Prikazujem sadržaj po oznakama: hgk županijska komora dubrovnik

U sklopu Mediteranskog sajma zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva HGK Županijska komora Dubrovnik organizirala je okrugli stol o stanju i perspektivama poljoprivredne proizvodnje u Dubrovačko - neretvanskoj županiji.

Cilj okruglog stola, kojeg je moderirala predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić, bio je analizirati trenutno stanje s poljoprivrednim zemljištem, dobnu strukturu poljoprivrednika, kulture koje se dominantno uzgajaju te one koje imaju najbolju produktivnost i potencijal.

Ističući kako hrana u posljednje vrijeme u svijetu postaje jedno od strateških interesa u prvom redu nakon rata u Ukrajini, kao i pitanje sigurnosti, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, uz ostalo je rekao:

- Sada je ujedno i prilika da svi u lancu proizvodnje i plasmana poljoprivrednih proizvoda budu što bolji i uspješniji kako bi što uspješnije odgovorili na trenutne izazove. Bitno je napraviti sve kako bi proizvod bio što rentabilniciji i konkurentniji na tržištu. – rekao je Tušek, dodajući kako je jedan od čimbenika za to i imovinsko - pravno sređivanje poljoprivrednog zemljišta.

Potpredsjednik Hrvatske gospodarstke komore prof. dr. sc. Dragan Kovačević naglasio je dobar potencijal hrvatske poljoprivrede, ali je i kako bitan problem naveo slabu produktivnost koja, dodao je, iznosi 30 posto od europskog prosjeka.

Prema Kovačevićevim riječima, čest problem u dodjeli državnog zemljišta što bi trebalo predstavljati jednu od mjera za razvoj poljoprivrede je i „političko potkusurivanje“, posebno na lokalnoj razini.

Predstojnica Zavoda za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku doc. dr. sc. Mara Marić je rekla kako je na području Dubrovačko – neretvanske županije obrađeno oko 10 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta, a dominiraju maslinici, agrumi i to ugalvnom mandarini, te vinogradi. Posebno je naglasila kako su vina s juga Hrvatske posljednjih godina na razini vrhunskih

- Dubrovačko – neretvanska županija nije u vrhu korisnika sredstava iz EU fondova. Na razini je Hrvatske, jednako kao što je Hrvatska na razini Europske unije. Tek 121 korisnik iz Dubrovačko – neretvanske županije je u takozvanim „ekošemama“ i taj je broj potrebno povećavati u prvom redu kroz unapređenje ekološkog uzgoja. – rekao je pomoćnik ravnatelja Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Saša Bukovac dodajući kako je tome razlog što je turizam primarna djelatnost, a ne poljoprivreda.

Pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more Dubrovačko-neretvanske županije Ivo Klaić je naglasio kako se ipak sve više ljudi počinje baviti poljoprivredom, te posebno naglasio vinare i školjkare.

Ivan Bjeliš, vlasnik i direktor tvrtke Agro Neretva iz Opuzena ispričao je svoju priču kako je nakon deset godina rada poljoprivredne tvrtke posebnu priliku vidio prije tri, četiri godine u plasmanu proizvoda u trgovačke centre, da bi od ove godine uspio i dobiti priliku za „ulazak“ u hotelske kompanije.

- Dolina Neretve je generator svega i ima veliki potencijal. Mogla bi hraniti ne samo jug, nego i cijelu Hrvatsku. Međutim, u zadnjih desetak godina došlo je do stagnacije. Sada je oko 70 posto zemljišta u nasadima mandarina, a čija je proizvodnja zadnjih godina smanjena za 50 posto. – rekao je Bjeliš koji budućnost poljoprivrede u neretvanskoj dolini vidi u povećanju poljoprivrednik kultura i plasteničkoj proizvodnji.

Sudionici skupa poseban su naglasak stavili i na razvijanju mogućnosti što kvalitetnijeg plasmana domaćih proizvoda kroz sektor turizma, posebno istaknuvši kako je potrebno poraditi i na marketingu i promociji. Naglašena je i kako posebno mlade treba učiti vrijednostima poljoprivredne djelatnosti kako bi se neki od njih odlučili za posao poljoprivrednika, koji je sve manje ne samo u Hrvatskoj nego i u čitavoj Europi.

Početkom godine došlo je do izmjene Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori s najvećom promjenom u kategoriji plaćanja članarine. S obzirom na odredbu o neobveznom plaćanju članarine prema novom Zakonu, u radu tijela strukovne grupe mogu sudjelovati samo tvrtke koje plaćaju članarinu HGK.

Zbog toga je u četvrtak održana izborna sjednica Strukovne grupe posrednika u prometu nekretnina HGK – Županijske komore Dubrovnik.

Većinom glasova za predsjednicu je izabrana Vedrana Kelleher iz tvrtke Dream estates, a za zamjenike Nada Burum iz tvrtke IMB nekretnine i Davorin Krešić iz tvrtke Krešić properties.

„Na sjednici je istaknuta iznimno bitna uloga stručnog rada agenata i povjerenje klijenata. Međusobna suradnja između agencija i agenata u posredovanju u prometu nekretnina mora biti efikasnija te su svi sudionici pozvani na aktivnije uključivanje u rad grupe kako bi se struka dodatno unaprijedila.“ – stoji u priopćenju iz HGK Županijske komore Dubrovnik.

JP

Od 4.230 poslovnih subjekata koji su predali izvješća (156 manje nego godinu ranije) u prošloj godini pozitivno je poslovalo 59 posto poslovnih subjekata u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, a sukladno tome 41 posto izrazilo je gubitke u poslovanju, podatak je sa sjednice Gospodarskog vijeća Županijske komore Dubrovnik održane danas u Dubrovniku, a na kojoj se raspravljalo o rezultatima poslovanja poduzetnika Dubrovačko - neretvanske županije u 2021. godini te poslovnim izazovima u 2022.

Gospodarstvo Dubrovačko - neretvanske županije u globalu je poslovalo pozitivno te je ostvarilo 9,9 milijardi kuna ukupnog prihoda, 9,4 milijarde kuna ukupnih rashoda, 822 milijuna kuna dobiti te 417 milijuna kuna gubitka. U konsolidiranom financijskom rezultatu trgovačka društva županije ostvarila su dobit u iznosu od 405 milijuna kuna. U odnosu na prethodnu godinu gubitak gospodarstva smanjen je za 65%, dobit razdoblja je povećana za 90%.

U konsolidiranim rezultatima tri djelatnosti su iskazale gubitak u iznosu od 5 milijuna kuna, a ostalih 17 prosječno je poslovalo pozitivno.

Ipak jasnije rezultate uspješnosti gospodarstva u 2021. godini dobijemo kad podatke iz 2021. kompariramo s onima iz 2019., prije covid krize.

Pa su tako u 2021. u odnosu na 2019. godinu, ukupni prihodi bili manji za 24%, isto tako i rashodi za 21%, ostvarena dobit razdoblja manja je za 26%, gubitak razdoblja je veći za 33%. Konsolidirana dobit je u 2021. godine manja za 50% u odnosu na 2019. Broj zaposlenih pada za 12%, a nezaposlenost je u 2021. bila veća za 17% nego u 2019.

Broj sezonski zaposlene radne snage u 2021. u odnosu na 2019. je bio 9% manji, što znači da je u ukupnom gospodarstvu Dubrovačko-neretvanske županije bilo zaposleno 4.765 zaposlenika manje nego u 2019. godini.

Za one koji žele znati nešto više o strukturi gospodarstva donosimo analizu u nastavku:

U ukupnom prihodu najveće učešće ima djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 21%, s ostvarenim prihodom od 2,1 milijardu kuna prihoda, a zatim slijede trgovina 20% sa 2 milijarde kuna prihoda te dvije djelatnosti građevinarstva i prijevoza i skladištenja sa po 1,2 milijarde kuna (13%).

Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane ostvarila je porast ukupnog prihoda u odnosu na prethodnu godinu za 105%, međutim kad se usporedi sa 2019. godinom ukupni prihodi su manji za 27% Najveći udio u ukupnom prihodu ove djelatnosti od 1,2 milijarde kuna (60%) odnosi se na hotele i sličan smještaj, a slijedi ih restorani i ostali objekti za pripremu i usluživanje hrane s učešćem od 27% (582 milijuna kuna), te priprema i usluživanje pića 6% (132 milijuna kuna).

Dobit razdoblja iznosila je 822 milijuna kuna, a najveću dobit ostvarila je djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane (240 milijuna kuna), što čini 29% od ukupne dobiti. Sa 123 milijuna kuna dobiti trgovina zauzima 15% u ukupnoj županijskoj dobiti, a građevinarstvo 11% ukupne dobiti razdoblja sa iznosom od 86 milijuna kuna.

Trgovačka društva su u 2021. godini su zapošljavala 20.328 djelatnika gotovo identično kao u prethodnoj godini. I dalje djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane zapošljava najveći udio svih zaposlenih u DNŽ 26% ili 5.369 djelatnika. Na kraju godine broj zaposlenih u Dubrovačko neretvanskoj županiji, prema Zavodu za mirovinsko osiguranje, iznosio je 43.341 te je u odnosu na kraj 2020. godine manji za 516 zaposlenih (1%). Udio sezonske zaposlene radne snage je veći za 6% u odnosu na 2020. ali u odnosu na 2019. godinu manji za 9%.

Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u županijskim trgovačkim društvima u 2021. godini iznosila je 5.361 kunu što je rast od 6% u usporedbi s 2020. Najveća prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je u djelatnosti opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom (8.072kn porast od 19%), a najniža u djelatnosti obrazovanje (4.068 kn). U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane prosječna mjesečna neto plaća u 2021. iznosila je 5.568 kn što je rast od 12% u usporedbi s 2020.

JP