Prikazujem sadržaj po oznakama: inspekcija

Nakon što smo nedavno objavili kako je inspekcija Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih utvrdila kako vrtić u Korčuli ne zadovoljava državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe zbog čega se u jaslice može upisati samo petero djece dok ostali ne mogu, ravnateljica Dječjeg vrtića Korčula Ingrid Marelić nedavno se na Radio Korčuli grubo obrušila na na Južni. Istaknula je, naime, kako se „takvom portalu ne treba pusto opravdati jer sve što piše i prethodni članci su lažni i izmišljeni”. Smeta joj naime, što je Južni objavio točnu informacija kako se u jaslice može upisati samo petero djece dok je neupisano ostalo 16 djece s liste i 14 djece koja ne zadovoljavaju uvjete, a koja su prošle godine bila upisana u Dječji vrtić Korčula.

nika silic maroevic ingrid marelic 050724 min

Nika Silić Maroević pohvalila se na svom FB profilu gostovanjem na Radio Korčuli u emisiji u kojoj je Ingrid Marelić još jednom lagala.

No, kad smo kod laži, onaj koji prepisuje, kao što to radi Ingrid Marelić, obično i laže. Ingrid Marelić je, podsjetimo, na sjednici Gradskog vijeća, nakon što je uhićena u prepisivanju Plana od kolegice iz Ploča, tvrdila kako nije prepisivala, iako je iščitavanjem ta dva plana jasno kako je prepisivala itekako. Kako se lažima očito služi i dalje, demantirat ćemo je inspekcijskim nalazom Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih kojega imamo u posjedu, a iz kojeg proizlazi ne samo da je Dječjem vrtiću Korčula zabranjeno upisati više od petero djece u jaslice već je i poništen natječaj za spremačicu, a dvjema osobama koje je zaposlila - zabranjen je rad.

U rješenju Područne službe prosvjetne inspekcije Split Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih nalaže se da se broj djece u odgojno – obrazovnim skupinama u objektu u Korčuli i objektu u Lumbardi uskladi s odredbama Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe.

Tako se navodi kako je utvrđeno da je u šest odgojno – obrazovnih skupina u objektu u Vrtiću u Korčuli te u jednoj odgojno – obrazovnoj skupini u objektu Vrtića u Lumbardi više djece od broja djece koja se, sukladno odredbama državnog pedagoškog standarda, smije upisati.

spremacice rjesenje 050724 min

Kad je u pitanju natječaj za spremačicu, on nije samo inspekcijskim nadzorom poništen već je Dječjem vrtiću Korčula zabranjeno da dvije osobe, koje su zaposlili, u njemu obavljaju poslove spremačica na temelju ugovora o radu od 10. siječnja 2024., sklopljenog na puno neodređeno radno vrijeme.

U inspekcijskom nalazu se dalje navodi kako je uvidom u zapisnik sa sjednice Upravnog vijeća od 20. prosinca 2023. utvrđeno da je na sjednici donesen zaključak da se raspiše natječaj za zapošljavanje jedne spremačice. Nadzorom je utvrđeno da su se na natječaj prijavile dvije kandidatkinje te da je s obje zasnovan radni odnos. Naime, 10. siječnja ove godine održana je sjednica Upravnog vijeća na kojoj nije donesena odluka o zapošljavanju spremačice već je usuglašeno da se od osnivača Vrtića zatraži suglasnost za zapošljavanje dviju umjesto jedne spremačice. Navodi se i kako je prema izjavi ravnateljice 19. siječnja 2024. održana nova sjednica Upravnog vijeća na kojoj je Upravno vijeće donijelo odluku o zapošljavanju obje prijavljene kandidatkinje na natječaj na radno mjesto spremačice, ali zapisnik sa sjednice do dana obavljanja inspekcijskog nadzora nije verificiran.

Navodi se kako je Vrtić na temelju raspisanog natječaja mogao zasnovati radni odnos u punom radnom vremenu samo s jednom osobom, a nakon što Upravno vijeće donese odluku o zasnivanju radnog odnosa s izabranim kandidatom, ravnatelj može sklopiti ugovor o radu s istim.

Nadzorom je također utvrđeno da je u predmetnom natječaju, među dokazima, koje su kandidati dužni priložiti, objavljeno da je potrebno priložiti domovnicu kao dokaz o državljanstvu, čime su također počinjeni propusti u postupku popune radnog mjesta spremačice budući da hrvatsko državljanstvo nije jedan od propisanih uvjeta koje moraju ispunjavati radnici u dječjim vrtićima.

Iz nalaza inspekcije jasno je da Južni ne laže, a da je jedina osoba koja to čini ravnateljica Dječjeg vrtića Korčula Ingrid Marelić. Uostalom, nije prvi put da to čini. Učinila je to i odmah nakon što ju je bivši gradonačelnik i vijećnik HDZ-a Andrija Fabris još na sjednici Gradskog vijeća uhvatio da je prepisala Plan rada od Dječjeg vrtića Ploče. Tada je, naime, mrtva hladna na sjednici tvrdila da to nije učinila. Javnost više ne može lagati, inspekcijski nalazi govore umjesto nje pa Ingrid Marelić ostaje jedino da laže samu sebe i uvjerava se da je ona u pravu, što, uostalom, čini već mjesecima.

Inače, Ingrid Marelić prije negoli je izabrana za ravnateljicu bila je odgojiteljica u Dječjem vrtiću Korčula. Supruga je SDP-ova gradskog vijećnika Stojana Marelića koji je na sjednici Gradskog vijeća Grada Korčule, između ostalog, glasao i za Plan koji je njegova supruga plagirala od Dječjeg vrtića Ploče, iako se prema Etičkom kodeksu trebao izuzeti od glasanja.

Objavljeno u S JUGA
Subota, 22 Lipanj 2024 13:17

INSPEKTORI U DJEČJEM VRTIĆU KORČULA

U jaslice u Dječjem vrtiću Korčula upisat će se samo petero djece. Na listi čekanja ostalo je 16 mališana te još njih 14 koji kao ne zadovoljavaju uvjete za upis iako su prošle pedagoške godine i ta djeca upisana. Većina te djece ostala je neupisana, doznaje Južni, jer je inspekcija Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih utvrdila kako vrtić u Korčuli ne zadovoljava državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe.

I dok je većina jasličke djece ostala na listi čekanja, Južni neslužbeno doznaje kako se u Dječjem vrtiću Korčula nadaju da će im Ministarstvo verificirati programe ne bi li otvorili još jednu vrtićku skupinu za koju namjeravaju urediti prostor tijekom ljetnih mjeseci kako bi u rujnu mogli upisati djecu s liste čekanja. Ne bi li upisali djecu, u Gradu Korčuli namjeravaju urediti i prostor u Žrnovu dok u Dječjem vrtiću Korčula navodno namjeravaju prostor zbornice i jedine kancelarije koju imaju, urediti kao prostor za skupinu djece jasličke dobi.

Da su informacije kojima raspolaže Južni točne može se iščitati i iz objave korčulanske gradonačelnice Nike Silić Maroević. Ona je naime zbog brojnih upita roditelja čija su djeca prijavljena za upis u jaslice, navela kako „nova, privremena jaslička skupina, koja je prošle godine odlično funckionirala, čeka na odobrenje”.

Na čije i kakvo odobrenje se čeka nije pojasnila, ali je navela „paralelno radimo na novoj skupini u Žrnovu”, i nastavila: „Završena je dokumentacija, na natječaju nismo prošli i čekamo novi te na dokumentaciju za proširenje vrtića u Korčuli (zemljišno knjiža situacija gotovo riješena).”

Navela je kako je „lista upisane djece privremena” te da će se „situacija u konačnici rasplesti u korist roditelja”.

Inače, Dječji vrtić Korčula osamdesetih je godina građen namjenski sa svim popratnim sadržajima kojima je u to vrijeme takav objekt morao raspolagati. No, od osamdesetih do danas standardi su se promijenili, a u Gradu Korčuli izgradnju novog vrtića izgleda nemaju u planu.

Po imenovanju nove ravnateljice Ingrid Marelić neke od članica Upravnog vijeća Vrtića isticale su kako će nova ravnateljica gotovo pa sve pozlatiti, kao i da je stanje u vrtiću puno bolje nego što je bilo prije nego je imenovana Marelić. No to i nije baš točno.

Naime, još je u ožujku, dok je podnosila izvješća o radu Dječjeg vrtića Korčula, novu ravnateljicu Ingrid Marelić vijećnik Andrija Fabris uhvatio u nepodopštini da je od Dječjeg vrtića Ploče prepisala Godišnji plan za pedagošku 2023. / 2024. godinu.

U vrtiću, osim jasličkih grupa u kojima ima više djece od dozvoljenog broja, izgleda ima problema i s mobingom jer je i to bio jedan od razloga zbog kojega ih je posjetila inspekcija.

Objavljeno u S JUGA

Sanitarna inspekcija Državnog inspektorata zaprimila je od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ispitni izvještaj o kontroli uzorka pića Coca - Cola uzetih iz samoposlužnog aparata i iz maloprodajne trgovine u Zagrebu te se oni smatraju zdravstveno ispravnima.

Sva tri uzorka dostavljena na analizu, analizirana su na pH-vrijednost, metale i metaloide, aditive i perklorate.

"Utvrđena pH-vrijednost nema sposobnost izazivanja učinka nagrizanja sa simptomima pečenja i boli u probavnom traktu, a ostali ispitani parametri sukladni su propisanim vrijednostima te se na temelju istih uzorak smatra zdravstveno ispravnim", priopćeno je u četvrtak.

Riječ je o pićima, odnosno uzorcima: Coca - Cola, original taste, gazirano osvježavajuće bezalkoholno piće, 500 ml, 11/10/23 s rokom trajanja 11.04.2024.; Coca - Cola, original taste, pakirano u PET ambalažu, 2 litre - 31.03.24; Coca - Cola, zero, gazirano osvježavajuće bezalkoholno piće, 2 litre - 29.03.24.

U srijedu je utvrđeno da ni uzorak mineralne vode Romerquelle Emotion iz ugostiteljskog objekta u Rijeci nema razinu kiselosti niti koncentraciju metala iznad dopuštenog te ne bi trebala izazvati boli u usnoj šupljini, jednjaku i želucu.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Uzorak mineralne vode Romerquelle Emotion iz ugostiteljskog objekta u Rijeci nema razinu kiselosti niti koncentraciju metala iznad dopuštenog te ne bi trebala izazvati boli u usnoj šupljini, jednjaku i želucu, objavio je u srijedu Državni inspektorat.

"Iz dostavljenog ispitnog izvještaja proizlazi da izmjerena pH-vrijednost ne bi trebala imati sposobnost izazivanja učinaka nagrizanja sa simptomima pečenja i boli u usnoj šupljini, jednjaku i želucu te otežanom gutanju", stoji u priopćenju Državnog inspektorata.

Inspektorat je zaprimio od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) ispitni izvještaj o kontroli uzorka mineralne vode s okusom borovnice i nara Romerquelle Emotion, koji je uzet u ugostiteljskom objektu u Rijeci.

Nakon što je jedna osoba hospitalizirana u riječkom KBC-a s težim oštećenjima jednjaka uslijed konzumacije spornog pića, sanitarna inspekcija uzela je uzorke i poslala ih na analizu.

Uzorak je analiziran je na pH-vrijednost, metale i metaloide, pesticide i aditive.

"Uzorak koji je pristigao na mjerenje pH-vrijednosti (kiselost odnosno lužnatost vodenih otopina) nalazi se unutar vrijednosti preporučenih za bezalkoholna pića i sokove koji se obično kreću u pH-vrijednosti između 2,5 -3,5", navodi DIRH.

Rezultati analize na aditive i pesticide također su sukladni s važećim propisima.

"Analizirani metali i metaloidi ne pokazuju odstupanja u usporedbi s maksimalno dopuštenim koncentracijama u prirodnoj mineralnoj vodi", navodi se.

Sanitarna inspekcija Državnog inspektorata, osim mineralne vode, poslala je na analizu i jedan uzorak "Coca - Cola, Original taste, 500 ml" iz samposlužnog aparata te još dva uzorka Coca - Cola 2 l, Original taste i Zero iz maloprodajne trgovine u Zagrebu.

Za te uzorke još nisu stigli rezultati nalaza iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Iz Državnog inspektorata napominju da se, slijedom zaprimljenih obavijesti nadležnih tijela, vode inspekcijski postupci, provodi uzorkovanje i poduzimaju zakonom pripisane mjere.

Iz DIRH-a su naknadno pojasnili za Hinu, kako bočice Romerquellea i Coca - Cole iz kojih su piće konzumirale dvije ozlijeđene osobe u Rijeci i Zagrebu nisu obuhvaćeni analizom HZJZ-a jer ih je uzelo Ministarstvo unutarnjih poslova.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Državni inspektorat (DIRH) privremeno je tvrtki Coca-Cola Hrvatska zabranio stavljanje na tržište i naredio povlačenje suspektnih proizvoda zbog sumnje da pića nakon čijeg je konzumiranja više osoba zatražilo liječniku pomoć nisu sigurna.

"U cilju zaštite javnozdravstvenog interesa i zaštite zdravlja ljudi, odnosno postojanja sumnje da hrana nije sigurna, a u skladu s Zakonom o hrani sanitarna inspekcija je trgovačkom društvu privremeno zabranila stavljanje na tržište i povlačenje suspektnih proizvoda." - istaknuo je Državni inspektorat u priopćenju u srijedu.

Državni inspektorat je izašao na teren nakon pojave sumnji u neispravnost pića Romerquelle i Coca - Cola. Ističu da su izuzeli uzorke suspektnih pića, a inspekciju su obavili i u samom trgovačkom društvu u Zagrebu.

"Inspekcijsko postupanje je u tijeku te odmah po zaprimanju rezultata analiza sanitarna inspekcija poduzet će zakonom propisane mjere te će Državni inspektorat o istome obavijestiti javnost." - ističu u priopćenju.

Navode da su nakon slučaja hospitalizacije osobe koja je konzumirala gazirano piće Romerquelle Emotion Blueberry Pomegranate 330 ml u Rijeci, inspekciju obavili u ugostiteljskim objektima i kod distributera u Rijeci.

"U sklopu inspekcijskih nadzora uzeta su četiri uzorka, svi marke Romerquelle, koji su na analizi u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo." - kažu u priopćenju no dodaju da u inspekcijskim nadzorima u prometu nisu zatekli suspektnu seriju Romerquelle Emotion Blueberry Pomegranate 330 ml, a koju je konzumirala osoba sa zadobivenim tjelesnim ozljedama.

Nakon novih informacija o ozlijedama prilikom konzumacije gaziranih pića, inspekcija je izašla na teren u Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu gdje je izuzela jedan uzorak Coca - Cola, Original taste, gazirano osvježavajuće bezalkoholno piće od 500 mililitara, iz samposlužnog aparata te još dva uzorka Coca - Cola od dvije litre, Original taste i Zero iz maloprodajne trgovine.

Uzorci su na analizi u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Novi zakon o humanitarnoj pomoći od siječnja će pojačati kontrole kako bi se spriječile zloupotrebe, no humanitarne organizacije upozoravaju kako zbog drugih izmjena postoji mogućnost da izgube dozvolu za rad, a Ministarstvo rada navodi kako su već relaksirali sporne uvjete.

Novim zakonom proširuju se mogućnosti za provođenje inspekcijskog nadzora te se stvaraju preduvjeti za uspostavljanje veće kontrole nad prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći, koju će intenzivno provoditi inspektori Ministarstva rada i socijalne politike (MROSP), potvrdilo je Ministarstvo za Hinu. Inspekcijski nadzor je radi učinkovitosti i pravovremenog postupanja u cijelosti stavljen u nadležnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, a provodit će se kao redoviti, izvanredni i kontrolni. Predloženim zakonom propisane su kazne za prekršaje, u rasponu od 390 do 6630 eura.

Prema važećem Zakonu fizičke osobe ne mogu pokretati humanitarne akcije za osobne potrebe, a novim je prijedlogom određeno da one mogu pokretati humanitarne akcije za sve fizičke osobe, osim za bračne ili izvanbračne drugove, životne partnere, za roditelje ili djecu, braću ili sestre te sebe. Drugim riječima, humanitarna akcija za pomoć obitelji ili članu obitelji moći će se i dalje organizirati, ali to mora učiniti osoba koja nije član obitelji ili profitna ili neprofitna pravna osoba.

MROSP ističe kako su 90 posto humanitarnih akcija organizirale neprofitne i profitne pravne osobe, a ove godine ukupno je organizirano njih 206. Fizičke osobe u posljednjih osam godina organizirale su humanitarne akcije s ciljem pomoći socijalno ugroženim građanima, korisnicima ustanova i institucija, ali i članovima obitelji ili prijateljima. Stoga je bila potrebna dodatna regulacija s ciljem transparentnosti, kao i zaštite građana koji daruju novac za osobe koje se nađu u teškoj životnoj situaciji s obzirom na to da je za pojedine akcije Ministarstvo zaprimalo prijave o nenamjenskom trošenju sredstava.

Novim zakonom za organizatore humanitarnih akcija stvara se poticajno okruženje jer se daje mogućnost produljenja trajanja akcije za još 90 dana. Otvara se i mogućnost prekida akcije te ih se oslobađa obveze otvaranja računa za humanitarnu akciju ako se u akciji prikupljaju isključivo materijalna dobra ili financijska sredstva u svrhu zaštite i spašavanja žrtava katastrofa, velikih nesreća i kriza.

Što se tiče postupanja s financijskim sredstvima i materijalnim dobrima preostalim nakon završetka akcije, ako u roku od 90 dana od izvješća ne bude odobrena niti jedna akcija iste vrste, MROSP je ovlašten usmjeriti ih u korist akcija čija je svrha zaštita života i zdravlja ljudi ili ih dodijeliti pravnim ili fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost zdravstva ili socijalne skrbi.

Iz MROSP-a napominju da se temeljem važećeg Zakona spomenuta iznimka mogla aktivirati vezano za neutrošena financijska sredstva, ali ne i za nedodijeljena materijalna dobra te da je Ministarstvo moglo postupiti samo uz suglasnost Vlade.

Tako je za 45 provedenih humanitarnih akcija u kojima je navedeno postojanje neutrošenih financijskih sredstva u ukupnom iznosu većem od 1,33 milijuna eura, preusmjereno u akcije iste vrste, od kojih su najbrojnije one za liječenje djece (njih 42 posto), zatim nabava medicinskih uređaja i opreme (13 posto) te za liječenje odraslih osoba (11 posto).

Jedna od humanitarnih organizacija koje će novi zakon osjetiti u svakodnevnom djelovanju je Zaklada Ana Rukavina koja je stalni prikupljač humanitarne pomoći po važećem Zakonu, odnosno time se bavi kontinuirano. Upraviteljica Zaklade Marija Rukavina navela je kako pozdravljaju svaku izmjenu koja doprinosi boljitku i boljoj organizaciji sa što manje nedorečenosti i dodatnih tumačenja. Istaknula je kako u prijedlogu novog zakona podržavaju redovno istraživanje o provedenim akcijama, veću kontrolu i nadzor kako bi bilo manje onih koji zloupotrebljavaju prikupljena sredstva, te regulaciju skraćenog postupka za organizaciju prikupljanja humanitarne pomoći kod situacija izazvanih nekom krizom.

S druge strane, upravitelj Zaklade Solidarna Ivan Blažević, koja je također stalni prikupljač, imao je nekoliko primjedbi. Upozorio je kako u slučaju Zaklade Solidarna, ali i brojnih drugih organizacija, postoji mogućnost da se neće uopće moći aktivno baviti humanitarnim radom barem dvije godine te da će dozvolu za rad izgubiti najaktivnije organizacije koje su i osnovane radi pružanja humanitarne pomoći. Problem im stvara uvjet da je za priznavanje statusa stalnog prikupljača humanitarne pomoći u dvije godine potrebno provesti humanitarne akcije u ukupnom trajanju od najmanje 200 dana koje nisu organizirane u isto vrijeme. Prema postojećem Zakonu, uvjet je provođenje najmanje pet humanitarnih akcija ili manje ako su akcije trajale ukupno najmanje 180 dana.

Blažević je naveo kako u principu nijedan stalni prikupljač nema tih 200 dana akcija jer svakodnevno pruža humanitarnu pomoć na druge načine. Primjerice, u slučaju Solidarne, imaju stalan Fond za žene kroz koji pružaju pomoć žrtvama obiteljskog nasilja te fond stipendiranja školaraca.

Naveo je kako su neke izmjene dobro postavljene, poput ukidanja trogodišnjih planova i izvješća ili usklađivanja godišnjeg izvještaja s godišnjim financijskim izvještajima, ali je izrazio strah da će zbog namjere sprječavanja malverzacija doći i do kažnjavanja onih koji svoj posao rade odgovorno.

- Predloženim izmjenama opet se nije iskoristila prilika da se riješe stvari koje su radile ogromne probleme do sada. - ocijenio je.

Direktorica Adventističke agencije za pomoć i razvoj (ADRA) Slavica Marčeta, međunarodne nevladine humanitarne organizacije koja u Hrvatskoj djeluje 35 godina i također je stalni prikupljač, izrazila je slične strahove vezane za moguć gubitak statusa stalnog prikupljača zbog uvjeta trajanja akcija.

- Problem tog zakona je da se bazira na aktivnosti koja je izvanprogramska, nepredviđena i koju je svaka organizacija morala provoditi apsolutno besplatno. Humanitarni zakon bi se trebao temeljiti na stvarnom humanitarnom radu, a ne na jednokratnim neplaniranim aktivnostima. - upozorila je.

Marčeta je navela kako pokušavaju izaći ususret novom zakonu i prijaviti nove humanitarne akcije što će ih opteretiti dodatnom birokracijom i troškovima, a pri tome je istaknula i apsurd da netko može organizirati 30 koncerata i prikupiti 30 milijuna kuna, no ne ispuniti uvjet od 200 dana.

S druge strane, resorno Ministarstvo na dodatan upit Hine pojasnilo je kako je dodatnim usuglašavanjem s predstavnicima stalnih prikupljača humanitarne pomoći, kao i na temelju rasprave u Hrvatskom saboru, dogovorena korekcija navedenog broja.

- U Nacrtu konačnog prijedloga zakona o humanitarnoj pomoći spomenuti uvjet je relaksiran tako da neprofitna pravna osoba mora, u razdoblju od dvije godine prije podnošenja zahtjeva, provesti humanitarne akcije u ukupnom trajanju od najmanje 180 dana i da nisu organizirane u isto vrijeme. - izvijestili su iz MROSP-a.

Ujedno, neprofitne pravne osobe kojima je odobren status stalnih prikupljača na temelju sadašnjeg Zakona nisu dužne ispuniti spomenuti uvjet ako su uredno ispunile propisane obveze prema nadležnom upravnom tijelu u razdoblju od dvije godine prije podnošenja zahtjeva na temelju novog zakona.

- Želimo istaknuti kako je humanitarna akcija po svom karakteru vid humanitarne pomoći i sastavni dio rada humanitarnih organizacija, a time i programska aktivnost bez obzira koliki je njezin omjer u odnosu na ostale programske aktivnosti pojedine humanitarne organizacije. - poručili su iz MROSP-a.

Na temelju konzultacija, u nacrtu konačnog prijedloga zakona također je produžen rok prilagodbe za novi zakon sa šest na 12 mjeseci.

Blažević i Marčeta također se pitaju zašto su Hrvatski Crveni križ i Hrvatski Caritas posebno navedeni u prijedlogu zakona kao netko kome se može priznati status stalnog prikupljača, tj. zašto su dobili prednost u odnosu na ostale vjerske karitativne organizacije koje su isto ustrojene kao Caritas. Ministarstvo poručuje kako to proizlazi iz njihovog intenzivnog djelovanja kao dvije najveće humanitarne organizacije u Hrvatskoj, što opravdava status koji su dobili u ovom prijedlogu zakona.

Od ukupno 215 odobrenih rješenja za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći od 2015. do 2022., njih 60,5 posto doneseno je na zahtjev Crvenog križa i Caritasa te njihovih ustrojstvenih oblika, a na njihov zahtjev odobreno je i 18,7 posto od 2413 rješenja za provođenje humanitarnih akcija.

Marina Hudoletnjak (Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Glavni državni inspektor Andrija Mikulić odbacio je u utorak u Hrvatskom saboru tvrdnje dijela oporbenih zastupnika da inspektori ne rade svoj posao, nejednako postupaju prema malim i velikim trgovačkim društvima ili da ne kontroliraju agregatore.

- Vezano za kontrolu formiranja cijena nakon uvođenje eura, napravili smo gotovo 4000 nadzora, tržišna inspekcija napravila je gotovo 2200, a turistička 1800; apsolutno je potpuno identično bilo postupanje prema malim, srednji i velikim trgovačkim društvima i trgovačkim lancima. - rekao je Mikulić odgovarajući na kritike oporbe upućene tijekom saborske rasprave o izmjenama Zakona o Državnom inspektoratu.

- U 74 posto postupaka cijene su se odmah vratile ili nisu pronađene nepravilnosti, u 26 posto utvrđene su nepravilnosti neopravdanog povećanja cijena, doneseno je 87 upravnih rješenja te 334 novčane kazne u iznosu od preko 550 tisuća eura. - naglasio je.

Kada je riječ o inspekciji rada i radnih odnosa kod agregatora, Mikulić je naveo da je u 2021. bilo 97 nazora i utvrđeno 45 prekršaja.

- U 2022. su bila 32 nazora, a u 2023. je do sada bilo 259 inspekcijskih nadzora i utvrđena su 84 prekršaja. - dodao je.

Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti) ustvrdio je da Državni inspektorat nije napravio ništa kako bi zaštitio građane od neopravdanog povećanja cijena nakon uvođenja eura, te da je kažnjavao prvenstveno sitne poduzetnike. Nije stao na stranu građanstva i najranjivijih već na stranu velikih trgovačkih lanaca, dodao je.

Katarina Peović (RF) rekla je da Državni inspektorat ne radi svoj posao ni kada je riječ o stranim radnicima i radu preko digitalnih platformi.

Oporba je ukazala i na nedostatan broj inspektora i niske plaće.

Marin Miletić (Most) tvrdi da inspektori imaju plaću od 1000 eura a „nose glavu u torbi i bore se protiv građevinske mafije”. Smatra da im treba podići plaće barem za još 1000 eura.

Na niske plaće inspektora upozorila je i Urša Raukar Gamulin (Možemo!) i navela kako je od 1976 sistematiziranih mjesta u Državnom inspektoratu popunjeno njih 1307.

- Trećina zaposlenika nedostaje, a k tome imaju preniske plaće koje ne mogu privući nove kadrove. - rekla je i pozvala inspektore neka se poput ostalih idu kod premijera izboriti za svoje plaće.

Na potrebu kvalitetnog kadra u Državnom inspektoratu ukazala je i Anka Mrka Taritaš (GLAS) .

Mirela Ahmetović (SDP) predložila je inspekcijski nadzor Državnog zavoda za statistiku.

- Možda tamo postoji neki odsjek koji radi statistiku samo za potrebe premijera Andreja Plenković. rekla je Ahmetović.

- Kada Plenković govori o podacima koji mu odgovaraju za samohvalu onda su podaci vjerodostojni i treba im hiper vjerovati a kada se govori o potrebi usklađivanja izbornog zakona s odlukom Ustavnog suda onda baš i ne treba vjerovati popisu stanovništva. - ustvrdila je zastupnica SDP-a.

Glavni državni inspektor Mikulić pojasnio joj je da je Državi zavod za statistiku tijelo državne uprave i njega nema ovlasti kontrolirati Državni inspektorat već upravna inspekcija pri Ministarstvu uprave.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Uprava za inspekcijske poslove (UIP) Crne Gore naložila je Općini Kotor da u roku od tri dana ukloni spomen-ploču hrvatskim zarobljenicima bivšem logoru u Morinju jer je postavljena bez potrebne dokumentacije, javljaju crnogorski mediji.

Spomen-ploču su prošli tjedan otkrili crnogorski ministri vanjskih poslova i obrane Ranko Krivokapić i Raško Konjević. Njome se ističe crnogorsko žaljenje zbog postojanja logora u Morinju i patnji hrvatskih branitelja koji su ondje bili zatočeni.

Svečanosti su bili nazočni potpredsjednik hrvatska vlade Tomo Medved i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

Inspektorat za kulturnu baštinu, pišu crnogorski mediji, utvrdio je, međutim, da za spomen-ploču ne postoji dokumentacija koja dokazuje da se nalazi u programu spomen-obilježja koji usvaja Skupština Općine Kotor, niti da postoji suglasnost crnogorske vlade jer se radi o događaju za koji nije proteklo propisanih 50 godina od momenta nastanka. Dodaje se i da je inspektorica za zaštitu kulturnih dobara poslala zahtjeve za izjašnjenje ministarstvima vanjskih poslova i obrane na osnovu kojeg akta su postavili predmetnu ploču i da će nakon toga objedinjene spise predmeta uputiti nadležnom tužiteljstvu na ocjenu i dalje postupanje.

U međuvremenu je Općina Kotor dobila tri dana da spomen-ploču ukloni.

Gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić kazao da je on o postavljanju saznao iz medija i da nisu ispunjeni zakonski uvjeti za postavljanje ploče. Pozvao je Vladu Crne Gore i UIP da podnesu kaznene prijave protiv Krivokapića i Konjevića zbog kršenja Zakona o spomen-obilježjima.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Djelatnici društva Sanitat zaduženi za zbrinjavanje pasa na području nelegalnog azila na Žarkovici danas su na jednom od slabo pristupačnih terena Žarkovice pronašli više raspadajućih lešina pasa u različitim fazama raspadanja. Prema prvim nalazima lešine su stare više mjeseci. Odmah po pronalasku lešina pozvani su djelatnici Službe komunalnog redarstva, nadležne inspekcije i policije kako bi se utvrdile sve okolnosti navedenog događaja. - piše danas u priopćenju Grada Dubrovnika.

Kako navode iz Grada Dubrovnika, „djelatnici Sanitata od trenutka kada su preuzeli zbrinjavanje pasa sa Žarkovice do današnjeg dana ukupno su uspješno zbrinuli 192 psa”.

„Svim psima pruža se adekvatna skrb i pripremaju se za udomljavanje. Trenutno su na Žarkovici preostala 92 pasa koji će se u narednim mjesecima putem akcije koju provodimo zbrinuti sa Žarkovice i uspješno udomiti čime će navedeni projekt završiti.” - piše u priopćenju.

JP

Objavljeno u S JUGA

Iz dubrovačke gradske uprave danas su izvijestili što je učinjeno nakon što je Državni inspektorat, odnosno veterinarska inspekcija naložila da se svi psi sa Žarkovice moraju zbrinuti na drukčiji način.

„Od trenutka preuzimanja zakonske obveze za zbrinjavanje pasa s područja ilegalnog azila Žarkovica, a po nalogu državnog inspektorata, Grad Dubrovnik u suradnji s udrugom Prijatelji životinja i njenim predsjednikom Lukom Omanom, udrugom Pobjeda, voditeljicom Azila iz Čakovca Aleksandrom Hampamer te ugovornim sklonišnim Animalis Centrum napravio je sljedeće”, navode iz Grada Dubrovnika, te su nabrojili: „svi psi su evidentirani i fotografirani; do sada je zbrinut 71 pas; najprije su zbrinute najbolesnije i ozlijeđene životinje, od kojih su nažalost tri psa uginula od posljedica bolesti; za sve pse napravljeni su zdravstveni kartoni; 40% pasa nije označeno mikročipom; 50% pasa nije kastrirano; psi u težem zdravstvenom stanju kontinuirano se liječe; izrađena je trojezična web stranica Adopt Žarkovica na kojoj se mogu vidjeti psi kao i kratki opis o svakom psu; Sanitat je osigurao: hranu, veterinarsku skrb za životinje, lijekove, povodce, brnjice, deset transportnih kaveza, pripremu pasa za transport,dva paviljona za volontere i djelatnice gdje se vrši obrada pasa; osigurano je 20 ograda od kojih su izgrađeni boksevi za odvajanje pasa za transport te se danas prevozi materijal za još 10 bokseva; Čistoća Dubrovnik s područja je odvezla ukupno deset kamiona glomaznog otpada; na ovom projektu angažirane su dvije djelatnice kao i povremeni djelatnici komunalnih društava; planira se angažirati još četiri osobe na razdoblje do završetka udomljavanja svih pasa sa Žarkovice.”

„Nažalost, unatoč uistinu velikom trudu djelatnica i volontera, i dalje postoje osobe koju sve rade kako bi opstruirale udomljavanja i zbrinjavanja životinja, a raditi posao u kojem svakodnevno netko pronalazi cijeli niz načina kako bi isto onemogućio je vrlo teško. Grad Dubrovnik još jednom zahvaljuje svima onima koji su se uključili u projekt Udomi s Žarkovice jer misija svih nas je samo jedna a to je dobrobit pasa.” - napisali su iz gradske uprave uz ovaj izvještaj.

JP

Objavljeno u S JUGA
Stranica 1 od 2