Prikazujem sadržaj po oznakama: holokaust

Ratni papa Pio XII. je već 1942. znao detalje o nacističkom pokušaju istrebljenja Židova u holokaustu, prema pismu pronađenom u vatikanskim arhivima koje se kosi sa službenim stavom Svete Stolice da su informacije koje je Vatikan tada imao bile nejasne i neprovjerene.

Požutjelo pismo napisano pisaćim strojem, koje je u nedjelju objavio talijanski list Corriere della Sera, vrlo je značajno jer ga je otkrio vatikanski arhivist i objavio uz poticaj dužnosnika Svete Stolice.

Pismo od 14. prosinca 1942. napisao je otac Lother Koenig, isusovac koji je sudjelovao u antinacističkom otporu u Njemačkoj, a naslovljeno je na osobnog Papinog tajnika u Vatikanu, oca Roberta Leibera, također Nijemca.

Vatikanski arhivist Giovanni Coco rekao je da je važnost pisma "golema" i da je "jedinstven slučaj" jer pokazuje da je Vatikan imao informacije da su radni logori zapravo tvornice smrti.

U pismu Koenig poručuje Leiberu kako izvori potvrđuju da je oko 6000 Poljaka i Židova dnevno ubijano u "SS-pećima" u logoru Belzec kod Rava-Ruske, tada dijelu Poljske koji je njemačka okupirala, a danas je u Ukrajini.

"Novost i važnost ovog dokumenta proizlazi iz činjenice da smo sada sigurni kako je Katolička crkva u Njemačkoj poslala Piju XII. točne i detaljne vijesti o zločinima nad Židovima", rekao je Coco za Corriere u članku naslovljenom "Pio XII je znao".

Na pitanje novinara talijanskih novina pokazuje li pismo da je Pio znao, Coco je odgovorio: "Da, i ne samo od tada."

U pismu se spominju još dva nacistička logra Auschwitz i Dachau i iz njega proizlazi da postoje i druga pisma između Koeniga i Leibera koja su izgubljena ili nisu još pronađena.

Pristaše Pija kažu da je radio iza kulisa kako bi pomogao Židovima i da se nije oglasio kako bi spriječio da se pogorša situacija za katolike u Europi koju su okupirali nacisti.

Kritičari kažu da nije imao hrabrosti progovoriti o informacijama koje je imao unatoč molbama savezničkih sila koje su se borile protiv Njemačke.

Pismo je bilo među dokumentima za koje je Coco rekao da se nesortirani čuvaju u vatikanskom Državnom tajništvu i da su tek nedavno predani središnjem arhivu u kojem radi.

Suzanne Brown-Fleming, ravnateljica međunarodnih akademskih programa u američkom Memorijalnom muzeju holokausta u Washingtonu, rekla je Reutersu da objava pisma pokazuje da Vatikan ozbiljno shvaća izjavu pape Franje da se "Crkva ne boji povijesti".

Franjo je 2019. naredio da se otvori arhivska građa iz razdoblja Drugog svjetskog rata.

"Postoji i želja i podrška za pažljivom procjenom dokumenata iz znanstvene perspektive, bilo povoljne ili nepovoljne u onome što dokumenti otkrivaju", rekla je.

U odgovoru putem e-maila Reutersu, David Kertzer, dobitnik Pulitzerove nagrade i autor knjige "Papa u ratu" iz 2022., rekao je da je Coco "vrhunski, ozbiljan znanstvenik".

Brown-Fleming, Coco i Kertzer sudjelovat će na velikoj konferenciji o Piju i holokaustu sljedećeg mjeseca na Papinskom sveučilištu Gregoriana koju sponzoriraju katoličke i židovske organizacije, State Department te izraelske i američke istraživačke skupine za holokaust.

(Hina)

Premijer Andrej Plenković rekao je u četvrtak kako se na Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta trebamo prisjetiti i zloglasnih ustaških logora, prije svega Jasenovca, u kojemu su ubijene tisuće Židova, Srba, Roma te hrvatskih antifašista i demokrata.

Premijer je na sjednici Vlade podsjetio kako je 27. siječnja 1945. godine oslobođeno 7.500 zatvorenika iz koncentracijskog logora Auschwitz u Poljskoj u kojem je ubijeno milijun i 100 tisuća ljudi, od čega gotovo milijun Židova.

Kao najzloglasniji od svih logora, Auschwitz je postao sinonim za najstrašnije zločine i najteža stradanja židovskog naroda, ali i sustavno uništavanje drugih nacionalnih skupina proganjanih od nacističkog režima.

Pod tim režimom od 1933. godine, svijet je svjedočio progonu i genocidu više od 11 milijuna ljudi u Europi, od čega šest milijuna Židova, uključujući i milijun i pol djece.

"To su zastrašujuće brojke, jednog od najvećih zločina u povijesti čovječanstva", istaknuo je Plenković te dodao kako se na Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta trebamo prisjetiti i zloglasnih ustaških logora, prije svega Jasenovca, u kojemu su ubijene tisuće Židova, Srba, Roma te hrvatskih antifašista i demokrata.

"Jasenovac je bolan i tragičan dio hrvatske povijesti, a trajni spomen i oštra osuda tog zločina dio su naše kulture sjećanja", poručio je.

Na današnji Dan odaje se priznanje i hrvatskim Pravednicima među narodima, njih 122 koji su se svojom hrabrošću i humanošću suprotstavili zlu i izložili vlastiti život da bi spasili svog bližnjeg.

"U rezoluciji Ujedinjenih naroda iz 2005. godine kojom je utemeljen ovaj Dan, odbacuje se svako negiranje Holokausta i bezrezervno osuđuju svi oblici religijske netolerancije, poticanja, šikaniranja ili nasilja nad osobama ili zajednicama na temelju etničke pripadnosti ili religijskih uvjerenja", naveo je premijer.

"Dan kada se sjećamo žrtava Holokausta ujedno je i dan kada trebamo promišljati o svijetu u kojem danas živimo, to naravno uključuje i okolnosti u Hrvatskoj", dodao je.

Istaknuo je kako su, nažalost, netolerancija, negiranje povijesnih činjenica, diskriminacija i govor mržnje sve prisutniji u svijetu, ali i u našem društvu.

"To su loši i štetni trendovi i protiv njih se treba boriti, takvu retoriku politika treba jasno osuditi, a pravosudna tijela, u skladu sa zakonskim okvirom, kažnjavati, žrtve kojih se danas sjećamo su podsjetnik i upozorenje na dimenzije zla koje mogu proizići iz mržnje i totalitarnih ideologija", istaknuo je Plenković.

Milijuni ubijenih opomena su o važnosti temeljnih vrijednosti društva, onima demokracije, humanosti poštivanja ljudskih prava i uključivosti, i obvezuju nas da to nikad ne zaboravimo i ne dozvolimo da se ikada više ponovi, poručio je.

(Hina)