Prikazujem sadržaj po oznakama: hgk

Novi Zakon o turizmu stavlja naglasak na održivost turističkih destinacija, uvodeći pritom značajne promjene u uobičajene prakse, zato je obaveza svake lokalne zajednice aktivno sudjelovati u planiranju i implementaciji strategija za održivi razvoj turizma unutar svoje regije, istaknuto je na konferenciji RealDU koja se održava u Dubrovniku u organizaciji HGK-ŽK Dubrovnik, uz partnerstvo Grada Dubrovnika.

- Promjene koje oblikuju naše poslovno okruženje, a osobito sektor turizma, odvijaju se iznimno brzo, možda čak brže nego u bilo kojem drugom području. Kako bismo ostali konkurentni i uspješni, neophodno je ne samo brzo prilagoditi se ovim promjenama, već i, gdje god je to moguće, anticipirati ih i proaktivno djelovati. Razumijevanje i predviđanje trendova ključno je za usmjeravanje naših strategija i osiguranje održivog rasta i razvoja u dinamičnom turističkom sektoru. - kazao je otvarajući skup Josip Zaher, savjetnik predsjednika HGK i predsjednik Komore Zagreb.

Ukidanje prireza, te izmjene Zakona o turizmu donijele su promjene u nekretninski sektor, što je otvorilo mnoga pitanja, osobito u gradu Dubrovniku čija ekonomija počiva na turizmu.

Na okruglom stolu pod naslovom Regulatorni i porezni tretman nekretnina, što nas čeka, sudjelovali su gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir, zamjenica ravnatelja Porezne uprave Marijana Vuraić Kudeljan te potpredsjednica Udruženja posrednika u prometu nekretninama HGK Jasminka Biliškov.

Gradonačelnik Franković još je jednom potvrdio kako je Grad Dubrovnik među prvim lokalnim zajednicama odlučio regulirati broj apartmana, te je povećao iznos paušalnog poreza za iznajmljivače i poreza na kuće za odmor. Franković je posebno naglasio kako je održivost grada i ljudi u njemu primarni cilj ove gradske uprave.

Državni tajnik Uhlir istaknuo je kako je u Hrvatskoj oko 400 tisuća praznih stanova dok je u Dubrovniku od 24 tisuće stambene jedinice, 4 tisuće praznih jedinica.

Statistike potvrđuju da tržište nekretnina usporava, lani je prodano manje stanova i kuća u odnosu na 2022. godinu.

- U zadnjih pola godine došlo je do stabilizacije cijena nekretnina, uz to, velika je razlika između tražene i realizirane cijene, realizirana cijena kvadrata niža je od 10 do 20 posto. No ne očekujemo veći pad cijena, na tržištu postoji nestašica manjih stanova i novogradnje. - kazala je Biliškov.

Dodala je da su cijene nekretnina u Hrvatskoj vrlo visoke, približavaju se razinama u zapadnim europskim zemljama, zbog čega je mladim obiteljima vlastiti stambeni prostor postao nedostižan. Veći gradovi rade na programima priuštivog stanovanja, pa je, zaključuje Biliškov, poželjna hitna intervenciju države kako bi se što prije riješio problem. Problematika stanovanja u najvećoj mjeri danas pogađa mlade. Ono nije važno samo za pojedinog građanina, već i za cijelu obitelj, gospodarstvo i državu.

Prema podacima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine o priuštivosti stanova u hrvatskim gradovima, u Vukovaru se za prosječnu godišnju plaću može kupiti 21,8 kvadrata, u Zagrebu 6,7, Splitu 3,8, a u Dubrovniku tek 3,2 kvadrata. Razliku između tržišne cijene stana i priuštivosti mora netko nadoknaditi. Za priuštivo stanovanje Njemačka izdvaja 7,2 posto BDP-a, Austrija 5,3, a Finska 7 posto. Hrvatska izdvaja samo tri posto.

Zbog svega navedenog, zaključeno je kako je neizbježno suočiti se s izazovima i tražiti načine kako odgovoriti na njih.

Pročelnik Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika Božo Benić predstavio je izmjene GUP-a, dok je Ivana Brnin, pročelnica Upravnog odjela za poslove gradonačelnika, prezentirala plan priuštivog stanovanja u Dubrovniku.

Manifestacija RealDU imala je za cilj podići nivo kvalitete u kupoprodaji nekretnina, u turističkom iznajmljivanju, ali i održavanju nekretnina. Zadnjih godina zamjetan je trend rasta potreba za tzv. property menagementom ili održavanjem nekretnina. Takve usluge trebaju investitori u nekretnine, ali i privatni iznajmljivači te građani u svojim kućanstvima.

jp

Objavljeno u Naslovna_lead

Nikolina Trojić ostaje na čelu Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Dubrovnik.

Naime, na 17. sjednici Gospodarskog vijeća ŽK Dubrovnik, koja se održala danas, članovi Gospodarskog vijeća jednoglasno su potvrdili ponovni izbor Nikoline Trojić na dužnost predsjednice Gospodarskog vijeća ŽK Dubrovnik u četverogodišnjem mandatnom razdoblju od 2023. do 2027. godine.

jp

Objavljeno u S JUGA

Jesu li „more i sunce“ dovoljni za razvoj hrvatskog turizma te gdje je tu uloga hrane i pića, kao i kakva je budućnost poljoprivredene proizvodnje – neke su od tema o kojima smo razgovarali s potpredsjednikom Hrvatske gospodarske komore za turizam i poljoprivredu prof. dr. Draganom Kovačevićem.

Na početku on se posebno osvrnuo na enogastronomsko bogatstvo Hrvatske:
- Ono što je sigurno jest da imamo bogatu enogastronomiju i moramo je biti u mogućnosti ponuditi našim turistima. Naime jedan prosječni strani turist u Hrvatskoj oko 25 posto svoje ukupne potrošnje odvaja za hranu i piće. To su velika sredstva. Radili smo kalkulaciju za prošlu godinu i došli smo do ukupnog podatka da su oko 3 milijarde i 200 milijuna eura turisti potrošili za hranu i piće. - kaže Kovačević.

Na koji način kroz turizam, koji slovi kao izvozna grana, plasirati domaće poljoprivredne proizvode?
- Sunce i more su naše komparativne prednosti i to treba dalje razvijati i jačati. Međutim, treba reći i da Hrvatska treba razvijati i druge oblike turizma, primjerice nautički, zdravstveni i kulturni turizam, a posebno našu enogastronomiju. To s jedne strane ovisi o našim proizvođačima koji se trebaju više udruživati i tako stvoriti kvalitetnije pretpostavke za pregovore s hotelskim kućama i restoranima. Isto tako objediniti svoj marketing, ali i raditi na standardima kvalitete i količinama kojima trebaju u konačnici osigurati našim hotelskim kućama i restoranima cjelogodišnju ponudu dovoljnih količina hrane.

Koliko HGK i ostale državne institucije mogu pomoći u osiguranju plasmana tih domaćih proizvoda? Kako pomoći poljoprivredniku da plasira i nađe kupca za svoje proizvode?
- Prije svega, Ministarstvo poljoprivrede mora poticajnom politikom osigurati da poticaji idu za onu proizvodnju u kojoj možemo biti konkurentni kao zemlja. To prethodno zahtijeva regionalizaciju hrvatske poljoprivrede. Isto tako, moramo osigurati investiranje u poljoprivredu u smislu novih tehnologija, inovacija i digitalizacije. Vrlo često imamo za primjer jabuke i mnogi se pitaju kako ove uvozne, primjerice iz Poljske mogu biti jeftinije od hrvatskih. Stvar je u produktivnosti. Hrvatska produktivnost u poljoprivredi je na razini 30 posto prosjeka Europske unije. Ona je vrlo niska. Znači, ako proizvodite 30 tona jabuka po hektaru a vaš konkurent dva puta više, odnosno 60 do 70 tona po hektaru, taj problem jednostavno ne mogu riješiti nikakve državne potpore. Mora se ulagati u navodnjavanje, nove sortimente, protugradnu obranu, dakle uvoditi nove tehnologije i nove trendove kako bi bili konkurentniji te kako bi i cijene naših proizvoda bile prihvatljivije za turistička tržišta.

dragan kovacevic hgk 180323Dragan Kovačević; foto Davor Mladošić

Kako pomoći proizvođačima da se udruže u neku vrstu klastera? Čini se da mnogi od domaćih poljoprivrednika dosta rade samostalno, što nije produktivno.
- Nažalost, imamo osjećaj da se mnoge stvari vuku još od socijalizma. To se one predrasude koje su bile prema bivšim zadrugama pa je samo udruživanje proizvođača zbog toga u određenim situacijama problematično. Postoji jedna razina nepovjerenja. Međutim smatramo da su trendovi takvi da proizvođači sve više shvaćaju da se moraju udruživati. Tim udruživanjem dobivaju zajednički marketing, povećavaju količine i osigurava cjelogodišnju stabilnu ponudu proizvoda, te imaju zajednička distribucijska središta i kanale. Mogu na taj način osigurati kvalitetnije pregovaračke pozicije prema hotelskim kućama i restoranima. Mislim da pravi proizvođači koji ozbiljno ulažu u proizvodnju vide te prednosti i da ćemo to udruživanje u budućnosti imati kvalitetnije posloženo.

Kakva je budućnost hrvatske poljoprivrede?
- U Hrvatskoj gospodarskoj komori smatramo da hrvatska poljoprivreda ima veliki potencijal, posebno zemljišni potencijal, te da Hrvatska mora dovoljno proizvoditi hrane za svoje potrebe. Dakle, uzmimo za primjer podatak iz 2022. godine kada nam je fizički obujam poljoprivredne proizvodnje pao za 8,6 posto. Znamo da je razlog dijelom suša, ali prije svega razlog je niska produktivnost poljoprivredne proizvodnje. To u konačnici rezultira velikim uvozom i visokim vanjskotrgovinskim deficitom u razmjeni prehrambenih poljoprivrednih proizvoda što nije dobro. Posebno je problematična struktura prema kojoj posebno puno uvozimo mesa i mliječnih proizvoda, voća i povrća, znači kultura koje su najdohodovnije i s najvećom dodanom vrijednosti. Jednostavno, tu moramo dosta toga mijenjati. Smatramo da su potpore snažan alat u tome, dakle da ih fokusiramo prema onim proizvodnjama u kojima možemo biti konkurentni.

Objavljeno u GLOBAL
Označeno u

Od 4.230 poslovnih subjekata koji su predali izvješća (156 manje nego godinu ranije) u prošloj godini pozitivno je poslovalo 59 posto poslovnih subjekata u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, a sukladno tome 41 posto izrazilo je gubitke u poslovanju, podatak je sa sjednice Gospodarskog vijeća Županijske komore Dubrovnik održane danas u Dubrovniku, a na kojoj se raspravljalo o rezultatima poslovanja poduzetnika Dubrovačko - neretvanske županije u 2021. godini te poslovnim izazovima u 2022.

Gospodarstvo Dubrovačko - neretvanske županije u globalu je poslovalo pozitivno te je ostvarilo 9,9 milijardi kuna ukupnog prihoda, 9,4 milijarde kuna ukupnih rashoda, 822 milijuna kuna dobiti te 417 milijuna kuna gubitka. U konsolidiranom financijskom rezultatu trgovačka društva županije ostvarila su dobit u iznosu od 405 milijuna kuna. U odnosu na prethodnu godinu gubitak gospodarstva smanjen je za 65%, dobit razdoblja je povećana za 90%.

U konsolidiranim rezultatima tri djelatnosti su iskazale gubitak u iznosu od 5 milijuna kuna, a ostalih 17 prosječno je poslovalo pozitivno.

Ipak jasnije rezultate uspješnosti gospodarstva u 2021. godini dobijemo kad podatke iz 2021. kompariramo s onima iz 2019., prije covid krize.

Pa su tako u 2021. u odnosu na 2019. godinu, ukupni prihodi bili manji za 24%, isto tako i rashodi za 21%, ostvarena dobit razdoblja manja je za 26%, gubitak razdoblja je veći za 33%. Konsolidirana dobit je u 2021. godine manja za 50% u odnosu na 2019. Broj zaposlenih pada za 12%, a nezaposlenost je u 2021. bila veća za 17% nego u 2019.

Broj sezonski zaposlene radne snage u 2021. u odnosu na 2019. je bio 9% manji, što znači da je u ukupnom gospodarstvu Dubrovačko-neretvanske županije bilo zaposleno 4.765 zaposlenika manje nego u 2019. godini.

Za one koji žele znati nešto više o strukturi gospodarstva donosimo analizu u nastavku:

U ukupnom prihodu najveće učešće ima djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 21%, s ostvarenim prihodom od 2,1 milijardu kuna prihoda, a zatim slijede trgovina 20% sa 2 milijarde kuna prihoda te dvije djelatnosti građevinarstva i prijevoza i skladištenja sa po 1,2 milijarde kuna (13%).

Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane ostvarila je porast ukupnog prihoda u odnosu na prethodnu godinu za 105%, međutim kad se usporedi sa 2019. godinom ukupni prihodi su manji za 27% Najveći udio u ukupnom prihodu ove djelatnosti od 1,2 milijarde kuna (60%) odnosi se na hotele i sličan smještaj, a slijedi ih restorani i ostali objekti za pripremu i usluživanje hrane s učešćem od 27% (582 milijuna kuna), te priprema i usluživanje pića 6% (132 milijuna kuna).

Dobit razdoblja iznosila je 822 milijuna kuna, a najveću dobit ostvarila je djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane (240 milijuna kuna), što čini 29% od ukupne dobiti. Sa 123 milijuna kuna dobiti trgovina zauzima 15% u ukupnoj županijskoj dobiti, a građevinarstvo 11% ukupne dobiti razdoblja sa iznosom od 86 milijuna kuna.

Trgovačka društva su u 2021. godini su zapošljavala 20.328 djelatnika gotovo identično kao u prethodnoj godini. I dalje djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane zapošljava najveći udio svih zaposlenih u DNŽ 26% ili 5.369 djelatnika. Na kraju godine broj zaposlenih u Dubrovačko neretvanskoj županiji, prema Zavodu za mirovinsko osiguranje, iznosio je 43.341 te je u odnosu na kraj 2020. godine manji za 516 zaposlenih (1%). Udio sezonske zaposlene radne snage je veći za 6% u odnosu na 2020. ali u odnosu na 2019. godinu manji za 9%.

Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u županijskim trgovačkim društvima u 2021. godini iznosila je 5.361 kunu što je rast od 6% u usporedbi s 2020. Najveća prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je u djelatnosti opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom (8.072kn porast od 19%), a najniža u djelatnosti obrazovanje (4.068 kn). U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane prosječna mjesečna neto plaća u 2021. iznosila je 5.568 kn što je rast od 12% u usporedbi s 2020.

JP

Objavljeno u S JUGA
Ponedjeljak, 13 Prosinac 2021 21:15

Ukida se obavezna članarina HGK!

Konačnim prijedlogom zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), raspravljenim u ponedjeljak u Saboru, predlaže se ukidanje obvezne članarine i rasterećenje za više od 95 posto poduzetnika. HGK bi se također transformirala u učinkovit servis okrenut gospodarstvenicima i tržištu, no neki zastupnici smatraju da se novi zakon predstavlja kao reforma HGK iako to nije.

Vesna Vučemilović (Kub Hrvatski suverenisti) ustvrdila je kako je obavezno članstvo u HGK, odnosno činjenica da nema dobrovoljnog članstva, podsjeća na vremena iz bivšeg sustava.
- To je relikt je prošlog vremena koji je sporan velikom broju poduzetnika, a također i naplaćivanje usluga koje nikad nisu konzumirali. - rekla je i dodala da HGK ne bi bio na velikom gubitku kada bi plaćanje članarine bilo dobrovoljno te je izrazila nadu da je predloženi zakonski prijedlog korak u tom smjeru.

Dario Hrebak (klub HSLS-Reformisti) ocijenio je da HGK treba reformirati podsjetivši kako HSLS nikad nije zagovarao ukidanje Komora.
- Predloženi zakonski prijedlog ocijenio je velikim iskorakom naprijed u reformi HGK koja će se morati snaći na tržištu i dijeliti sudbinu svih onih koji se na njemu bore za svaku kunu. HGK mora biti učinkovitija i prilagoditi se digitalnom tržištu. - dodao je.

Marijana Puljak (klub Centar-Glas) podsjetila je kako je aktualni zakon o HGK na snazi već 30 godina što je dovoljan razlog da ga se mijenja jer je potrebna prilagodba novom vremenu.
Za HGK se zagovara obavezno članstvo, a provedeno istraživanje pokazuje da 87,4 posto korisnika nije zadovoljno što ukazuje da ne bi opstala na tržištu da nema obavezne članarine. To pokazuje da HGK ne koristi poduzetnicima, već je Komora sama sebi svrha pa velika većina poduzetnika smatra da članarina ne bi trebala biti obavezna. - rekla je.

Iznos članarine od 42 kune mjesečno za prvu skupinu poduzetnika ne bi trebala biti problem, nego usluga koja se za taj iznos dobiva, naglasila je Puljak te upozorila na velik broj parafiskalnih nameta, njih gotovo 500-tinjak.

Mirela Ahmetović (klub SDP-a) najavila je da neće podržati predloženi zakonski prijedlog, jer smatra kako nije svrhovit. Ustvrdila je kako će se manjak prihoda HGK nadoknaditi iz državnog proračuna, "ako premijer Andrej Plenković tako odluči", na što joj je Marko Pavić (HDZ) uzvratio kako je prihod HGK iz proračuna zanemariv.

To što će se analiza učinka propisa raditi naknadno, Ahmetović smatra apsurdnim. Novi zakon se, kaže, predstavlja kao reforma, ali to zapravo nije.

- Nije jasno koliko će biti smanjeni prihodi HGK i može li se to smatrati rasterećenjem gospodarstva. Obavezna članarina u HGK nije prihvatljiva, ako ne donosi korist njezinim članovima. Osim upitne uloge u gospodarskoj diplomaciji, HGK ima neke zadaće koje se mogu prebaciti na tijela državne uprave. - drži Ahmetović.

Domagoj Hajduković (klub Socijaldemokrata) pozdravio je rasterećenje parafiskalnih nameta dodavši kako će HGK morati raditi s manje novca i zaposlenika. HGK je smanjila broj zaposlenih, jer je na to bio prisiljena, a ako je država pomogne iz proračuna onda će to biti "prelijevanje iz šupljeg u prazno", ocijenio je Hajduković.

Model utvrđivanja članarine, članove HGK razvrstava u tri skupine, a prva bi bila oslobođena plaćanja članarine. Ta će skupina obuhvatiti članove koji ne prelaze dva od tri kriterija - ukupna aktivna im ne prelazi 7,5 milijuna kuna, ukupni godišnji prihodi 15 milijuna kuna, a broj zaposlenika 50.

Druga skupina obuhvaća članove Komore koji prelaze dva od tri kriterija iz Prve skupine, ali ne prelaze dva od sljedeća tri kriterija - ukupna aktiva 30.000.000 kuna, ukupni prihodi 60.000.000 kuna i broj zaposlenih 250.

Treća skupina obuhvaća članove Komore koji prelaze dva od tri kriterija iz Druge skupine. Razvrstavanje članova u skupine obavlja se svake godine na temelju podataka iz godišnjeg financijskog izvješća.

Visinu članarine za svaku pojedinu skupinu članova Komore određuje svake godine Skupština Komore posebnom odlukom, a članarine za članove Komore koji se dobrovoljno prijavljuju u članstvo, svake godine određuje Skupština Komore posebnom odlukom.

Članovi Komore iz Prve skupine nemaju obvezu plaćanja članarine, a žele li koristiti posebne usluge i proizvode, plaćaju ih po cjeniku posebnih usluga i proizvoda. Odluči li pojedini član Komore Prve skupine plaćati članarinu može koristiti sve posebne usluge i proizvode sukladno odluci Skupštine Komore.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Subota, 16 Listopad 2021 17:51

Cijene hrane skočile su i preko 30 posto!

Prema FAO indeksu, koji na međunarodnoj razini prati promjene u cijeni hrane, u kolovozu i rujnu, zbog povećane potražnje nastale nakon djelomičnog ublažavanja posljedica pandemije koronavirusa na tržište, ali i zbog loših agrometeoroloških uvjeta i poskupljenja sirovina, cijene hrane skočile za više od 30 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. godine. Cijene hrane na međunarodnom tržištu, što se naravno osjetilo i u Hrvatskoj, gdje su one i inače bile već visoke, dosegnule su najvišu razinu u zadnjih deset godina.

Uz to rasla je i cijena energenata, pa je tako na tržištu Europske unije nabavna cijena plina povećana za 250 posto, podaci su Hrvatske gospodarske komore.

Što se tiče sirovina u proizvodnji hrane najveći rast zabilježen je kod cijena žitarica i uljarica, ponegdje i preko 60 posto.

Prema statističkim podacima HGK, prosječno hrvatsko kućanstvo za hranu i piće izdvaja više od 26 posto kućnog proračuna, što je inače dva puta više od prosjeka EU, ali prosječnom hrvatskom građaninu i taj se podatak čini čak i ublažen.

- Moramo spriječiti da hrvatski potrošači, iako svjesni da je domaće najzdravije, svježe i prirodno, zbog smanjene kupovne moći i standarda još više posežu za uvoznim, jeftinijim proizvodima. Najbolji način da amortiziramo ove cjenovne udare je povećanje vlastite proizvodnje. - poručio je pak potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević na 14. Konferenciji o sigurnosti i kvaliteti hrane, koja se u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, održala nedavno u Opatiji.

dm

Objavljeno u GLOBAL