Prikazujem sadržaj po oznakama: kula norinska

Na području PU dubrovačko - neretvanske protekli je tjedan najveća koncentracija alkohola od 1,65 g/kg izmjerena 44-godišnjaku koji je u nedjelju, 18. rujna, u večernjim satima zaustavljen u Kuli Norinskoj prilikom redovne kontrole prometa.

Osim što je vozač pijan upravljao automobilom kontrolom je također utvrđeno kako tijekom vožnje nije koristio sigurnosni pojas, a nepropisno se i kretao kolnikom. Isključen je iz prometa i prekršajno sankcioniran novčanom kaznom od 1.480 eura i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije.

Ovo je ujedno i najveća izrečena novčana kazna u proteklom tjednu.

jp

Župan Nikola Dobroslavić sa suradnicima obišao je jučer Centar za obuku operativnih snaga civilne zaštite u Kuli Norinskoj čije je potpuno opremanje nedavno završeno.

Centar je realiziran iz projekta FIRESPILL te je vrijedan više od milijun eura, a centar je otvoren u prosincu prošle godine. U sklopu projekta nabavljena je i računalna, tehnička i druga oprema namijenjena snagama civilne zaštite vrijedna više od 133 tisuće eura.

JP

Posljednjih godina zapažena je sve veća pojava slučajeva napuštenih, izgubljenih i zanemarenih domaćih životinja koje predstavljaju opasnost za širu zajednicu, jer boravkom na neprimjerenim površinama te nekontroliranim kretanjem predstavljaju potencijalnu opasnost po sigurnost ljudi zbog mogućnosti nanošenja ozljeda ili uzrokovanja prometnih nezgoda te nanose značajne štete poljoprivrednim kulturama. Dodatno, takve životinje nemaju primjerenu i pravovremenu skrb kako bi mogle živjeti bez nepotrebne boli i patnje. - piše to u Programu potpore za zbrinjavanje napuštenih, izgubljenih i privremeno oduzetih domaćih životinja koje je Ministarstvo poljoprivrede uputilo u postupak e-savjetovanja.

U priopćenju iz Ministarstva poljoprivrede se navodi kako napuštene životinje zbog „nepoznatog zdravstvenog statusa predstavljaju rizik za moguće širenje zaraznih i nametničkih bolesti životinja i zoonoza”.

Upravo takvi problemi sa zapuštenim životinja već godinama muče i stanovnike doline Neretve, posebno područje Opuzena i Kule Norinske. Tražili su i pomoć ministrice poljoprivrede Marije Vučković, koja je potom, želeći im pomoći, u listopadu 2021. godine čak bila i donijela rješenje o odstrelu tih životinja, što je izazvalo reakcije udruga koje brinu o životinjama. Prijedlog tih udruga bio je da se životinje ne ubijaju već da lokalna zajednica organizira prikupljanje napuštenih životinja.

I krenulo se putem „mirnijeg” rješavanja problema zapuštenih domaćih životinja pa je tako, podsjetimo, na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Opuzena donesena odluka kojom bi se trebalo riješiti zbrinjavanje napuštenih i izgubljenih domaćih životinja. Gradski vijećnici odlučili su posao prikupljanja i zbrinjavanja napuštenih životinja dati Zajednici ponuditelja u kojoj je pet većinom braniteljskih udruga iz Trilja. Njihov posao prikupljanja životinja bi trebao trajati do mjesec dana. Nakon toga će životinje držati sedam mjeseci u karanteni, koja će biti organizirana na nekoj farmi, bez drugih životinja u blizini, kako bi se utvrdilo jesu li zdrave ili zaražene.

Inače, ovim programom Ministarstvo poljoprivrede osigurava pomoć jedinicama lokalne samouprave nadoknadom dijela troškova za privremeno zbrinjavanje kopitara, goveda, ovaca, koza i svinja.

„Prihvatljivi troškovi nastali zbrinjavanjem domaćih životinja su troškovi smještaja, hranidbe i njege, uključujući rad, kao i označavanja neoznačenih životinja te veterinarski troškovi liječenja.” - stoji također u priopćenju iz Ministarstva poljoprivrede. Za provedbu Programa u ovoj godini osigurana su financijska sredstva u Državnom proračunu RH u iznosu od 150 tisuća eura.

kšc

Iz Općine Kula Norinska pozivaju sve umirovljenike koji imaju prebivalište na području te neretvanske općine, a ostvaruju mirovinska primanja u iznosu do 2.200 kuna, da se prijave za dodjelu novčane potpore, odnosno božićnice za 2022. godinu.

Umirovljenici s primanjima do 1.500 kuna dobit će 300 kuna, a oni od 1.500 do 2.200 primit će 200 kuna.

Prema obavijesti iz općinske uprave, umirovljenici trebaju uz obrazac zahtjeva priložiti i posljednji odrezak mirovine ili obavijest banke o mirovinskim primanjima te osobnu iskaznicu.

Božićnice će se isplaćivati u prostorijama općine Kula Norinska do 20. prosinca svakog radnog dana u vremenu od 8 do 12 sati.

JP

U Kuli Norinskoj svečano je otvoren Centar za obuku operativnih snaga civilne zaštite. Riječ je o investiciji vrijednoj više od 7,5 milijuna kuna.

U ime Dubrovačko-neretvanske županije svečanom otvorenju nazočili su župan Nikola Dobroslavić, zamjenik župana Joško Cebalo te pročelnica Upravnog odjela za poslove Župana i Županijske skupštine Žaklina Marević.

- Čestitam vatrogasnim postrojbama, domaćem Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Kula Norinska, Općini, ali i svim ostalim pripadnicima operativnih snaga civilne zaštite. Ovaj centar je prvenstveno namijenjen njima i zasigurno će im biti od velike pomoći u njihovoj radu. Dubrovačko-neretvanska županija će i dalje, u suradnji s Regionalnom razvojnom agencijom DUNEA, pomoći u korištenju europskih sredstava. Zaista je dobro da imamo europska sredstva za sve projekte koji su jako vrijedni i koje bismo bez njih teško realizirali. - poručio je župan Nikola Dobroslavić.

Okupljenima na svečanosti, među ostalim su se obratili i načelnik Općine Kula Norinska Nikola Krstičević te zapovjednik Vatrogasne zajednice Dubrovačko-neretvanske županije Stjepan Simović.

Današnjem svečanom otvaranju nazočili su brojni predstavnici vatrogasnih postrojbi s područja Dubrovačko-neretvanske županije, predstavnici Crvenog križa, HGSS-a, Ravnateljstva civilne zaštite te Splitsko-dalmatinske županije.

JP

Općina Kula Norinska uredit će vrtić u prizemlju škole u Momićima. Naime, Općini su odobrena sredstva u iznosu od 864 tisuće kuna za rekonstrukciju prizemlja škole u Momićima.

Projekt je za sufinanciranje bio prijavljen na Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava „Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova iz Programa Nacionalnog plana oporavka i otpornosti”.

JP

Imamo povećanje računa za struju preko sto posto. Dobra je stvar što smo lani prešli na led rasvjetu pa smo se s iznosima vratili na prijašnje stanje. - rekao je načelnik Općine Kula Norinska Nikola Krstičević odgovarajući na pitanje kako će poskupljenje struje utjecati na proračun te općine.

- Nije nam drago što se to događa, ali tako je svima. Za sada nemamo problema s proračunom, a za iduću godine ćemo trebati reducitati toškove i smanjiti projekte. – rekao je Nikola Krstičević.

Kula Norinska mala je općina koja je do sada u ljetnom razdoblju struju mjesečno plaćala osam tisuća kuna, a sada ti računi iznose oko 19 tisuća kuna, a podaci iz zimskih mjeseci su još veći jer se tada i više troši struje.

kšc

U Društvenom domu u Krvavcu održana je završna konferencija projekta promocije zdravlja i prevencije bolesti u općinama Kula Norinska i Zažablje“.

Kako je kazao načelnik Kule Norinske Nikola Krstičević u sklopu projekta provedene su aktivnosti kojima su se kroz predavanja i treninge sudionicima približile važnosti pravilne prehrane i vježbanja, a cilj je bio podignuti svijest o važnosti prevencije bolesti i smanjenju rizika od razvitka bolesti krvožilnog sustava, s naglaskom na stjecanje navika zdravog ponašanja.

Na projektu je sudjelovalo po 25 adolescenata i 25 osoba starijih od 50 godina iz svake od općina. Liječnice dr. Sonja Barač i dr. Antonija Šušnjar Pokrajac održale su predavanja i radionice polaznicima na teme prevencija bolesti krvožilnog sustava, štetnosti pušenja i alkohola kao i ovisnosti o pušenju i alkoholu te važnosti zdrave prehrane i fizičke aktivnosti.

Rekreativne aktivnosti provodili su magistri kineziologije Branimir Vučković i Tomislav Jurković, a organizirane su i pješačke ture za osobe starije od 50 godina te igranje nogometa i odbojke za mlađe sudionike.
Projektom je zadovoljna i načelnica Općine Zažablje Maja Vrnoga te liječnici i treneri koji su se složili da se obavezno rekreativne aktivnosti nastave provoditi.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda kroz Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020. preko Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kao posredničkih tijela. Ukupna vrijednost projekta je 419 tisuća kuna, a intenzitet potpore je 100 posto.

JP

Tijekom tridesetih godina i za vrijeme Drugog svjetskog rata na tržištu kartofilije vlada drugačije ozračje trgovačke, a time i trendovske ponude; stapa se novo vrijeme realnosti i napretka oko nas pa je i pogled na svijet zatečen silnim događanjima, dakako i promjenama u populariziraju fotografskih monokromija, stoga njihove poglednice i nadalje ostaju nostalgična komunikacija kada putnik namjernik dopisnicu odašilje dragim osobama u vihoru još prisutnih pomoditetskih rituala, ali i s rovova bojišnice.

Dokidaju se romantičarske pobude, litografije (kamenotisak) i ine klasicističke gravure kičaste likovnosti s botaničkim i arhitektonskim motivima ukrašavanja na uglovima aversa razglednice postaju demode. Novi fotografski prodor pospješuje populariziranje fotografije kao umjetničke intencije u sveprisutni „namet“ tržišne eksploatacije koja u doticaju s raznim umjetničkim fotografima (kojih u Hrvatskoj i nije bilo u eminentnom broju) bilježi ljepote naših krajeva, prvenstveno onih duž Jadrana. Popularizira se selo i naselja, naturalizam u fokusu narodnih običaja i folklora, traga za kulturnom, neistraženom ili minorno potisnutom baštinom, istražuje se skup kamene plastičnosti, proklamiraju se nacionalni umjetnici sa svojim remek-djelima, ponekad osporavanim, djelom zabranjivanim u savezu Kraljevine. Sakralna baština blista u svojoj punoći. Izdaju se anali Hrvatske masovne svijesti i educira stanovništvo o kulturnim vrednotama.

U Nezavisnoj državi Hrvatskoj fotografija je snažan medij koja ima propagandnu zadaću i težište na kultiviranju ruralnog stanovništva kada uz još snažniju kinematografsku simbiozu dopire do najudaljenijih krajeva. U moru ovjekovječene znamenitosti pronašlo se mjesta i za neretvansku Kulu Norinsku, utvrdu po kojoj današnja istoimena općina i nosi ime. Razglednica Kule Norin, pečetirane u Mostaru, 1942. godine putuje za Milano.

Prevladava mišljenje da monumentalna kula koja je po pritoku rječice Norin dobila ime izgrađena oko 1500. godine za vrijeme prodora Turaka u dolinu Neretve i da je bila u službi obrambenog mehanizma od upada venecijanskog brodovlja u Neretvu. U vojno - obrambene svrhe služila je sve do XIX. stoljeća kada se prenamjenjuje u vjetrenjaču. O povijesnom postavljanju kule isprva je putopisno pisao 1665. g. Evlija Čelebija sa svojeg proputovanja Turskim carstvom navodeći sedam kulinih katova što ne odgovara današnjem stanju, izuzev narodne predaje da su dva kata uronila u močvarno tlo kao i teorije da su gornja dva kata srušena, bilo zbog oštećenja ili od bojazni potonuća kule. Navodi i da je njezin graditelj „Kodža Mustapaša Ušćuplija (Skopljak), zapovjednik vojske sultana Mehmeda I. u Bosni.“

Poradi svog posebnog položaja kao i izvrsne opskrbe vojskom i naoružanjem, slovila je za bojazan kršćanskog puka i doimala se neosvojivim fortifikacijskim branikom turskih posjeda.

Povijesne okosnice Kulu Norinsku dovode pod novu vlast nakon turskog poraza pod Bečem 1683. godine kada sustavno započinje pad Turskog carstva na balkanskom prostoru. Ubrzo se oslobađa čitavo primorje do Neretve, a 1685. pada i neosvojiva Kula Norinska na kojoj se podiže mletački barjak. Okrutnost Turaka zbog poraza posebno se ispoljavala nad svećenstvom koji su dizali narod na otpor i bodrili ga. Tako je prema samostanskim spisima zabilježena pogibelj oko Kule Norinske i nekolicine franjevačke neretvanske braće.

Fra Andrija Kačić Miošić u popularnim epskim desetercima „Razgovori ugodni naroda slovinskoga“ 1759. spominje zauzeće Kule prije mletačkih brodova od 40 „Primoraca“, točnije od svega petorice junaka koji to učiniše za vrijeme Turske proslave Barjama u Gabeli, i bijaše nagrađeni od dužda: „…al mi osta kula od Norina, kojoj nema slike ni prilike u svoj zemlji cara silenoga, ni našeg dužda mletačkoga…“

Nakon ponovnog Turskog osvajanja Kule, pa drugog Mletačkog zauzimanja, zatim Kule pod Napoleonom, pa Austrijom čije je vlasti stavljaju pod dražbu, Kulu kupuje obitelj Nonković i preuređuje u mlin na vjetar.

Izgubivši svoju namjenu i moć, ponos i sjaj, danas je tek zapušteni, marginalizirani spomenik doline Neretve na mnogim grbovima gradova i općina, logotipa, mnogih umjetničkih inicijacija kojoj ni zaštićeni atestat pod Ministarstvom kulture ne pričinjava prezervacijsku nadmoć otvarajući konačno pitanje konzervacije, vrednovanja struke i rješavanja tekućeg pa i gorućeg problema, u konačnici nakon više od pola milenija Kulu Norinsku već dugi niz desetljeća osvaja bršljan.

Fotografija koju u formi razglednice drugom polovicom 30 -ih izdaje zagrebački fotografski dvojac specifičan po promicanju kulturne baštine, ali i začetka turističke fotografije u Hrvatskoj te popularizacije dopisničke djelatnosti je Griesbach i Knaus (Foto-Materijal od t.t.). Najizglednije prihvaćeno autorstvo vjerojatno se drži za Đuru Griesbacha koji često obitava po jugu, od 1935. do 1939. živi u Dubrovniku gdje vodi fotografsku radnju „Foto Tempo“, a često je fotografirao po Metkoviću i dolini Neretve.

S ove pozicije desne strane Neretve gdje se odabrao motiv Kule lijepo se vide obronci brda u Zažablju, lijevo od kule je i planinarsko popularan Marin vijenac. Tada je Kula Norinska još dominirala u svojoj graditeljskoj punoći izražaja pa se stječe dojam da se više držalo do svijesti za očuvanjem spomeničkog nasljeđa, jer se očito i više radilo na ratarsko - obradivim površinama. Zanimljivo je da Metković službeno slovi za „Metkovići“, a u aglomeracijskom kontekstu sa spojnicom nadodaje i „Kula Norin” koja upravo s lijeve strane rijeke dotiče današnje predgrađe Metkovića, dok je tadašnje naselje Kula Norinska bila u sastavu Općine Opuzen.

U Kuli Norinskoj danas su predstavljene aktivnosti EU projekta FIRESPILL, nakon čega je organiziran i obilazak Centra za obuku operativnih snaga civilne zaštite, objekta koji se gradi sredstvima iz ovog projekta i trenutačno je u visokoj fazi izgrađenosti.

Predstavljanju projekta i obilasku ovog vrijednog i značajnog objekta nazočili su župani Dubrovačko - neretvanske i Splitsko - dalmatinske županije Nikola Dobroslavić i Blaženko Boban sa suradnicima, zamjenikom dubrovačko - neretvanskog župana Joškom Cebalom, ravnateljicom Regionalne razvojne agencije DUNEA Melanijom Milić i ravnateljem JU RERA Jozom Saračem, pročelnicom UO za poslove Župana i Županijske skupštine Dubrovačko-neretvanske županije Žaklinom Marević i voditeljicom projekta iz JU RERA Helenom Brčić, kao i voditeljem projekta za Dubrovačko-neretvansku županiju Matom Tomljanovićem. Također, predstavljanju projekta i obilasku budućeg Centra nazočili su i gradonačelnici i načelnici s područja Doline Neretve, kao i pripadnici operativnih snaga s područja županije, na čelu s predstavnicima vatrogasnih postrojbi.

- Prije svega, i ovom prigodom svim našim vatrogascima čestitam njihov dan, blagdan svetog Florijana, koji je jučer obilježen. Mi smo itekako svjesni potrebe unaprjeđivanja i razvoja naših operativnih snaga, na čelu s vatrogascima, i zato ovaj projekt smatramo izuzetno vrijednim. Čestitam svima koji sudjeluju u provedbi ovog projekta, posebice kolegama iz Splitsko - dalmatinske županije, i veselimo se daljnjoj suradnji. Uvjeren sam da ćemo i u budućnosti zajednički raditi na EU fondovima, a posebice ovakve vrste, jer ugroze postoje. - rekao je župan Nikola Dobroslavić.

Dodao je i kako Centar za obuku operativnih snaga u Kuli Norinskoj neće samo doprinijeti unapređenju vatrogastva u ovoj općini, nego i cijeloj Dolini Neretve, jer će ga moći koristiti sve operativne snage civilne zaštite.

- Zaštita ljudi i njihove imovine nam je izuzetno važna i moramo ih čuvati od svih ugroza. - rekao je župan.

Također, župan je istaknuo zadovoljstvo činjenicom kako su radovi na Centru u visokoj fazi izgrađenosti i očekuje se završetak u zadanim rokovima.

Župan Splitsko - dalmatinske županije Blaženko Boban zahvalio je svima koji sudjeluju u provođenju ovog projekta, koji je danas, u vrijeme brojnih ugroza, izuzetno važan.

- Ugroze nam prijete, tog moramo biti svjesni; sjetimo se velikog požara 2017. godine, sjetimo se posljednjih potresa… Naša županija ovim projektom dobiva također jedan vrijedan objekt – Napredni trening centar Vučevica. Jako nam je drago sto ste nam partneri vi i Istarska županija, Zadarska, susjedna Italija… Jer svi se mi suočavamo s istim ugrozama. Oprema koju će naši hrabri vatrogasci dobiti ovim projektom, kojima ovom prilikom čestitam njihov dan, značajno će podići njihovu mogućnost detektiranja i saniranja požara i vjerujem da ćemo svi zajedno, i kroz druge projekte, nastaviti ovako, jer ugroze, nažalost, traže sve više naše pažnje i ulaganja. - kazao je.

Nazočnima se na početku obratio i načelnik Općine Kula Norinska Nikola Krstičević, poželjevši svima dobrodošlicu u ovu neretvansku općinu, ali i naglasivši kako je ovaj projekt Kuli Norinskoj donio puno.

- Zahvalni smo našem županu, županiji, kolegama iz Splitsko-dalmatinske županije na svom trudu i svemu što nam projekt FIRESPILL donosi jer to će nam značiti itekako puno i unaprijediti naše vatrogastvo. - kazao je između ostaloga Krstičević.

U ime Vatrogasne zajednice Dubrovačko - neretvanske županije nazočnima se obratio predsjednik Ivo Franušić:
- Projekti poput ovoga nama su jako značajni, jer nam obnavljanje opreme i poboljšavanje uvjeta rada znači jako, jako puno. Novi Centar koji se gradi pružit će i Kuli Norinskoj i cijeloj Dolini Neretve značajan napredak u zaštiti od požara.

Naime, projekt FIRESPILL, punoga naziva Poticanje poboljšane reakcije prekograničnih službi za hitne slučajeve i prevencija povećanjem razine sigurnosti, provodi se u suradnji s hrvatskim i talijanskim partnerima. Vodeći partner je JU RERA SD za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, a u 85-postotonom iznosu je financiran iz Programa prekogranične suradnje Italija – Hrvatska. Ukupna vrijednost projektnih aktivnosti Dubrovačko - neretvanske županije je 12 milijuna kuna.

JP