Prikazujem sadržaj po oznakama: gospodarstvo

Unatoč tome što su Rusiji nametnute sankcije brojnih zemalja, ne samo da se to nije osjetilo negativno na ruski izvoz već je on lani porastao za 20 posto, odnosno na 591,5 milijardi dolara. Uvoz je smanjen za 12 posto, na 259,1 milijardu dolara. Višak u ruskoj trgovinskoj bilanci time je bio veći za 68 posto nego u 2021. godini, dosegnuvši 332,4 milijarde dolara.

Zahvaljujući visokim cijenama ruski prihod od prodaje sirove nafte i naftnih derivata porastao je lani za 42 posto unatoč sankcijama zapadnih zemalja koje su ograničile, ne i u potpunosti zabranile ruski uvoz.

md

Danas istaknuti podaci potvrda su da smo imali snažan udar na gospodarstvo Dubrovačko - neretvanske županije, ali razvidno je i da smo pokazali žilavost i sposobnost da se suočimo s tako teškim izazovima. - kazao je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić danas nakon sjednice Gospodarskog vijeća Županijske komore Dubrovnik. Na sjednici je rečeno kako je 41 posto poslovnih subjekata prošlu godinu završilo s gubitkom, a 59 posto s pozitivnim rezultatom.

- Najnovija kretanja u turizmu i povezanim djelatnostima pokazuju da izlazimo iz krize i idemo prema očekivanih 80 posto prometa iz 2019., no ostaje nepoznanica što nas, po pitanju Covida-19, očekuje na jesen. – naglasio je župan Dobroslavić.

JP

Od 4.230 poslovnih subjekata koji su predali izvješća (156 manje nego godinu ranije) u prošloj godini pozitivno je poslovalo 59 posto poslovnih subjekata u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, a sukladno tome 41 posto izrazilo je gubitke u poslovanju, podatak je sa sjednice Gospodarskog vijeća Županijske komore Dubrovnik održane danas u Dubrovniku, a na kojoj se raspravljalo o rezultatima poslovanja poduzetnika Dubrovačko - neretvanske županije u 2021. godini te poslovnim izazovima u 2022.

Gospodarstvo Dubrovačko - neretvanske županije u globalu je poslovalo pozitivno te je ostvarilo 9,9 milijardi kuna ukupnog prihoda, 9,4 milijarde kuna ukupnih rashoda, 822 milijuna kuna dobiti te 417 milijuna kuna gubitka. U konsolidiranom financijskom rezultatu trgovačka društva županije ostvarila su dobit u iznosu od 405 milijuna kuna. U odnosu na prethodnu godinu gubitak gospodarstva smanjen je za 65%, dobit razdoblja je povećana za 90%.

U konsolidiranim rezultatima tri djelatnosti su iskazale gubitak u iznosu od 5 milijuna kuna, a ostalih 17 prosječno je poslovalo pozitivno.

Ipak jasnije rezultate uspješnosti gospodarstva u 2021. godini dobijemo kad podatke iz 2021. kompariramo s onima iz 2019., prije covid krize.

Pa su tako u 2021. u odnosu na 2019. godinu, ukupni prihodi bili manji za 24%, isto tako i rashodi za 21%, ostvarena dobit razdoblja manja je za 26%, gubitak razdoblja je veći za 33%. Konsolidirana dobit je u 2021. godine manja za 50% u odnosu na 2019. Broj zaposlenih pada za 12%, a nezaposlenost je u 2021. bila veća za 17% nego u 2019.

Broj sezonski zaposlene radne snage u 2021. u odnosu na 2019. je bio 9% manji, što znači da je u ukupnom gospodarstvu Dubrovačko-neretvanske županije bilo zaposleno 4.765 zaposlenika manje nego u 2019. godini.

Za one koji žele znati nešto više o strukturi gospodarstva donosimo analizu u nastavku:

U ukupnom prihodu najveće učešće ima djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 21%, s ostvarenim prihodom od 2,1 milijardu kuna prihoda, a zatim slijede trgovina 20% sa 2 milijarde kuna prihoda te dvije djelatnosti građevinarstva i prijevoza i skladištenja sa po 1,2 milijarde kuna (13%).

Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane ostvarila je porast ukupnog prihoda u odnosu na prethodnu godinu za 105%, međutim kad se usporedi sa 2019. godinom ukupni prihodi su manji za 27% Najveći udio u ukupnom prihodu ove djelatnosti od 1,2 milijarde kuna (60%) odnosi se na hotele i sličan smještaj, a slijedi ih restorani i ostali objekti za pripremu i usluživanje hrane s učešćem od 27% (582 milijuna kuna), te priprema i usluživanje pića 6% (132 milijuna kuna).

Dobit razdoblja iznosila je 822 milijuna kuna, a najveću dobit ostvarila je djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane (240 milijuna kuna), što čini 29% od ukupne dobiti. Sa 123 milijuna kuna dobiti trgovina zauzima 15% u ukupnoj županijskoj dobiti, a građevinarstvo 11% ukupne dobiti razdoblja sa iznosom od 86 milijuna kuna.

Trgovačka društva su u 2021. godini su zapošljavala 20.328 djelatnika gotovo identično kao u prethodnoj godini. I dalje djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane zapošljava najveći udio svih zaposlenih u DNŽ 26% ili 5.369 djelatnika. Na kraju godine broj zaposlenih u Dubrovačko neretvanskoj županiji, prema Zavodu za mirovinsko osiguranje, iznosio je 43.341 te je u odnosu na kraj 2020. godine manji za 516 zaposlenih (1%). Udio sezonske zaposlene radne snage je veći za 6% u odnosu na 2020. ali u odnosu na 2019. godinu manji za 9%.

Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u županijskim trgovačkim društvima u 2021. godini iznosila je 5.361 kunu što je rast od 6% u usporedbi s 2020. Najveća prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je u djelatnosti opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom (8.072kn porast od 19%), a najniža u djelatnosti obrazovanje (4.068 kn). U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane prosječna mjesečna neto plaća u 2021. iznosila je 5.568 kn što je rast od 12% u usporedbi s 2020.

JP

Rat u Ukrajini izazvao je "oluju svih oluja" u svijetu hrane, energetike i financija koja sada prijeti da će izazvati pustoš, pogotovo u gospodarstvima siromašnijih zemalja, izjavio je u srijedu u New Yorku glavni tajnik UN-a António Guterres.

Guterres je govorio na predstavljanju prvog izvješća novoosnovane Skupine za odgovor na globalnu krizu hrane, energenata i financija, osnovane u ranim danima ukrajinskog rata kako bi se bavila upravo ovim prijetećim hitnim situacijama.

"Utjecaj rata globalan je i sustavan", upozorio je Guterres.

"Čak 1,7 milijarda ljudi - od kojih trećina već živi u siromaštvu - sada je vrlo izloženo poremećajima u sustavima osiguranja hrane, energenata i financija koji izazivaju povećanje siromaštva i gladi", upozorava se.

Guterres je također naveo činjenicu da 36 država uvozi više od polovice pšenice iz Rusije i Ukrajine.

Guterres je rekao da bi porast cijena hrane i energenata, uz sve veće dugove mnogih siromašnih zemalja, mogao izazvati društvenu i političku nestabilnost.

"Naš svijet si to ne može dopustiti. Moramo djelovati odmah", rekao je.

Pozvao je na hitan prekid rata u Ukrajini, ukidanje izvoznih ograničenja, ulaganje u obnovljive izvore energije i financijsku potporu zemljama u razvoju.

(Hina)

Trgovačka društva u Dubrovačko – neretvanskoj županiji su u 2020. godini zapošljavala 20.468 djelatnika ili 12 posto manje nego u prethodnoj, 2019. godini. Riječ je dakle o zaposlenima u društvima s ograničenom odgovornošću (d.o.o), jednostavnim d.o.o. i dioničkim društvima (d.d.). U tu brojku nisu uvršteni obrtnici niti zaposleni u institucijama, ustanovama, općinama, gradovima, zdravstvenim ustanovama i sl. Inače, ukupan broj zaposlenih, prema podacima HGK ŽK Dubrovnik, u Dubrovačko – neretvanskoj županiji na koncu 2020. bio je 43.857 te je u odnosu na kraj 2019. godine bio manji za 1.490 zaposlena (tri posto).

Od broja zaposlenih, njih 20.468 u trgovačkim društvima, iako je djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane po prihodima pala čak na četvrto mjesto, o čemu smo pisali protekli tjedan, i dalje je najviše zaposlenih u tim branšama, njih 25 posto od ukupnog broja zaposlenih ili 5.194 djelatnika. 

Udio sezonski zaposlene radne snage u ukupnom broju zaposlenih, koji je bio 43.857, manji je za 81 posto, što se vidi kad se usporedi lipanj 2019. i 2020., gdje je razlika 7.270 zaposlenih manje.

Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u trgovačkim društvima u Dubrovačko - neretvanskoj županiji 2020. godine iznosila je 5.074 kuna što je pad od 11 posto u usporedbi s 2019. 

Najveća prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom (6.811 kuna), a najniža u djelatnosti obrazovanje (3.890 kuna). U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane prosječna mjesečna neto plaća u 2020. iznosila je 4.971 kunu, što je pad od 22 posto u usporedbi s 2019. godinom.

*Ovim završavamo serijal Analiza učinka krize na gospodarstvo juga

Prošli tjedan u analizi gospodarstva na jugu, odnosno analizi učinka krize na gospodarstvo Dubrovačko – neretvanske županije, pisali smo o ukupnim prihodima koji su 2020. drastično pali, a analizu nastavljamo podacima o udjelu pojedinih djelatnosti u ukupnom prihodu prošle godine.

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Dubrovnik, u ukupnom prihodu 2020. tako je najveće učešće imala djelatnost trgovine s 24 posto. Ostvareni prihod trgovaca bio je 1,8 milijardi kuna.

Na drugom mjestu slijedi djelatnost građevinarstva sa 17 posto udjela i 1,3 milijardi kuna prihoda, a nakon građevinarstva najveći prihod ostvaren je u djelatnostima prijevoza i skladištenja s 1,1 milijardi kuna ili 15 posto u ukupnim prihodima.

Djelatnost pružanja smještaja i ugostiteljstvo prošle godine pala je čak na četvrto mjesto po prihodima s tek nešto više od milijardu kuna. U postotcima djelatnost usluga smještaja te pripreme i usluživanje hrane u ukupnim prihodima gospodarstva na jugu prepolovila se s 26 posto, što je držalo na prvom mjestu 2019. godine, na svega 13 posto 2020. godine, kao što se može vidjeti i na priloženom grafikonu postotaka u udjelu ukupnog prihoda svih djelatnosti za protekle dvije godine.

Kad je riječ o dobiti, koja je 2020. godine bila ukupno 433 milijuna kuna, najveću dobit ostvarila je djelatnost građevinarstva (95 milijuna kuna). Građevinari su tako ostvarili 22 posto od ukupne dobiti. S 92 milijuna kuna dobit trgovaca ostvarila je 21 posto u udjelu ukupne dobiti, a stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 15 posto ukupne dobiti razdoblja s iznosom od 65 milijuna kuna.

U ukupnom gubitku gospodarstva koji je bio 1,2 milijardi kuna, najveći udio od 51 posto imale su djelatnosti pružanja smještaja i pripreme te usluživanja hrane (gubitak 616 milijuna kuna), slijedi djelatnost prijevoza i skladištenja s 21 posto udjela u gubitku (253 milijuna kuna) te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti s udjelom od sedam posto u ukupnim gubicima (82 milijuna kuna).

*Sljedeći nastavak analize izlazi u petak, 15. listopada

Zbrojeni su i analizirani rezultati poslovanja poduzetnika u Dubrovačko – neretvanskoj županiji u prošloj, 2020. godini. Pad gospodarstva je bio sasvim očekivan s obzirom na pandemiju COVID -a 19. Većina gospodarskih subjekata poslovala je negativno, a iskazani gubitak iznosio je 1,2 milijardi kuna. Riječ je o nekonsolidiranim izvještajima koji pokazuju i potraživanja između povezanih društava, a koja zapravo pripadaju istim korporacijima. U konsolidiranim financijskim izvještajima, koji pokazuju financijsko stanje u poslovanju nepovezanih društava, gubitak u 2020. godini je iznosio 766 milijuna kuna.

Podaci su to Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Dubrovnik čija je analiza pokazala da je za 2020. prijavljeno 7,93 milijardi kuna prihoda uz prijavljene rashode od 8,68 milijardi. Ogroman je tako pad prihoda koji su 2019. godine bili na razini od 13 milijardi kuna, dok su rashodi bili oko 12 milijardi. Ukupni prihodi pali su u odnosu na 2019. za 39 posto, a rashodi za 28 posto.

Od 4386 tvrtki koje su predale godišnje financijsko izvješće za 2020. samo njih 1938 poslovalo je pozitivno iskazavši dobit od 433 milijuna kuna, a gubitak je iskazao ostatak od 2448 tvrtki. Dakle, oko tisuću tvrtki više nego 2019. godine poslovalo je s gubitkom, a samim tim i oko tisuću tvrtki manje iskazalo je dobit. Inače, 2019. pozitivno je poslovalo 67 posto tvrtki, odnosno njih 2907 od 4348 koje su predale financijska izvješća.

Iako se 2019. godina smatra iznimno uspješnom u gospodarstvu na jugu, ona je čak, unatoč većim prihodima, bila i slabija po financijskim učincima od 2018. godine i to s dva posto manje nekonsolidirane dobiti koja je bila 1,1 milijardi kuna i tri posto manje konsolidirane dobiti koja je 2019. iznosila 803 milijuna kuna. I gubitak tvrtki je 2019. godine bio veći u odnosu na godinu prije, za dva posto, tj. 314,8 milijuna kuna.

Što se tiče 2020. godine, prema podacima HGK, gubitak gospodarstva u odnosu na 2019. povećan je za 281 posto, a dobit smanjena za 61 posto.

Prošla, 2020. godina gospodarstvo u Županiji dubrovačko – neretvanskoj po prihodima, „obrtanju novca”, vratila je zapravo i više od 11 godina unazad. Naime, „promet” od 9,58 milijardi kuna krizne 2009. bio je tako čak i veći nego 2020. godine za 17 posto. Doduše, bila je manja i dobit (325,6 milijuna kuna), ali i gubitak (nekonsolidirani 962,6 milijuna kuna, konsolidirani 637 milijuna). 

Sljedeći nastavak analize izlazi u petak, 8. listopada.