dokumentirano.

Grčka kompanija Performance Shipping, vlasnik tankera P. Long Beach koji je navodno pokupio migrante, nije još odgovorila na zahtjev za komentar.

Europske vlade sve više zaoštravaju stajalište prema migraciji, a među njima je Italija koja je zbog svog zemljopisnog položaja, najizloženija dolascima migranata.

Više od 47.000 uplovljavanja migrantskih plovila potvrđeno je od početka godine do danas, dva i po puta više u odnosu na 18.000 u istom razdoblju 2022..

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Označeno u

Porast cijena hrane uzrokovan ratom u Ukrajini mogao bi pokrenuti novi val migracija sa sjevera Afrike i Bliskog istoka prema zapadu Europe, upozorili su analitičari na konferenciji održanoj u grčkom gradu Patrasu.

- Na Mediteranu su još uvijek prisutni sukobi i nestabilnost. K tome je sada pridodana neizvjesnost oko isporuka i cijena hrane što bi moglo utjecati na zemlje poput Tunisa, Turske i Egipta. - kaže politologinja Angeliki Dimitriadi.

- Slika je siva. Pitanje je kako izbjeći ono što se dogodilo 2015. godine. - izjavila je Dimitriadi u grčkoj luci Patras.

U tom trećem po veličini gradu u Grčkoj, regionalne novine Peloponnisos organizirale su Konferenciju "Regionalni rast" a u sklopu nje panel raspravu “Promišljanje geopolitike i migracija na Mediteranu”.

Godine 2015. su izbjeglice, tražitelji azila i ekonomski migranti krenuli na granice Europske unije pri čemu ih je ušlo više od milijun, što je pet puta više nego godinu ranije, dok ih je oko 3.770 poginulo uglavnom na moru, podatak je UN-a. Bila je to najveća migrantska kriza u Europi nakon Drugog svjetskog rata.

Rusija je prije gotovo četiri mjeseca pokrenula invaziju na Ukrajinu, velikog proizvođača žitarica, pa žito i suncokret sada stoje u silosima jer je obustavljen izvoz iz luka na Crnom moru. Cijena žita, koja je od početka godine skočila 53 posto, porasla je za dodatnih 6 posto kada je Indija 16. svibnja izvijestila da će obustaviti izvoz zbog alarmantnog toplinskog udara.

- Zbog krize hrane će mnogi ljudi s juga Mediterana krenuti prema njegovom sjeveru. - kaže Ronald Meinardus, voditelj programa za Mediteran u grčkom think-tanku ELIAMEP.

On napominje da će zbog teških životnih uvjeta tražiti priliku u bogatijim europskim zemljama, ali da će migranti biti potrebni zemljama poput Grčke i Italije.

- U tim dvjema zemljama je demografska situacija katastrofalna te će im trebati radna snaga da održe gospodarski rast. - napominje Meinardus.

- Zemlje EU-a moraju stoga educirati ljude o migrantima te urediti migracije da budu kontrolirane. - dodaje.

Među 27 zemalja EU-a nema jedinstvenog stajališta što s migrantima ako opet masovno krenu morem.

Prije sedam godina su se Mađarska i Poljska protivile kvotama o primanju ljudi iz Afrike i Bliskog istoka koji bježe od siromaštva, rata i kršenja ljudskih prava pa ta inicijativa Bruxellesa o raspodjeli nije nikada zaživjela. Mađarska i Poljska sada, međutim, primaju Ukrajince.

Pet zemalja čije su granice najizloženije nelegalnim ulascima s mora - Grčka, Italija, Španjolska, Cipar i Malta - zatražile su ovaj mjesec sa svog sastanka u Veneziji solidarnost EU-a u raspoređivanju migranata. Žele da ih se raspoređuje diljem 27 zemalja na isti način kao što se raspodjeljuju izbjeglice iz Ukrajine.

- Te se zemlje žale na nesolidarnost ostalih članica EU-a. - napominje Meinardus.

U petak su ministri vanjskih poslova postigli načelni sporazum u Luxembourgu, koji tek treba biti formalno odobren. Prema sporazumu, zemlje koje ne žele primati migrante morat će novčano doprinositi njihovom smještaju u drugim zemljama ili financijski pomagati u vraćanju migranata s nereguliranom statusom a bez prava na azil.

U nadolazećim danima bi trebali biti poznati detalji sporazuma.

Španjolski ministar unutarnjih poslova Fernando Grande-Marlaska rekao je da je tijekom francuskog predsjedanja EU-om, koje istječe 30. lipnja, učinjen “veliki napredak”.

U očekivanju mogućeg novog vala migranata nije samo pet najizloženijih zemalja okupljenih pod nazivom MED 5 usredotočeno na more, nego i širi klub MED 9 u kojem su još Francuska, Portugal, Slovenija i Hrvatska.

U Šibeniku je prošli vikend organiziran Mediteranski poljoprivredni forum (AGROMED) na kojem je ukazano na smanjeni natalitet i starenje pučanstva u hrvatskim mediteranskim županijama te na nedostatak radne snage. Istaknuta je i potreba za većom proizvodnjom domaće hrane kako bi se smanjila ovisnost o uvozu.

Politolog i voditelj foruma Vedran Obućina rekao je da bi Hrvatska trebala biti aktivnija na Mediteranu te “sudjelovati u rješavanju velikih problema poput migracija”.

Hrvatska vlada se nada ulasku u zonu Schengena, prostor unutar EU-a u kojem se putuje bez zaustavljanja na granicama, odnosno bez provjeravanja i pokazivanja dokumenata na granicama. Prošle godine su Europu obišle snimke zamaskiranih hrvatskih policajaca dok tuku pendrecima migrante u šumi.

Angelika Dimitriadi ne vjeruje da će zemlje iz kojih dolaze migranti, ili zemlje kroz koje prolaze na putu za EU, sprečavati njihove dolaske premda “sjedaju za stol jer razumiju o kakvom se ulogu radi”.

- Neeuropskim zemljama na Mediteranu je dato premalo poticaja da surađuju s EU-om u području migracija. - kaže.

Theodoros Papatheodorou, zamjenik grčkog ministra obrazovanja od 2012. do 2013., uvjeren je pak da će turski predsjednik Recep Erdogan koristiti izbjeglice iz Sirije za ostvaranje vanjskopolitičkih ciljeva.

- Prisutan je strah da će Turska opet otvoriti vrata migrantima na putu prema EU. Turska bi mogla slijediti Putinov imperijalizam i inzistirati na revizionizmu (prema grčkom teritoriju). - tvrdi Papatheodorou.

Između Grčke i Turske su pojačane tenzije posljednjih tjedana. Predstavnika iz Turske nije bilo na konferenciji u Patrasu.

Dimitriadi kaže da bi u nadolazećim mjesecima važnu ulogu trebale imati lokalne vlasti u zemljama EU-a u koje će pristizati migranti.

- Lokalne vlasti se trebaju uključiti više, pa će i integracija migranata u tim područjima biti bolja. - kaže.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Bezimeni migranti koji se u javnosti prikazuju kao divlje zvijeri, a s druge strane psi i lisce koje dobivaju naklonost dijela aktera na „Balkanskoj ruti“ u Hrvatskoj, dio su kritičkog online rječnika koji su pokrenuli istraživači s Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu.

Na online platformi „e-erim“ 12 autora iz više zemalja objašnjavaju pojmove, imena, toponime i događaje europskog režima iregulariziranih migracija koja zahvaćaju Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Sloveniju i Srbiju, za koje se, kaže se u obavijesti medijima, Europa zatvorila i kriminalizirala ih.

Pozadina platforme je znanstvenoistraživački projekt Europski režim iregulariziranih migracija na periferiji EU: od etnografije do pojmovnika, na kojem surađuju antropolozi i sociolozi iz Slovenije, Hrvatske i Srbije.

Dok se u okviru migracijske politike brutalni odnosi prema migrantima nastoje prikazati normalnima, nastojimo istaknuti i razmotriti ishodišta i aktualizacije tih politika, kaže se.

Do sada je predstavljeno više od 40 termina, od kojih se neki pored teksta izražavaju fotografijama ili video snimkama.

O migracijskim politikama govore pojmovi kao što su humanitarni prostor, iregularizirane migracije, kontramemorijalizacija, krimigracija, režim migracija, rodna dimenzija izbjeglištva, zonirani granični pejzaži i drugi.
Iregularne migracije je eufemistički pojam s negativnim značenjima. To su „migracije koje se odvijaju bez administrativnih dozvola“ i izvanjske su uspostavljenom poretku.

Humanitarni prostor je dvoznačan pojam čiji je primarni cilj, s jedne strane, nadzor i briga o tijelima, a s druge zatvaranje i izdvajanje migrantskih grupa. U njemu se sućut i briga miješaju se s autoritetom i doziranom okrutnošću, koja se ponekad svodi na primjenu nasilja a više na ravnodušje i distancu.

Režim migracija se službeno veže za uređen sustav djelovanja države glede migracija, a u kritičkom pogledu je to skup promjenjivih i heterogenih praksi različitih „aktera koji nisu ustrojeni prema nekoj središnjoj logici“. Granični policajci, humanitarni radnici, migranti, krijumčari, izbjeglice, vozači, aktivisti, novinari, znanstvenici i drugi nisu tek elementi režima, nego su njegovi akteri koji režim oblikuju kroz sukobe, prihvaćanja, prilagodbe, preokrete itd.

Kritika migracijskih politika osobito je vidljiva na nizu termina poput agresivni humanizam, balkanski krug, halo this is border, kontramemorijalizacija, šuma i sličnima.

Agresivni humanizam se ranije javljao u humanističkoj literaturi, a nedavno ga je uz migracije povezala njemačka umjetničko-aktivistička grupa Centar za političku ljepotu. U Hrvatskoj je primijenjen na području Sinja. Ondje je na jumbo plakatu parafrazirao turistički slogan „Croatia full of life“ u oblik "Croatia full of torture", ispisan preko izobličenog muškog lica. Njime su kritizirali službene državne i promidžbene diskurse s „pušbekovima“ koji se rutinski, u tajnosti provode na državnim granicama, kaže se.

Natuknica šuma, premda pojam divljine, krajolik je koji migrantima pruža privremenu zaštitu. No u njoj se pojavljuje policija s oružjem i kamerama, pa šuma postaje i mjesto nasilja i stradanja.

Niz natuknica posvećeno je osobnim imenima. Madina Hussiny, djevojčica iz Afganistana, poginula je nakon što ju je hrvatska policija s majkom, braćom i sestrama vratila do granice, mjesta uz željezničku prugu kod Tovarnika, i naredila da se vrate u Srbiju. „Nedugo zatim naišao je vlak koji je oborio Madinu.“ Njezino tijelo zadržano je u Hrvatskoj, a obitelj je protjerana u Srbiju. Pokopana je u Šidu, gdje i danas počiva. Odgovornost za njezinu smrt istraživala se u okviru niza postupaka u Hrvatskoj i Europskog suda za ljudska prava, ali pravda do danas nije zadovoljena, ističe se.

Natuknicu su također dobili Bubo i Endi, dva policijska psa iz Postaje granične policije Imotski, koji su iskorišteni za promocije suzbijanja ilegalnih migracija. Njihova imena u reportažama jasno ukazuju na individualizaciju i naklonost u javnosti, dok se ljudi koji pokušavaju prijeći granicu obilježavaju općom imenicom skupine od koje granicu treba štititi, kaže se.

Sličan primjer je Pablo, lisica s Risnjaka, prema kojoj su se posjetitelji Nacionalnog parka, pa i specijalni policajci, odnosili sa simpatijama i davali joj hranu. Davanje konzerve lisici, a provođenje mjera nasilja prema migrantima, u jednom je pismu planinara prikazano kao „nakaradan odnos prema ljudima u pokretu“.

Ivo Lučić/Hina

Objavljeno u GLOBAL
Označeno u

Vijest da su hrvatski policajci, a u međuvremenu je doista potvrđeno da se radi o pripadnicima naše interventne policije, na granici između BiH i Hrvatske palicama mlatili ilegalne imigrante, izazvala je u javnosti oprečne reakcije. 

Najvažnije političke figure kao i vodeći mediji nasilje su osudili te odmah pozvali na istragu i utvrđivanje odgovornosti. S druge pak strane dojam je da značajan dio društva ovako nešto ne smatra problemom nego baš naprotiv. Vijesti o premlaćivanju migranata na granici već su danima među najčitanijima na našim portalima s tim da ovoga puta u komentarima ne vlada ratno stanje već opća harmonija. 

„Samo tuci! Samo jako! Ne vidim ništa sporno, ja bi ih još jače! Ja ih ne bi palicama nego mecima.” – vrište već danima mali, neostvareni sadisti dok iz topline svog doma aplaudiraju snimci na kojoj interventni policajci s fantomkama na glavi i bez službenih oznaka, batinaju migrante. Oni koji se perverzno ne naslađuju modricama i polomljenim kostima, cijelu stvar relativiziraju. Po njima, ovo je jedini način da se efikasno obrani granica.

Jednostavna zamjena teza po kojoj svi koji osuđuju nasilje, automatski podržavaju legalne prelaske granice, priglup je, ali efikasan način borbe protiv neistomišljenika i zato možda nije na odmet reći: moguće je biti protiv ilegalnih migracija, moguće je podržavati napore policije da kontrolira sve koji prelaze našu granicu, moguće je ne biti onaj tip s „refugees welcome” znakom, a u isto vrijeme snažno i nedvosmisleno osuditi nešto ovako. 

Jer ovdje se radi o očitom i grubom prekoračenju ovlasti. Čuvanje granice ne može biti izlika da policija, mimo svake procedure i pravila postupanja, mlati one koje u tom trenutku smatra prijetnjom. Činjenica da je ovakvo nasilje materijalizirana fantazija mnogih naših sugrađana cijeli problem ne umanjuje, već naprotiv. A to što neki od najagresivnijih komentatora na svojim profilima imaju više križeva i svetaca nego župni ured u Cisti Provi cijeloj priči daje i finu dozu ironije. 

Pritom je zapanjujuća kratkovidnost s kojom nastupaju podržavatelji brutalnog razračunavanja s migrantima koji očito ne shvaćaju potencijalne opasnosti ako ovako nešto postane standard. Argument „to se nama ne može dogoditi jer poštujemo zakon“ potpuno je promašen. Danas su to imigranti, jučer su bili nogometni navijači, a već sutra može biti bilo tko koga vlast ocijeni dovoljnom opasnim. Tko ne vjeruje, neka pogleda prošlotjedne prosvjede protiv COVID potvrda. Od Slovenije preko Francuske do Australije stižu snimke oklopljenih snaga reda koje nemilice mlate okupljene, najčešće mirne prosvjednike. Obrazac je uvijek isti. Jednom kad dehumanizirate protivnika, nekažnjeno mu možete napraviti bilo što. 

Kontekst je u ovom slučaju nešto drukčiji, žrtva brutalnosti nije susjed Ante iz Metkovića nego Ibrahim iz Kandahara, no to nikako ne umanjuje problem. Možda se tako na prvu ne čini, no jednom kad pravila prestanu vrijediti, granica između njih postaje tanja i poroznija nego ona između Hrvatske i BiH.

Objavljeno u GLOBAL