Prikazujem sadržaj po oznakama: konavle

Provedena reorganizacija poslovanja Studenca obuhvaća smanjenje radnih mjesta u administraciji, ukidanje veleprodaje kao zasebnog poslovnog segmenta te zatvaranje neprofitabilnih trgovina, kažu danas iz tog lanca u kojem su, suprotno prethodnim najavama ipak odlučili zatvoriti dio trgovina.

„Navedene mjere neophodne su za stvaranje preduvjeta za dugoročnu stabilizaciju poslovanja kompanije. Također, imat će značajan utjecaj na konačan plan restrukturiranja, o kojem će se vjerovnici izjašnjavati u kasnijoj fazi predstečajnog postupka. U sklopu promjena u administrativnom dijelu kompanije, broj radnih mjesta smanjit će se za 185 djelatnika, odnosno za približno 40 posto.” - kažu iz kompanije.

Uzimajući u obzir profitabilnost trgovina, Studenac maloprodajnu mrežu smanjuje za ukupno 104 trgovine te nastavlja poslovati na 1165 lokacija, zadržavajući 95 posto ukupnih prihoda maloprodaje. 
„Odluke o zatvaranjima donesene su nakon analize njihove poslovne održivosti, rezultata i uloge u budućoj strukturi mreže. Svim zaposlenicima trgovina koje se zatvaraju, njih ukupno 335, ponuđena je mogućnost nastavka rada u drugim trgovinama Studenca koje ostaju u maloprodajnoj mreži. U slučajevima kada zaposlenicima neće biti moguće omogućiti nastavak rada na istim ili sličnim poslovima, kompanija će postupati u skladu sa Zakonom o radu te poštivati sva prava koja zaposlenicima po toj osnovi pripadaju.” - kažu iz Studenca.

U Dubrovačko – neretvanskoj županiji tako će se (zasad) trajno zatvoriti šest trgovina. Više neće raditi dvije trgovine u Metkoviću u Ulici Kralja Zvonimira 5 i Zagrebačkoj ulici 20/1. S radom prestaje i trgovina u Babinom polju na Mljetu (Zadublje 1A) te u Dubravci u Konavlima (Butkovina 46). Zatvaraju se i dvije trgovine na Pelješcu, na adresi Kraj 23 u Potomju i u Stonu na adresi Zamirje 1.

Reorganizacijom Studenac također ukida veleprodajni segment poslovanja te se usmjerava na svoju temeljnu djelatnost – maloprodaju. 

- Ovakve odluke su teške, ali nužne. Naš je cilj izgraditi poslovanje koje će biti troškovno optimizirano, što će nam omogućiti uvjete za financijsku stabilnost. To od nas zahtijeva da prilagodimo organizaciju i mrežu trgovina stvarnim mogućnostima kompanije i usmjerimo resurse tamo gdje možemo ostvariti dugoročno održivo poslovanje. Svjesni smo da ove odluke najviše pogađaju naše kolege čija će radna mjesta biti obuhvaćena promjenama. Zato cijeli proces provodimo u skladu s važećim zakonskim propisima, odgovorno, transparentno i uz izravan dijalog sa zaposlenicima, sindikatima i svim ostalim dionicima ovog procesa. - izjavio je Teo Vujčić, predsjednik Uprave Studenca.

Reorganizacijom dolazi i do promjene u Upravi Studenca te kompaniju napušta Matija Subašić-Maras, dosadašnja članica Uprave zadužena za ljudske potencijale. 

U sljedećoj fazi restrukturiranja kompaniju vode Teo Vujčić, predsjednik Uprave, Ivan Slavica, član Uprave za komercijalne poslove te Mikołaj Chruszczewski, član Uprave zadužen za financije.

Nakon što je za izgradnju turističkog resorta na Prahivcu u Cavtatu izdana lokacijska dozvola i odbijeno svih 300 primjedbi građana, a prethodno radi projekta, kao da ne postoji, iz studije utjecaja na okoliš izbrisana prirodna plaža jer je investitor na mjestu te plaže zamislio graditi bazen s pripadajućom strojarnicom, županijska vijećnica Kristina Ćurčija (SDP) pitala je župana Blaža Peza (HDZ) što misli o tom projektu.

- Izdana je lokacijska dozvola za izgradnju turističkog resorta Cavtat na Prahivcu. Tijekom javne rasprave bilo je 300 primjedbi i ja sam podnijela primjedbu, a odgovor nisam dobila. Zanima me vaše mišljenje, mislite li da će takav projekt utjecati na budućnost ljudi koji žive okolo? Mislite li da će takav projekt nepovratno uništiti dvije najljepše plaže u Cavtatu? Mislite li da je to budućnost u Cavtatu ili smo trebali poštovati zakon koji kaže da je prirodna plaža nešto što se ne može dirati, na kojoj se ne može graditi dok mi u isto vrijeme u sve te prirodne plaže stavljamo ogromni resort. - ispričala je Ćurčija.

Kad su u pitanju plaže, ne samo da se država, investitor i Općina Konavle prave da ne postoje već to čini i župan Pezo.

- Lokacijska dozvola Prahinac, koliko znam i koliko su me izvijestili, radi se o kopnenom dijelu. - rekao je Pezo.

Iako po pitanju zaštite prirodnih plaža, koje se nalaze u obuhvatu budućeg resorta i marine na Prahivcu, kao župan može, ali ne želi ništa učiniti jer bi se tada trebao usprotivi mnogima na vertikalnoj liniji koja vodi do Vlade koja je taj resort i marinu na Prahivcu proglasila projektom od strateškog državnog interesa.

Pezo kaže da je spreman na raspravu o drugim, još nerealiziranim turističkim zonama koje su njegovi prethodnici kao mahniti unosili u Prostorni plan Županije.

- Zadnji put sam rekao, evo i sad ponavljam, osobno sam spreman da otvorimo, ako trebamo i ovdje, raspravu na temu turističkih zona u našoj Županiji. U Prostornom planu imamo gomilu turističkih zona koje nisu realizirane i koje stoje i nitko se tu ne pojavljuje. Stoje godinama tu i nitko od nas ne problematizira činjenicu gdje su, što su, kakve su, imaju li one ugroze na prirodne plaže, a kad se dogodi da se netko pojavi i krene realizacija takvog projekta, ja prvi dobivam milijardu upita. Volio bih izbjeći takve situacije. Ja vam stvarno govorim i spreman sam, možemo se dogovoriti da idemo u tu priču, pa da vidimo koje su zone u tom smislu OK, koje nisu, a koje se možda iz nekog razloga tamo ne smiju nalaziti. Svaki put kad netko krene realizirati, onda se dignemo svi na noge, ajmo vidjeti šta ćemo s tim zonama. Ja nemam nikakav problem niti bježim od toga. - rekao je Pezo ne odgovorivši zapravo na pitanja o Prahivcu.

Konavoski općinski vijećnici prihvatili su na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća izvješće o radu načelnika Boža Lasića (HDZ) za prvu polovicu ove godine za koju je on kazao kako su je obilježili „snažan razvojni zamah, visoka razina aktivnosti i provedba povijesno najvećeg proračuna Općine Konavle, vrijednog 49,8 milijuna eura”.

- Taj proračun nije samo brojka, omogućio je nastavak velikog investicijskog ciklusa u obrazovanju, komunalnoj infrastrukturi, zaštiti okoliša i javnim prostorima. Pritom posebno naglašavam da su velika ulaganja bila praćena konkretnom pomoći djeci, obiteljima, starijima, osobama s invaliditetom i drugim stanovnicima kojima je podrška bila najpotrebnija. Upravo ta ravnoteža između razvoja i socijalne osjetljivosti daje smisao našem radu. - kazao je Lasić.

Nabrojio je projekt Zelene mreže Cavtat kojim je obuhvaćeno uređenje obalne šetnice od budućeg parka Račić oko poluotoka Rat, izgradnju i opremanje nove Osnovne škole Cavtat, polivalentnu dvoranu u Dubravci, projekt zelena place na Grudi... Svi projekti imaju značajan udio odobrenih bespovratnih sredstava te je Lasić naglasio da to „svjedoči o ozbiljnom planiranju i uspješnom povlačenju sredstava”.

- Što se tiče komunalne infrastrukture, završili smo proširenje kanalizacijske i vodovodne mreže u Obodu i Zvekovici te rekonstrukciju oborinske odvodnje. Izgradili smo nogostup i javnu rasvjetu uz državnu cestu D8 na potezu od Zvekovice prema Obodu. Obnovili smo asfalt na nerazvrstanim cestama u Močićima, a nastavljamo s redovitim održavanjem prometnica i javnih površina. U tijeku je i priprema projekata prometnica, parkirališta, uređenja javnih prostora te aktiviranja Poslovne zone Čilipi. Sve to činimo kako bismo podigli kvalitetu života u svim dijelovima naše općine. - rekao je Lasić.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić napomenuo je i kako se razvoj ne mjeri samo vrijednošću građevinskih i infrastrukturnih projekata. 

- Socijalni aspekt rada jedna je od najvažnijih sastavnica ovog izvještajnog razdoblja. Vrtićke subvencije koristili su roditelji 117 djece, među kojima je 11 djece s teškoćama u razvoju, kao i djeca iz višečlanih obitelji. Produženi boravak sufinanciran je za 34 učenika, a program stipendiranja obuhvatio je 67 studenata. Izdali smo 34 rješenja potpore za novorođenu djecu, čime izravno podupiremo mlade obitelji i demografsku obnovu Konavala. Općina je u prosjeku sufinancirala cijenu smještaja za 50 korisnika Doma za starije Konavle, a nastavili smo isplaćivati naknade za stanovanje i stalne pomoći korisnicima u teškim materijalnim okolnostima. Za potrebe liječenja odobreno je šest jednokratnih pomoći u ukupnom iznosu od 5.500 eura. Obitelji s bolesnim djetetom dodijeljeno je 5.443,65 eura za obnovu kuće i stvaranje primjerenijih uvjeta stanovanja. Dodijelili smo potpore za nabavu vozila prilagođenog osobi s invaliditetom i gusjeničara za invalidska kolica, uz nastavak financiranja prijevoza osoba s posebnim potrebama i njihovih pratitelja. Nastavili smo financirati laboratorijske usluge, hitnu medicinsku pomoć, specijalističke ambulante na Grudi, Crveni križ i Hrvatsku gorsku službu... - nabrojio je Lasić dodajući da je osigurana pomoć osobama bez stalnih prihoda, ali i npr. prijevoz ukrajinskih izbjeglica smještenih u Konavlima.

- Za sport smo ugovorili ukupno 170.000 eura, kulturnim udrugama i programima dodijelili smo 102.000 eura, a udrugama iz područja socijalne skrbi 12.200 eura. Nastavili smo financirati Muzeje i galerije Konavala, knjižnicu u Cavtatu te program Glazbene škole Luka Sorkočević. - kazao je također načelnik Lasić nastavivši o europskim projektima kojima su nabavljeni laboratorijska oprema, meteorološke stanice, dronovi, senzori tla, komunalna vozila, oprema za nadzor vodoopskrbnog sustava i spremnici za odvojeno prikupljanje otpada.

- Prvo polugodište 2026. potvrđuje Općinu Konavle kao razvojno snažnu, financijski aktivnu i socijalno odgovornu lokalnu upravu. Veliki infrastrukturni projekti, rekordna proračunska ulaganja i uspješno korištenje europskih sredstava pratili su programi koji izravno poboljšavaju život stanovnika. Posebno se izdvaja ravnoteža između ulaganja u budući razvoj i pomoći ljudima kojima je podrška potrebna danas. Upravo ta povezanost snažnog rasta i socijalne osjetljivosti daje radu načelnika i općinske uprave njegov puni smisao. - zaključio je izlaganje o svom izvješću o radu načelnik Općine Konavle Božo Lasić.

DPJ

Na sjednici Općinskog vijeća Općine Konavle otvoreno je pitanje naplate parkinga za stanovnike povijesne jezgre Cavtata. Dok se u Cavatu parking naplaćuje, a na Grudi ne, konavoski načelnik Božo Lasić kaže:

- Nije korektno Cavtat uspoređivati sa Stravčom, Uskopljem, Grudom ili Dubravkom. Cavtat ima mnogo toga što naša sela nemaju - javni prijevoz svakih pola sata, kino, muzeje, vrtiće, novu školu te čitav niz drugih sadržaja i pogodnosti. Naravno, i stanovnici ostalih mjesta imaju određene prednosti, ali ja kao načelnik moram jednako voditi računa o svim dijelovima Konavala. Zato budimo korektni. – rekao je Lasić.

- Svi stanovnici stare gradske jezgre imaju osigurano parkiranje za samo 24 eura godišnje, a umirovljenici za 15 eura godišnje. Dakle, riječ je o godišnjem, a ne mjesečnom iznosu. Uz to, samo za Cavtat moramo imati angažirana tri komunalna redara. - kazao je konavoski načelnik Božo Lasić.  

nm

U ranu jesen prije 34 godine započela je neraskidiva veza hrvatskog sjevera i juga, a tu vezu započeli su i danas njeguju ratni pripadnici Specijalne jedinice Policijske uprave Varaždinske „Roda”, solidarno stupivši u oslobađanje juga Hrvatske sa svojim kolegama iz drugih postrojbi. 

Članovi Udruge Specijalne jedinice policije, policijske uprave Varaždinske „Roda” ove su godine uz potporu Ministarstva hrvatskih branitelja i Varaždinske županije proteklih dana na područje Dubrovnika i Konavala poveli svoje supruge i djecu kako bi im na autentičnim lokacijama prenijeli svoje doživljaje koje su proživjeli u vrijeme oslobađanja juga Hrvatske u Domovinskom ratu. 

Obilaskom raznih lokacija od samog Dubrovnika preko Srđa i Konavala do Prevlake, ratni pripadnici prisjetili su se slavnih dana devedesetih, a kazivanje kratkih povjesnica iz toga vremena izmamilo je pokoju suzu u očima njihovih supruga i djece.

DPJ

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić istaknuto je da poštuje pravo građana da podnose prijedloge i peticije te izražavaju svoje primjedbe, no kazao je kako Odluka o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada donesena u skladu sa zakonom i važećim propisima.

- Ukidanje Odluke bez istodobno pripremljenog, zakonitog i provedivog zamjenskog rješenja dovelo bi u pitanje funkcioniranje cijelog sustava gospodarenja komunalnim otpadom – od prava i obveza korisnika i načina obračuna usluge do rada i financijske održivosti davatelja javne usluge. - rekao je Lasić te dodao kako je Općina od početka poštovala i razmatrala stavove građana.

Lasić je kazao kako je primio predstavnike Građanske inicijative, ali i dodao kako su njihovi zahtjevi u značajnoj mjeri prihvaćeni.

- Varijabilni dio cijene bit će umanjen za 50 posto, a primjena Odluke odgodit će se do 1. siječnja 2027. godine. Odluka će se uskladiti s novim zakonskim izmjenama i ne može se tvrditi da Općina nije saslušala građane ili da nije uvažila njihove opravdane primjedbe. Naprotiv, pokazali smo spremnost na razgovor, prilagodbu i traženje prihvatljivog rješenja, ali bez rušenja cijelog sustava. Nisam skrivao probleme koje novi sustav može donijeti. Otvoreno sam istaknuo da sam ih potpuno svjestan, a posebno sam naglasio pitanje bio otpada koji još uvijek nemamo odgovarajuće riješen. Zato smo odlučili umanjiti varijabilni dio cijene za 50 posto, i to za korisnike na cijelom području Konavala. – rekao je Lasić. 

- Cijelo sam vrijeme govorio da ukupan mjesečni račun prosječnog kućanstva ne bi trebao biti veći od 25 do 30 eura, a uz pravilno i odgovorno odvajanje otpada može biti i značajno manji. Korisnik koji više odvaja, a manje proizvodi miješanog komunalnog otpada, plaćat će manji varijabilni dio računa. Smisao sustava je da cijena ovisi i o količini otpada koji se predaje. Nakon umanjenja, cijena bi iznosila 2,25 centa po litri predanog miješanog, odnosno nerecikLabilnog otpada. Pražnjenje spremnika od 60 litara stajalo bi 1,35 eura, dok bi predaja vrećice od 25 litara stajala približno 56 centi. Fiksni dio računa za sve korisnike iznosio bi 10,17 eura mjesečno. - rekao je Lasić.

Podsjetio je kako „svaki korisnik jednom godišnje ima pravo zatražiti da ispred njegove kuće ili stana dođe vozilo i bez dodatne naplate odveze do pet prostornih metara glomaznog otpada”.

- Svaki korisnik može bez dodatne naknade vlastiti glomazni i drugi dopušteni otpad odvesti u reciklažno dvorište. Dakle, za nešto više od 120 eura godišnjeg fiksnog dijela korisnik ne plaća samo pražnjenje spremnika nego ima na raspolaganju cijeli niz usluga koje sustav mora osigurati i financirati. – rekao je Lasić.

Sadašnja cijena usluge, istaknuo je Lasić, nije održiva.

- Njome se ne mogu pokriti ni najosnovniji troškovi funkcioniranja sustava. Cijena se godinama nije mogla uskladiti jer za to, sve dok nisu bili ispunjeni zakonom propisani uvjeti, nije postojala pravna mogućnost. Danas pojedini korisnici za odvoz otpada plaćaju između 4,50 i 12 eura mjesečno. Moramo biti iskreni i priznati da je to iznos kojim se ne mogu financirati ni osnovni troškovi prikupljanja, prijevoza, obrade i zbrinjavanja otpada, održavanja vozila i opreme, rada reciklažnog dvorišta te plaća zaposlenika. – rekao je Lasić.

- Došli smo uistinu u paradoksalnu situaciju. Mi koji pokušavamo uvesti red i primijeniti nove, zakonom propisane sustave gospodarenja otpadom, bivamo prozivani, napadani i gotovo sotonizirani. Istodobno se, s druge strane, čuju povici da se sustav ne uređuje i da se ništa ne poduzima. Ne možemo istodobno tražiti red i protiviti se svakoj konkretnoj mjeri kojom se taj red pokušava uspostaviti. Najlakše je kritizirati postojeće stanje, a zatim odbaciti svako rješenje koje zahtijeva promjenu naših navika i preuzimanje dijela odgovornosti. Uvođenje reda nije uvijek jednostavno ni popularno, ali je naša obveza. Nažalost, stvarne alternative nema. Ili ćemo početi odgovorno postupati s otpadom, odvajati ga i smanjivati količinu miješanog otpada ili ćemo se, slikovito rečeno, ugušiti u vlastitom otpadu. - rekao je načelnik Općine Konavle Božo Lasić. 

nm

Iz Građanske inicijative Konavle – Cavtat očekivano nisu zadovoljni što je Općinsko vijeće Općine Konavle odbilo njihov prijedlog o stavljanju izvan snage Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada.

Njihova predstavnica Jele Butijer Gleđ podsjetila je kako su trebali od početka biti uključeni u kreiranja cijena.

- Do naroda nije došla priprema ove odluke, nitko nije upućen da se održava  javno savjetovanje. Od Čistoće Dubrovnik nismo dobili nikakvu prezentaciju. Smatramo da nam je nametnuta cijena previsoka jer nismo krivi što je poskupilo gorivo. Otpad je veliki problem i svi ga generiramo. Najviše nas je pogodilo što je sve ovo instalirano preko noći i građanima nije jasno objašnjeno.- rekla je Butijer Gleđ.

nm

Općinsko vijeće Općine Konavle odbilo je Prijedlog Građanske inicijative Konavle - Cavtat o stavljanju izvan snage Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada.

Kako nova odluka na snagu stupa od 1. siječnja, kad stanovnike Konavala čekaju nove, znatno veće cijene odvoza otpada, direktor tvrtke Čistoća i zelenilo Konavle Pavo Arbulić kazao je kako novi cjenik usluga odgovara stvarnim troškovima.

- U Konavlima imamo dva pružatelja usluga, ČiZK i Čistoću Dubrovnik. Zakon kaže da za isto područje cjenik mora biti usklađen, a to sada nije slučaj. Novi cjenik će imati fiksni i varijabilni dio, a troškovi zbrinjavanja recikliranog otpada će se ukalkulirati u troškove zbrinjavanja mješanog komunalnog otpada. - rekao je Arbulić, istaknuvši cijene odvoza otpada.

- Fiksni dio za kućanstva, koja generiraju 30 posto ukupnog otpada, je 10,14 eura dok je za nekućanstva podijeljen u tri kategorije. Za nekućanstvo fiksni dio iznosi od 20,34 do 61,02 eura, ovisno o kategoriji. Nije isto frizerski salon i hotel. - rekao je Arbulić, dodavši kako bi se varijabilni dio računao kao četiri centa po litri otpada i za kućanstva i nekućanstva.

- Gospodarski subjekti generiraju 70 posto miješanog komunalnog otpada, a i po ovim cjenicima ČiZK bi imala godišnji gubitak od 240 tisuća eura. Mi taj gubitak možemo smanjiti izgradnjom infrastrukture, primjerice otvaranjem kompostane gdje bi građani odlagali bio otpad besplatno kako bi se smanjio ukupan otpad i time smanjili i troškovi. - kazao je  Arbulić.

Prema projekcijama, kazao je, kućanstvo s četiri člana otvaralo bi spremnike 16 puta mjesečno, dok će ih onaj koji upravlja kućom za odmor otvarati i 90 puta mjesečno.

- Za obično kućanstvo to je račun od 20-tak eura, da otvarate svaki dan opet vam je račun oko 40 eura, a za primjer od tri puta dnevno, račun je svejedno manji od 150 eura. - rekao je Arbulić.

nm

U Cavtatu je u srijedu održana sjednica Općinskog vijeća Općine Konavle na kojoj su potvrđeni laureati ovogodišnjih javnih priznanja. Vijećnici su odlučili kako će biti dodijeljene četiri nagrade Općine Konavle i to:

Franu Herendiji – za sveukupan doprinos razvoju i promociji turizma na području Općine Konavle; 
Ani Ćapin – za sveukupan doprinos odgoju i obrazovanju djece i očuvanju kulturne baštine Konavala; 
Epidaurus Cavtat Festivalu – za trajan doprinos kulturnom životu, promociji i prepoznatljivosti Cavtata i cijele Općine Konavle; 
Festivalu Glazba&Riječ – za trajan doprinos kulturnom životu, promociji i prepoznatljivosti Konavala; 
Dječjoj klapi „Škatulica“ – za očuvanje tradicijskog višeglasnog pjevanja. 

Na svečanoj sjednici koja će biti održana 21. listopada povodom 33. obljetnice osnutka i 34. obljetnice oslobođenja Općine Konavle bit će dodijeljeno i više Zahvalnica Općine i to kako slijedi:

Zakladi pomorsko-trgovačke akademije „Ivo Račić“ Dubrovnik – za dobročinstvo stavljanja svoje imovine u funkciju javnog interesa; 
Posadama 855. protupožarne eskadrile MORH-a – za izniman doprinos u zaštiti života i imovine; 
Ivanu Lončaru, Tomi Drobcu, Vlahu Rajčeviću i Luku Veziliću – za iznimne sportske rezultate. 

DPJ

Policija je u Konavlima uhitila proizvođača marihuane u čijem je podrumu kuće uz oko kilogram droge pronađen i laboratorij za proizvodnju iste.

„Policijski službenici Postaje granične policije Gruda su operativnim radom na terenu došli do saznanja o proizvodnji i distribuciji marihuane na području Konavala te su zatražili nalog za pretragu doma i drugih prostorija 30-godišnjeg korisnika.

Prije same pretrage, 30-godišnjak je policijskim službenicima izručio tanjur s manjom količinom marihuane pomiješane s duhanom i dvije veće plastične kutije u kojima se nalazila marihuana, jedna težine 340 grama, a druga težine 727 grama. Ukupno je pronađeno 1,067 kg marihuane.” – piše u priopćenju Policijske uprave dubrovačko – neretvanske.

„Uz to, pretragom je u podrumu kuće pronađen laboratorij za proizvodnju marihuane i 57 plastičnih kanti u kojima se nalazila zemlja i ostaci stabljika cannabis marihuane.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno kako je 30-godišnjak marihuanu sadio i sušio te dalje prodavao konzumentima, a osim toga utvrđeno je kako je proizvedenu marihuanu u svom domu davao na uživanje dvojici muškaraca.” – navode iz policije.

„Sva pronađena droga, kao i oprema za proizvodnju droge, su uz potvrdu oduzeti, a 30-godišnjak uz kaznenu prijavu, zbog sumnje da je počinio kaznena djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama i omogućavanje trošenja droga,  kasno sinoć predan u pritvorsku jedinicu Policijske uprave dubrovačko – neretvanske.” – rekli su iz PU dubrovačko – neretvanske.

DPJ