Prikazujem sadržaj po oznakama: granica
ŠTETA POTROŠENIH GODINA I NJEGOVIH I NAŠIH
Dok su se u vrelim kolovoškim danima kolone vozila čiji putnici pokušavaju prijeći granicu s Crnom Gorom protezale kilometrima, a na prelazak se čekalo i po 16 sati, na Facebooku, a gdje će drugdje, ako se uzme u obzir da njega više nitko ne zove za izjave, za stanje u Konavlima bivši župan i aktualni predsjednik Skupštine Dubrovačko – neretvanske županije Nikola Dobroslavić (HDZ) za to je, vjerovali vi to ili ne, okrivio Crnu Goru i Albaniju jer nisu već ušle u Europskju uniju.
Po Dobroslaviću „vozači moraju biti svjesni kako velika odgovornost leži na Crnoj Gori i Albaniji da što prije ispune kriterije za pristup EU i time pridonesu bržim provjerama na granici”.
Sramotna je to izjava bivšeg župana i člana Europskog odbora regija ako se uzme u obzir da Dobroslavić vrlo dobro zna koliko je postupak ulaska neke zemlje u Europsku uniju zahtjevan te koliko poglavlja, od kojih neka nisu ni laka ni jednostavna, treba zatvoriti da bi neka zemlja ušla u EU.
Osim toga, baš je ta EU na neko vrijeme zaustavila ulazak novih zemalja u tu „veliku sretnu obitelj”.
Da Crnu Goru, kao jedan od vagona koji je u tom procesu priključenja na lokomotivu Europske unije najviše odmakla, danas prime u članstvo, gužve na granici ne bi se riješile.
Veliki diplomat Dobroslavić trebao bi znati da je ulazak u EU jedan, a ulazak u Schengen drugi, dodatni proces.
Gužve na granici bile bi jednake jer osim što je biometrijski sustav provjere putnika spor, razmak između dva granična prijelaza – Karasovića i Debelog Brijega je premalen, a cesta uska i krivudava.
Dobroslavić, koji nikad nije mirio, ali je zato svojim porukama često zavađao susjede, ponovo je to pokušao učiniti, anulirajući za stanje u Konavlima bilo kakvu odgovornost hrvatskih vlasti.
Doduše, kad je u pitanju izgradnja brze ceste, koja je inače i planirana do Karasovića, Dobroslavić kaže, „krivnja nije na državnoj razini”. I ima djelomično pravo, krivnja što se brza cesta još nije počela graditi nije sasvim na državi. Krivnja je dobrim dijelom na njemu, Nikoli Dobroslaviću, ali on je ne osjeća.
Dok je tvrdoglavo zastupao stav da trasa te ceste treba proći uz samo vodocrpilište Omble iz kojeg se Grad Dubrovnik opskrbljuje pitkom vodom, zaustavili su ga građani, koji su se tome usprotivili, kao i dubrovački gradonačelnik Mato Franković i još neki lokalni HDZ-ovci.
Bivši župan kao aktualni predsjednik Županijske skupštine Dubrovačko – neretvanske županije i vijećnik mogao je na prethodnim sjednicama postaviti pitanje o problemima u Konavlima, kolonama autombila koji čekaju na prelazak državne granice s Crnom Gorom. Mogao je, ali to nije učinio, jer Nikola Dobroslavić u aktualnom sazivu samo vodi sjednice, ne postavlja pitanja niti išta propituje.
On, naime i nije u Skupštini da bi se zalagao za rješavanja bilo kojeg pa tako i problema na graničnim prijelazima s Crnom Gorom. Dobroslavić, koji se trebao politički umiroviti, ne može biti u Europskom odboru regija ako nema mandat župana ili ako nije vijećnik u Županijskoj skupštini. Više ne obnaša dužnost župana pa bi mu bez mandata u predstavničkom tijelu – Županijskoj skupštini, automatizmom prestao i mandat u Europskom odboru regija.
Valjda u tom Odboru, kad je već član, ne valja gluposti poput navedenog posta na Facebooku. Tamo uglavnom šuti. Nismo, naime čuli da je u tom odboru ili savjetodavnom tijelu Europske unije, koje predstavlja glas regija, gradova i općina unutar institucionalnog okvira EU-a te raspravlja o europskom zakonodavstvu koje izravno utječe na lokalnu razinu, nešto suvislo rekao. Tamo je puno članova – 329. Ili nije dovoljno uporan za doći na red.
Član i potpredsjednik Europskog dobra regija iz reda nacionalnih izaslanstava koji je u Povjerenstvu za politiku teritorijalne kohezije i proračun EU te Povjerenstvu za građanstvo, upravljanje, institucijske i vanjske poslove i Skupštini regionalnih i lokalnih vlasti Euro – Mediterana, kao voditelj hrvatskog izaslanstva u tom Odboru regija imao bi što za reći i o rješavanju načina prelaska granice na rubovima Schengena i brojnim drugim pitanjima.
No, Nikola Dobroslavić, kojemu taj mandat traje do 2030. godine, ipak je specijaliziran za tzv. srpski svet. Kako mu mandat traje do 2030. na idućim lokalnim izborima opet će vjerojatno biti na listi HDZ-a za Županijsku skupštinu jer samo tako može produžiti članstvo u Europskom odboru regija.
Šteta potrošenih godina! I njegovih i naših. Šteta mandata!
NOVI ELEKTRONIČKI SUSTAV ZA KONTROLU ULAZAKA I IZLAZAKA DRŽAVLJANA TREĆIH ZEMALJA
Novi elektronički sustav za kontrolu ulazaka i izlazaka državljana trećih zemalja od sutra, 10. travnja postaje u potpunosti operativan u svih 29 država članica šengenskog prostora.
Novi europski Sustav ulaska/izlaska (EES) počeo se postupno primjenjivati 12. listopada prošle godine i nakon šest mjeseci postaje u potpunosti operativan.
“Sustavom ulaska i izlaska gradimo najmoderniji IT granični sustav na svijetu”, rekla je glasnogovornica Komisije Arianna Podesta.
U slučaju duljih čekanja tijekom ljetnog razdoblja kada se očekuje povećani broj putnika pravila dopuštaju državama članicama da djelomično suspendiraju primjenu sustava kako bi se osigurala normalna protočnost na granicama. Ta mogućnost postojat će do rujna, objasnila je u četvrtak glasnogovornica Komisije Arianna Podesta.
EES je zajednički elektronički sustav koji bilježi i pohranjuje informacije o datumu, vremenu i mjestu ulaska i izlaska državljana zemalja izvan EU-a koji prelaze granice EU-a, čime se definitivno napušta udaranje pečata u putovnice.
Sustav automatski izračunava trajanje dopuštenog boravka državljana trećih zemalja i izdaje upozorenja državama članicama EU-a o isteku razdoblja dopuštenog boravka.
EES pohranjuje podatke o identitetu, putnim ispravama i biometrijske podatke, koji se čuvaju tri godine za one putnike koji poštuju pravila o kratkotrajnom boravku i pet godina za one koji prekorače trajanje dopuštenog boravka.
Svi državljani trećih zemalja koji prvi put ulaze u šengenski prostor trebaju dati otiske četiri prsta dense ruke i fotografirati se. Kod izlaska iz šengenskog prostora uzima se samo fotografija koje se onda automatski uspoređuje s onom koja je pohranjena u sustavu.
U posljednjih šest mjeseci bilo je više kritike zbog novog sustava. Zračne luke i avioprijevoznici upozorili su da će sustav uzrokovati ozbiljne poremećaje u zračnim lukama tijekom ljetnih mjeseci.
Kad sustav dobro funkcionira u prosjeku je potrebno samo oko 70 sekundi za registraciju ulaska ili izlaska, navodi Komisija.
Od početka primjene EES-a, prije šest mjeseci, registrirano je preko 45 milijuna putnika koji su prelazili granice šengenskog prostora. Za preko 24 tisuće ljudi odbijen je ulazak iz različitih razloga, a više od 600 njih ustanovljeno je da predstavljaju sigurnosnu prijetnju za EU-u.
“To doista pokazuje da sustav djeluje za ono za što je uspostavljen”, rekla je glasnogovornica Komisije.
Komisija navodi da su zemlje šengenskog prostora prijavile nekoliko slučajeva u kojima su otkriveni putnici koji su pokušali prijeći granicu s različitim identitetima.
Nedavno je u Rumunjskoj, kada su graničari prikupili biometrijske podatke putnika, otkriveno da ista osoba koristi dva različita identiteta s dva odvojena dokumenta izdana pod drugim imenom. Daljnje istrage pokazale su da je više država članica toj osobi tri puta odbilo ulazak u šengenski prostor. Bez biometrijske identifikacije putem EES-a, ovaj slučaj prijevare identiteta vjerojatno bi ostao neotkriven, navodi Komisija.
(Hina)
POČINJE ELEKTRONSKI SUSTAV KONTROLE NA GRANICI S BIH, OČEKUJU SU GUŽVE I DUŽA ČEKANJA
Ravnatelj Granične policije BiH Mirko Kuprešaković potvrdio je u utorak kako će od 12. listopada na graničnim prijelazima s Hrvatskom početi primjena elektronskog sustava kontrole ulazaka na teritorij Europske unije što bi moglo prouzročiti gužve i duža čekanja na prelazak granice.
Od 12. listopada počinje funkcionirati novi sustav provjere ulazaka državljana trećih zemalja na prostor Schengena što će značiti da će i sve osobe koje u Hrvatsku ulaze s putovnicama BiH pri prvom ulasku morati dati otiske prstiju a bit će pohranjena i njihova fotografija.
Ti će podaci služiti za granične provjere pri svakom narednom ulasku što znači da će takav postupak morati proći samo jednom.
U izjavi za sarajevski "Dnevni avaz" Kuprešaković je kazao kako je to definitivno dogovoreno i nikakvih odgoda neće biti.
Očekuje kako će sustav Entry/Exit (EES) u punom kapacitetu biti u funkciji od 10. travnja 2026.
U praksi će to značiti da će putnici s dokumentima BiH od 10. listopada morati izaći iz vozila u prostor na hrvatskoj strani gdje su kamere i gdje će se obaviti skeniranje lica i uzeti otisci prstiju, odnosno biometrijski podaci.
"Vidjet ćemo kako će to funkcionirati na graničnim prijelazima, hoće li to stvoriti veće gužve, a naravno tako će biti i na zračnim lukama", kazao je ravnatelj Granične policije BiH.
Kuprešaković je najavio i kako će na bosanskohercegovačkoj strani granice sa svim susjednim zemljama ubuduće biti i policajci Frontexa odnosno iz država Europske unije i očekuje kako će to jamčiti bolji nadzor.
"To smo predložili s ciljem što bolje borbe protiv organiziranog kriminala, terorizma, krijumčarenja i trgovine ljudima, nezakonitih migracija i svih ostalih kaznenih djela koja se u ovo moderno vrijeme stavljaju pred nas", kazao je dodajući kako je zajednički interes BiH i EU da se bolje nadzire tzv. balkanska ruta kojom se koriste kriminalci.
(Hina)
PRIJEVOZNICI IZ ZEMALJA U OKRUŽENJU PRIJETE BLOKADOM GRANICA
Vozači kamiona iz šest država zapadnog Balkana prijete blokadom prometnih pravaca i graničnih prijelaze s državama Europske unije, ako se do 16. lipnja ne nađe rješenje koje bi im omogućilo da obavljaju posao bez zapreka koje proistječu iz pravila prema kojemu u EU-u mogu boraviti do tri mjeseca u razdoblju od 180 dana.
Takvu odluku donijeli su predstavnici organizacija koje okupljaju prijevoznike u zemljama regije (WB6) na sastanku održanom u četvrtak u Bijeljini. Iz konzorcija Logistika BiH koji je bio domaćin sastanka priopćili su kako je to bio jednoglasni zaključak sudionika i odnosi se na potrebu zaštite prava na rad profesionalnih vozača i poštovanje međunarodnog prava sa strane institucija EU-a.
Problem s kojim se suočavaju prijevoznici iz država zapadnog Balkana odnosno vozači njihovih kamiona, je to što ih policija u državama članicama Schengenskog sporazuma tretira poput turista koji imaju pravo boraviti do tri mjeseca na teritoriju Unije u razdoblju od 180 dana.
Te zemlje su Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija.
Vozači traže da im se razdoblje boravka na teritoriju EU-a računa na temelju podataka iz tahografa u vozilima koji precizno bilježe koliko su vremena proveli u vožnji odnosno na svojim radim mjestima, a ne na temelju trenutka u kojemu su prešli granicu na ulasku odnosno izlasku iz EU-a, zbog čega se neke od vozača kamiona uhićuje i izriče im se zabrana ulaska u Uniju.
Podsjećaju kako su države zapadnog Balkana punopravne članice AETR sporazuma odnosno međunarodnog ugovora koji je stariji i pravno jači od bilateralnih SSP sporazuma i šengenskih pravila boravka i koji jasno definira dnevni i tjedni odmor, vrijeme vožnje i odmora, vrijeme utovara/istovara te uporabu digitalnog tahografa kao zvaničnog dokaza aktivnosti vozača.
Kako bi prinudili EU odnosno Europsku komisiju da im zajamči ta prava, spremni su angažirati vozila kojima će blokirati cestovni promet ka Uniji.
(Hina)
ZBOG ZAOBILAŽENJA KOLONE PREMA GRANICI DVOJICU KONAVLJANA NAPALA SKUPINA ALBANACA
Svakodnevne gužve, kilometarske kolone na cestama prema granici s Crnom Gorom Konavljanima stvaraju velike probleme u svakodnevnom funkcioniranju, ljudi jednostavno ne mogu doći do svojih kuća, imanja i poslovnih objekata bez da satima čekaju u koloni te je često i zaobilaze. No, u subotu poslijepodne zbog zaobilaženja kolone, dvojica Konavljana, otac i sin, 58-godišnjak i 32-godišnjak, umalo su i teže nastradali.
Zaobilaženje kolone i inače je opasno zbog mogućnosti sudara s vozilima iz drugog smjera, a koja se kreću svojom trakom, ali to ovdje nije bio slučaj. Naime, iako im naravno nije bio cilj mimoići ostale kako bi prešli granicu, zbog zaobilaženja kolone oni su pretučeni.
Oni koji su čekali u koloni prema Graničnom prijelazu Karasovići nisu znali da namjera domaćih nije bila ubaciti se prije njih u red za prijelaz granice te je prvo došlo do verbalnog i zatim fizičkog sukoba. Tako je Konavljane napala skupina iz koje su trojica Albanaca privedena, a dvojicu, 42-godišnjaka i 23-godišnjaka, policija je i zadržala.
Konavljanima je pak pomoć pružena u Općoj bolnici Dubrovnik, 58-godišnjak je završio sa slomljenim nosom, a njegov 32-godišnji sin s lakšim ozljedama. Obojica su nakon pružene pomoći otpušteni iz bolnice na kućni oporavak.
dm
GRLIĆ RADMAN: ŽELIMO RAZGOVARATI O GRANICI NA MORU S CRNOM GOROM
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman se u subotu susreo s crnogorskim ministrom vanjskih poslova Filipom Ivanovićem s kojim je, kako je izjavio u Kotoru, razgovarao o nizu otvorenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore.
- Razgovarali smo o Prevlaci, jasna je granica na kopnu temeljem Badinterove komisije... Želimo razgovarati o granici na moru i čekamo da Crna Gora imenuje članove komisije kako bismo razgovarali o tom problemu. - rekao je za Hinu.
Što se tiče školskog broda Jadran Radman Grlić kaže da je to hrvatski brod koji se u trenutku raspada bivše države našao na remontu u Tivtu i tu ostao.
- Mi ga smatramo otuđenom imovinom, i tražimo da se vrati u matičnu luku Split. Ako to ne možemo riješiti bilaterarno i dogovorom možemo razmotriti, uključiti međunarodno sudište. - dodao je Grlić Radman.
Ministar je ponovio da je neprihvatljiva odluka skupštine općine Kotor o preimenovanju sportskog objekta po osobi o kojoj postoje brojna uznemirujuća svjedočanstva zbog zloglasna djelovanja i postupanja, Zorana Gopčevića prema hrvatskim zatočenicima kao zapovjednika straže u logoru Morinj.
- Čestitali smo Crnoj Gori što se suočila s prošlošću i za nas su ploča u Morinju i natpis veoma bitni i smatramo da ne treba biti predmet razgovora i treba ostati tamo gdje je. - rekao je Grlić Radman.
Ministar obrane Ivan Anušić i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman poručili su u Tivtu da Hrvatska podržava Crnu Goru na putu u EU i da hrvatska vlada pomaže Hrvate u toj zemlji te im želi uspješni suživot s Crnogorcima. Oni su u subotu navečer u Tivtu nazočili proslavi Dana hrvatskog naroda u organizaciji Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore.
- Nama je stalo do proeuropske Crne Gore. Stalo nam je do susjeda. Hrvatska nema skrivenu agendu, mi želimo pomoci Crnoj Gori. - poručio je ministar Goran Grlić Radman.
Ministar Anušić rekao je, kao izaslanik premijera, da „nijedna vlada kao ova sadašnja nije pomagala Hrvate van Hrvatske”.
- Stojimo uz vas i to ne deklarativno. Ruka je ispružena prema Crnoj Gori na njenom putu ka EU. Velika je kulturna baština Hrvata u Crnoj Gori. To je prosto nevjerojatno. To treba cijeniti i štititi. Neka Hrvati ovdje žive zajedno s Crnogorcima u prosperitetu. - rekao je Anušić.
Predsjednik HNV-a Crne Gore Zvonimir Deković rekao je na proslavi da se tim danom odaje priznanje autohtonosti hrvatskog naroda na ovim prostorima, njegovoj višestoljetnoj kulturi i tradiciji te njegovoj nepodijeljenoj pripadnosti Hrvata Katoličkoj Crkvi.
Predsjednik političke stranke Hrvatske građanske inicijative i zastupnik u Skupštini Crne Gore Adrijan Vuksanović rekao je da su Hrvati u Crnoj Gori „činjenica koja se više nikom ne mora objašnjavati”.
- Nismo zarobljeni u prošlosti. Nekad je bilo nemoguće da se hrvatska zastava vijori u Tivtu i Kotoru zajedno s crnogorskom zastavom. To je danas realnost. To nije palo sa neba, to smo postigli politički. A to je na korist i Hrvatima i Crnoj Gori. Danas imamo parlamentarni status. Ali ni prije ni sada nismo bili sami. Nijedna hrvatska vlada, kao aktualna, nije uradila više za hrvatski narod u Crnoj Gori. Ne samo da smo opstali nego smo se vratili na veliku scenu. - dodao je.
Hrvatski ministar obrane otkazao je za subotu predviđeni sastanak s crnogorskim kolegom po dužnosti zbog toga što stavovi koje je Dragan Krapović iznio u medijima vezano uz spomen ploču u Morinju i vlasništvo nad brodom Jadran „u potpunosti odudaraju od stajališta RH i ne ostavljaju prostor za razgovor”.
„Sastanak s crnogorskim ministrom obrane Draganom Krapovićem otkazao sam zbog njegovih izjava i o ploči u Morinju i o brodu Jadran”, objavio je Anušić na Facebooku.
„Stavovi ministra Krapovića, koje je proteklih dana iznio u medijima, ne ostavljaju prostor za razgovor i potpuno odudaraju od stavova Republike Hrvatske i povijesnih činjenica”, istaknuo je.
Krapović je nedavno rekao kako je napravljena greška kada je postavljena ploča u nekadašnjem logoru Morinj, te da natpis, na kojem između ostalog piše da su događanja u tom logoru posljedice velikosrpske agresije ne odgovara činjenicama. Krapović je rekao i da ono što se dogodilo u logoru Morinj nije posljedica velikosrpske agresije, nego rata u bivšoj Jugoslaviji, te da bi ploču trebalo zamijeniti.
Krapović je također u jednom intervjuu poručio da crnogorska vlada nije spremna pregovarati o vlasništvu školskog broda Jadran te da ga Hrvatska nema pravo tražiti.
(Hina)
NAKON UVOĐENJA KONTROLE NA GRANICI SLOVENIJA VEĆ ONEMOGUĆILA ULAZAK ZA 20 OSOBA
Slovenija je nakon ponovnog uvođenja kontrole na granici s Hrvatskom i Mađarskom od subote onemogućila ulazak u Sloveniju za 20 osoba, rekli su u nedjelju ministar unutarnjih poslova Boštjan Poklukar i glavni ravnatelj policije Senad Jušić prilikom posjeta graničnom prijelazu Obrežje. Poklukar očekuje da će se nadzor morati produžiti.
On je rekao da policija na granici provodi selektivnu kontrolu, "ali njihov rad je učinkovit". Dodao je da su otkrili krijumčara na graničnom prijelazu na području Policijske uprave Novo mesto.
Ljudi koji žive s obje strane granice ne osjećaju veće posljedice kontrole, dodao je.
Ministar je nagovijestio da će se mjera, koja je uvedena u subotu na deset dana, morati produljiti zbog terorističkih prijetnji.
"Sukob na Bliskom istoku je nepredvidiv, ne znamo kako će se razvijati. I zbog toga smo još oprezniji. Vjerujem da su te mjere ispravne, a prije svega proporcionalne", istaknuo je.
U narednim danima očekuje intenzivnu međunarodnu suradnju na tom polju.
Početkom studenoga odlazi u Trst, gdje će se sastati s talijanskim i hrvatskim kolegama, a također početkom studenoga primit će ministra sigurnosti BiH s kojim će razgovarati o mogućnostima misije Europske granične i obalne straže (Frontex) u BiH.
"To su aktivnosti koje provodimo kako za sigurnost Slovenije, tako i za sigurnost zemalja Zapadnog Balkana i naravno EU-a", istaknuo je Poklukar.
On je rekao da se prema zadnjim podacima smanjio broj ilegalnih prelazaka granice, što je rezultat dobrog rada i suradnje slovenske i hrvatske policije, kao i prelaska u jesen i zimu, kad se trend uobičajeno smiruje.
Prema njegovim riječima, ilegalnih prelazaka ima na svim granicama i ako se više kontroliraju granični prijelazi, bit će više prelazaka na zelenoj granici "jer krijumčari uvijek pronađu put".
"Policija će tu biti još aktivnija, naravno u suradnji s drugim policijama”, najavio je.
Jušić je pojasnio da je glavni fokus slovenske policije na granici s Hrvatskom i Mađarskom prevencija terorizma, ekstremizma i prekograničnog kriminala, uz osiguravanje protočnosti prometa i olakšavanje života ljudima u pograničnom području.
Kako je naveo, od subote je slovenska policija zabranila ulazak u Sloveniju za 20 osoba.
“Riječ je o državljanima trećih zemalja koji nisu ispunili uvjete”, dodao je.
Ustvrdio je da se novom mjerom nisu smanjile aktivnosti policije na zelenoj granici, kao ni aktivnosti mješovitih slovensko-hrvatskih patrola na vanjskim granicama šengenskog prostora koje bdiju nad organiziranim kriminalnim skupinama ili krijumčarima.
Slovenija je u subotu uvela nadzor granice s Hrvatskom i Mađarskom zbog povećanih terorističkih rizika, koji će trajati do 30. listopada, nakon čega ga vlada može produžiti.
Iz istog razloga Italija je u subotu uvela kontrolu na granici sa Slovenijom i Austrijom.
(Hina)
SLOVENCI OBJASNILI ZAŠTO UVODE GRANIČNU KONTROLU S HRVATSKOM
Slovenija ne uvodi privremene granične kontrole na granici s Hrvatskom i Mađarskom zbog ilegalnih migranata nego zbog većeg rizika od terorizma te će učiniti sve da ljudi koji žive uz granice ne trpe zbog te privremene mjere, izjavio je u četvrtak u Luxembourgu slovenski ministar unutarnjih poslova Boštjan Poklukar.
“Slovenija je jučer najavila i obavijestila ministre dviju susjednih država Hrvatske i Mađarske da ćemo uvesti unutarnje granične kontrole zbog povećane opasnosti od terorizma”, rekao je Poklukar novinarima u Luxembourgu, gdje se održava sastanak ministara unutarnjih poslova država članica EU-a.
Privremene kontrole bit će uvedene u subotu u ponoć, najprije na deset dana, a kasnije će se vidjeti hoće li biti produljene. Isti dan Italija uvodi privremene kontrole prema Sloveniji.
“Želim da mjere na granici između Italije i Slovenije budu normalne, da se može normalno živjeti uz granicu. To sam rekao i hrvatskom ministru s kojim sam razgovarao na rubu ovoga sastanka da ćemo mjere prilagoditi ljudima koji žive na granici, da im ne kompliciramo život”, rekao je Poklukar.
Rekao je da je Slovenija podigla razinu prijetnje od terorizma, što je posljedica onoga što se događa u državama EU-a i prije svega na Bliskom istoku.
Izrazio je nadu da će se rizik od terorizma smanjiti u nekom trenutku i da će se onda u hodu ocjenjivati i prilagođavati mjere.
“Vjerujem da ćemo doći u normalne okvire i međusobno se dogovoriti da možda drugim mjerama riješimo ovu krajnju mjeru uvođenje kontrola nekim drugim, blažim mjerama”, rekao je.
Poklukar je ponovio ocjenu hrvatskog ministra Davora Božinovića da je dogovor o uspostavi mješovitih pojačanih hrvatsko-slovenskih kontrola polučio dobre rezultate.
“Te mjere su dobre, rezultati su bitno bolji, ilegalni prelasci granice u posljednje vrijeme su u padu”, rekao je.
Istaknuo je da se zajedno s Božinovićem slaže da je potrebno uložiti sve napore da se pripadnici granične agencije EU-a Frontex rasporede u BiH, kroz koju je koridor za migrante vrlo aktivan.
Na pitanje je li šengenski prostor mrtav zbog sve većeg broja država koje uvode unutarnje kontrole, Poklukar je rekao da trenutačno ne funkcionira i da se što prije treba vratiti u normalno stanje.
“Šengen je trenutačno takav kakav jest, a istina je da se treba vratiti normalizaciji. Ključno je zaštititi vanjske šengenske granice, za to postoje različite inicijative i vjerujem da ćemo kroz razgovore doći do zajedničkog rješenja da osiguramo vanjske šengenske granice bolje nego sada. Istina je da šengen trenutačno ne funkcionira, ali je istina da je visoka razina terorističke prijetnje u zemljama Europske unije pa su zapravo ove mjere logične”, rekao je.
Poklukar je opovrgnuo navode da Slovenija inzistira da se Frontex rasporedi na teritoriju Hrvatske.
Rekao je da je to stvar Hrvatske, a da Slovenija nudi pomoć ako joj je potrebna, bilo bilateralno, bilo kroz Frontex.
“To je unutarnja stvar Republike Hrvatske, a ako vam treba pomoć naravno da ćemo pomoći”, rekao je Poklukar.
(Hina)
NA GRANICI UHIĆENE DVIJE DJEVOJKE IZ BIH I SRBIJE, HTJELE DILATI PO DUBROVNIKU
Ulaznoj graničnoj kontroli na MCGP Zaton Doli u ranim jutarnjim satima 16. kolovoza, pristupilo je osobno vozilo dubrovačkih registarskih oznaka kojim je upravljao 63-godišnji hrvatski državljanin, a u kojem su se nalazile i 27-godišnja državljanka Bosne i Hercegovine kod koje je pronađena jedna plastična vrećica s 20,4 grama amfetamina i državljanka Srbije, također 27-godišnjakinja, kod koje su pronađene dvije plastične vrećice u kojima se nalazilo ukupno 40,4 grama istoimene droge.
„Sva pronađena droga je uz potvrdu oduzeta, a spomenute ženske osobe uhićene i dovedene u prostorije policije na kriminalističko istraživanje kojim je utvrđeno kako su drogu nabavile na području Bosne i Hercegovine s ciljem daljnje preprodaje na području Dubrovnika.” - navodi PU dubrovačko – neretvanska u priopćenju u kojem stoji kako su obje uhićene i zatvorene.
dm
KOLAPS NA GRANICI S CRNOM GOROM
Od ranog jutra ogromne su kolone na izlazu iz Hrvatske za Crnu Goru na graničnim prijelazima Karasovići i Vitaljina. U Vitaljini je kolona skoro do magistrale, a na Karasovićima do kamenoloma.
Schengenski režim prelaska granice, nedovoljan broj carinskih i policijskih službenika ili je priljev vozila prema susjednoj državi prevelik – vjerojatno je kombinacija svega pomalo. Ovakve gužve na izlazu iz Hrvatske prema Crnoj Gori ove su sezone učestale pa se i sami Konavljani s njima sve teže nose jer im otežavaju kretanje, posebno na dijelu ceste na Grudi na kojoj je sjecište puteva.
Slične gužve vladale su jutros na izlazu iz Hrvatske prema Bosni i Hercegovini na Graničnom prijelazu Brgat.
nm