Prikazujem sadržaj po oznakama: marko giljača

Župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić i županijski vijećnik stranke Možemo Marko Giljača, osim što su bili protukandidati na prošlim lokalnim izborima, teško da će se oko bilo čega složiti. Ipak, složili su se kako je izgradnja brze ceste Brijesta - Orebić nužna. No, dok Giljača smatra kao se u Studiji utjecaja na okoliš trebalo analizirati dvije, a ne samo jedna varijanta te ceste, župan Dobroslavić ističe kako nema razloga sumnjati u Hrvatske ceste koje su osim Pelješkog mosta i stonske zaobilaznice izgradili brojne ceste u Županiji.

Nakon što je u Studiji utjecaja na okoliš izgradnje brze ceste od Osojnika do dubrovačke Zračne luke u Čilipima umjesto sva tri moguća rješenja razmatrano samo jedno, odnosno trasa koja bi prolazila zaštićenim područjem Rijeke dubrovačke, zbog burnih reakcija tamošnjeg stanovništva u Hrvatskim cestama od te trase su odustali, a sličan scenarij u razmatranju trase dogodio se i na Pelješcu. Naime, vijećnik Možemo Marko Giljača upozorio je kako Studija utjecaja na okoliš izgradnje brze ceste Brijesta – Orebić umjesto dvije razmatra samo jednu varijantu, koja se dijelu tamošnjih vinara i vinogradara nije svidjela jer siječe vinograde.

- Slažemo se s projektom jer je riječ o ulaganju u prometnu infrastrukturu koja je potrebna, ali ponovo Studija analizira jednu trasu iako su u prostornom planu dvije. Dakle, ponavlja se priča koju smo imali s brzom cestom Osojnik – Zračna luka u Dubrovniku, što je suprotno uputama resornog Ministarstva. - smatra Giljača, kojega je zanimalo mišljenje župana Nikole Dobroslavića o trasi brze ceste Brijesta – Orebić.

- Zašto ponovo jedan takav projekt izlažemo različitim interpretacijama kad upute resornog Ministarstva nalažu da se u Studiji analizira i druga trasa. - istaknuo je Giljača, koji je pitao župana je li o toj trasi razgovarao s investitorima, s predstavnicima Hrvatskih cesta.

No, župan Dobroslavić ne dijeli Giljačino mišljenje, on naime smatra kako ne treba rušiti svaki projekt čija se realizacija najavljuje.

- Uputio bih apel svima da ne obaraju sve projekte u Županiji, posebno da ne obaraju projekte izgradnje cesta. U zaostatku smo s cestom prema Zračnoj luci u Čilipima jer se stvorila jedna politička hajka. - kazao je.

I dok dio vinara i vinogradara s Pelješca od Hrvatskih cesta traže da se analizira i druga varijanta brze ceste Brijesta – Orebić, ona koja ne prolazi preko vinograda, Dobroslavić ističe:

- Na Hrvatskim cestama je da razriješe koje je rješenje najbolje i nemamo razloga sumnjati u njihove postupke. Tvrtka koja je u našoj Županji izgradila brojne ceste, Pelješki most, obilaznicu Stona, nemamo razloga sumnjati da oni loše rade. Ne bih otvarao teme tamo gdje ih nema. To je populizam. Ako trebaju analizirati dvije trase, nemam ništa protiv, ali ako su sigurni da je jedna bolja i da nju treba obraditi Studijom utjecaja na okoliš, nemam ništa protiv. Vjerujem Hrvatskim cestama dok se ne dokaže drukčije, ceste su nam život. Brze cesta prema Zračnoj Luci i prema Orebiću su ključ budućnosti ove Županije. - istaknuo je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić.

Objavljeno u S JUGA
Srijeda, 26 Lipanj 2024 15:14

SUMRAK SAGA U UVALI LAPAD

Dok djelatnici Čistoće održavaju plažu u Uvali Lapad, istaknuvši kako se nastavlja „Sumrak saga” na toj plaži, županijski vijećnik Marko Giljača (Možemo/SJG) pitao je župana Nikolu Dobroslavića ima li plaža koncesionira ili ga nema.

- Imamo li mi tamo koncesionara ili nemamo? Znamo da vi čekate interpretaciju Visokog upravnog suda, iako se mi s tim ne slažemo. - rekao je Giljača, istaknuvši kako je koncesionarima plaže od strane Županije dozvoljavan cijeli niz propusta.

- Kako je moguće da slušamo predstavnike koncesionara koji javno kažu da nisu plaćali koncesiju jer je nisu imali, a radili su '21., '22. i '23. godine. Kako ste mogli dozvoli da rade, a nisu plaćali koncesijsku naknadu. Čiji je to propust? - pitao je Giljača, ponudivši i odgovore na pitanja koja je postavio županu.

- Prvenstveno je to odgovornost nas koji smo dali koncesiju i vas kao izvršne vlasti. - istaknuo je Giljača.

No župan Dobroslavić ne dijeli mišljenje vijećnika Giljače.

- U Uvali Lapad imamo neželjenu situaciju za koju nemamo nikakvu odgovornost jer smo sve napravili po zakonu. Imamo dvije oprečne presude koje su stvorile zabunu u pogledu važenja koncesije. U kontaktima smo s DORH-om jer oni štite javni interes na pomorskom dobru i oni podržavaju postupke koje je provodilo Ministarstvo, Županija i Županijska skupština. Od DORH-a je išao zahtjev prema Vrhovnom sudu za pravorijekom i kad se donese mi ćemo po toj odluci postupiti. - kazao je župan, koji smatra kako koncesija postoji.

- Može koncesionar tvrditi što hoće, mi kažemo da koncesija postoji i on mora platiti sve rate koje nije platio. Insistiramo da plati jer smo ga zadužili. Hoće li koncesija biti prekinuta pa će se to namiriti od ulaganja, to će odlučiti institucije države. Potražujemo ta sredstva i čvrsto stojimo iza toga da se moraju platiti. Žao mi je da sada situacija nije uredna, s pravom su ljudi nezadovoljni tim stanjem, međutim mi smo pravna država s demokratskim poretkom, moramo se voditi zakonima i tako i postupamo. - kazao je Dobroslavić, kojemu je Giljača uzvratio kako je neodgovorno reći „mi nemamo odgovornost”.

- Postoji odgovornost prema građanima i sigurnosti, mogućim sanitarnim ugrozama kad nitko ne brine za plažu. Građani su zabrinuti i zaslužuju odgovore. - istaknuo je Giljača.

Objavljeno u S JUGA

Neću ulaziti u kalkulacije na osnovu čega je Zoran Milanović izabrao 17. travnja za izborni dan, ali sigurno da neradni dan znači da građani imaju priliku smijeniti ovu vlast koju smo dosad imali i očekujem veliki odaziv, istina, obala, Dubrovnik, Dalmacija i Istra počinju s predsezonom, ali vjerujem da to nikome neće biti opravdanje neizlaska na izbore. Očekujem da će građani izaći u velikom broju i da ćemo na taj način imati veliku izlaznost koja garantira istinsku promjenu koja građanima treba. - kazao je za Južni i Dubrovnikpress Marko Giljača iz Možemo / SJG nakon što je objavljen datum predstojećih izbora.

- Vjerujem da će privatni sektor u skladu sa Zakonom o radu onima koji moraju raditi na neradni dan dati veću satnicu jer važno je da radnici ostvare svoja prava, kako radna, tako i pravo izlaska na izbore i očekujemo od poslodavaca da im to i omoguće. - komentirao je također Giljača.

- Što se prije riješimo HDZ-a, to bolje. Mi smo i ranije zazivali izbore, a podnijeli smo i zahtjev za prijevremenim raspuštanjem Sabora. Dakle, za izbore smo spremni i čekamo kao napeta puška da krenemo u kampanju i vjerujemo da će što prije izbori budu HDZ poći u povijesti ili na rezervnu klupu te da ćemo nakon osam godina njihova bahaćenja i svega što smo od njih doživjeli, konačno dočekati promjenu vlasti. - dodao je Marko Giljača kojeg se očekuje na visokom mjestu liste Možemo u X. Izbornoj jedinici.

dm

Objavljeno u S JUGA

Možemo i SDP objavili su da pokreću pregovore o tzv. točkastoj koaliciji u četiri izborne jedinice, a kako bi se izborili za dodatne mandate u izbornim jedinicama u kojima lijeve političke opcije tradicionalno slabije stoje i tako došli do, kako u posljednje vrijeme lideri lijevih stranaka ističu, „za Hrvatsku poželjne smjene vlasti”.

Vodstvo stranke Možemo je od svog Vijeća dobilo potporu da SDP-u ponudi koaliciju u četiri izborne jedinice, odnosno u četvrtoj, petoj, sedmoj i devetoj. Iako je i X. izborna jedinica, u kojoj je i Dubrovačko – neretvanska županija, jedna od onih u kojima lijeve opcije slabije prolaze na izborima, jer su birači tradicionalno naklonjeni HDZ-u, u njoj neće biti koalicije već će SDP i Možemo na izbore izaći svatko sa svojom listom.

GILJAČA: MOŽEMO ĆE BITI IZNENAĐENJE U X. IZBORNOJ JEDINICI I BEZ SDP-A

Član Vijeća Možemo, ujedno i član Srđ je Grad Marko Giljača ističe kako se tijekom izjašnjavanja uopće nije postavljao pitanje o eventualnoj točkastoj koaliciji Možemo i SDP-a u X. izbornoj jedinici.

- U našoj izbornoj jedinici, u skladu s prijašnjim dogovorom još iz svibnja prošle godine, Možemo izlazi samostalno na izbore. Naime, s obzirom na našu snagu u X. izbornoj jedinici, s obzirom da smo prepoznati kao najjača opcija u Dubrovniku i jedna od najaktivnijih u Županiji, mislim da možemo izvući dodatne birače na birališta s našim politikama koje su drukčije i koje će biti motivirajuće za ljude da ostvarimo dobar uspjeh na izborima. - kazao je Giljača.

Na prošlim parlamentarnim izborima u X. izbornoj jedinici SDP se i nije baš proslavio, dok je Možemo kao nova politička opcija, prošla relativno dobro. Giljača smatra kako se rezultati s prošlih ne mogu uspoređivati s trenutnom političkom situacijom i izborima koji nam predstoje.

- Izbore prije četiri godine možemo uzeti u obzir samo kao izbore u tim okolnostima. Danas su karte potpuno drukčije podijeljene i uistinu mislimo da je osnovni cilj imati što veću izlaznost birača. Kad je u pitanju Možemo, mislim da ćemo čak biti iznenađenje u X. izbornoj jedinici. - rekao je Giljača, istaknuvši kako je vrijeme da Andrej Plenković objavi kad će se održati parlamentarni izbori.

- Brojni komentatori davaju za pravo Andreju Plenkoviću da kalkulira s datumom izbora, ja se s time ne slažem. Mislim da je u jednoj demokratskoj zemlji datum izbora nešto što se mora znati na vrijeme radi građana, političkih opcija i demokratskih procedura. Ovo bježanje od datuma izbora je pokazatelj da se ne radi samo o kalkuliranju HDZ-a nego i strahu HDZ-a koji pokušava ušičariti bilo kakvu prednost kako bi ostao na poziciji moći koja im je ugrožena jer im ankete pokazuju da ne stoje onoliko dobro koliko su se nadali. Uostalom, slušali smo Vladimira Šeksa i vidjeli da se HDZ u posljednjih 30 godina uopće nije promijenio. Iz tog se govora može zaključiti i da ih je jako strah, a ima ih za što i biti strah jer mi smo spremni na izbore kad god budu, a po svemu sudeći to će biti u svibnju, osim ako ih ne uhvati još veći strah i panika koji svakom danom iz njih izbijaju. - smatra Giljača.

IZVJESNO JE DA KOALICIJE SA SDP-OM NEĆE BITI NI NA LOKALNOM IZBORIMA

I dok se datum parlamentarnih izbora još ne zna, jasno je da se stranke za njih pripremaju. Kad su u pitanju kandidati Možemo iz X. izborne jedinice čija će imena biti na listi za Hrvatski sabor, Giljača kaže, o tome se još nije razgovaralo, ali i podsjeća kako kod Možemo procedura izbora kandidata za saborske liste nije ista kao u ostalim strankama.

- Mi nemamo kvote kao HDZ i druge stranke. Ne funkcioniramo na taj način. Mi uistinu poštujemo demokratsku proceduru unutar stranke i kao što smo najavljivali više puta, sve procese tempirali smo kao da će se izbori održati do kraja proljeća i dotad ćemo imati unutarstranačke kandidature i glasanje i u skladu s time ćemo sastavljati liste. Dakle, nemamo uobičajeni model prema kojem predsjednik stranke traži i dobiva poslušnost članova nego je naš sustav takav da svi imaju jednako pravo glasa i na taj način ćemo dobiti liste s kojima ćemo izaći na izbore. - kazao je Giljača i znakovito dodao:

- Siguran sam i duboko uvjeren da ćemo u sljedećem sazivu Hrvatskog sabora imati zastupnika ili zastupnicu iz Dubrovnika iz naše političke opcije. - istaknuo je.

Istaknuo je kako iz SDP-a nije bilo poziva prema Možemo na razgovore o mogućoj koaliciji u X. izbornoj jedinici. Iako je do lokalnih izbora nešto više od godinu i pol dana, Možemo će po svoj prilici i na te izbore u Dubrovačko – neretvanskoj županiji u svibnju dogodine izaći samostalno.

- Sa SDP-om o izlasku na izbore u koaliciji u X. izbornoj jedinici nismo razgovarali jer mislim da je od prvog dana jasno kako mi uistinu smatramo da trebamo svi ići samostalno na izbore. Mi smo taj naš stav komunicirali i na Vijeću Možemo i nitko nas nije niti pitao o opciji izlaska na izbore sa SDP-om. Kad su u pitanju lokalni izbori, o njima je još rano govoriti jer smo sad fokusirani na parlamentarne, ali sam rad na kampanji za parlamentarne izbore zapravo je početak rada za lokalne izbore. Mi smo na prošlim lokalnim izborima pokazali iskorak i na način da smo se i kao Srđ je Grad proširili izvan Dubrovnika i siguran sam da u nekim dijelovima Županije do idućih lokalnih izbora možemo napraviti dodatni iskorak i pokazati da stojimo još bolje te da se možemo nositi s HDZ-om u većem dijelu Županije.

ŠAIN KOVAČEVIĆ: I ANKETE POKAZUJU DA NEMA UČINKA ZAJEDNIČKOG IZLASKA NA IZBORE SA SDP-OM

Da je Možemo još prošle godine donio odluku o samostalnom izlasku na parlamentarne izbore u X. izbornoj jedinici potvrdila je i korčulanska članica Vijeća te stranke Igra Šain Kovačević.

- Mogućnosti točkaste koalicije sa SDP-om u X. Izbornoj jedinici se nije razmatrala jer se smatramo da samostalnim izlaskom na izbore možemo ostvariti veći broj glasova nego da na njih idemo zajedno dok je procjena da će se u nekim drugim izbornim jedinicama, poput IV., V., VII., i IX. u koaliciji dobiti veći broj glasova. - kazala je Šain Kovačević, odgovorivši na pitanje je li se sa SDP-om razgovaralo o mogućem zajedničkom izlasku na izbore u X. izbornoj jedinici.

- Mi smo zapravo tek sad na Vijeću donijeli odluku da počnu pregovori o točkastim koalicijama. O takvoj koaliciji u našoj izbornoj jedinici se nije razgovaralo sa SDP-om. - kazala je.

sain kovacevic marko giljaca 030324

Igra Šain Kovačević i Marko Giljača; foto Vedran Levi / CROPIX

- I same ankete za X. izbornu jedinicu pokazuje da Možemo samostalnim izlaskom na izbore može više i da nema sinergijskog učinka ni za Možemo ni za SDP. - istaknula je Šain Kovačević, koja je, baš kao i Giljača, uvjerena da Možemo može imati saborskog zastupnika iz X. izborne jedinice.

- Mi smo sigurno da možemo. Kampanja je pred nama i jako smo puno napredovali od zadnjih izbora. Mislim da se Možemo u X. izbornoj jedinici dosta izgradio. Kad su u pitanju kandidati na listama taj dio unutarstranačkih izbora nam tek predstoji. Nikakvi razgovori o listama za niti jednu izbornu jedinicu još nisu pokrenuti i još ne znamo ni tko će se kandidirati za liste u izbornim jedinicama. Kad je naša u pitanju, Možemo djeluje i u Splitu i treba vidjeti tko će se sve kandidirati za liste i tko je spreman ući u borbu na predstojećim izborima. - kazala je.

Kad je u pitanju mogućnost koaliranja Možemo sa SDP- na lokalnim izborima koji će se održati dogodine u svibnju Šain Kovačević, rekla je:

- Ti su izbori još daleko i o tome će odlučivati Vijeće. Možemo i na lokalnoj razini u Dubrovačko – neretvanskoj razini dobro stoji. Dosta radimo i sad smo zadovoljni. Inače, neprestano radimo i svaki dan je zapravo neka vrsta kampanje. Kad su u pitanju parlamentarni izbori, mogu reći da ćemo vrlo brzo objaviti datum kad ćemo biračima predstaviti program. - rekla je.

I dok iz SDP-a, nakon onoga na Markovu Trgu, najavljuju nove prosvjede u većim gradovima, čini se da sličan prosvjed oporbene ljevice nije planiran u većim gradovima u dalmatinskim izbornim jedinicama.

- Vidjet ćemo kako će biti koncipirani ti prosvjedi. Kao Možemo u Korčuli smo se uvijek pridruživali svim prosvjedima koji su bili organizirani u gradovima na razini državi. Što se nas tiče, u Korčuli sigurno postoji ta mogućnost. - kazala je članica Vijeća Možemo Igra Šain Kovačević.

Objavljeno u S JUGA

„Zalasci Sunca ili zona sumraka, ali Visoki upravni sud je 2019. odbio koncesiju za plažu u Uvali Lapad”, kazao je vijećnik Marko Giljača (SJG – Možemo) na sjednici Skupštine Dubrovačko – neretvanske županije. Pitao je župana Nikolu Dobroslavića kako bi se on ponašao da mu kao vlasniku poslovnog prostora najmoprimac ne plaća najamninu kao što koncesionar u Uvali Lapad godinama ne plaća Županiji koncesijsku naknadu.

- Dakle, Visoki upravni sud je 2019. odbio je žalbeni zahtjev tužitelja i činjenica je: nigdje ne piše da je koncesija potvrđena. Ona je izrijekom poništena 2020. i vi ste u četiri godine propustili naplatiti koncesijsku naknadu. - kazao je Giljača.

- Da vi imate poslovni prostor u Slanom i da vam netko četiri godine ne plaća najam, bi li on još uvijek tamo radio? - pitao je Giljača Dobroslavića.

Odgovor na to pitanje nije dobio, ali mu je župan odgovorio kako će Županija bez problema oduzeti koncesiju i za plažu u Uvali Lapad raspisati novi natječaj.

- Što se tiče Vioskog upravnog suda, jedan je zahtjev odbijen, a drugi prihvaćen od dva različita suca. Ne bih ulazio odluke suda, ali čudno je da su dva suca odlučivala o istoj stvari. Da je poništeno od oba suca mi bismo raspisali natječaj. Županiji to nije problem. Ako Vrhovni sud donese odluku da koncesija nije uredno dodijeljena mi ćemo raspisati novi natječaj, nama to nije problem. Nama i koncesionaru je problem što on ima pravnu nesigurnost i ne zna na čemu je. Mi smo se obratili DORH-u oko toga što ćemo činiti i oni su zatražili provjeru zakonitosti kod Vrhovnog suda i čekamo kad će se to riješiti. Županija i država neće biti oštećeni. Koncesionar je tamo uložio oko 14 milijuna eura i to ne može biti njihova imovina. Uložili su i to više nije njihovo, ali, naravno, ako izgube, tražit će povrat investicije. - kazao je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić.

Objavljeno u S JUGA

Burna je i duga bila rasprava o izmjenama Poslovnika o radu Županijske skupština Dubrovačko – neretvanske županije. Oporba, koja je još ljetos vjerovala kako će na zajedničkim koordinacijama s HDZ-ovom većinom izbrusiti korektan prijedlog koji će svima odgovarati, ostala je razočarana. Štoviše, smatraju kako ih vladajući HDZ reduciranjem prava na replike i smanjenjem vremena za postavljanje vijećničkih pitanja, zapravo želi ušutkati. Tako je Ivo Karamatić (SDP), priznao da je naivac.

- Naivac sam! Shvatio sam da vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada. Sve što smo tražili niste promijenili nego ste nam još više reducirali prava. - kazao je Karamatić.

Dodavši kako je prijedlog Poslovnika put u jednoumlje, predsjednici Skupštine Terezini Orlić spočitao je da je prevarila oporbu.

- Niste korektni jer ste na zadnjem međustranačkom sastanku rekli da ćemo se ponovo naći, nismo se našli. - kazao je i tražio da se javi autor novog prijedloga poslovnika.

- Čiji je ovo veleumni prijedlog, Tko je predlagatelj, Klub HDZ-a, tko je lučonoša ukidanja demokracije u ovoj Županijskoj skupštini. - pitao je Karamatić te poručio HDZ-u da se varaju ako misle da će reduciranjem prava vijećnika ušutkati oporbu.

Vladajućima je poručio kako se novim Poslovnikom dokidaju i njihova prava.

- Ali vas to nije briga jer vi ste tu samo da dignete ruku, za vas netko drugi misli. - rekao je HDZ-ovcima.

Naime, umjesto tri, na koliko su dosad imali pravo, vijećnici će od sjednice u prosincu moći postavljati samo po dva vijećnička pitanja u trajanju od po dvije minute dok će im župan na svako od pitanja moći odgovarati po pet minuta.

- Ukinite sva prava oporbi, a u sljedećem koraku ukinite i oporbu. - uzviknuo je Karamatić koji se potom zahvaljivao Franji Tuđmanu.

- Od '97. sam vijećnik u Skupštini. Počet ću redovno palit sviće Franji Tuđmanu, predsjedniku s autokratskim ovlastima, koji je dozvolio da mi ovdje pitamo. Hvala ti doktore Franjo! - uzviknuo je Karamatić.

Teo Andrić je podsjetio Karamatića kako su i vladajući i oporba imali stav da poslovnik treba mijenjati te je dodao kako je današnja sjednica pokazala zašto su promjene nužne.

- Vi ste izašli jedno 75 puta, a mi četiri. Peglali smo se tri sata na jednoj točki, a od ta tri sata, dva smo izgubili na priču koja nema puno veze s točkom, a sve se moglo reći u jedan sat. - rekao je Andrić.

Odbijen je i prijedlog oporbe da vijećnička pitanja umjesto jednog traju dva sata. No, Andrić smatra da oni pozornicu i dalje imaju. Oštro je poručio oporbi, odnosno vijećnicima Mosta da će im svi amandmani na poslovnik biti odbijeni.

Vijećnik Marko Giljača (SJG/Možemo) kazao je da vladajućima ne bi trebao biti problem da svi imaju priliku postavljati pitanja.

- Izdržite, u političkoj ste utakmici i ne vidim u čemu je problem da pitanja duže traju. Nećete nam staviti brnjicu, a ovaj je prijedlog na vašu sramotu. - rekao je Giljača.

Istaknuvši kako su ga davno naučili da se nikad ne igra s ironijom, a nakon što je Teo Andrić rekao kako većina oporbenih vijećnika nakon pet glavnih točaka ode doma, u raspravu se uključio i Mišo Krstičević (SDP), koji je rekao kako poslovnik koji je predložio HDZ treba županu omogućiti lakši život dok sjedi na sjednici.

I dok su se HDZ-ovci često pozivali na demokratsko društvo, Krstičević im je uzvratio da demokratsko društvo ne postoji.

- Mi imamo klasičnu tiraniju većine nad manjinom, to se danas ovdje događa. Davno je definirano da je tiranija većine puno gora od tiranije pojedinca.- kazao je i predložio da zajedno učine korak naprijed.

- Ajmo definirati dodatne razine demokratičnosti i napretka zajednice, koristeći nešto što se zove pozitivna diskriminacija, pa će netko tko je u podređenom položaju dobiti veća prava, ali o tome nema zamisli jer to su strani pojmovi. Ovaj prijedlog promjene poslovnika postoji radi župana i ja to shvaćam iz pozicije gradonačelnika Ploča jer je i meni s mojim prethodnikom Krešom Vejićem kao vijećnikom bilo teško komunicirati. - kazao je i dodao:

- Brodovi su sigurni u lukama, ali oni se grade da bi plovili i po olujnim morima. Tako i političari moraju biti spremni diskutirati o onome što je aktualno, a ne da bježe u područja u kojima će biti zaštićeni od nekih pitanja – rekao je Krstičević, koji se potom obratio županu.

- Župane, s ovim izmjenama ćete dobiti oporbu koja će biti još više motivirana da vas kritizira. Kritika nije samo pozitivna ili negativna, ona može biti točna ili netočna, a danas se uvriježilo mišljenje da je kritika nešto negativno. - kazao je Krstičević.

Budući da pločanski gradonačelnik Krstičević, koji je danas po prvi put ušao u Skupštinu stvari ne gleda plitko, replicirao mu je stranački kolega Karamatić,

- Zamolio bi kolegu Krstičevića da s jedne političko – filozofske razine svoje izlaganje radi razumljivosti kolega spusti na jednu nižu stepenicu. - predložio je Krstičeviću Karamatić.

Kazao je kako nikad vijećnicima opozicije ne bi ukidao pravo na stav.

- Vijećnici bi trebali slobodno govoriti bez ikakve zakonske ograde. Ne može vam niti jedna stranka ili partija oduzeti pravo na stav, posebno se to pravo ne može oduzeti opoziciji i onaj koji nije spreman prihvatiti tu ulogu i demokratske standarde, taj ne razumije demokraciju i način na koji ona funkcionira. Ova govornica i ovaj prostor bi trebali biti naša sigurna kuća u kojoj možemo reći ono što mislimo. - kazao je Karamatić.

- Apeliram na savjet vladajuće većine da ovaj prijedlog zaustavimo. Ovo poslovnik mijenja na gore i to je vaše pravo, ali dovodi do još dubljeg i jačeg revolta i u budućnosti ćemo biti još direktniji i opasniji po opoziciju i lik i djelo. Ovo je najrestriktivniji poslovnik kad su u pitanju prava vijećnika. - rekao je Karamatić.

Poručio je županu da mu je svako nabačeno pitanje oporbe, ma koliko bilo neugodno, zapravo prilika za gol.

Inače, većina u Županijskoj skupštini je usvojila izmjene poslovnika o radu koje je predložio HDZ bez konzultacija s oporbom, a Mostu su odbili čak 11 amandmana.

Objavljeno u S JUGA

Iako je bilo dogovoreno kako će ih na koordinacijama donijeti u suglasju, Prijedlog izmjena Poslovnika o radu Skupštine Dubrovačko – neretvanske županije, a koji je na dnevnom redu iduće sjednice, ukoliko kao takav bude usvojen, smatra vijećnik Marko Giljača (SJG/Možemo), još će više ograničiti HDZ-ovu opoziciju.

Prijedlog izmjena Poslovnika predlagala je naime HDZ-ova oporba još na proljeće nezadovoljna vremenom koje ima na raspolaganju za postavljanje vijećničkih pitanja. No, prema prijedlogu izmjena Poslovnika, smatra Giljača, malo se toga ili gotovo ništa za oporbu ne mijenja nabolje.

- Ne da nisu usvojeni prijedlozi oporbe nego mi uopće nije jasno zašto smo glumili pokušaj nekog zajedničkog donošenja izmjena Poslovnika. Ne mogu vjerovati da je predsjednica Skupštine Terezina Orlić (DDS, op.a.), nakon što smo dva puta na koordinacijama sasvim solidno raspravljali o prijedlozima i iznijeli načine kako poboljšati Poslovnik, nakon što je sama najavila jesenske koordinacije klubova, odlučila na dnevni red staviti prijedlog Poslovnika koji apsolutno nema nikakve veze s onim o čemu smo razgovarali na dva prethodna sastanka na proljeće i tijekom ljeta. - kazao je Giljača.

Oporba je izmjene Poslovnika prvenstveno tražila ne bi li se usuglasio neki drugi model postavljanja vijećničkih pitanja jer pitanja je uvijek puno, a kad je njihovo trajanje ograničeno na sat vremena jasno je da manji dio vijećnika ima priliku postaviti pitanje županu Nikoli Dobroslaviću. Bilo je naime i primjedbi da župan predugo odgovara na pitanja pa se predlagalo da se i njemu vrijeme ograniči.

Prema onome što je iščitao Giljača ističe kako će u slučaju da takav prijedlog Poslovnika bude usvojen, još manji broj vijećnika imati priliku postaviti pitanje županu. Naime vrijeme trajanja vijećničkih pitanja, iako je oporba tražila, nije produženo, a za postaviti pitanje vijećnici će se morati prijaviti prije sjednice.

- Vijećnička pitanja dosad su trajala sat vremena i samo je manji dio prijavljenih vijećnika dobio priliku pitati. Na koordinaciji smo predlagali nekoliko modela. Predlagali smo da se produži vrijeme trajanja vijećničkih pitanja i da se ograniči vrijeme koje župan ima za raspravu. Bilo je prijedloga da produžimo trajanje vijećničkih pitanja na dva sata i župana ograničimo na pet minuta u odgovaranju. Smatrao sam to nekim pokušajem kompromisa.- kazao je Giljača te otkrio što je još oporba tražila:

- Tražili smo da se kao i na Gradskom vijeću Grada Dubrovnika omogući postavljanje pitanja svim vijećnicima i bili smo na putu pronalaska nekog zajedničkog rješenja, a dobili da smo prijedlog prema kojemu će vijećnička pitanja i dalje trajati samo sat vremena i vijećnici se za postavljanje pitanja neće moći prijaviti na samoj sjednici nego će to morati učiniti 24 sata prije sjednice, što, naravno, nije neki problem, ali očito se župan želi pripremiti kome će odgovoriti, a kome neće. Mogao je staviti u Poslovnik i da mu unaprijed pošaljemo pitanja kako bi mogao pripremiti odgovore. Ukida se mogućnost da vijećnici koji nisu došli na red imaju mogućnost prvi postavljati pitanja na idućoj sjednici Županijske skupštine. - kazao je Giljača, dodavši kako se dio izmjena u Poslovniku odnosi i na same rasprave.

Kod rasprava se uvodi nešto što je predložila predsjednica, i što mi je zvučalo dobro, i bio sam to spreman podržati, a to je da prvo govorimo u ime kluba, a nakon toga vodimo pojedinačnu raspravu kao vijećnici, ali osim što je vijećnicima vrijeme trajanja pojedinačnih rasprava skraćeno na pet minuta, nemaju mogućnost daljnjeg izlaska, prije smo mogli izlaziti dva puta za govornicu, a sad ćemo moći samo jednom, jer je druga rasprava onemogućena. Ograničen nam je i broj replika na samo jednu. Dakle, jasno je da se u HDZ-u ne žele izložiti „bombardiranju” kakvom su dosad bili izloženi i u tome vidim jedan strah župana Nikole Dobroslavića od rasprave na Županijskoj skupštini jer smo na koordinacijama išli prema kompromisnom rješenju, ali je župan to presjekao i odlučio dokinuti mogućnost rasprave na Skupštini na minimum. No, to nas neće spriječiti da i dalje iznosimo svoja mišljenja, a sve ovo je još jedan dokaz kako je riječ o jednom nedemokratskom despotu koji se više ne želi izlagati kritikama. - rekao je Giljača, koji smatra kako Prijedlog izmjena Poslovnika koji je upućen na dnevni red sjednice Županijske skupštine nije radio Klub vijećnika HDZ-a već župan Nikola Dobroslavić osobno.

- Župan se boji bilo kakve daljnje rasprave i ovo je zapravo jedan pokušaj gušenja mogućnosti oporbe da iznese bilo kakvo mišljenje o njegovu radu jer nije samo stvar u vijećničkim pitanjima koja su bila temeljni razlog zbog kojeg smo tražili izmjene Poslovnika, koje su katastrofalne... Umanjivanjem mogućnosti oporbi, ograničavanjem broja replika, znači - alatima kojima je manjina imala mogućnost pred javnost iznijeti primjedbe na bilo koju točku dnevnog reda - zapravo nam se sužava prostor za manevar i to se jedino može tumačiti time da se župan izrazito boji rasprava na Županijskoj skupštini i pokušava umanjiti štetu koju mu one čine. Dakle, ovaj prijedlog Poslovnika je prijedlog župana Nikole Dobroslavića jer kad sam zadnji put sreo predsjednicu Skupštine, najavljivala je da ćemo imati sastanak o Poslovniku prije sjednice. Ne mogu to tvrditi, ali imam neki osjećaj da je i ona iznenađena ovim Prijedlogom pa bi Terezini Orlić postavio pitanje je li predsjednica Skupštine ona ili je župan Nikola Dobroslavić postao i predsjednik Skupštine. - dodao je Marko Giljača.

- Jasno je da je osnovni cilj ovako predloženih izmjena bio smanjiti izloženost Nikole Dobroslavića kritici oporbe, iza čega jedino može stajati strah, a strah nikad nije dobar motivator pa neće biti ni u ovom slučaju. Ovakvi prijedlozi pokazuju i nedemokratičnost ljudi koji se zaklinju u demokraciju, a zapravo su čuvari svojih pozicija, a ne čuvari javnog interesa.- rekao je županijski vijećnik SJG i Možemo Marko Giljača.

Objavljeno u S JUGA

Sasvim je jasno da je studija puna propusta i nedosljednosti, međutim većina toga se da popraviti kroz ovu javnu raspravu. Ono što je nepopravljivo je činjenica da je ona uzela u obzir samo jednu trasu. I to je razlog zašto mi ovdje cijelo vrijeme pričamo o trasi i zašto smo protiv. - kazao je tijekom javnog izlaganja Studije utjecaja na okoliš brze ceste Dubrovnik – Zračna luka Dubrovnik županijski vijećnik Marko Giljača (Srđ je Grad / Možemo).

- To je jedna velika slabost ove studije, a još veća slabost je čovjek koji nam to obrazlaže i izlaže (voditelj izrade Studije utjecaja na okoliš iz tvrtke Dvokut ecro Mario Pokrivač, op.a.), koji svaki put ne da konkretan odgovor na pitanje zašto imamo samo jednu trasu. Od sve dokumentacije koja se radi za ovu cestu studija utjecaja na okoliš je prva koja ne nosi varijante i tu je glavni problem. Studija izvodljivosti je ocijenila razne varijante, ali Studija utjecaja na okoliš ne uzima u obzir varijante. Vladina uredba kaže da se varijante trebaju uzeti u obzir. Mene zanima odgovor od gospara Pokrivača, u Mokošici je rekao da je razlog taj što nije mogao uzeti varijantu koja nije u prostornom planu. To mu je bio odgovor. To je bilo netočno jer se nalazi u prostornom planu. Stoji li još iza toga? - kazao je Giljača.

- Studija utjecaja na okoliš nije u skladu s prostornom dokumentacijom Dubrovačko – neretvanske županije. Ona mora biti povučena jer dokumentacija koja je uzeta u obzir nije usklađena s aktualnom prostorno – planskom dokumentacijom. Činjenica je da su u prostorni plan Dubrovačko – neretvanske županije 2010. godine, izmjenama i dopunama, uvršteni članci u kojima su definirane obje varijante kao četverotračne i to je stajalo u prostornom planu sve do izmjena i dopuna 2019. kada je izmijenjen članak i govori se samo o brzoj cesti, a uvršteni su novi članci, jedan kaže da je u potrebno graditi samo jedan kolnik dvotračno, a drugi da je u Studiju utjecaja na okoliš potrebno uvrstiti HIA-u (procjena utjecaja na baštinu, op.a.) . Što je tu sporno? Sporna je činjenica da je u HIA-i izrađenoj 2017. godine nedvojbeno pisalo četvetrotračna cesta. Takva cesta ima veći zahvat nego dvotračna i mislim da ta HIA koja je rađena prema staroj prostorno – planskoj dokumentaciji ne može biti argument po kojem ćemo mi odlučiti da u Studiji utjecaja na okoliš izaberemo samo jednu varijantu. Nadalje, Studija izvedivosti je napravljena u veljači 2019. prije izmjena prostornog plana koji je nakon toga izmijenjen. - rekao je Giljača.

Pokrivač je de facto odgovorio da je Studija utjecaja na okoliš uzela u obzir samo jednu varijantu da je tako rađeno po odluci naručitelja.

- Gospodin ima novu varijablu koja dosad nije postojala – odluka naručitelja. Izrađivač studije izvedivosti nije naručitelj nego je također izrađivač. Odluka naručitelja?! Tko je naručitelj? - pitao je Giljača, ali je zapravo ostao bez konkretnog odgovora.

Objavljeno u S JUGA

Prije negoli novi Zakon o pomorskom dobru i morskim luka stupi na snagu saborska zastupnica Sandra Benčić (Možemo) i županijski vijećnik Marko Giljača (SJG) upozorili su na konferenciji za novinare u Dubrovniku kako je preveliki dio plaža zauzet gospodarskim djelatnostima, odnosno ležaljkama, ugostiteljskim objektima i sportovima.

- Lokalnom stanovništvu ostao jedan je mali, rubni dio plaža čime se gubi naš identitet i način života. Novi zakon propisao je da samo 40 posto kopnenog dijela plaće može biti zauzet s gospodarskom djelatnosti, a dosadašnji ugovori o koncesijama nisu usklađeni sa zakonskim izmjenama. - kazao je Giljača i pozvao Županiju kao davatelja koncesije, ali i predstavnike ostalih primorskih županija da osnuju povjerenstva koja će utvrditi stanje zauzetosti plaža.

- Na osnovu zakonskih mogućnosti koncesionare moramo svesti u okvire od 40 posto iskorištenosti prostora plaže. Svjedoci smo da u Dubrovniku ima plaža koje su zauzete do 80 posto. - rekao je Giljača.

- Imamo problem jer se stvara nepotreban sukob. Koncesionari trebaju raditi legalno, gospodarski, a građani moraju imati slobodan pristup plažama i uživati u onome što je dio našeg identiteta, a to je igrati picigin, skakati na glavu i staviti šugaman gdje ima mjesta, a ne biti zbijen u stijene sa strane. - istaknuo je Giljača dodavši kako prema novom Zakonu uz 40 posto kopnenog djela zauzeto može biti 20 posto morskog dijela plaže.

Giljača je također istaknuo kako je obveza jedinica lokalne samouprave unošenje pomorskog dobra u prostorne planove kao i načina njegova korištenja. Upozorio je i na nedostatak vezova za građane.

- Ključno je da se ne objavljuje popis korisnika vezova niti se objavljuje popis liste čekanja. Ljudi se nezadovoljni i sumnjičavi i da bismo izbjegli bilo kakve sumnje jedino rješenje je javna objava podataka što propisuje i novi Zakon. Čak je propisano da će ravnatelji lučkih uprava koji te podatke ne objave podlijegati novčanim kaznama i očekujemo od ŽLU Dubrovnik da postupa sukladno Zakonu i objavi podatke. - istaknuo je Giljača.

Istaknuvši kako već dugo vode borbu za zaštitu pomorskog dobra saborska zastupnica Sandra Benčić kazala je kako ni novi Zakon ne štiti pomorsko dobro na način koji je predlagala HDZ-ova opozocija.

- Nama je jasno da zapravo neće biti dobro za pomorsko dobro sve dok na vlasti imamo stranku kojoj je javni interes zapravo zadnji interes. - kazala je Benčić.

Naglasila je kako je problem s nedostatkom komunalnih vezova identičan u svim primorskim mjestima.

- Problem s komunalnim vezovima, koji imate vi u Dubrovniku, problem je i u svim ostalim mjestima na moru. Zbog eksploatacije pomorskog dobra nema više prostora za vezove za lokalno stanovništvo i to treba mijenjati kroz transparentne liste čekanja i promjene oko načina planiranja prostora. Ne može baš svaki komad obale biti za turističku svrhu. Imam ovdje obitelj i na Lapadskoj obali sam vidjela kako to ide. - rekla je Benčić.

Kad su u pitanju kazne za one koji krše zakon, Benčić je istaknula kako se zalaže da se one plaćaju u odnosu na prihod gospodarskog subjekta, u postotku, a ne u fiksnim iznosima.

Objavljeno u ESPRESSO

Iako je Izvješće o stanju u prostoru u Županiji dubrovačko – neretvanskoj za razdoblje od 2018. do 2021., koje je podnijela ravnateljica županijskog Zavoda za prostorno uređenje Marina Oreb, ocijenjeno dobrim, kad je u pitanju kvaliteta zraka u Županiji, vijećnik Marko Giljača (SJG – Možemo) izrazio je sumnju u vjerodostojnost tih podataka. Naime, u nedostatku mjernih stanica koje mjere potencijalno opasna zagađenja, ne može se tvrditi kako je kvaliteta zraka u Županiji prve kategorije.

Giljača je još na sjednici u prosincu amandmanom tražio da se u proračunu predvide sredstva za stručnu analizu gdje postaviti mjerne stanice za kakvoću zraka. Giljačin amandman župan Nikola Dobroslavić je tada odbio uz obrazloženje da je kakvoća zraka u Županiji dobra. No, kakva je, zapravo se ne može utvrditi bez adekvatnih mjernih stanica. One koje imamo ili ne rade ili ne mjere sve čestice prisutne u zraku koji udišemo. Na to je upozorio i Giljača.

- Problem nastaje upravo kod ispitivanja kakvoće zraka na mjernim stanicama. Izvješće se temelji na istini da je pitanje kakvoće zraka složena tema jer imamo jako lošu pokrivenost s mjernim stanicama. Primjerice, na stranicama resornog Ministarstva za našu Županiju prikazuju se samo podaci s mjerne stanice u Zračnoj luci Dubrovnik. Stoji i da postoji mjerna stanica u Opuzenu, ali s nje jako dugo nema podataka što znači da ne radi. - kazao je Giljača, upozorivši kako jedini podaci s mjernih stanica u Županiji jesu oni koji prikazuju količinu ozona, što ni izdaleka nije dovoljno za kvalitetnu analizu kakvoće zraka.

- Mjerna stanica na Žarkovici već godinama ne radi. Ni mjerna stanica u Pločama ne radi, a postavljena je 2013. i tijekom razdoblja mjerenja utvrđeno je onečišćenje zraka. - kazao je Giljača te upozorio na kvalitetu zraka u Dubrovniku.

- Ljudi već duže vrijeme, a posebno u zadnje vrijeme, na društvenim mrežama dijele slike kruzera koji izbacuju oblake dima i sarkastično se pitaju radi li se o zagađenju. - istaknuo je Giljača, upozorivši kako se ocjene o kvaliteti kakvoće zraka, bez analize podataka, prikupljenih s mjernih stranica diljem Županije, ne mogu donositi paušalno.
- U Izvješću stoji da se pretpostavlja da je kvaliteta zraka cijele Županije prve kategorije. Takva ocjena posljedica je nedostatka postaje za praćenje kvalitete zraka. Znači, pretpostavlja se da je kakvoća zraka odlična. - rekao je Giljača.

Upitno je, smatra Giljača, kakva je kvaliteta zraka u Dubrovniku. Naime, prema podacima starima nekoliko godina, nije bila zadovoljavajuća. Inače, posljednja dva mjeseca građani učestalo ukazuju na određene kruzere koji za boravka na vezu u luci izbacuju ogromne količine dima, a ni miris tog dima koji se širi nije baš ugodan.

- Dok je mjerna stanica na Žarkovici radila 2017. je zabilježila određena onečišćenja zraka koja se povezuju s pomorskim prometom. Kad planiramo kapacitete luke, trebali bismo uzeti u obzir podatke o kvaliteti zraka s mjernih stanica. Podaci s mjerne stanice u Luci Dubrovnik nisu nigdje dostupni i pitam se zašto nisu. Ako su dobri, OK, ali ako nisu, to je znak da nešto trebamo napraviti, ali kad ti podaci nisu dostupni, to pobuđuje sumnju.- smatra Giljača i dodaje je kako je radi očuvanja zdravlja ljudi i okoliša potrebno postaviti što više mjernih stanica na području Županije

- Podaci koje imamo o kvaliteti zraka nisu dostatni za kvalitetnu ocjenu i nužno je potrebno uspostaviti mjerenja na većem broju postaja. Krajnje je vrijeme da počnemo brinuti o kvaliteti zraka i potrebni su nam podaci kako bismo na osnovu njih mogli planirati mjere. Primjerice, kritična su i područja uz prometnice. Moramo pokrenuti zelenu tranziciju Županije i ozelenjavanje područja uz ceste. - upozorio je županijski vijećnik Marko Giljača (SJG – Možemo).

Objavljeno u S JUGA
Stranica 1 od 4