Prikazujem sadržaj po oznakama: izbori

Kao šesta kandidatkinja na koalicijskoj listi SDP-a velolučka općinska načelnica Katarina Guguć na izborima u srijedu ostvarila je odličan rezultat. Vela Luka i dalje je ostala vjerna SDP-u dok je Gugić skupila veliki broj preferencijalnih glasova birača. Taj 1 501 preferencijalni ili preferencijski glas ukazuje kako je Katarina Gugić i najpopularnija političarka ljevice na otoku Korčuli. Sad želi i nešto više od lokalne politike i kaže kako je ti glasovi obvezuju prema biračima, ali i pokazuju kako je cijelo ovo vrijeme, unatoč kritikama oporbenog HDZ-a, na dobrom putu s kojeg ne treba skretati.

- Jako sam zadovoljna rezultatima koje sam postigla u Veloj Luci. Da budem iskrena, nisam ni sumnjala u pobjedu, ali ipak nisam očekivala ovoliki rezultat jer sam i inače previše samokritična. Takva sam bila i na lokalnim izborima 2021. kad je rezultat nadmašio sva moja očekivanja. Sad se opet sve to ponovilo jer smo u Veloj Luci uvelike nadmašili rezultat parlamentarnih izbora iz 2020. godine. Ipak, smatram da nema mjesta euforiji, iako je ovaj rezultat dobar vjetar u leđa, pogotovo kad znamo da nas sljedeće godine čekaju lokalni izbori. - kazala je Gugić.

Osim što su ostali vjerni SDP-u, većina birača u Veloj Luci preferencijalnim glasovima podržali su svoju općinsku načelnicu. Povjerenje je to, istaknula je Gugić, koje je obvezuje.

- SDP-ova lista je Veloj Luci ostvarila za čak 160 glasova bolji rezultat nego 2020. i kad usporedim svoje preferencijalne glasova iz 2020. godine – 648, sad je tu oko 800 preferencijalnih glasova, što definitivno ukazuje da imam veliku potporu Luški i Lučana. Taj rezultat obvezuje me da opravdam povjerenje koje su mi dali. - rekla je Gugić.

Preferencijalni glasovi birača koji su joj dali povjerenje ukazuju kako je Katarina Gugić na otoku Korčuli najprepoznatljivija političarka. Ona je, naime skupila više preferencijalnih glasova od Nike Silić Maroević koja je na listi SDP-a bila na devetom mjestu. Kako je Silić Maroević ipak gradonačelnica Korčule, grada koji ima puno više stanovnika od Vele Luke, taka je bilo za očekivati da će upravo ona imati veći broj preferencijalnih glasova, no birači su podržali Gugić.

- Kolegica iz Korčule je imala situaciju da je jedna kandidatkinja bila visokopozicionirana na listi Možemo pa je možda dio glasova otišao Možemo, međutim, smatram da treba dobro proanalizirati rezultate. Smatram da Nika Silić Maroević u Gradu Korčuli radi dobar posao. Treba analizirati što se dogodilo i mislim da taj rezultat ne znači ništa previše zabrinjavajuće za lokalne izbore, ako uzmemo u obzir njezin rezultat od prije tri godine.- kazala je Gugić.

Rezultati netom okončanih parlamentarnih izbora, kazala je, mogu biti dobra anketa za lokalne izbore načelnicima i gradonačelnicima koji su bili na listama.

- Ovi se rezultati ne mogu skroz preslikavati na lokalnu razinu jer, primjerice, u Veloj Luci smo na lokalnim izborima 2021. imali četiri liste, a sad je na parlamentarnim izborima bilo 17 lista, ali u sredinama u kojima su kandidati na listama bili aktualni gradonačelnici i načelnici, ovi rezultati su svakako jedna dobra anketa. - rekla je Gugić.

Preferencijalni rezultat koji je ostvarila u Veloj Luci za Gugić su, naglasila je, dobar vjetar u leđa i pokazatelj da s puta na kojem se nalazi ne treba skretati pa čak i kad je HDZ-ova oporba u mjestu učestalo kritizira.

- Držim da sam još mlada političarka i ovi rezultati su mi veliki i dobar vjetar u leđa, posebno kad nas u Veloj Luci čeka dosta projekata za koje smo praktički osigurali sredstva, a koji se realiziraju ili njihova realizacija započinje u ovoj zadnjoj godini mandata koje će biti poprilično izazovna. Kad je u pitanju HDZ-ova oporba u Veloj Luci, zadnja tri, četiri dana ove kampanje, iako je to u kampanjama uobičajeno, bila sam podvrgnuta pa skoro bi rekla maltretiranju od strane lokalnog HDZ-a, koji su ovaj put definitivno prevršili svaku mjeru i čak se spustili na neke privatne razine, što nije dobro, ali Velolučani su pokazali gdje im je mjesto, i njima i takvoj politici koja apsolutno ne donosi nikakve rezultate dok su moji rezultati pokazali da se u Veloj Luci cijeni rad i trud mog tima i mene. - rekla je Katarina Gugić.

Nakon što su izbori završili, velolučka općinska načelnica i dalje sa zanimanjem prati događanja oko formiranja većine.

- Koliko vidim, svi su u pregovorima, a tko će sastavljati većinu, doznat ćemo u narednom razdoblju, koje će svakako biti interesantno. Inače, drago mi je što je veći dio kolega načelnika i gradonačelnika uspio proći na ovim izborima i ući u Sabor. Mislim mislim da je to jedan dobar pokazatelj njihova rada i truda jer, bez obzira na sve, smatram da SDP itekako ima ljude koji su se dokazali u svojim sredinama i drago mi je da su nagrađeni ulaskom u Hrvatski sabor. - rekla je velolučka općinska načelnica Katarina Gugić.

Objavljeno u S JUGA

Pločanski gradonačelnik Mišo Krstičević jedan je od trojice kandidata na SDP-ovoj listi s najviše osvojenih preferencijalnih glasova. Najviše su ga preferencijalno darivali njegovi Pločani, no osvojivši jedan glas više HDZ je u Pločama ipak porazio SDP. Između SDP-a i HDZ-a u Pločama vodila se mrtva trka pa su se glasovi birača u tom gradu nekoliko puta ponovo prebrojavali. Na koncu je jedan glas više presudio u korist HDZ-a.

U Pločama je naime HDZ osvojio 1 964, a SDP 1963 glasa. Kako je pobjeda pa i s jednim glasom više - pobjeda, poraz SDP-a, kojemu je presudio jedan listić Krstičeviću zasigurno nije dobro sjeo.

Pobjeda u jednoj od rijetkih utvrda ljevice u Dubrovačko – neretvanskoj županiji HDZ-u zasigurno puno znači pa čak i kad joj je kumovao tek jedan glas. Ipak, nemaju pretjeranog razloga za slavlje. Za razliku od izbora 2020. HDZ je u Pločama izgubio nešto glasova dok je SDP, iako poražen, zapravo dobio više glasova nego 2020. Naime, na izborima prije četiri godine HDZ je u Pločama osvojio 2 119 glasova dok je SDP tada dobio 1 360 glasova birača.

Inače, među kandidatima na SDP-ovoj listi Krstičević je po broju osvojenih glasova treći. Više od njega osvojili su samo nositelj Ranko Ostojić i splitski gradonačelnik Ivica Puljak.

Krstičević je osvojio 5 651 preferencijalni glas, od čega je najviše dobio u svojim Pločama – 1 637, što je i očekivano.

Kao četvrti i zadnji kandidat na listi SDP-a koji je osvojio mandat, Krstičević bi trebao ući u Sabor koja god stranka formira većinu.

Splitski liječnik i pločanski gradonačelnik Mišo Krstičević često je inače znao reći kako su ambicije u politici loše pa će se, kad su u pitanju njegove brojne dužnosti, uskoro vidjeti dokle sežu njegove, odnosno hoće li aktivirati svoj saborski mandat ili će ga prepustiti nekom drugom kolegi iz SDP-ove kvote.

Zbog njegove odsutnosti u Pločama HDZ-ovci u Dubrovačko – neretvanskoj županiji Krstičevića već duže vrijeme zovu vikend gradonačelnikom. Krstičević je, naime zaposlen u KBC-u u Splitu u kojem i stanuje sa svojom obitelji dok Grad Ploče, tvrde HDZ-ovci, već duže vrijeme vode njegov zamjenik i pročelnik. Osim toga, Krstičević je i vijećnik u Županijskoj skupštini Dubrovačko – neretvanske županije pa je pitanje hoće li svoj mandat u tom predstavničkom tijelu nekome prepustiti. Treba istaknuti i kako je Krstičević također i član Predsjedništva SDP-a.

Sigurno je da Krstičević ne može biti i liječnik i gradonačelnik i saborski zastupnik i županijski vijećnik. Mogao bi da da je Superman, ali nije.

Krstičević je inače na izborima 2020. odbio biti na listi SDP-a nakon što je tadašnji predsjednik te stranke Davor Bernardić umjesto njega na peto mjesto stavio smokivškog općinskog načelnika Kuzmu Tomašića.

I dok Krstičević, ako je suditi po preferencijama, ima potporu svojih sugrađana, rođena Pločanka Marija Vučković, ministrica poljoprivrede u svom rodnom kraju izgleda više ne kotira dobro. Dobila je tek 568 preferencijalnih glasova. Ukupno ih je imala 1 308, što je za nekoga na poziciji ministrice zapravo porazno.

Objavljeno u S JUGA

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković izjavio je u nedjelju da od ponedjeljka kreću daljnji razgovori o formiranju nove vlade sa svima koji su spremni na to, sukladno povjerenju koji su dobili od birača.

Plenković je nakon komemoracije u Jasenovcu rekao novinarima da su već održali sastanak sa svim predstavnicima manjinskih zajednica koji su spremni nastaviti suradnju, a nastavit će razgovarati i s drugim partnerima.

Kazao je kako već postoje kontakti s Domovinskim pokretom, s čijim će predstavnicima razgovarati idućeg tjedna.

"Nikakvi razgovori o zahtjevima mogućih partnera još nisu počeli", rekao je upitan je li spreman udovoljiti zahtjevu Domovinskog pokreta da se u sklapanje nove većine ide bez SDSS-a.

"Kad sjednemo za stol, onda ćemo vidjeti. Ove sve špekulacije u medijima, ovo ministarstvo, ovaj uvjet, to ljudi izmišljaju i puštaju spinove, nikakvih sadržajnih razgovora između dviju stranaka u tom pogledu nije bilo", rekao je Plenković.

Istaknuo je kako je hrvatski narod kazao 17. travnja što misli o svim akterima koji su sudjelovali na izborima, a poruka izbora jest da je HDZ s partnerima relativni pobjednik.

"Opet ćemo sastaviti vladu. Od ponedjeljka krećemo u daljnje razgovore sa svima koji su spremni, sukladno povjerenju koji su dobili od birača, razgovarati s nama o formiranju nove vlade", rekao je Plenković.

Također ističe da su čuli poruku birača - da moraju neke politike korigirati, poput borbe protiv korupcije, u što će uložiti dodatne napore, ali i da je dio njihovih birača "malo više otišao u desno" pa će sukladno tome sastavljati buduću vladu.

Ponovno upitan za vladu bez SDSS-a, rekao je kako o tome nisu razgovarali, poručivši kako poštuju sve predstavnike nacionalnih manjina i da su s njima imali sjajnu suradnju.

Na pitanje znači li to da osim DP-a, u ovom trenutku ne razgovaraju s drugim partnerima, Plenković je odgovorio kako će "razgovarati s onima koji su otvoreni za razgovore kako bismo formirali stabilnu parlamentarnu većinu jer imamo veliko iskustvo".

Smatra da je nakon izbora došlo do smirivanja retorike u DP-u, a kod lijeve strane i predsjednika SDP-a Peđe Grbina je suprotno, jer on i dalje vrijeđa pobjednike riječima "banda i bagra", umjesto da je nakon izbora "od jada i očaja pokupio kofere".

Oporbenim strankama zamjerio je što nisu čestitale HDZ-u na pobjedi, nego i dalje ne priznaju poraz.

"Ovo nema nigdje. Dio poraženih stranaka pokušava uvjeriti javnost da su oni pobijedili", kazao je.

Nerealnim je ocijenio scenarij da se oporba okupi u Saboru protiv HDZ-a, poručio je da "ta ekipa sigurno neće sastaviti buduću Vladu".

Osvrnuo se i na odluku Ustavnog suda da predsjednik Republike Zoran Milanović ne može biti mandatar niti ako u međuvremenu podnese ostavku.

"Ustavni sud donosi svoje odluke samostalno i samoinicijativno, to nema nikakve veze s vladom. Upozorenje Ustavnog suda bilo je sasvim jasno prije nekoliko tjedana, onda je uslijedilo flagrantno kršenje tog upozorenja, dakle kršenje svih temeljnih načela ustavnog poretka, i sad je došlo drugo upozorenje kao posljedica protuustavnog ponašanja Milanovića", rekao je Plenković.

Ocijenio je kako je Milanovićevo uključivanje u izbore odmoglo SDP-u i Grbinu, dodavši da svi koji Milanovića podupiru - politički akteri, komentatori i stručnjaci, nastavljaju njegovu "teško promašenu političku liniju".

"Ako netko pobjedi u devet od 11 izbornih jedinica, a postoje ljudi koji kao da ne vide tu kartu i dalje smatraju da su oni pobijedili, onda imamo ogroman logički problem, krupni politički problem i očito neku pripremu za daljnje sabotaže. Već godinama mojim suradnicima govorim da oporba neće moći podnijeti da HDZ treći put demokratski obnovi povjerenje građana", rekao je.

Govoreći o sabotažama, rekao je kako očekuje sve - razbijanje inventara, blokade, da se ponavljaju demonstracije, i poručio da treba poštovati volja birača.

Plenković je najavio da će u ponedjeljak i utorak HDZ razgovarati o listama za europske izbore, koje će biti predane u utorak, no o imenima nije htio govoriti.

Upitan hoće li predvoditi listu, rekao je - vidjet ćemo. "Postoje neki koji bi to jako htjeli", rekao je i dodao da "HDZ mora potvrditi svoju predvodničku ulogu i na idućim izborima jako uvjerljivo".

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Na otoku Korčuli na netom održanim izborima za 11. saziv Hrvatskog sabora vodila se i zanimljiva politička bitka u preferencijalnom glasanju. Uistinu je zanimljivo usporediti podatke s obzirom na to da je otok Korčula u X. izbornoj jedinici na listama imao jednu gradonačelnicu, jednu načelnicu i jednog načelnika te jednog ministra, ujedno i potpredsjednika Vlade. Poprilično impozantno za tako malo područje u odnosu na ukupni broj birača u cijeloj izbornoj jedinici. Pri tome s otoka Korčule dvojica kandidata bili su i nositelji lista. S otoka Korčule je bilo još kandidata, no ovdje ćemo se baviti ipak samo onima od kojih su se očekivali značajniji ili barem spomena vrijedni rezultati.

Očekivano, s obzirom na to da je bio nositelj liste HDZ-a, najjače koalicije u X. izbornoj jedinici, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, ujedno i potpredsjednik Vlade Branko Bačić ukupno je imao najviše preferencijskih glasova, 14291.

Što se tiče otoka Korčule, što je ono što nas u ovom tekstu najviše zanima, Branko Bačić u gradu Korčuli je osvojio 665 glasova, u Općini Lumbarda 152, Općini Smokvica 112, dok je u svom rodnom Blatu dobio 766 glasova. U susjedstvu, u Veloj Luci, Bačić je dobio 427 glasova. Branko Bačić na otoku Korčuli tako je ukupno dobio 2122 glasa.

Načelnica Općine Vela Luka Katarina Gugić (SDP) pokazala se na ovim izborima kao vodeća figura, svojevrsna heroina lijeve opcije na otoku Korčuli. Ona je osvojila ukupno 1501 preferencijski glas kao šesta na koalicijskoj listi SDP-a, tzv. Rijeke pravde, dok je njena stranačka kolegica, gradonačelnica Korčule Nika Silić Maroević (na devetom mjestu stranačke liste) dobila više nego duplo manje, odnosno ukupno 683 glasa.
Sličan je odnos broja glasova dviju SDP-ovki, Katarine Gugić i Nike Silić Maroević, i na samom otoku.

Katarina Gugić u gradu Korčuli dobila je 33 glasa, u Općini Lumbarda 23, Općini Smokvica 11 glasova, u njoj susjednom Blatu 258. Očekivano je najviše glasova dobila u svojoj Veloj Luci – 794 glasa. Katarina Gugić na cijelom je otoku tako dobila 1119 glasova.

Nika Silić Maroević u gradu Korčuli je osvojila 444 glasa, u Općini Lumbarda 27, Općini Smokvica samo 2 glasa, u Općini Blato jednako mizernih 5 glasova te u Veloj Luci još manje – samo 3 glasa. Nika Silić Maroević tako je sveukupno na otoku dobila 481 glas, više nego duplo manje od stranačke kolegice Katarine Gugić, što se može ocijeniti neuspjehom s obzirom na to da je čelnica najveće jedinice lokalne samouprave na otoku Korčuli.

Kuzma Tomašić, načelnik Općine Smokvica bio je nositelj liste Socijaldemokrata u X. izbornoj jedinici. Ukupno je osvojio sitnih 336 preferencijalnih glasova.

Na samom otoku Kuzma Tomašić u gradu Korčuli dobio je 19 preferencijalnih glasova, u Općini Lumbarda 9 glasova, a u svojoj Općini Smokvica 120 glasova. U Općini Blato Tomašić je dobio 25 glasova te u Veloj Luci 14 glasova. S ukupnih 187 glasova na cijelom otoku za nekog tko je bio nositelj liste i ujedno je načelnik općine, ma koliko god ona bila mala, taj rezultat je potpuni debakl.

Zanimljivo je promotriti zasebno i kakvu podršku na otoku Korčuli ima troje kandidata s lijevog spektra mimo jedinica vlastite jedinice lokalne samouprave kojima su na čelu, odnosno kada se oduzmu ti glasovi kakva im je podrška na ostatku otoka. Katarina Gugić tako je bez glasova iz Vele Luke na ostatku otoka osvojila 325 glasova, Nika Silić Maroević bez glasova iz grada Korčule na ostatku otoka dobila je sitnih 37 glasova tako da je i Kuzma Tomašić bez glasova iz Smokvice na ostatku otoka dobio više glasova od nje – 67.

Usporedimo i koliko su glasova ovo troje kandidata dobili van kruga otoka Korčule u ukupnom broju preferencijskih glasova. Mimo otoka Korčule Katarina Gugić također je najuspješnija od troje kandidata ljevice te je uz glasove sa svog otoka dobila još 382 glasa u cijeloj izbornoj jedinici. Nika Silić Maroević dobila je 202, a Kuzma Tomašić kao nositelj liste Socijaldemokrata samo 149 glasova.

POREDAK NA OTOKU KORČULI (U ZAGRADI JE BROJ UKUPNIH PREFERENCIJSKIH GLASOVA)
Branko Bačić – 2122 (14291)
Katarina Gugić – 1119 (1501)
Nika Silić Maroević – 481 (683)
Kuzma Tomašić – 187 (336)

Objavljeno u S JUGA

Na izborima za 11. saziv Hrvatskog sabora glasalo se i preferencijalno, a koliko su preferencijalnih ili preferencijskih glasova, kako je kome draže, dobili kandidati iz Dubrovačko – neretvanske županije provjerite u nastavku...

Koalicija HSP – Hrvatsko bilo – HDSS
Mario Galov, Metković – 51
Iva Borovina, Korčula - 12

Koalicija Fokus – Republika
Mato Pavličević, Dubrovnik - 151
Miroslav Pavlović, Dubrovnik - 36
Nikolina Bilić Poljanić, Orebić - 26
Ranka Cvitanović, Dubrovnik - 14
Sanda Smolčić Odak, Opuzen - 30

Odlučnost i pravednost
Mirko Petrušić, Ploče - 25
Slobodan Vukotić, Dubrovnik - 89

Stranka Ivana Pernara
Ljiljana Pernar, Cavtat - 59
Marko Vučković, Dubrovnik - 14

Koalicija Domovinski pokret – Pravo i pravda
Ričard Milun, Dubrovnik - 888
Ivona Topić Ćerlek, Opuzen - 43
Marin Mataga, Podgradina - 60
Mila Jakovljević, Korčula - 44

Koalicija HDZ – HSLS – HDS – HNS – HSU
Branko Bačić, Blato - 14291
Mato Franković, Dubrovnik - 5671
Marija Vučković, Ploče - 1308
Dalibor Milan, Metković - 4220

Koalicija Most – Hrvatski suverenisti – HKS – NLM
Božo Petrov, Metković - 11179
Josip Mikuš, Dubrovnik - 381

Koalicija Možemo – Srđ je Grad
Đuro Capor, Dubrovnik - 2132
Igra Šain Kovačević, Račišće - 146
Petra Marčinko, Dubrovnik - 266
Vinka Lozica, Korčula - 126
Igor Miošić, Dubrovnik - 157
Milana Romić Niđen, Dubrovnik - 34
Marko Giljača, Dubrovnik - 288

Radnička fronta
Petra Božanja, Dubrovnik (Osojnik) - 28
Damir Miliša, Dubrovnik (Osojnik) - 7

Ričard nezavisni
Mario Prižmić, Vela Luka - 24
Ivana Čaljkušić, Lastovo - 24

Koalicija Socijaldemokrati – IDS – PGS - Laburisti – Demokrati
Kuzma Tomašić, Smokvica - 336
Mato Marlais, Čibača - 31

Koalicija SDP – Centar – HSS – DO I SIP – Reformisti– Glas
Mišo Krstičević, Ploče - 5651
Katarina Gugić, Vela Luka - 1501
Viktorija Knežević, Župa dubrovačka - 1273
Nika Silić Maroević, Račišće - 683
Anita Bonačić Obradović, Dubrovnik - 1490

SRP
Ivan Grbec, Banja - 97

Koalicija Umirovljenici zajedno – SU – BUZ – DSU
Tonći Marinović, Baćina - 68

Liste koje nisu imali kandidate iz Dubrovačko – neretvanske županije:
Autohtona Hrvatska stranka prava - Dražen Keleminec
Dalmatinska akcija
Javno dobro

dm

Objavljeno u S JUGA

Na nedavno održanim izborima za 11. saziv Hrvatskog sabora u X. izbornoj jedinici najviše je glasova osvojila HDZ-ova koalicija, a nakon nje SDP-ova, dok je Mostova bila na trećem mjestu, a Domovinskog pokreta na četvrtom. Prag je prešla i koalicija Možemo – Srđ je Grad, ali su ipak ostali bez mandata.

X. izbornu jedinicu čine cijela Dubrovačko – neretvanska županija i veći dio Splitsko – dalmatinske, uključujući grad Split. U Dubrovačko – neretvanskoj županiji je tek nešto više od četvrtine ukupnog broja birača u X. izbornoj jedinici. No, kakvi bi bili rezultati izbora da je kojim slučajem svaka županija svoja izborna jedinica...

Poredak se ne bi mijenjao u ovom slučaju. Birači u Dubrovačko – neretvanskoj županiji najviše glasova dali su HDZ-u i partnerima, njih 25607 zaokružilo je HDZ-ovu koaliciju.

SDP-ove tzv. Rijeke pravde zaokružilo je 13927 građana u Županiji dubrovačko – neretvanskoj.

Za listu Mosta glasalo je 6809 birača u Županiji, a za Domovinski pokret 5420 birača.

Možemo i Srđ je Grad dobili su povjerenje 3778 birača iz Dubrovačko – neretvanske županije.

Kao i na razini cijele države, ako prihvatimo uvriježeno mišljenje kako je HDZ desnica, iako po politici koju provodi nije, a SDP ljevica, iako po politici koju provodi nije ili ako te dvije stranke svrstamo u desni i lijevi centar, i u Dubrovačko – neretvanskoj županiji impozantna većina birača izašlih na birališta, glasala je za desnicu. Među pet najjačih političkih opcija, desnica, zbrojeno HDZ, Most i Domovinski pokret osvojili su 37836 glasova, a ljevica, zbrojeno SDP-ove Rijeke pravde i Možemo – SJG dobili su više nego duplo manje – 17705 glasova.

Objavljeno u S JUGA

Troje ustavnih sudaca koji su bili protiv odluke da Zoran Milanović ne može biti mandatar ni premijer ustvrdili su da se iz priopćenja Ustavnog suda nakon te odluke može iščitati protuustavna prijetnja novom Saboru "da paze što rade i koga podržavaju".

Ističu i da iz argumenata devetero njihovih kolega koji su izglasali odluku ne mogu zaključiti da postoje ustavnopravno precizno određeni temelji koji opravdavaju takvo postupanje.

„Ono što većina u Ustavnom sudu zapravo govori u svome priopćenju je sljedeće: rezultate izbora ćemo priznati ako premijer bude netko drugi, a ako to bude Zoran Milanović, onda ih nećemo priznati. To priopćenje je, u stvari, prijetnja i novom Saboru da paze što rade i koga podržavaju. Ta je prijetnja duboko protuustavna”, zaključuju ustavni suci Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Gorana Selanca koji su protiv današnje odluke objavili izdvojena mišljenja.

Ističu da ovako značajni koraci i korištenje ovlasti koje Ustavni sud ima na raspolaganju traže ne samo primjerenu već i izričitu te jasnu ustavnopravnu argumentaciju, što je „posebno slučaj kada Ustavni sud postupa samoinicijativno”.

Upozorenje Ustavnog suda nazvali su kontradiktornim jer većina navodi da je predsjednik Republike svojim postupanjem povrijedio sama strukturalna načela ustavnog poretka i njegove najviše temeljne vrednote, a istovremeno „ono nije utjecalo na sam izborni postupak u dovoljnoj mjeri da ga se može smatrati bitnim, što bi naravno tražilo propitkivanje samog rezultata izbornog postupka”.

Za priopćenje Ustavnog suda kažu da uz tu teško popravljivu logičku manjkavost sadrži i prijetnju koja nije utemeljena ni u kakvim propisima, „što sve jednom Ustavnom sudu koji bi trebao držati do sebe ne priliči”.

Suci navode da se time ograničava pravo zakonito izabranim zastupnicima da po svojoj volji podrže vladu i premijera kojeg žele te podsjećaju da zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obvezujući mandat te da na njih ne smije utjecati nitko osim njihove savjesti, a svakako to ne bi trebao činiti Ustavni sud.

Dodaju i da se protuustavna prijetnja sastoji u povezivanju načina obavljanja predsjedničke funkcije i rezultata izbora, što nisu očigledno niti nužno povezane kategorije. „Smatramo da predsjednik RH, naravno, ne može istovremeno biti i predsjednik vlade, ali nema ni ustavnih niti zakonskih prepreka da to ne bude ako prethodno dade ostavku na dužnost Predsjednika RH”.

Podsjećaju da je za eventualno kršenje Ustava u obavljanju predsjedničke dužnosti sankcija, nakon ustavom predviđene procedure, prestanak dužnosti predsjednika, a ne zabrana obavljanja političke funkcije.

„Većina u svojem priopćenju ne navodi iz čega bi ta zabrana proizlazila, jer to i ne može navesti. Takvog propisa nema. Većina ne navodi niti koliko bi takva zabrana trajala: doživotno, nekoliko godina ili jednostavno dok se Ustavni sud ne prestane ljutiti na Zorana Milanovića?”

„Kako sami ne bi ostali nejasni dužnost nam je naglasiti da ne smatramo da je došlo do bitnih povreda Ustava temeljem kojih je moguće raspravljati o opovrgavanju rezultata izbora”, kažu suci Abramović, Kušan i Selanec.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Zoran Milanović na konferenciji za novinare poručio je da je upozorenje ustavnog suda da ne smije biti mandatar ni premijer priprema za državni udar.

"Želio bih umiriti građane koji su ljuti i reći im da ono što su čuli je da Ustavni sud može to reći, ali ne može ništa napraviti, izbori su gotovi", kazao je Milanović dok se istovremeno iza njega u dvorani na Pantovčaku na ekranu vrtjela ista fotografija Šeparovića i HDZ-ovaca Branka Bačića, Olega Butkovića i bivšeg gradonačelnika Korčule Andrije Fabrisa koju je prethodno objavio na FB-u.

"Prije mjesec dana su mogli prijetiti i to su radili", dodao je, "ali više ne".

"Ovo neće proći. Hrvatski sabor većinom svih zastupnika za mandatara može odrediti bilo koga. Protiv toga nema pravnog lijeka. Gotovo je. Ne moram ja biti mandatar, ne radi se ovdje o meni, ali neće im ovo proći", rekao je Milanović.

Ne slaže se s onima koji kažu da je ovo upozorenje državni udar, ali smatra da je "priprema za državni udar". "Ovo je predradnja da sutra, recimo, Plenković, kum korupcije u Hrvatskoj, kad treba napustiti Banske dvore, kaže da ima odluku Ustavnog suda i da to ne želi napraviti. Sabor je u ovom pogledu iznad svega, ta priča da je Ustav iznad hrvatskih ljudi, to može smisliti samo čudan um", izjavio je Milanović.

Pozvao je sve one koji su do izbora bili antikorupcijska oporba da sad pokažu tu dosljednost.

"Ovo je posljedica paničnog straha Plenkovića i zato ova reakcija. Spriječit ćemo pokušaje da se razbije volja birača", dodao je upitavši što je sljedeće. "Hoće mi uzeti državljanstvo? To ne može tako dalje", naglasio je.

Komentirao je i fotografiju koju je objavio.

"Tako se donose odluke, ovo je sve umrežena ekipa, to je hrvatska stvarnost. Da su to bar najučeniji ljudi među nama, ali jok", rekao je Milanović.

Troje ustavnih sudaca, napomenuo je, napisali su izdvojeno mišljenje da je ovo upozorenje grubo kršenje Ustava. Na pitanja koja mu je uputio Butković putem Facebooka nije htio odgovoriti.

"On nije nitko da mi postavlja pitanja. On ljude kleveće, to će ga koštati. Tko je on da mi postavlja pitanja? Taj čovjek je uhvaćen u kaznenom djelu, ponaša se kao luda", ustvrdio je Milanović.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Koordinatorica stranke Možemo! Sandra Benčić ocijenila je protuustavnom odluku Ustavnog suda da Zoran Milanović ne može bit mandatar za sastav Vlade ili premijer, dodavši da je to udar na proces stvaranja većine u parlamentu na temelju izbornih rezultata.

"Na temelju kojeg članka Ustava Ustavni sud može bilo kome zabraniti da bude mandatar i predsjednik Vlade, ako u tome trenutku više nema nespojivu funkciju, odnosno ako je dao ostavku. Koliko traje ta zabrana, mjesec, dva ili pola godine, da Milanović bude premijer ili nositelj bilo koje javne funkcije, nakon što da ostavku na dužnost predsjednika Republike i je li to možda zauvijek", upitala je Benčić na konferenciji za novinare.

Upozorila je kako nikada do sada nismo imali situaciju u kojoj se Ustavni sud uplitao u proces stvaranja većine i da je evidentno "izabrao tim za koji igra", u trenutku kada imamo pat poziciju i još uvijek ne znamo tko će sastaviti Vladu.

Podsjetila je da su Ustavni sud pozvali, kad su predali izborne liste za izbore, da sve ocjene o regularnosti kampanje mora izreći najkasnije dan prije izbora u utorak, 16. travnja, odnosno na dan izborne šutnje, jer da će se sve što kažu naknadno, nakon objave izbornih rezultata moći smatrati izravnim u miješanjem u proces formiranja većine.

"Nažalost Ustavni sud je učinio upravo to, jer njegov predsjednik dao ocjenu da se predsjednik Republike u kampanji ponašao kao kandidat i prekršio njihovo upozorenje, no da njegovo ponašanje nije imalo presudan utjecaj i da stoge neće poništiti izbore", rekla je Benčić.

Nemoguće je ne pomisliti da je takvo priopćenje Ustavnog suda izravno proizašlo iz panike u redovima HDZ-a da gube vlast, ustvrdila je Benčić dodavši kako Sud nije bio vjerodostojan i dosljedan u ocjenjivanju izbornog procesa.

Mandatar je, kazala je, onaj koji nosi 76 potpisa i time dokazuje da ima većinu za Vladu i da će biti budući predsjednik Vlade, pa je bilo dovoljno reći da Milanović ne može biti mandatar dok je predsjednik Republike, ali nakon ostavke svakako može, ocijenila je. Stoga je upitala što ako je netko drugi mandatar i taj koji sastavi Vladu dade ostavku za mjesec dana te saborska većina izabere Zorana Milanovića za mandatara, da li i tada ne smije biti predsjednik Vlade.

Upozorila je na nedosljednost Ustavnog suda tijekom izbora, koji je podržao "nakaradne" izborne jedinice kod ocjene ustavnosti a rezultat toga je da HDZ-ov mandat košta 12.000 glasova, Fokusov 48.000, a madat Možemo! 18.000 glasova. "Je li to glas koji vrijedi jednako i je li to jednaka i fer utakmica za sve sudionike izbora", upitala je Benčić.

Nisu se oglasili, iako ime je to u nadležnosti zbog regularnosti izbora, ni kada se na izborni dan ustanovilo da ljudi s važećim osobnim iskaznicama nisu na popisu birača pa mnogi nisu ostvarili svoje pravo glasa jer su morali ići po posebne tzv. plave plave potvrde, navela je Benčić.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Predsjednik SDP-a i predvodnik koalicije Rijeke pravde Peđa Grbin komentirao je upozorenje Ustavnog suda da Zoran Milanović ne može biti ni mandatar ni predsjednik Vlade ocijenivši ga sramotnim, uz poruku Ustavnom sudu da ga "mogu objesiti mačku o rep".

"U RH vlast proizlazi iz naroda, a Šeparović očito misli da pripada njemu. Narod je svoje predstavnike izabrao u srijedu na temelju onoga što su govorili i onoga što nisu smjeli jer im je Ustavni sud to zabranio. Mi smo se toga smo se držali. Ali koliko god smo tu instituciju i njihovo sramotno priopćenje koje su dali prije mjesec dana poštivali, sad mi je žao", poručio je Grbin.

Novo upozorenje Ustavnog suda ocijenio je sramotnim.

"Ovo je ispod svake razine, sramota, tolika sramota da ne zaslužuje ni da se nazove udarom. Ustavni sud se popišao na sve nas, na sve ljude koji su glasali na izborima za koju god političku opciju. Kada sam ga slušao (Miroslava Šeparovića, predsjednika Ustavnog suda), shvatio sam da bi taj gnjus, da su rezultati izbora bili imalo drugačiji, bio spremna te izbore i poništiti", naglasio je.

Podsjetio je kako je prije izbora poručio Ustavnom sudu da se oglase tad ili da šute zauvijek, ali da nisu imali hrabrosti.

"Odlučili su prevariti svakog građanina RH i odlučili su to obezvrijediti, nije bitno radi li se o Milanoviću ili bilo kome, obezvrijedili su pravo građana da biraju svoje predstavnike", dodao je i poslao poruku Ustavnom sudu:

"Poručujem im - sazovite novu sjednicu odmah sad i donesite odluku u kojoj piše da jedini predsjednik Vlade smije biti Andrej Plenković. No, ja kažem - neće vam proći", rekao je.

"Ovo je nedopustivo", opetovao je. "Ovo je posljedica panike i straha malog, sitnog, patuljastog diktatora koji je shvatio da gubi tlo pod nogama", rekao je dodavši kako si Ustavni sud ovo upozorenje 'može objesiti mačku o rep'.

"Pravnih argumenata unutra nema", poručio je.

Očekuje, kaže, ispriku Andreja Plenkovića jer ih je nazivao kršiteljima Ustava, a obzirom da je Ustavni sud u petak istaknuo kako se koalicija Rijeke pravde držala upozorenja izdanog prije izbora da ne smiju Milanovića isticati kao kandidata za premijera.

"Imamo mi i plan C, ali otom potom", poručio je Grbin.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL