Prikazujem sadržaj po oznakama: izbori

Europski izbori u Hrvatskoj trebali bi se održati u nedjelju 9. lipnja, rekao je u četvrtak u Ljubljani predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.

"Odluka europskih tijela je da se izbori održe između 6. i 9. lipnja. Budući da hrvatski zakon kaže, a i naša je dugogodišnja praksa, da su izbori u nedjelju, očekujem da će izbori biti raspisani za 9. lipnja", odgovorio je na novinarsko pitanje.

"No, o tome odlučuje predsjednik jer je on formalno taj koji raspisuje izbore", kazao je Jandroković na kraju dvodnevnog službenog posjeta Sloveniji.

Hrvatskoj je 2024. 'superizborna' godina jer se uz europske izbore održavaju i oni parlamentarni i predsjednički.

Budući da zasad nije poznat datum parlamentarnih izbora, ne zna se hoće li se oni održati na isti datum kada i europski.

(Hina)

Premijer Andrej Plenković u petak je poručio da će parlamentarni izbori biti u "redovitom roku", a nije pročitao izjavu predsjednika Republike koji se protivi eventualnom održavanju ranijem od uobičajenih rokova, prokomentiravši da Zoran Milanović "govori toliko nesuvislih teza".

Plenković je u povodu Dana Virovitičko- podravske županije sudjelovao na svečanoj sjednici Županijske skupštine održanoj u Općini Sopje, a novinari su ga nakon sjednice pitali kada će biti parlamentarni izbori.

"Izbori će biti u redovitom roku", rekao je premijer.

Novinari su ga potom pitali za komentar izjave predsjednika Milanovića da će eventualno ranije raspuštanje Sabora i odustajanje od uobičajenih rokova za parlamentarne izbore- doživjeti kao prevaru.

Premijer je rekao da tu izjavu nije čuo te dodao da Milanović "govori toliko nesuvislih teza - od imenovanja u diplomaciji do štete našim državljanima u grčkim pritvorima do proruskog stava u zadnjih godinu i pol dana - da se mahom moramo baviti popravljanjem te štete".

"Izbori će biti kad dođe vrijeme", poručio je premijer.

Ocijenio je i da Milanović "ide okolo i priča što god hoće, ne pretjerano odgovorno". "Dapače, stalno nam snižava kulturu i razinu političkog dijaloga i nažalost je pridonio da vulgarizira cijeli politički dijalog u Hrvatskoj", ustvrdio je.

(Hina)

Rezultati parlamentarnih izbora neće donijeti Crnoj Gori dugo očekivanu političku stabilnost, ocjena koju ponedjeljak prenose mediji u Podgorici nakon što je Pokret Europa sad na izborima u nedjelju ostvario tijesnu pobjedu. Pokret Europa sad osvojio je 24 zastupnička mjesta, od ukupno 81 koliko broji crnogorski parlament.

Riječ je o stranci koja je izasla iz prve crnogorske vlade nakon izbora 2020., koja je formirana uz snažan utjecaj Srpske pravoslavne crkve. Podršku je dobila na krilima populističke mjere podizanja minimalne plaće u Crnoj Gori, a tijekom predizborne kampanje stranka je obećala podizanje prosječne plaće na 1000 eura, a minimalne mirovine na 450. PES podržava europski put Crne Gore te se izjašnjava za svojevrsnu normalizaciju odnosa sa Srbijom, nakon razdoblja napetih odnosa u doba Mila Đukanovića.

Najstabilniju vladu donijela bi koalicija tog pokreta s Demokratskom partijom socijalista bivšeg čelnika Mila Đukanovića, koja je osvojila 21 mandat, no čelnik Pokreta Europa sad Milojko Spajić odbacio je tu mogućnost u prvom obraćanju nakon objavljivanja rezultata.

- Jasno je s kim nećemo praviti vladu, to je Demokratska partija socijalista i Ujedinjena reformska akcija. - rekao je Spajić.

Time je, kako se ocjenjuje, isključio mogućnost da Crna Gora može dobiti jedinu stabilnu koaliciju koja bi uz podršku manjinskih stranaka mogla toj zemlji donijeti političku stabilnost naredne četiri godine.

Spajić će većinu morati tražiti u pregovorima s prosrpskom koalicijom “Za budućnost Crne Gore”, koja nastala od stranaka koje su ranije činile Demokratski front koji se raspao uoči izbora, a koja je osvojila 14 mandata. Čelnici te koalicije Andrija Mandić i Milan Knežević bliski su sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem i u njihovoj agendi je i zahtjev za povlačenjem crnogorskog priznanja neovisnosti Kosova. Tu su inicijativu formulirali na razini općine Zeta s 15.000 stanovnika, u kojoj su oni lokalna vlast.

Partner Pokretu Europa sad mogla bi biti i centristička koalicija Demokratske Crne Gore Alekse Bečića, koja je zajedno s Ujedinjenom Reformskom akcijom Dritana Abazovića osvojila 12 mandata.

No i tu postoji problem. Spajić je optužio još uvijek tehničkog premijera Abazovića da je proizveo aferu u posljednjem tjednu izborne kampanje, u kojoj je čelnik Pokreta Europa sad optužen za suradnju s međunarodnim bjeguncem, južnokorejskim kraljem kriptovaluta Do Kwonom, koji se od ožujka nalazi u pritvoru u Crnoj Gori, a kojega SAD i Južna Koreja potražuju zbog prevare na tržištu kriptovaluta.

Zbog toga je Spajić u svojem govoru isključio mogućnost suradnje s Abazovićem navodeći da nova vlast neće s njegovom URA.

Analitičari ne isključuju mogućnost da se nova vlada ne formira u zakonskom roku i da se na jesen ponovo održe parlamentarni izbori.

Izlaznost birača na jučerašnjim izborima bila je oko 55 posto i to je povijesni minimum u Crnoj Gori.

Analitičari smatraju da je razlog tome zasićenost građana Crne Gore politikom jer su u 10 mjeseci tri puta izlazili na birališta, glasajući na lokalnim izborima, u dva kruga predsjedničkih i na kraju na parlamentarnim izborima.

Nova vlada, izvjesno je, neće se moći formirati bez manjina, jer su stranke Hrvata, Bošnjaka i Albanaca po prvi puta osvojile 10 mandata.

Bošnjačka stranka, koja je u prethodnom sazivu parlamenta imala dva mandata, osvojila je u nedjelju šest i ostvarila svoj najbolji rezultat. Albanske stranke imat će tri mandata, a Hrvatska građanska inicijativa jedan mandat.

(Hina)

Mirna izborna kampanja u Crnoj Gori za nedjeljne izbore zahuktala se ovaj tjedan nakon što je južnokorejski “kralj kriptovaluta” Do Kwon iz pritvora u Crnoj Gori poslao pismo u kojem govori o navodnoj poslovnoj vezi s čelnikom Pokreta Evropa sad Milojkom Spajićem, kojeg mnogi vide kao budućeg crnogorskog premijera.

Do Kwon, kojega traže SAD i Južna Koreja zbog prevare na tržištu kriptovaluta vrijedne 40 milijardi dolara, u pismu je inkriminirao Spajića, tvrdeći da je navodno na njegov poziv stigao u Crnu Goru.

Nakon toga premijer Dritan Abazović u srijedu je sazvao Vijeće za nacionalnu sigurnost nakon čega je priopćio da se u pismu navodi da je kriptozajednica plaćala, odnosno pomagala određene političke subjekte.

"U laptopu postoje dokazi o financiranju kampanje. Iznos nije zanemariv. U laptopu su i dokazi o zajedničkom poslovanju Spajića i Do Kwona. Možda je to legalno poslovanje s jednim od najtraženijih bjegunaca, ali to je predmet istrage", rekao je Abazović, podsjećajući da se tri laptopa i pet mobitela Do Kwona nalaze se kod suca istrage.

Ministar unutarnjih poslova Filip Adžić nakon sjednice Vijeća rekao je da crnogorska policija ima informaciju da su se Spajić i Do Kwon sastajali u Beogradu.

Do Kwon je krajem ožujka uhićen u podgoričkoj zračnoj luci u privatnom zrakoplovu koji je trebalo poletjeti u Dubai. Od tada se nalazi u pritvoru u Crnoj Gori zbog optužbe za krivotvorenje, ali ga čeka I ekstradicijski postupak, jer su njegovo izručenje tražile SAD i Južna Koreja.

Čelnik Pokreta Europa sad (PES) Milojko Spajić u četvrtak je na Twitteru objavio kako mu crnogorska tajna služba, zajedno s političkim protivnicima, sprema uhićenje uoči izbornog dana. Pozvao je i nadležne državne organe da ispitaju slučaj. Spajić međutim nije javno pojasnio svoje poslovne ili osobne odnose s Do Kwonom.

“Doznajem da kreatori namještene afere pokušavaju na sve načine izvršiti montirano privođenje s pretresom stana da bi od toga napravili novu medijsku senzaciju. Odgovorni i savjesni ljudi u sustavu to blokiraju", napisao je Spajić.

On je ranije pozvao tužiteljstvo da sve ispita navodeći da je spreman odgovarati "i do kraja života ukoliko sam bilo što nelegalno uradio”. U njegovu životopisu inače stoji da je radio za bankarsku grupaciju Goldman Sachs kao investicijski bankar te da je bio partner u jednoj investicijskoj tvrtki u Singapuru.

Spajićev Pokret Evropa sad priopćio je da je riječ "o prljavoj aferi" kreiranoj nekoliko dana uoči izbora i da je afera "naručena" iz Vlade.

Spajićev PES bit će, prema predviđanjima, stožer nove vlade, a istraživanja javnog mijenja pokazuju da bi mogli imati podršku oko 30 posto birača.

Pokret Europa sad nastao je iz prve vlade formirane nakon parlamentarnih izbora u kolovozu 2020., a čelnici su joj nekadašnji ministri u toj vladi Milojko Spajić i Jakov Milatović. Ta vlada tada je formirana pod jakim utjecajem Srpske pravoslavne crkve, a predvodio ju je bivši premijer Zdravko Krivokapić.

Spajić i Milatović su podršku građana zavrijedili nakon što su početkom 2022., uoči pada vlada u kojoj su bili, uspjeli minimalnu plaću u Crnoj Gori povećati sa 220 na 450 eura.

Na krilima te podrške Jakov Milatović početkom travnja izabran je za predsjednika Crne Gore, a u drugom krugu predsjedničkih izbora porazio je dotadašnjeg predsjednika Mila Đukanovića sa 60 posto osvojenih glasova.
Na izvanrednim parlamentarnim izborima nastupit će 15 političkih stranaka i koalicija. Pored Pokreta Europa sad, koji bi trebao dobiti podršku trećine birača, projekcije govore da bi Demokratska partija socijalista, koju prvi puta na izborima ne predvodi Milo Đukanović koji se nakon poraza na predsjedničkim izborima povukao s mjesta čelnika stranke, trebala osvojiti oko 20 posto glasova birača.

Aktualni premijer Dritan Abazović i njegova Ujedinjena Reformska akcija nastupaju u koaliciji s Demokratskom Crnom Gorom Alekse Bečića i njima se predviđa osvajanje između 10 i 15 posto glasova. Interesantno je da da su Bečić i Abazović, “zakopali ratne sjekire” uoči izbora, nakon što je Abazovićeva vlada u kolovozu prošle godine izgubila povjerenje u parlamentu upravo zahvaljujući glasovima zastupnika Bečićeve Demokratske Crne Gore.

Prosrpski i proruski Demokratski front uoči izbora prestao je postojati kao koalicija političkih stranaka, jer je Pokret za promjene Nebojše Medojevića izašao iz te koalicije. Ostale članice, Nova srpska demokratija, četničkog vojvode Andrije Mandića I Demokratska narodna partija, Milana Kneževića nastupaju zajedno i predviđa se da će imati između 10 i 15 posto podrške, dok se Medojević PZP bori kako bi prešla cenzus.

Kada su u pitanju manjinske stranke, predviđa se da će dvije stranke Albanaca dobiti po jedan mandat, Bošnjačka stranka dva, te da će Hrvatska građanska inicijativa, jedina stranka Hrvata u Crnoj Gori koja sudjeluje na izborima, prijeći povlašteni cenzus od 0,3 posto važećih glasova.

Hrvate su na izborima 2020. predstavljale dvije političke stranke pa zbog rasipanja glasova nisu uspjeli osigurati zastupnički mandat u crnogorskom parlamentu.

Izvanredne parlamentarne izbore u nedjelju pratit će nekoliko stotina domaćih promatrača CEMI-ja i CDT-a i međunarodna misija OSCE-a.

Pravo glasa imat će oko 550 tisuća birača. Izborna šutnja počet će u petak u ponoć.

(Hina)

Hrvatski suverenisti predložili su da na parlamentarnim izborima cijela država bude jedna izborna jedinica, uz uvođenje dopisnog glasanja, kao i obaveze izlaska na izbore za sve punoljetne građane, predstavljajući programske smjernice "Suverenisti 24" za "superizbornu" 2024.

Programske smjernice predstavili su u subotu u hotelu Westin uz poruku da bi se, prihvaćanjem njihovih prijedloga, izjednačila vrijednost svakog glasa te ujedno povećao legitimitet zakonodavne i izvršne vlasti.

Predsjednik stranke Marijan Pavliček naglasio je da je većina trenutnih politika neprilagođena potrebama građana zbog odnarođenosti aktualnih vladajućih struktura. Kao primjer naveo je demografski kolaps jer, kaže, "mladi ljudi u domovini ne vide budućnost, a oni koji ostaju, ne žele imati više djece u nesigurnom društvenom okruženju".

Najavio je da će Suverenisti u sljedećem izbornom ciklusu inzistirati na konkretnim demografskim mjerama, poput dječjeg doplatka za svu djecu, neovisno o imovinskom cenzusu, nacionalnoj mjeri roditelj-odgojitelj i poticanju povratka iseljenika preko posebnog ministarstva za demografiju i iseljeništvo.

Pavliček je posebno naglasio potrebu gašenja nefunkcionalnih i financijski neodrživih jedinica lokalne samouprave radi uštede, poboljšanja javnih usluga i veće kvalitete života stanovnika u lokalnim sredinama.

Saborska zastupnica Suverenista Vesna Vučemilović poručila je da energetska politika ne smije biti u funkciji velikih lobija, već razvoja domaćih industrijskih kapaciteta, naročito u segmentu obnovljivih izvora energije.

Suverenisti se zalažu i za potpore profitabilnijim granama poljoprivrede i razvoj poljoprivredne proizvodnje s većom dodanom vrijednošću.

Vučemilović predlaže osnivanje krovnih županijskih udruga poljoprivrednih proizvođača koje bi informirale i educirale poljoprivrednike te korjenitu promjenu modela dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta koju, ističe, "ne smiju provoditi jedinice lokalne samouprave kao do sada".

Zastupnik Željko Sačić naglasio je važnost rješavanja neriješenih graničnih sporova sa susjedima, a za jačanje sustava domovinske sigurnosti Suverenisti predlažu obvezu vojnog osposobljavanja ročnika u trajanju od dva mjeseca, te uvođenje vojnog osposobljavanja u srednjoškolske nastavne planove i programe.

Frano Čirko još jednom istaknuo stajalište Suverenista o potrebi ograničavanja mandata predstavnika manjina u Saboru tako da oni ne mogu glasati o Vladi, proračunu i izmjenama Ustava.

(Hina)

Predsjednik Tayyip Erdogan proglasio je pobjedu na predsjedničkim izborima u Turskoj u nedjelju koja će njegovu sve autoritarniju vladavinu uvesti u treće desetljeće.

Obraćajući se svojim pristašama, Erdogan je rekao da su mu birači dali odgovornost da vlada sljedećih pet godina. "Jedini pobjednik je Turska", rekao je.

Konačni službeni rezultati tek trebaju biti objavljeni. Erdoganov protukandidat Kemal Kilicdaroglu zasad nije odgovorio na njegov pobjednički govor.

Ovi izbori smatraju se jednima od najvažnijih dosad za Tursku, a oporba je vjerovala da ima velike šanse svrgnuti Erdogana nakon što je njegova popularnost pogođena krizom troškova života. Umjesto toga, pobjeda će ojačati njegovu sliku nepobjedivosti, nakon što je već preinačio domaću gospodarsku, sigurnosnu i vanjsku politiku u zemlji članici NATO-a od 85 milijuna ljudi i pozicionirao Tursku kao regionalnu silu.

Pristaše su se okupile ispred njegove rezidencije u Istanbulu u iščekivanju Erdoganove pobjede pošto su mu podaci koje su objavile i državna agencija Anadolu i oporbena novinska agencija ANKA dale prednost nakon gotovo 99 posto prebrojanih glasačkih listića.

Čelnik Visokog izbornog povjerenstva ranije je na konferenciji za novinare rekao da Erdogan vodi ispred Kilicdaroglua s potporom od 54,47 posto.

Erdogan, čelnik stranke AKP islamističkih korijena, obraćao se biračima nacionalističkom i konzervativnom retorikom tijekom kampanje koja je izazivala podjele i koja je odvratila pozornost od dubokih ekonomskih problema.

Poraz Kilicdaroglua, koji je obećao da će zemlju usmjeriti na demokratskiji put, vjerojatno će biti pozdravljen u Moskvi, ali će biti primljen sa žaljenjem u zapadnim prijestolnicama i većem dijelu Bliskog istoka.

Erdoganove pristaše koje su se okupile ispred njegove rezidencije u Istanbulu uzvikivale su Allahu Akbar ili Bog je najveći. "Očekujem da će sve biti bolje", rekla je Nisa (28) žena s maramom na glavi i trakom s Erdoganovim imenom. Drugi pristaša Erdogana rekao je da će Turska ojačati s njim na vlasti još pet godina.

"Postoje pitanja, problemi u svakoj zemlji diljem svijeta, u europskim zemljama također... Uz snažno vodstvo prevladat ćemo i probleme Turske", rekao je Mert (39) koji je došao proslaviti Erdoganovu pobjedu sa svojim sinom.

Bugra Oztug (24) koja je glasovala za Kilicdaroglua, rekla je da nije iznenađena rezultatom. "Osjećam se tužno i razočarano, ali nisam beznadna. I dalje mislim da postoje ljudi koji mogu vidjeti realnost i istinu", rekla je.

(Hina)

Jedni od najvažnijih izbora u povijesti Turske, održani u nedjelju, zbunili su anketare i izazvali iznenađenja koja su ukazala na poteškoće u procjeni raspoloženja birača u oštro polariziranoj zemlji, piše u utorak agencija France presse. Trenutnom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu malo je nedostajalo da u prvom krugu porazi sekularnog izazivača Kemala Kilicdaroglua, što veliki dio anketa nije predviđao.

Pošto nitko od njih nije dobio više od 50 posto glasova, 28. svibnja će se održati povijesni, po prvi puta u Turskoj, drugi krug predsjedničkih izbora uoči kojega je Erdogan izraziti favorit.

Rezultat Kilicdaroglua najbolji je za opoziciju u dva desetljeća Erdoganove vladavine. Međutim, 74-godišnji bivši državni službenik morao je u ponedjeljak preuzeti ulogu glavnog tješitelja umjesto one novoizabranog predsjednika.

"Ne očajavajte", poručio je svojim malodušnim pristašama.

“To je ekonomija, budalo", poznata je rečenica stratega Jamesa Carvilea upućena budućem američkom predsjedniku Bilu Clintonu prilikom formiranja strategije za izbornu kampanju 1992. Turski slučaj ukazuje na suprotno. Predsjednik Erdogan imao je više glasova u prvom krugu unatoč ozbiljnoj ekonomskoj krizi u Turskoj. Erdogan je ušao u izbore boreći se s najgorom gospodarskom krizom u Turskoj od 1990-ih. Službena godišnja stopa inflacije lani je dosegnula 85 posto, dok je prema neslužbenoj procjeni ekonomista, kojoj vjeruje većina Turaka, inflacija blizu 200 posto. Erdogan se protiv toga borio odbijajući odustati od svojih nekonvencionalnih teorija te je dijelio poticaje i povišice raznim segmentima stanovništva. Analitičari procjenjuju da je na takve mjere potrošio milijarde dolara.

- Obećanja o potrošnji u posljednjem trenutku - poput povećanja plaća od 45 posto za 700.000 javnih službenika - pomogla su. - rekao je analitičar Verisk Maplecrofta Hamish Kinnear.

- Čini se da je Erdoganovo obećanje da će obnoviti područja razorena potresom također dospjelo do glasača. - dodaje.

Erdogan ima veliku razinu podrške u gotovo svim regijama pogođenim smrtonosnim potresom u veljači.

Dugo potiskivana kurdska zajednica u Turskoj čini gotovo petinu stanovništva, a za stranke koje se smatra predstavnicima Kurda glasa više od 10 posto birača. Kurdi su većinom podržavali Erdogana u prvom desetljeću njegove vladavine, a u drugom su se okrenuli protiv njega. Neki analitičari smatraju da bi javna podrška prokurdske stranke Kilicdarogluu u drugom krugu mogla donijeti pobjedu. Erdogan je to iskoristio protiv njega, poručivši glasačima da oporba prima naredbe od kurdske milicije PKK.

- Isplatila se Erdoganova strategija povezivanja opozicije s PKK-om i terorističkim pokretom. - kaže Bayram Balci s pariškog CERI-a.

Kućanica u Istanbulu Leyla Gurler (57) rekla je da je zabrinjava udvaranje opozicije prokurdskoj stranci HDP.

- Da je oporba pobijedila, to bi bilo zbog HDP-a i PKK-a. - rekla je.

Erdoganovim izgledima 28. svibnja pomaže neočekivani uspon malo poznatog ultranacionalista Sinana Ogana (55). On je kao neovisni kandidat dobio 5,1 posto glasova. Nekada je bio član ultranacionalističke stranke koja je bila u koaliciji s Erdoganom i predstavlja birače koji imaju više zajedničkog s turskim čelnikom nego ljevičar Kilicdaroglu.

Analitičar Umut Ozkirimli rekao je da je nacionalizam "stalna" komponenta turske politike od 1990-ih.

Razne nacionalističke i krajnje desničarske stranke osvojile su 22 posto glasova na nedjeljnim parlamentarnim izborima.

- Činjenica da je Sinan Ogan osvojio više od pet posto glasova naglašava da istinski ultranacionalizam dobro stoji u Turskoj. - rekao je konzultant za političke rizike Anthony Skinner.

- Bilo bi iznenađenje da Ogan odluči dati podršku umjerenom Kilicdarogluu u drugom krugu predsjedničkih izbora. Erdogan je 28. svibnja u najboljoj poziciji. - dodaje.

Turski anketari jedni su od najvećih gubitnika - samo je mali dio predviđao pobjedu Erdogana, a neki su Kilicdarogluu davali prednost od 10 postotnih bodova.

- Nevjerojatno koliko su ankete i većina sekularnih analitičara bili loši. - primijetio je ekonomist za tržišta u razvoju Timothy Ash.

Dugogodišnji poznavatelj prilika u Turskoj pripisuje to inherentnoj političkoj pristranosti anketara u oštro polariziranoj zemlji.

- Moram reći da su svi analitičari kojima vjerujem, a koji su bliži vladajućoj stranci, govorili: 50-50 - preblizu da bi se mogao reći pobjednik uz naginjanje prema Erdoganu. - kazao je.

Skinner je primijetio da je Kilicdarogluova stranka provela dio nedjeljne večeri tvrdeći da vodi na izborima i osporavajući rezultate koje su objavili državni mediji.

- Oporbeni dužnosnici još uvijek moraju objasniti zašto su bili tako raspoloženi dok su se brojali glasovi. Jesu li njihovi modeli bili fundamentalno manjkavi ili je nešto drugo u igri? - rekao je Skinner za AFP.

(Hina)

Provedeni su izbori za mjesne odbore na području Općine Dubrovačko primorje. U svih 20 naselja u vijeće mjesnog odbora su izabrane kandidacijske liste grupe birača, odnosno nezavisne liste, dok političke stranke nisu sudjelovale u izborima.

Od 1607 birača, na izbore je izašlo njih 373, odnosno 23,21 posto. Od toga je 358 važećih glasačkih listića (95,98 posto) te 15 nevažećih listića (4,02 posto).

Najmanje birača je izašlo u naselju Slano, 9,57 posto, dok je u naselju Podgora izašlo rekordnih 88,24 posto. U statistici svakako odskače i naselje Štedrica gdje je čak 45 posto glasača izašlih na izbore poništilo svoj glasački listić.

Predsjednik Izbornog povjerenstva Petar Lončar izrazio je zadovoljstvo odazivom, organizacijom i provedbom izbora u cjelini.

- Izborni proces je prošao po planu i bez incidenata, a ukupan odaziv je iznenađujuće visok bez obzira na nepovoljne vremenske prilike, kao i druge nepovoljne čimbenike. Čestitam svim novoizabranim predstavnicima mjesnih odbora i želi im sreću i uspjeh u daljnjem radu. - kazao je Lončar.

Rezultate možete preuzeti OVDJE.

JP

Ne baš s nekom velikom pozornošću, ali Konavaljani su ipak popratili predsjedničke izbore u Crnoj Gori na kojima je Jakov Milatović smijenio Mila Đukanovića. Božo Lasić, načelnik Konavala, najjužnije hrvatske općine koja dijeli granicu s Crnom Gorom smatra kako je ta zemlja postala „srpska kolonija”.

- U Konavlima ljudi rade, u tijeku su pripreme za sezonu i nije baš vladao neki interes za izbore u Crnoj Gori, ali ipak smo ih popratili. Niti vodim visoku politiku, niti mogu nešto posebno komentirati izborni rezultat u susjedstvu. Ljudi su glasali, izabrali su koga su htjeli i odlučili su se za tu prosrpsku struju i po meni je Crna Gora sad jedna vrsta srpske kolonije, ali to je odabir većine u toj zemlji. Kad su u pitanju naši odnosi, nama u Konavlima bitni su odnosi sa susjednim općinama u Crnoj Gori i tu nemamo prijepora i problema, uvažamo se. Primjerice, kad su prošle godine bili požari korektno smo surađivali i komunicirali. Ne moramo se posebno voljeti, ali smo kao susjedi na neki način upućeni jedni na druge i trebamo se poštivati. - kazao je Lasić.

Iako Crna Gora i Hrvatska još nisu riješile pitanje razgraničenja na moru na Prevlaci, odnosi između dvije zemlje posljednjih godina bili su dobri. To je smjer, smatra načelnik Lasić, kojim treba nastaviti, ali i naglašava kako od službene Crne Gore, čiji se bivši predsjednik Milo Đukanović, još dok je bio premijer, ispričao za zločine počinjene u Domovinskom ratu, očekuje još neke geste.

- Mi ne smijemo niti ćemo zaboraviti ono što se nama dogodilo, ali na neki način moramo oprostiti jer mržnja ne smije biti prisutna, ali i s druge strane treba netko doći i učiniti prvi potez. Trebaju zatražiti neku vrstu isprike jer nismo mi njima palili nego oni nama i rekao sam na jednoj od sjednica Općinskog vijeća u Konavlima, onoga trenutka kad se ispred spomenika Konavoska mati u Čilipima stavi njihov vijenac i kad se ispred tog spomenika poklone, svi Konavljani i ja smatrat ćemo da je to jedna vrsta njihove isprike. - rekao je.

- Moramo se uvažavati, ne trebamo se voljeti, ali i oni moraju shvatiti što su napravili. Mi smo imali 680 spaljenih kuća i naši su ljudi bili zarobljeni u Morinju, ginuli su, njih nitko nije izazivao, došli su na tuđe i znamo što su učinili, ali ne trebamo se svađati i mrziti jednu druge. Moramo se poštovati I živjeti u miru jer kakav je to život i suživot ako uvijek imate svađe i napetosti. Ni jedan rat, pa ni onaj verbalni, ne vodi ničemu nego samo zlu. - kazao je Lasić, koji smatra da je Hrvatska, bez obzira tko je u susjednoj Crnoj Gori na vlasti, sigurna zemlja.

- Naravno da smo sigurni jer je danas sasvim drukčija situacija nego prije 30 godina. Mi smo međunarodno priznata država, koja je članica EU i NATO saveza, koja ima svoju vojsku i policiju i nije baš lako učiniti ono što su oni učinili na početku devedesetih godina. - rekao je Lasić.

Novom crnogorskom predsjedniku Jakovu Milatoviću poželio je sreću u radu.

- Gospodinu koji je izabran za predsjednika želim svu sreću. Njegove prve izjave prihvaćam, ali želim ih vidjeti u praksi. Mi moramo pratiti situaciju u susjedstvu, voditi računa o našoj manjini u Crnoj Gori. Trebamo im i pomoći te nastaviti voditi mirnu i razumnu politiku. - kazao je Lasić.

Osvrnuo i na Mila Đukanovića čija je vladavina u Crnoj Gori završila.

- Čini mi se da je nakon ovih izbora prevladao nekakav narativ kao da mi Mila Đukanovića žalimo. Nemamo ga što posebno žaliti. Znamo što je učinio zajedno s Bulatovićem, na čijoj je strani i gdje bio i ne trebamo zaboraviti što je učinio. On jest, na neki način, promijenio svoju politiku, ali smo zbog njega imali velikih problema i mi smo njegove žrtve. Na kraju krajeva, i Crnogorci su žrtve njegovih loših politika posljednjih godina pa je zato konačno i izgubio izbore. - kazao je načelnik Općine Konavle Božo Lasić.

Po onome što smo mogli vidjeli iz susjedstva, čini mi se da su izbori u Crnoj Gori bili demokratski i pošteni i nesporno je da Jakov Milatović ima legitimitet. Što se tiče samog miljea, koji je bio uz Milatovića tijekom kampanje i u izbornoj noći, zasmetala je ta ikonografija, srpske zastave i to naglašavanje srpstva, što na neki način budi sumnje da velikosrpski projekt na tom području nije zamro, a svi znaju da taj velikosrpski projekt bio ne samo osvajački prema Hrvatskoj i drugim dijelovima šire regije nego nam je taj Miloševićev velikosrpski projekt nanio veliku štetu i gubitke, ljudske i materijalne. - tako je izbor Jakova Milatovića za predsjednika Crne Gore prokomentirao župan Dubrovačko – neretvanske županije Nikola Dobroslavić.

- Mi smo na sreću imali snage pobijediti taj velikosrpski projekt, no očito je on još uvijek aktivan u Srbiji i u Crnoj Gori i u BiH, odnosno Republici Srpskoj i to nije dobro i predstavlja opasnost za cijelu regiju, a po meni i za same Srbe. Dakle, taj „srpski svet” koji se proklamira, istina, ne uvijek s državne razine, ali je po meni ipak previše prisutan da bi se moglo reći kako je to rubno ili slučajno i to je ono što smeta, ali želim vjerovati da će novi cnogorski predsjednik djelovati kao što najavljuje. - kazao je Dobroslavić, dodavši kako se prema posljednjim Milatovićevim izjavama može zaključiti da Crna Gora neće skretati s europskog puta.

Jakov Milatović; foto Marko Marković / CROPIX

- U intervjuu koji je Milatović dao jednoj našoj nacionalnoj televiziji rekao je nekoliko dobrih stvari, odnosno da će Crna Gora biti još jasnije i čvršće na europskom putu, da lojalnost NATO-u neće doći u pitanje, a istaknuo je kako je Kosovo međunarodno priznata država. To su dobri stavove koje pozdravljam i te njegove poruke mogle bi biti dobar temelj za suradnju s Hrvatskom, ali i zemljama zapadnog Balkana s Crnom Gorom. Naravno da nam je važno da crnogorska politika nastavi pozitivan odnos prema hrvatskoj manjini u Crnoj Gori. Ta naša manjina nije jako brojna, ali je autohtona i ne bismo voljeli da u bilo čemu bude zakinuta jer oni su čuvari su bogate tradicije i baštine u toj zemlji i to je bogatstvo s kojim se može ponositi i cijela Crna Gora. - kazao je Dobroslavić, istaknuvši kako je iznimno važan odnos službene Crne Gore prema novijoj povijesti u kojoj ostaje zapisano kako je ta zemlja bila agresor na dubrovačko područje.

- Jako nam je važan odnos Crne Gore prema događajima iz prošlosti, iz 90-tih godina. Nismo bili zadovoljni nedavno reakcijom vlasti u toj zemlji koje su tražile uklanjanje spomen ploče postavljene u Morinju. I bazen u Kotoru imenovan je po jednom od batinaša iz Morinja i to su neke stvari koje su nama neprihvatljive i pokazuju kako Crna Gora po tom pitanju nije raskrstila s tim nasljeđem iz 90-tih, iz vremena kad su igrali jednu negativnu ulogu jer su na neki način bili pristalice Miloševićeve agresije na Hrvatsku, posebno na ovom našem području. - kazao je župan i naglasio kako novi crnogorski predsjednik Milatović svojim potezima tek treba pokazati dosljednost.

- Milatovićeve prve izjave o Europskoj uniji, NATO-u, svakako treba pozdraviti jer iz njih proizlazi da će Crnu Goru voditi pravim i bržim putem prema Europskoj uniji i usvajanju europskih vrijednosti, no ipak sve ovisi o tome hoće li sve to za što ističe da se zalaže, Milatović primijeniti u svom djelovanju. Ostavio bi vremenu pred nama da pokaže što je prava istina. - rekao je Dobroslavić te se osvrnuo na Mila Đukanovića koji je izgubio izbore

Naime, bivši crnogorski premijer i predsjednik Milo Đukanović 90-tih je imao negativnu ulogu. Nakon što je u veljači '91. uz pomoć Slobodana Miloševića postao crnogorskim premijerom, nekoliko mjeseci kasnije, te iste godine, postrojavao je vojsku na Dubrovnik, slikavao se s crnogorskim rezervistima i govorio kako mu je „i šah omrznuo radi šahovnice”. Potom se prometnuo u velikog Crnogorca. Tijekom susreta s ondašnjim hrvatskim predsjednikom Stipom Mesićem u Cavtatu 2000. ispričao se Dubrovniku i Hrvatskoj zbog sudjelovanja Crne Gore u ratu. Za Đukanovića se može kako je otac moderne Crne Gore jer je toj zemlji na referendumu osigurao neovisnost. Uveo ju je u NATO, započeo proces eurointegracija, ali nije dovoljno radio na buđenju nacionalne svijesti i jačanju neovisnosti te male zemlje koja je danas premrežena srpskim i ruskim kapitalom i interesima.

- Teško je procjenjivati unutarnje odnose u Crnoj Gori, ali mogu reći da je Đukanović imao negativnu ulogu 90-tih godina. Istina, ispričao se Hrvatskoj za agresiju i nakon toga je njegov odnos prema Hrvatskoj bio korektan, kao i odnos prema našoj manjini u toj zemlji. Ostvario je samostalnost i neovisnost Crne gore, išao je prema EU, a je li išao dovoljno brzo to neka ocijene sami Crngorci. Uveo ih je u NATO i mislim da je u tim nekim segmentima politike imao pozitivnu ulogu. Prema rezultatu s predsjedničkih izbora, prema odluci većine birača u Crnoj Gori, očito su mu birači zamjerili neke poteze. Puno je informacija i o nekim njegovim nezakonitim radnjama u toj zemlji, ne znam što je do toga istina, ali očito je zasmetalo Đukanoviću u izbornom postupku. - zaključio je župan dubrovačko - neretvanski Nikola Dobroslavić.