Prikazujem sadržaj po oznakama: mediteranska prehrana

Mediteranski način prehrane mogao bi smanjiti rizik od srčanih bolesti kod žena za 24 posto, pokazalo je novo istraživanje. Studija je kombinirala istraživanja o mediteranskoj dijeti, izdvojivši podatke o ženama. Onim ženama koje su konzumirale više namirnica poput povrća i voća, cjelovitih žitarica, mahunarki, orašastih plodova i plodova mora, a manje crvenog i prerađenog mesa znanstvenici su u sklopu studije dodali više bodova.

Takav način prehrane povezan je s brojnim zdravstvenim dobrobitima, a nedavno provedena odvojena studija pokazala je da je kasnije u životu općenito smanjen rizik od razvoja demencije u osoba koje se pridržavaju ovakvog načina prehrane.

U najnovijoj studiji, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Heart znanstvenici su objedinili podatke iz svih prethodnih studija provedenih na ženama koje se pridržavaju mediteranske dijete te su ih povezali s rizikom od kardiovaskularnih bolesti i preranom smrću tijekom razdoblja praćenja.

Prikupljeni su podaci iz ranijih 16 studija kojima je obuhvaćeno više od 720.000 žena, a zdravlje njihova kardiovaskularnog sustava praćeno je u prosjeku 12,5 godina.

Tim su vodili znanstvenici sa Sveučilišta u Sydneyju. Oni su ustanovili da je u žena koje su se disciplinirano pridržavale mediteranske prehrane uočeno 24 posto manje izgleda od razvoja od kardiovaskularnih bolesti. Otkrili su i da je u toj skupini žena uočena 23 posto manja vjerojatnost od smrti od bilo kojeg drugog uzroka tijekom razdoblja praćenja njihova zdravstvenog stanja.
„Ustanovili smo da je mediteranska prehrana korisna za žene, s 24 posto nižim rizikom od KVB (kardiovaskularnih bolesti) i 23 posto nižim rizikom od ukupne smrtnosti”, napisali su autori.

Komentirajući studiju, Victoria Taylor, dijetetičarka zaklade British Heart je kazala kako je „otprije poznato da je prehrana mediteranskog tipa dobra za zdravlje srca te da je ohrabrujuće to što istraživanje upućuje na to da, kada se proučava žensko zdravlje odvojeno od zdravlje muškaraca, prednosti ostaju”.

Napomenula je da je svih 16 studija bilo promatračkog tipa, što znači da ne ukazuju na uzročno-posljedičnu vezu i da se uglavnom oslanjaju na podatke koje su dali sami ispitanici kada je riječ o unosu namirnica.

- Srčane bolesti često se smatraju muškim problemom, no u Ujedinjenom Kraljevstvu od bolesti srca svake godine umre više od dvostruko više žena nego od raka dojke. Ovakva istraživanja, u kojima odvojeno proučavamo mušku i žensku populaciju, ključna su za smanjenje rodnog jaza kada su posrijedi srčane bolesti i poboljšanje skrbi za žene. - rekla je.

Bez obzira na spol, zdrav način života koji uključuje uravnoteženu prehranu poput mediteranske može pridonijeti smanjenju rizika od razvoja bolesti srca i krvožilnog sustava te čimbenika rizika za njihov nastanak, poput dijabetesa tipa 2, pretilosti, visokoga krvnog tlaka i visokog kolesterola.

- Jednostavno je. Nastojte konzumirati puno voća i povrća, graha, leće, cjelovitih žitarica, ribe, orašastih plodova i sjemenki te malo mliječnih proizvoda s niskim udjelom masti, a konzumirajte masti iz nezasićenih izvora poput maslinovog ulja. Važno je i to da se konzumira manje mesnih prerađevina, da se u organizam unosi manje soli i da se slatko svede na minimum. - pojasnila je.

U odvojenoj studiji o dobrobitima mediteranske dijete stručnjaci Sveučilišta Newcastle su otkrili da je u ljudi koji su se strogo pridržavali takvog obrasca prehrane uočen 23 posto manji rizik od razvoja demencije u usporedbi s onima koji je se nisu pridržavali ili su je se pridržavali sporadično. U deset godina praćenja zdravstvenog stanja ispitanika zabilježena su 882 slučaja demencije.

Zaključak je da konzumiranje hrane biljnog porijekla može imati zaštitni učinak protiv demencije, bez obzira na genetske predispozicije pojedinca. Rezultati nove studije, koje su znanstvenici objavili u časopisu BMC Medicine, temelje se na podacima prikupljenim na više od 60.000 pojedinaca iz britanske Biobanke - internetske baze medicinskih podataka i evidencije podataka o načinu života više od pola milijuna Britanaca.

(Hina)

Mediteranska prehrana dobiva ozbiljnu konkurenciju - nordijsku kuhinju i blogovi o hrani je u zadnje vrijeme promiču kao potencijalno zdraviju alternativu, no stručnjaci bi najprije željeli vidjeti dodatna istraživanja. Ljudi su se do sada u potrazi za trendovima u modi ili opremanju doma okretali Skandinaviji, a zadnjih godina to čine u pogledu hrane, piše njemačka novinska agencija dpa.

Nova nordijska kuhinja je „in”, pišu blogovi o hrani. No, što je ona točno? I je li jednako korisna za zdravlje i dugovječnost kao mediteranska prehrana, koja se naširoko smatra zlatnim standardom?

Kulinarski pokret „Nova nordijska kuhinja” pokrenut je u Kopenhagenu 2004. proglasom o nordijskoj prehrani u 10 točaka, koji je razvilo i potpisalo 12 nordijskih kuhara, a čija se načela mogu sažeti kao regionalna kultura hrane temeljena na čistoći, sezoni, etici, zdravlju, održivost i kvalitetu.

„Kao nordijski kuhari, smatramo da je došlo vrijeme da stvorimo novu nordijsku kuhinju, koja se svojim dobrim okusima i posebnim karakterom može uspoređivati sa standardima najvećih svjetskih kuhinja,” navodi se u proglasu.

MESO RIJETKO NA JELOVNIKU, A EVO NA ČEMU JE FOKUS

„Fokus je na biljnoj i neprerađenoj hrani koja se nalazi u sjevernoeuropskim zemljama”, kaže Carolin Groth, stručnjakinja u odjelu za hranu i prehranu centra za savjetovanje potrošača u Hamburgu.

Tipična nordijska hrana uključuje cjelovite žitarice, uglavnom raž, ječam i zob. Korjenasto povrće poput cikle i mrkve također ima važnu ulogu, zajedno s pivom i regionalnim voćem poput jabuka i krušaka.

„Orasi, gljive i mahunarke također su dio prehrane”, kaže Groth.

Ta hrana biljnog podrijetla nadopunjena je masnom ribom poput lososa i skuše te mliječnim proizvodima s niskim udjelom masti.

Ulja u nordijskoj prehrani su uglavnom iz sjemenki uljane repice, suncokreta i lanenog sjemena.

Meso je, prema Groth, rijetko na jelovniku - obično samo jednom tjedno.

„Nema velike razlike u odnosu na tipičnu mediteransku prehranu budući da je osnova obje dijete slična”, kaže Groth.

Mediteranska prehrana također počiva na hrani biljnog podrijetla. Osim povrća, temelj mu čine voće, orašasti plodovi, sjemenke i mahunarke uz žitarice, ribu i maslinovo ulje. Kao i u nordijskoj prehrani, meso i mliječni proizvodi se konzumiraju samo povremeno. Te namirnice opskrbljuju tijelo s mnogo vitamina, minerala, dijetalnih vlakana i sekundarnih biljnih metabolita. Osim toga, postoji obilje zdravih masnih kiselina preko ribljih i biljnih masti.

„U obje prehrane jede se malo mesa, što je pozitivno sa zdravstvenog stajališta”, govori Groth.

IMA LI SMISLA PRELAZAK NA NORDIJSKU PREHRANU ZA PRODUŽETAK ŽIVOTA

Dr. Georg Wechsler, predsjednik Udruge njemačkih liječnika za nutricionističku medicinu (BDEM), ipak nije spreman nordijsku prehranu staviti u rang s mediteranskom.

„Ne mogu čvrsto podržati nordijsku prehranu jer nedostaju čvrsti dokazi da Skandinavci žive dulje ili primjetno dulje od južnih Europljan. Očekivano trajanje života u sjevernoj i južnoj Europi gotovo je identično - oko 85 godina.” - kaže on.

Stope smrtnosti u cijeloj Europskoj uniji također su slične. Prema Wechsleru, one više ovise o kvaliteti zdravstvene skrbi nego o prehrani. Stoga prelazak na nordijsku prehranu u nadi da ćete produžiti život nema smisla.

Štoviše, kaže on, ne daje tijelu sve što tijelo treba, jer „ima relativno malo vitamina i dijetalnih vlakana, ali ima puno masti”.

„Norvežani ne jedu mnogo naranči ili zelene salate - oni ne rastu tamo gore. Izvora vlakana, primjerice tamnog kruha, malo je.” - napominje Wechsler.

„Pozitivna strana je obilje omega-3 masnih kiselina, osobito iz masne ribe. I malo je mesa.” - dodaje.

Dakle, gdje je prehrana najzdravija - na sjeveru, jugu ili negdje drugdje? A koja je najzdravija prehrana od svih?

„Nikakve znanstveno utemeljene prehrambene preporuke ne pozivaju na izbacivanje tradicionalnih jela koja su dio kulture regije, poput svinjskog pečenja u Bavarskoj.” - kaže Wechsler.

„Bitna je samo količina. Svako svinjsko pečenje je zdravo sve dok ga ne jedete goleme porcije svaki dan.” - zaključuje.

Wechsler preferira plan prehrane koji nije ni specifično nordijski ni mediteranski, već europski.

„Zdrava prehrana temelji se na temeljnim znanstvenim načelima koja se mogu slijediti u Helsinkiju kao i u Rimu. Optimalna prehrana je siromašna soli, kao i ograničenje životinjskih bjelančevina i masti. Šećere i kolesterol treba unositi umjereno. Umjesto toga, trebali biste jesti mnogo povrća, zelene salate, vlakana i omega-3 masnih kiselina, napr. dvije porcije ribe tjedno.” - kaže on.

„Puno važnija od prehrane je energetska ravnoteža”, kaže Wechsler, „hrana koja se konzumira u pretjeranim količinama je štetna”.

Pretjerana konzumacija soli i masnoće, na primjer, povećava rizik od srčanog i moždanog udara, među ostalim medicinskim stanjima.

Kad je riječ o životnom vijeku, uvjeren je da „imamo prostora za napredak”.

(Hina)