Prikazujem sadržaj po oznakama: kuna

Kad su u pitanju cijene prehrambenih artikala, stanovnici Županije najčešće se žale na one u Studencu. No, osim cjenovne, taj trgovački lanac ima i nešto drukčiju politiku kad je u pitanju radno vrijeme njihovih trgovina u manjim turističkim mjestima. Primjerice, na poluotoku Pelješcu, točnije u Vignju, sa završetkom sezone zatvara se i trgovina tog trgovačkog lanca pa je vijećnica Asja Anita Perčić na sjednici općinskog vijeća pitala načelnika Općine Orebić Tomislava Ančića što se može učiniti kako bi u Vignju trgovina radila i u dijelu godine kad turista nema.

- Dućan u Vignju nalazi se u prostoru u privatnom vlasništvu, u čijem je najmu Studenac, koji radi ljeti i potom se zatvori. Što svi mi skupa možemo učinit da ti dućan radi bar četiri sata dnevno? Zašto jedan zaposlenik ne može raditi bar četiri sata dnevno, od 8 do 12 sati? - pitala je Perčić, dodavši kako su stanovnici Vignja ogorčeni jer nemaju butigu.

- Ljudi su jako ogorčeni. Pored tolikog broja noćenja i svega što se činilo u Vignju, nismo zaslužili da nemamo dućan. - rekla je Perčić.

No, Općina, budući da je trgovina u privatnom prostoru, kazao je načelnik Ančić, ne može puno toga učiniti.

- Kad Općina iznajmljuje svoje prostore naša pročelnica najmoprimcima u ugovoru odredi obvezu prema kojoj moraju raditi cijelu godinu. - kazao je Ančić, dodavši kako Viganj nije jedino mjesto u kojem se stanovnici žale na rad trgovina Studenca, ali i na cijene.

studenac peljesac 281023 2 minTrgovina Studenca u Lovištu; foto jp

- Imamo problema i pritužbe građana na rad Studenca i u Vignju i u Lovištu. U Lovištu se žale na cijene i asortiman, a u Vignju da butiga radi samo ljeti i to kad sezona dobrano počne. - rekao je Ančić, koji će problem pokušati riješiti razgovorom s predstavnicima Studenca.

- Jedino možemo pokušati razgovarati s Upravom da butiga radi barem četiri sata dnevno. Inače, kad je bio drugi dućan, puno Vignjana nije tamo kupovalo nego je išlo prema Orebiću u kupnju. Dakle, jedini je način da organiziramo sastanak i vidimo može li se što napraviti. Bilo je problema i u Žuljani, ovamo, onamo i u svim manjim sredinama koje Studenac pokriva. Bilo je primjedbi iz Potomja i Kune i vjerujem da ćemo ih uspjeti riješiti. - rekao je načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić.

Objavljeno u S JUGA
Subota, 14 Siječanj 2023 11:35

Kuna je još samo danas sredstvo plaćanja

Kuna s današnjim danom i definitivno odlazi u povijest, s obzirom da završava dvotjedno razdoblje dvojnog optjecaja u kojemu su građani osim eurima, proizvode i usluge mogli plaćati i kunama.

Hrvatska je s 1. siječnjem 2023. postala 20. članica eurozone, kada je započelo i razdoblje dvojnog optjecaja, koje završava u subotu, 14. siječnja, u 24 sata.

Dvojnim optjecajem željela se dodatno olakšati zamjena preostalih kuna te prilagodba i opskrba eurima, a prilikom gotovinskog plaćanja u kunama građani su u pravilu od blagajnica u trgovinama, konobara, frizera i ostalih pružatelja usluga "kusur" trebali dobivati u eurima, uz oslonac na fiksni tečaj konverzije, koji iznosi 7,53450 kuna za euro.

Inače, građani mogu isključivo tijekom ove godine kunsku gotovinu u eursku bez naknade mijenjati u poslovnicama banaka, Fine i Hrvatske pošte.

No, pritom kod Fine i Pošte postoji limit, pa ako građani u jednoj transakciji mijenjaju više od 100 novčanica i 100 kovanica, te institucije će im naplatiti naknadu, dok u bankama nema ograničenja i zamjena kuna za eure je besplatna bez obzira na broj kovanica i novčanica.

Također, građani kunsku gotovinu mogu bez ikakvih ograničenja i naknada konvertirati u eure i polaganjem novca na bankovne račune.

Hrvatska narodna banka (HNB) će pak gotov novac kune za gotov novac eura mijenjati od 1. siječnja 2024. godine, bez naknade, po fiksnom tečaju konverzije, i to kovanice kune, uključujući lipe, do 31. prosinca 2025., a novčanice kune bez vremenskog ograničenja.

Za lakše privikavanje građana na novu valutu ostaje obveza dvojnog iskazivanja cijena roba i usluga, u kunama i eurima, koje je započela u rujnu prošle godine, a protegnut će se i na cijelu ovu godinu.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Najuspješnije likovno rješenje nacionalne strane na kovanici od jednog eura, odabrano na ponovljenom natječaju, predstavljeno je u srijedu na 15. sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Autor odabranog idejnog rješenja je student Jagor Šunde, kojem je pripala nagrada od 70 tisuća kuna. Koautorima izvedbenog rješenja, Davidu Čemeljiću i Franu Zekanu, pripalo je 30 tisuća kuna.

Premijer je čestitao i zahvalio autoru idejnog rješenja, te autorima izvedbenog rješenja te istaknuo da smatra kako su dizajni svih kovanica jako dobro izabrani te će po njima Hrvatska biti prepoznatljiva.

dm

Objavljeno u GLOBAL
Označeno u

Trošak prilagodbe cijelog sustava uvođenju eura koštati će oko dvije milijarde kuna, otkrio je u srijedu ministar financija Zdravko Marić u saborskoj raspravi o zakonu o uvođenju eura ističući kako pozitivne strane uvođenja eura pretežu nad negativnim.

Što prije treba uvesti euro, Hrvatska je već "duboko eurozirana" zemlja, uvođenje eura značiti će viši kreditni rejting, a time i niže kamate. Euro podržava i poslovna zajednica, a biti dio eurozone bolje će nas štititi u vrijeme krize, ponavljao je Marić odgovarajući na zabrinutost dijela zastupnika da će uvođenje eura značiti dodatni udar za građane.

„Kada gledam pluseve i minuse eura, preteže u korist pozitivnih efekata”, istaknuo je Marić.

Marić je otkrio kako će ukupni trošak prilagodbe cijelog sustava uvođenju eura, države i financijskog sustava, koštati oko 2 milijarde kuna.

Naglasio je također kako su predviđeni mehanizmi za zaštitu potrošača te su, osim dualnog iskazivanja cijena, tu i nadzorne aktivnosti kako ne bi bilo neopravdanog povećanja cijena.

U zemljama koje su uvodile euro porast cijena zbog zaokruživanja iznosio je u prosjeku 0,2 do 0,4 postotna boda, a na ostale inflatorne pritiske koji nemaju veze s uvođenjem eura Vlada odgovara paketom mjera za ublažavanje udara, rekao je Marić.

"Što se tiče kriterija vezanih za inflaciju, Hrvatska će ih ispuniti", istaknuo je.

Ministar je naveo i kako je tečaj zamjene kuna za eure određen na 7,5345 kuna i da on ne može kliziti više od 15 posto gore ili dolje, a točno koliki će tečaj biti, kaže Marić, znati će se u srpnju.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Srijeda, 23 Veljača 2022 11:58

Kuna na kuni, koja je i zašto baš ona

Cijenili su je radi krzna i divili se njenoj odvažnosti zbog čega je vjekovima opstala na grbovima i kovanicama. Stručnjaci smatraju da kuna ondje treba i ostati. Nakon što je nedavno otkriveno da je kovanica hrvatskog eura s kunom na poleđini plagijat, u javnosti se povela rasprava zašto bi uopće kuna, koje ima posvuda u Europi i Hrvatska po njoj nije prepoznatljiva, bila hrvatski monetarni simbol.

Dvije su vrste kuna - zlatica i bjelica, kažu stručnjaci. Većina ljudi ih ne razlikuje niti znaju koja od njih je predstavljena na hrvatskim kovanicama.

Vedran Slijepčević, viši predavač na Odjelu lovstva i zaštite prirode Veleučilišta u Karlovcu, otkriva da ljudi u rukama "važu" kunu zlaticu. U odnosu na bjelicu, oduvijek je bila cjenjenija radi gušćeg krzna koje je svojevremeno bilo valuta. Naziv je dobila po zlatnoj malji, dijelu tijela koji započinje na vratu i spušta se na prsa. Živi u šumi, uglavnom boravi na drveću, izuzetno je okretna i neustrašivi je lovac.

Kuna bjelica malo je manja i načinom života vezana uz čovjeka. Često se naseli na tavanu, a najaktivnija je u sumrak i noću i zna biti štetočina. Ponekad napravi kaos u kokošinjcu. Kao što joj ime govori, njezina je malja bijela.

- Kad bi stale jedna pored druge, razlike bi bile uočljive. Fascinantno je kako ih ipak često uspiju zamijeniti. - kaže Slijepčević koji se bavi i lovstvom.

Zlatica se hrani svime što može uloviti: miševima, voluharicama, puhovima, pticama. To se često interpretira kao krvoločnost, ali je zapravo samo način preživljavanja. Kuna čak ponekad lovi lanad u njihovim prvim danima života i ne preza od sukoba.

- Nekoliko sam puta svjedočio da se kuna od kilu, kilu i pol, u borbi za lane suprotstavlja srni težoj od 20 kilograma. - opisuje Slijepčević. To im omogućava, kaže, dobra tehnika i jaka sila zagriza.

Da je vjekovima cijenjena potvrdio je Hini povjesničar Damir Karbić, upravitelj Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU-a.

- Nalazimo je u grbovima, štoviše usred grbova. To pokazuje koliki im je bio značaj. - obrazlaže.

Ratničke države, što je kroz povijest bila svaka, na grbove stavljaju moćne životinje: orla, vuka, medvjeda, ali se i mala, okretna i neustrašiva kuna našla u tom društvu.

Nekad su Europom dominirala šumska prostranstva i divlje vrste bile su daleko brojnije. Kroz povijest se lov na kune nije smatrao primitivnim. Njezino krzno je bilo nužno za utopljavanje, a imalo je i veliku ekonomsku važnost.

- Vjerojatno su ciljano održavali broj koji je bio dobar i za kune i za ljude. - ne isključuje ideju kontrole Karbić. Tamaniti grabežljivce i dobiti vrijedno krzno, razumljiv je način života sukladan ondašnjim uvjetima, dodaje.

Teško je shvatiti, ali one su zapravo vrlo korisne, tvrdi Slijepčević.

- Kuna zlatica uklonit će određeni postotak drugih vrsta i tako održavati ravnotežu. - pojašnjava. U ekosustavu svaka vrsta na nekoj razini ima interakciju s drugom.

Kada bi ih bilo manje ili da ih nema uopće, imali bi više glodavaca. Oni bi potom pojeli opale žireve i šuma se ne bi mogla pomlađivati.

Danas europske zemlje s degradiranom prirodom ulažu golem novac i trud za njenu obnovu.

- U Nizozemskoj, primjerice, postoji samo iluzija ekosustava jer više nema prirodnih šuma, već jedino ljudskom rukom pošumljenih područja. - kazuje.

Očuvana priroda preduvjet je opstanku vrsta pa je Europska unija 1992. usvojila Direktivu o staništima. Međutim, broj vrsta nastavio se smanjivati zabrinjavajućom brzinom. Stoga je Europski parlament prošle godine usvojio rezoluciju Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.

- Kuna ne treba prostranstva kao velike zvijeri, no prilično je vrijedan bioindikator kvalitete staništa. - naglašava Slijepčević.

- Da bi opstala, mora postojati cijeli niz vrsta. Prvenstveno mnoštvo biljnih zajednica koje će proizvoditi dovoljno plodova jer se ljeti hrani i šumskim voćem. - pojašnjava.

Kuna je heraldički simbol srednjovjekovne Slavonije, ali i čitavog sjevernog dijela današnje Hrvatske. Postoji na svim poznatim slavonskim grbovima, navodi Karbić. Na banovcima, srebrnom novcu koji su slavonski banovi izdavali već početkom 13. stoljeća, nalazimo prvi njezin grafički prikaz. Radilo se o najljepšoj i najcjenjenijoj od svih hrvatskih kovanica koja je prihvaćena kao platežno sredstvo i izvan prvotno namijenjenog područja.

Postoje naznake da je simbolika kune postojala još u doba Kolomana, oko 1102. Spominje se i u srednjovjekovnim hrvatskim dokumentima. Kunom se u ispravama nazivao i osnovni porez u hrvatskim zemljama koji je sada u historiografiji uobičajeno zvati kunovina. Vrijednost kuninog krzna koristila se kao ekvivalent za definiranje vrijednosti drugih stvari. Tijekom povijesti bila je više ili manje isticana, ali cijelo je vrijeme prisutna u hrvatskoj ikonografiji. Opteretilo ju je postojanje kao valute u vrijeme NDH što je uzrokovalo negativnu konotaciju.

- Jedno vrijeme su postojali prijepori, ali više nitko razuman ni u Hrvatskoj ni u inozemstvu ta dva pojma ne povezuje. - govori Karbić.

On ne vidi ideološku konotaciju. Smatra da je naknadno ideološki obojana samo zato što se, igrom slučaja, tada koristila. Bio bi gubitak da ne ostane na kovanici eura, smatra.

Slijepčević kaže da bi bilo šteta da se izgubi svaki spomen na novac koji se prije koristio. Imamo prepoznatljivijih aduta od kune zlatice, priznaje, no ovdje priča valute ima smisla i može se lijepo uklopiti u kovanicu.

Prvi dizajn, naknadno poništen zbog plagijata, isprva mu se svidio.

- Ljudi su se smijali zašto moramo imati sliku kune iz Velike Britanije. No, ona je noćno aktivna životinja i doista je nije jednostavno fotografirati danju. - ističe Slijepčević.

Nada se da će kuna ostati na hrvatskom euru, ali bez novih konfliktnih situacija vezanih uz dizajn.

(Hina)

Objavljeno u ESPRESSO
Četvrtak, 25 Studeni 2021 02:00

Od rasta kamatnih stopa spašava nas uvođenje eura

Hrvatsku čeka ulazak u eurozonu, referendum o kuni/euru je propao, a što će se dogoditi s kamatnim stopama nakon što uvedemo euro? Odgovor na to pitanje dao je profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Josip Tica. Naime, on se tijekom prezentacije na 33. Forumu poslovanja nekretninama dotaknuo i kamatnih stopa općenito.

- Što se uvođenja eura tiče, kako se naš ulazak u eurozonu otprilike poklapa s normalizacijom monetarne politike, za pretpostaviti je da ćemo ući u eurozonu u trenutku rastućih pritisaka za dizanje kamatnih stopa, a samim time i korekcija na svim tržištima. - rekao je Tica.

- Kamatne stope će tada za nas biti niže nego da smo ostali izvan eurozone, ali je upitno hoće li biti niže nego sada. - rekao je Josip Tica što će to značiti za građane Hrvatske.

Drugim riječima plaćat ćemo iste kamatne stope zahvaljujuči uvođennu eura, a bez eura one bi nam rasle.

dm

Objavljeno u GLOBAL
Srijeda, 17 Studeni 2021 14:43

Propao referendum protiv uvođenja eura

Ništa od referenduma protiv uvođenja eura. Suverenisti naime za raspisivanje tog referenduma nisu uspjeli skupiti dovoljan broj potpisa. Skupili su 334.582, a za raspisivanje referenduma trebalo im je 368.867 potpisa građana.

Da nisu skupili dovoljan broj potpisa, Hrvatski suverenisti objavili su na konferenciji za novinare referendumske inicijative „Zaštitimo hrvatsku kunu”.

Naveli su kako će svoju borbu nastaviti kroz institucije jer, mišljenja su, Hrvatska još nije spreman za euro.

nm

Objavljeno u GLOBAL
Petak, 22 Listopad 2021 20:34

Mrtvacima poručujem da se ne potpisuju

Hrvatski suverenisti u nedjelju 24. listopada diljem Hrvatske počinju s prikupljanjem potpisa građana za referendum. Referendumsko pitanje, ističe supredsjednik HS -a i saborski zastupnik Hrvoje Zekanović za portal Južni, odnosi se na izmjenu Ustava i glasi: Želite li da se u Ustav RH stavi sljedeća odredba: Službena novčana jedinica RH je kuna koja se dijeli na stotinu lipa, a o promjeni službene novčane jedinice u RH odlučuju građani na referendumu.

Plenković se nada da mi nećemo skupiti dovoljno potpisa, da hrvatski narod neće reagirati pa da referenduma neće biti. - rekao je Zekanović za Južni.

- Dakle, mi tražimo referendum o referendumu. Naime, kako smo međunarodnim ugovorom obvezni jednog dana uvesti euro, a Andrej Plenković je s tim požurio, a zašto je požurio to samo on zna, želimo promijeniti Ustav jer to je jedni način da osporimo taj međunarodni ugovor koji je potpisan. Ne zauvijek nego do trenutka dok građani ne kažu da žele da se u Hrvatskoj promijeni službena novčana jedinica, pri tome ne govorimo o euru, može to bitcoin ili neka druga valuta, mi euro nigdje ne spominjemo. No, ako građani sutra na referendumu kažu da su za euro, mi ćemo kao legalisti tu odluku građana poštivati i naravno da će Hrvatska uvesti euro. - rekao je Zekanović, pojasnivši referendum o referendumu.

- Prvi referendum koji će se dogoditi bit će za promjenu Ustava, građani će reći žele li da se u Ustav unese odredba da o promjeni službene novčane jedinice odlučuju građani ove zemlje. To je prvi korak, a kad se to dogodi onda će silom zakona, odnosno Ustava, Vlada, odnosno Hrvatski sabor morati raspisati referendum o uvođenju eura i tada će se građani izjasniti na pitanju jesu li zato da službena novčana jedinica u RH bude euro koji se dijeli na 100 centi. - pojasnio je Zekanović.

Komentirao je i nedavnu izjavu premijera Andreja Plenkovića kako referenduma o euru neće biti.

- On se nada da mi nećemo skupiti dovoljno potpisa, da hrvatski narod neće reagirati pa da referenduma neće biti. Mi kažemo „bit će referenduma” i to iznimno jasno, bit će referenduma jer će ga narod prikupljenim potpisima zatražiti. - kazao je Zekanović.

Na pitanje koliko potpisa trebaju skupiti za referendum o izmjeni Ustava, saborski zastupnik HS -a Hrvoje Zekanović ističe kako im iz Ministarstva uprave točan broj potpisa još uvijek nisu javili, no dodaje kako se radi o brojci od oko 375 tiusća potpisa. Odgovorio je i na pitanje pribojava li se da bi im se prikupljeni potpisi mogli osporavati.

- Spremni smo na sve, ali ovaj put ćemo pripaziti i pozivam sve naše volontere da čitko upisuju podatke građana, a mrtvacima poručujem da se ne potpisuju, tako da će ovaj put sve biti dobro. Vjerujem da će građani dobro reagirati na naše referendumsko pitanje jer nije to pitanje želite li euro ili kunu, ovo je pitanje koje traži da se dogodi demokracija, da građani na referendumu, koji je zapravo najjači institut njihove volje, kažu jesu li zato da oni odlučuju o uvođenju službene novčane jedinice. - kazao je za Južni saborski zastupnik Hrvatskih suverenista Hrvoje Zekanović.

Objavljeno u GLOBAL