Prikazujem sadržaj po oznakama: hgk županijska komora dubrovnik

Nikolina Trojić ostaje na čelu Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Dubrovnik.

Naime, na 17. sjednici Gospodarskog vijeća ŽK Dubrovnik, koja se održala danas, članovi Gospodarskog vijeća jednoglasno su potvrdili ponovni izbor Nikoline Trojić na dužnost predsjednice Gospodarskog vijeća ŽK Dubrovnik u četverogodišnjem mandatnom razdoblju od 2023. do 2027. godine.

jp

Ulazak u EU omogućio je hrvatskim poduzetnicima da povećaju izvoz, što je ključni razlog zašto je Hrvatska preokrenula kronične deficite u tekućem računu platne bilance i proračuna u suficite i time smanjila zaduženost javnog sektora, poduzeća i kućanstava. - istaknuo je glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja na konferenciji za medije „Prvih 10” koju je održala HGK – Županijska komora Dubrovnik, u cilju rezimiranja efekata desetogodišnjeg članstva Hrvatske u Europskoj uniji.

Šaravanja je istaknuo kako su sredstva iz EU svakako su pridonijela tom razduživanju, ali još važnije prisilila su nas da strateški razmišljamo o politikama koje vodimo.

- Kada vidimo koliko smo se brzo oporavili od duboke recesije, izazvane pandemijom, u odnosu na recesiju nakon globalne financijske krize, jasno je koliko je Hrvatska ekonomija stabilnija i otpornija, ne samo kao članica NATO-a i EU, nego i kao članica euro područja i Schengena.Od ulaska u EU stvoreno je 200.000 radnih mjesta, veći dio u privatnom sektoru. Prvi puta u povijesti imamo manjak radne snage, čime smo se pridružili razvijenim zemljama Zapada. Došlo je do smanjenja zaduženosti privatnog sektora, a razlika kamatnih stopa po kojima se domaći poduzetnici i građani zadužuju je smanjena tj. izjednačila se s kamatnim stopama u ostatku zapadne Europe. - rekao je Šaravanja.

Državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Zrinka Raguž predstavila je učinke europskih fondova po sektorima ističući kako su najveći efekti postignuti kroz Europski kohezijski fond, kroz koji je Hrvatska investirala u prometnu infrastrukturu.

- Za istaknuti su Pelješki most, Zračna luka Dubrovnik, LNG terminal te brojne luke, marine, prometnice koje su Hrvatsku učinile dostupnijom. Također, 200.000 kućanstava dobilo je pristup pitkoj vodi te kanalizacijskom sustavu, koje realno, bez europskih sredstava ne bi bilo moguće. - istaknula je Zrinka Raguž.

U financijskoj perspektivi 2014. – 2020. Hrvatska je ugovorila 14,04 milijardi eura ili 123,92 posto mogućih sredstava, od čega je do sad iskorišteno 85 posto, a do kraja ove godine će se taj podatak još dodatno poboljšati, na što moramo biti izrazito ponosni, istaknuto je na konferenciji.

- Hrvatska je zemlja neto korisnica europskih sredstava, gdje je u deset godina ostvarila 10 milijardi prihoda iz ovih fondova. BDP po stanovniku po EU prosijeku iznosio je 2013. godine 61 posto, a 2022. godine 73 posto. - rekla je Zrinka Raguž.

Župan Dubrovačko - neretvanski Nikola Dobroslavić, naglasio je kako je Dubrovačko - neretvanska županija s povučenih 742 milijuna eura u prethodnoj financijskoj perspektivi jedna od vodećih županija u iskorištenju sredstava koja su joj bila na raspolaganju.

Predsjednica ŽK Dubrovnik Nikolina Trojić, istaknula veliki put koji je Hrvatska prošla kroz pretpristupni proces kako bi postala punopravna članica.

- Ulaskom u EU Hrvatska je u svim segmentima društva napredovala: razvilo se civilno društvo; što smo mogli vidjeti na primjeru projekta Golfa na Srđu, otvorilo se tržište s preko 500 milijuna potrošača, omogućilo se kretanje ljudi s naglaskom na mlade koji se kroz program Erasmus mogu školovati diljem EU, a ono najvažnije ulaskom u euro zonu smanjen je kreditni rizik i za gospodarstvo i za građane. Ono što nas čeka idućih deset godina jest veći rad na povjerenju u pravni sustav, ubrzavanje sudskih procesa te smanjenje birokracije i administracije, što se može postići uvođenjem digitalizacije. - zaključila je Trojić.

U sklopu Mediteranskog sajma zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva HGK Županijska komora Dubrovnik organizirala je okrugli stol o stanju i perspektivama poljoprivredne proizvodnje u Dubrovačko - neretvanskoj županiji.

Cilj okruglog stola, kojeg je moderirala predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić, bio je analizirati trenutno stanje s poljoprivrednim zemljištem, dobnu strukturu poljoprivrednika, kulture koje se dominantno uzgajaju te one koje imaju najbolju produktivnost i potencijal.

Ističući kako hrana u posljednje vrijeme u svijetu postaje jedno od strateških interesa u prvom redu nakon rata u Ukrajini, kao i pitanje sigurnosti, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, uz ostalo je rekao:

- Sada je ujedno i prilika da svi u lancu proizvodnje i plasmana poljoprivrednih proizvoda budu što bolji i uspješniji kako bi što uspješnije odgovorili na trenutne izazove. Bitno je napraviti sve kako bi proizvod bio što rentabilniciji i konkurentniji na tržištu. – rekao je Tušek, dodajući kako je jedan od čimbenika za to i imovinsko - pravno sređivanje poljoprivrednog zemljišta.

Potpredsjednik Hrvatske gospodarstke komore prof. dr. sc. Dragan Kovačević naglasio je dobar potencijal hrvatske poljoprivrede, ali je i kako bitan problem naveo slabu produktivnost koja, dodao je, iznosi 30 posto od europskog prosjeka.

Prema Kovačevićevim riječima, čest problem u dodjeli državnog zemljišta što bi trebalo predstavljati jednu od mjera za razvoj poljoprivrede je i „političko potkusurivanje“, posebno na lokalnoj razini.

Predstojnica Zavoda za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku doc. dr. sc. Mara Marić je rekla kako je na području Dubrovačko – neretvanske županije obrađeno oko 10 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta, a dominiraju maslinici, agrumi i to ugalvnom mandarini, te vinogradi. Posebno je naglasila kako su vina s juga Hrvatske posljednjih godina na razini vrhunskih

- Dubrovačko – neretvanska županija nije u vrhu korisnika sredstava iz EU fondova. Na razini je Hrvatske, jednako kao što je Hrvatska na razini Europske unije. Tek 121 korisnik iz Dubrovačko – neretvanske županije je u takozvanim „ekošemama“ i taj je broj potrebno povećavati u prvom redu kroz unapređenje ekološkog uzgoja. – rekao je pomoćnik ravnatelja Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Saša Bukovac dodajući kako je tome razlog što je turizam primarna djelatnost, a ne poljoprivreda.

Pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more Dubrovačko-neretvanske županije Ivo Klaić je naglasio kako se ipak sve više ljudi počinje baviti poljoprivredom, te posebno naglasio vinare i školjkare.

Ivan Bjeliš, vlasnik i direktor tvrtke Agro Neretva iz Opuzena ispričao je svoju priču kako je nakon deset godina rada poljoprivredne tvrtke posebnu priliku vidio prije tri, četiri godine u plasmanu proizvoda u trgovačke centre, da bi od ove godine uspio i dobiti priliku za „ulazak“ u hotelske kompanije.

- Dolina Neretve je generator svega i ima veliki potencijal. Mogla bi hraniti ne samo jug, nego i cijelu Hrvatsku. Međutim, u zadnjih desetak godina došlo je do stagnacije. Sada je oko 70 posto zemljišta u nasadima mandarina, a čija je proizvodnja zadnjih godina smanjena za 50 posto. – rekao je Bjeliš koji budućnost poljoprivrede u neretvanskoj dolini vidi u povećanju poljoprivrednik kultura i plasteničkoj proizvodnji.

Sudionici skupa poseban su naglasak stavili i na razvijanju mogućnosti što kvalitetnijeg plasmana domaćih proizvoda kroz sektor turizma, posebno istaknuvši kako je potrebno poraditi i na marketingu i promociji. Naglašena je i kako posebno mlade treba učiti vrijednostima poljoprivredne djelatnosti kako bi se neki od njih odlučili za posao poljoprivrednika, koji je sve manje ne samo u Hrvatskoj nego i u čitavoj Europi.

Početkom godine došlo je do izmjene Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori s najvećom promjenom u kategoriji plaćanja članarine. S obzirom na odredbu o neobveznom plaćanju članarine prema novom Zakonu, u radu tijela strukovne grupe mogu sudjelovati samo tvrtke koje plaćaju članarinu HGK.

Zbog toga je u četvrtak održana izborna sjednica Strukovne grupe posrednika u prometu nekretnina HGK – Županijske komore Dubrovnik.

Većinom glasova za predsjednicu je izabrana Vedrana Kelleher iz tvrtke Dream estates, a za zamjenike Nada Burum iz tvrtke IMB nekretnine i Davorin Krešić iz tvrtke Krešić properties.

„Na sjednici je istaknuta iznimno bitna uloga stručnog rada agenata i povjerenje klijenata. Međusobna suradnja između agencija i agenata u posredovanju u prometu nekretnina mora biti efikasnija te su svi sudionici pozvani na aktivnije uključivanje u rad grupe kako bi se struka dodatno unaprijedila.“ – stoji u priopćenju iz HGK Županijske komore Dubrovnik.

JP

Od 4.230 poslovnih subjekata koji su predali izvješća (156 manje nego godinu ranije) u prošloj godini pozitivno je poslovalo 59 posto poslovnih subjekata u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, a sukladno tome 41 posto izrazilo je gubitke u poslovanju, podatak je sa sjednice Gospodarskog vijeća Županijske komore Dubrovnik održane danas u Dubrovniku, a na kojoj se raspravljalo o rezultatima poslovanja poduzetnika Dubrovačko - neretvanske županije u 2021. godini te poslovnim izazovima u 2022.

Gospodarstvo Dubrovačko - neretvanske županije u globalu je poslovalo pozitivno te je ostvarilo 9,9 milijardi kuna ukupnog prihoda, 9,4 milijarde kuna ukupnih rashoda, 822 milijuna kuna dobiti te 417 milijuna kuna gubitka. U konsolidiranom financijskom rezultatu trgovačka društva županije ostvarila su dobit u iznosu od 405 milijuna kuna. U odnosu na prethodnu godinu gubitak gospodarstva smanjen je za 65%, dobit razdoblja je povećana za 90%.

U konsolidiranim rezultatima tri djelatnosti su iskazale gubitak u iznosu od 5 milijuna kuna, a ostalih 17 prosječno je poslovalo pozitivno.

Ipak jasnije rezultate uspješnosti gospodarstva u 2021. godini dobijemo kad podatke iz 2021. kompariramo s onima iz 2019., prije covid krize.

Pa su tako u 2021. u odnosu na 2019. godinu, ukupni prihodi bili manji za 24%, isto tako i rashodi za 21%, ostvarena dobit razdoblja manja je za 26%, gubitak razdoblja je veći za 33%. Konsolidirana dobit je u 2021. godine manja za 50% u odnosu na 2019. Broj zaposlenih pada za 12%, a nezaposlenost je u 2021. bila veća za 17% nego u 2019.

Broj sezonski zaposlene radne snage u 2021. u odnosu na 2019. je bio 9% manji, što znači da je u ukupnom gospodarstvu Dubrovačko-neretvanske županije bilo zaposleno 4.765 zaposlenika manje nego u 2019. godini.

Za one koji žele znati nešto više o strukturi gospodarstva donosimo analizu u nastavku:

U ukupnom prihodu najveće učešće ima djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 21%, s ostvarenim prihodom od 2,1 milijardu kuna prihoda, a zatim slijede trgovina 20% sa 2 milijarde kuna prihoda te dvije djelatnosti građevinarstva i prijevoza i skladištenja sa po 1,2 milijarde kuna (13%).

Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane ostvarila je porast ukupnog prihoda u odnosu na prethodnu godinu za 105%, međutim kad se usporedi sa 2019. godinom ukupni prihodi su manji za 27% Najveći udio u ukupnom prihodu ove djelatnosti od 1,2 milijarde kuna (60%) odnosi se na hotele i sličan smještaj, a slijedi ih restorani i ostali objekti za pripremu i usluživanje hrane s učešćem od 27% (582 milijuna kuna), te priprema i usluživanje pića 6% (132 milijuna kuna).

Dobit razdoblja iznosila je 822 milijuna kuna, a najveću dobit ostvarila je djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane (240 milijuna kuna), što čini 29% od ukupne dobiti. Sa 123 milijuna kuna dobiti trgovina zauzima 15% u ukupnoj županijskoj dobiti, a građevinarstvo 11% ukupne dobiti razdoblja sa iznosom od 86 milijuna kuna.

Trgovačka društva su u 2021. godini su zapošljavala 20.328 djelatnika gotovo identično kao u prethodnoj godini. I dalje djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane zapošljava najveći udio svih zaposlenih u DNŽ 26% ili 5.369 djelatnika. Na kraju godine broj zaposlenih u Dubrovačko neretvanskoj županiji, prema Zavodu za mirovinsko osiguranje, iznosio je 43.341 te je u odnosu na kraj 2020. godine manji za 516 zaposlenih (1%). Udio sezonske zaposlene radne snage je veći za 6% u odnosu na 2020. ali u odnosu na 2019. godinu manji za 9%.

Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u županijskim trgovačkim društvima u 2021. godini iznosila je 5.361 kunu što je rast od 6% u usporedbi s 2020. Najveća prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je u djelatnosti opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom (8.072kn porast od 19%), a najniža u djelatnosti obrazovanje (4.068 kn). U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane prosječna mjesečna neto plaća u 2021. iznosila je 5.568 kn što je rast od 12% u usporedbi s 2020.

JP