Prikazujem sadržaj po oznakama: gordan grlić radman

Crnogorski šef diplomacije Ervin Ibrahimović rekao je u petak da do njega nikada nije stigao zahtjev službenog Zagreba za potraživanja vrijedna 2,7 milijardi dolara te da bilateralna pitanja Crne Gore i Hrvatske treba odvojiti od pristupnog procesa te države Europskoj uniji (EU).

Ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman rekao je u četvrtak da brod “Jadran” nije jedina imovina koju Hrvatska traži od Crne Gore te da službeni Zagreb ima dokumentaciju koja dokazuje da je riječ o imovini vrijednoj više od 2,7 milijardi dolara.

Ibrahimović je na konferenciji za novinare kazao da ga je, kada je prije nepune četiri godine preuzeo dužnost ministra vanjskih poslova, na stolu dočekalo desetak otvorenih pitanja.

“Tada to pitanje nije bilo na stolu i sada ga nisam dobio na stol“, rekao je Ibrahimović.

On je podsjetio da otvorena pitanja između dviju država postoje više od tri desetljeća, navodeći da je Crna Gora u posljednjih nekoliko godina ostvarila značajan napredak u bilateralnim odnosima s Hrvatskom.

„Idemo korak po korak i blizu smo rješavanja mnogih otvorenih pitanja koja su do prije tri-četiri godine bila daleko i od pomisli da se mogu završiti“, kazao je Ibrahimović. Naglasio je kako smatra da bilateralna pitanja treba odvojiti od pristupnog procesa Crne Gore Europskoj uniji.

„Bilateralna pitanja rješavamo kroz bilateralne kontakte, a ovaj naš pregovarački proces treba ići ispunjavanjem reformi i svega ovoga što nas čeka na ovom putu“, kazao je Ibrahimović.

On je rekao da očekuje da se sva pitanja rješavaju kroz kontinuirani razgovor i dogovor, ističući da je Hrvatska važan partner Crne Gore na putu prema EU. Dodao je kako vjeruje “da će Hrvatska nastaviti biti jedan od najsnažnijih mostova između Crne Gore i Europe“.

Među otvorenim pitanjima između Crne Gore i Hrvatske su vlasništvo nad školskim brodom „Jadran“, odšteta hrvatskim zatočenicima u nekadašnjem logoru Morinj, pitanja sukcesije vojne imovine te povrat imovine hrvatskim državljanima u Crnoj Gori.

Vlade dviju država osnovale su povjerenstva za rješavanje dijela tih pitanja, a crnogorski ministar obrane Dragan Krapović sudjelovat će 9. listopada u Zagrebu na prvom sastanku crnogorskog i hrvatskog povjerenstva posvećenom statusu školskog broda „Jadran“ i drugim pitanjima sukcesije vojne imovine.

Grlić Radman je rekao u srijedu tijekom polaganja vijenaca na spomen ploču u nekadašnjem logoru Morinj da Hrvatska od Crne Gore ne potražuje samo školski brod „Jadran“, nego i drugu vojnu imovinu vrijednu više od 2,7 milijardi dolara.

Kazao je da Zagreb posjeduje interaktivne mape i dokumentaciju o vojnoj imovini te naveo da je Hrvatska 31. svibnja 1990. imala oko 207 plovila, a Crna Gora tridesetak, dok je godinu poslije, po njegovim riječima, odnos bio obrnut. Među nestalom imovinom spomenuo je vojne brodove, podmornice i vojnu bolnicu.

Damir Ramović / Hina

Prostor Inicijative triju mora (3SI) jedno je od najperspektivnijih investicijskih okruženja u Europi pa će idućeg tjedna u Dubrovniku uz politički samit Inicijative biti održan i najveći poslovni forum u modernoj hrvatskoj povijesti, kazao je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman Hini.

Inicijativa triju mora pokrenuta je 2015. na prijedlog Hrvatske i Poljske, s idejom jačanja prometne, energetske i digitalne povezanosti država smještenih između Baltika, Jadrana i Crnog mora.

Ideja iza Inicijative koja danas okuplja 13 država članica EU-a i strateške partnere poput SAD-a, Njemačke i Turske, bila je povezivanje Europe na zapostavljenoj osi sjever-jug.

Prvi skup Triju mora održan je 2016. u Dubrovniku, a deset godina kasnije ona se vraća u taj hrvatski grad samitom koji će se održati 28. travnja u nazočnosti 11 najviših predstavnika država članica te poslovnim forumom 28. i 29. travnja na kojem će sudjelovati oko 1500 predstavnika domaćih i svjetskih tvrtki. 

Riječ je o „najvećem poslovnom forumu u Hrvatskoj, ali i u zemljama članicama Inicijative”, rekao je Hini ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman koji to tumači kao dokaz da je Hrvatska prepoznata kao „logističko, infrastrukturno i energetsko čvorište”.

U proteklih deset godina između dvaju dubrovačkih skupova izmijenio se niz geopolitičkih okolnosti koji je dodatno naglasio potrebu postojanja Inicijative. Prvenstveno se to odnosi na rusku agresiju na Ukrajinu i posljedičnu energetsku krizu, ali i na sukobe na Bliskom istoku.

Teritorij država 3SI-a postao je „strateški izuzetno važan prostor”, rekao je Grlić Radman, ocijenivši da je Inicijativa nadišla svoju regionalnu ulogu i postala važna i za širi prostor, svojevrsni „most koji povezuje Europu i Aziju”.

Nadolazeći skup u Dubrovniku „odredit će dinamiku razvoja Inicijative u narednom desetljeću u novim geopolitičkim datostima”, kazao je.

Istovremeno je riječ o prostoru koji se „profilira kao jedan od najperspektivnijih investicijskih okruženja u Europi”, nastavio je ministar, navodeći da je riječ o teritoriju s 120 milijuna ljudi koji proteklih godina bilježi dvostruko veći rast BDP-a od europskog prosjeka.

Veleposlanica Romana Vlahutin, nacionalna koordinatorica za Inicijativu triju mora i posebna izaslanica za inicijative strateškog povezivanja, za Hinu je izjavila da se na ovogodišnji poslovni forum prijavilo dvostruko više ljudi nego na prijašnja izdanja, što „svjedoči da su gospodarstvenici shvatili da se svijet stubokom mijenja”.

„Ova je inicijativa važnija nego što je bila prije deset godina”, naglasila je, kazavši da ona od političke inicijative sad prerasta u „investicijsku platformu”.

Međunarodni monetarni fond 2020. je procijenio da je potrebno oko 1,15 bilijuna eura kako bi prostor 3SI-ja infrastrukturno dostigao povezanost zapadne Europe, što je jaz koji je teško nadoknaditi samo javnim ulaganjima.

„Naša je ambicija zainteresirati velike privatne ulagače”, rekla je izaslanica.

U Dubrovnik stižu predstavnici tvrtki poput Maerska, Mitsubishija, Siemensa, Blackstonea, Westinghousea, Shimizu Corporationa i drugih.

Vlahutin je naglasila da je treća po veličini delegacija, nakon hrvatske i poljske, upravo američka.

Na skup stiže i ministar energetike SAD-a Chris Wright.

Cilj je da Hrvatska na skupu predstavi svoje gospodarske prednosti, istaknuli su Grlić Radman i Vlahutin, ali i izuzetnu stratešku vrijednost i sigurnost Jadrana, „jedinog NATO mora”.

Hrvatska će u Dubrovniku pozvati na ulaganja u željezničke koridore, kao i u projekte energetske sigurnosti, dodala je.

3SI od 2019. ima i investicijski fond vrijedan milijardu dolara kroz koji je dosad financirano šest projekata, poput podatkovnog centra u Estoniji ili bugarske luke Burgas.

„Za nas je ovo tek početak”, najavljuje Vlahutin budućnost Inicijative.

Američka veleposlanica Nicole McGraw u intervjuu Hini u utorak najavila je, pak, da bi se na skupu trebali potpisati vrijedni ugovori o američkim ulaganjima u umjetnu inteligenciju, kao i sporazum o plinskom povezivanju Hrvatske i BiH u koje ulaze američki investitori.

Ivan Šaravanja / Hina

Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman rekao je u utorak u Kotoru da je hrvatski strateški i nacionalni interes imati stabilnu, sigurnu i prosperitetnu Crnu Goru kao dobrog susjeda, ali je dodao da postoje i otvorena pitanja koja se trebaju rješavati, poput povrata otete imovine hrvatskih obitelji iz Tivta. 

Grlić Radman boravi u Crnoj Gori u sklopu obilježavanja 13. siječnja, Dana hrvatskog naroda u Crnoj Gori. Sudjelovao je danas na svečanoj akademiji Bokeljske mornarice, a prethodno se sastao s crnogorskim kolegom Ervinom Ibrahimovićem. 

Šef hrvatske diplomacije kazao je novinarima da Hrvatska snažno podupire reformske procese u Crnoj Gori i sve one iskorake koji pridonose njezinu približavanju Europskoj uniji.

Ipak, istaknuo je, postoje određena pitanja koja „nisu samo bilateralne naravi, nego su i civilizacijska i univerzalna pitanja”. U tom kontekstu naveo je da je tijekom posjeta Crnoj Gori imao sastanak s predstavnicima 51 tivatske obitelji čija je imovina oteta.

- Imao sam sastanak s gospodinom Zlatkom Petkovićem, Vikom Marovićem i Krstom Boškovićem. Naime, radi se o predstavnicima obitelji čija je imovina oteta i oni se sada ne mogu uknjižiti u katastru u katastarskoj općini Mrčevac jer ne postoji volja da se provede odluka nekoliko sudova, prije svega općinskog suda u Kotoru koji je presudio u njihovu korist. Tu presudu potvrdio je i viši sud u Podgorici kao i upravni sud. - rekao je Grlić Radman.

Međutim, nakon današnjih sastanaka uvjeren je da će se u suradnji dviju vlada, odnosno pravosudnih tijela, ostvariti siguran napredak po tom pitanju.

„Na koncu, to je vladavina prava, to je pravosuđe, to je 23. poglavlje, temeljna prava i naravno uvjet za zatvaranje mjerila o restituciji”, rekao je Grlić Radman.

Podsjetio je i da postoje druga otvorena pitanja poput vlasništva nad školskim brodom Jadran, te odštete logorašima u Morinju na kojima rade povjerenstva koja su formirale vlade Crne Gore i Hrvatske.

Grlić Radman nije želio komentirati činjenicu da crnogorsko povjerenstvo u pregovorima predvodi ministar obrane Dragan Krapović, koji ima jasan stav da brod Jadran pripada Crnoj Gori.

„To je stvar vlade Crne Gore koga će imenovati. U to apsolutno ne ulazimo. Važno je da se imenuje povjerenstvo i da počnemo razgovarati o tom pitanju”, rekao je Grlić Radman.

Hrvatska vlada je sredinom prosinca osnovala komisiju za povrat školskog broda Jadran i druge vojne imovine od Crne Gore, a za predsjednika komisije imenovan je upravo Grlić Radman. Crna Gora je odgovorila osnivanjem svoje komisije koju će predvoditi ministar obrane Dragan Krapović.

Nakon Krapovićevih izjava u siječnju 2024. da je školski brod Jadran vlasništvo Crne Gore i da bi trebalo promijeniti natpis na spomen ploči u logoru Morinj kod Kotora, odnosi Zagreba i Podgorice su se pogoršali, a kulminirali su usvajanjem Rezolucije o genocidu u logoru u Jasenovcu, koju je usvojio crnogorski parlament na inicijativu proruskih i prosrpskih stranaka u vladajućoj većini čiji je lider aktualni predsjednik parlamenta Andrija Mandić, što je službeni Zagreb ocijenio kao provokaciju.
Reakcija hrvatske vlade bila je oštra, a kulminacija je bila blokada zatvaranja poglavlja 31 u pregovorima Crne Gore s EU, koje između ostalog obuhvaća i dobrosusjedske odnose.

Ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović, koji je istodobno predsjednik manjinske Bošnjačke stranke, iskoristio je susret s Grlićem Radmanom da tamošnjoj čestita hrvatskoj nacionalnoj zajednici Dan hrvatskog naroda, ali i da joj zahvali na svemu što je činila tijekom godina na stvaranju moderne, multietničke i multikonfesionalne Crne Gore.

„Ne samo kao predsjednik Bošnjačke stranke, nego i kao čovjek koji se uvijek zalagao da stavimo naglasak na prava manjina u Crnoj Gori. Zašto. Jer ne može biti kvalitetne, prosperitetne Crne Gore ukoliko u njoj nema jedan važan stup, a taj stup moraju biti manjine”, rekao je. 

„Zajedno radimo na boljoj i prosperitetnijoj Crnoj Gori i danas nastavljamo jedan od naših stupova vanjske politike, a to je jačanje dobrosusjedskih odnosa. Tu nam prijateljska država Hrvatska dosta pomaže i hvala vam na tome”, rekao je Ibrahimović.

On je istaknuo da Crna Gora u Hrvatskoj ima pouzdanog partnera na europskom putu te da skeptici griješe kad tvrde da današnja Hrvatska nije ona ista koja je Crnu Goru podržala i na putu prema NATO-u.

„Danas je potvrđeno u razgovoru s mojim dragim kolegom da Hrvatska još snažnije podržava europski put Crne Gore i da Crna Gora može računati na podršku iz Hrvatske. No isto tako i mi u Crnoj Gori smo svjesni da imamo obaveze prema Hrvatskoj”, rekao je Ibrahimović.

On je ponosno istaknuo da je Crna Gora „uradila pravu stvar kada je poklonila dom hrvatskoj nacionalnoj zajednici u Tivtu”.

Predsjednik Hrvatske građanske inicijative u Crnoj Gori Adrian Vuksanović, jedine hrvatske političke opcije u zemlji, u čestitki pripadnicama i pripadnicima hrvatske zajednice podsjetio je na stoljetnu prisutnost Hrvata na prostoru Crne Gore, na bogatu kulturnu, jezičnu i duhovnu baštinu „koju smo stvarali i sačuvali, ali i na odgovornost da tu baštinu živimo i prenosimo budućim naraštajima”.

„Naša je prisutnost duboko utkana u povijest i identitet ovoga prostora, u njegove gradove, običaje, kulturu i pamćenje”, naveo je Vuksanović, dodavši da je Dan hrvatskog naroda prigoda za potvrdu naše pripadnosti Crnoj Gori kao domovini u kojoj želimo živjeti slobodno, ravnopravno i dostojanstveno, čuvajući vlastiti identitet i uvažavajući različitosti koje obogaćuju društvo u cjelini.

„Uvjeren sam da će hrvatska zajednica i dalje biti konstruktivan i odgovoran sudionik društvenog života, doprinositi dijalogu, suradnji i dobrim međudržavnim odnosima, te biti most prijateljstva između Crne Gore i Republike Hrvatske”, poručio je Vuksanović.

Za Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori ustanovljen je 13. siječnja, dan prijenosa moći Svetog Tripuna iz Carigrada u Kotor 809. godine. 

Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori 13. siječnja obilježen je i u ponedjeljak navečer svečanom akademijom Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) u Kotoru na kojoj je istaknuto da crnogorski Hrvati "duhovno pripadaju ovom prostoru, a identitetski svojoj matici, Hrvatskoj".
 
Damir Ramović / Hina

Uhićenje ratnog zločinca u Crnoj Gori na zahtjev Hrvatske je korak prema rješavanju otvorenih pitanja s Podgoricom, što je važno za njen europski put, rekao je u subotu hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman.

Crnogorska policija je u petak objavila da je uhitila muškarca M.K. kojeg traži Hrvatska, a hrvatski ministar pravosuđa Damir Habijan je potom pojasnio da je riječ o osobi za kojom je raspisana tjeralica putem Interpola, na zahtjev Županijskog suda u Zagrebu, zbog ratnog zločina protiv civila na području Grubišnog Polja 1991.

Grlić Radman je pozdravio uhićenje Milorada Kovačevića te dodao da se ono temelji na angažiranosti crnogorskih institucija, ali da je i rezultat dogovora i pritiska hrvatske diplomacije.

"Hrvatska snažno podržava europski put Crne Gore. Ovo je jedan dokaz suradnje s nadležnim institucijama i tijelima u Crnoj Gori jer je važno sva otvorena pitanja riješiti prije samog ulaska u Europsku uniju", rekao je novinarima Grlić Radman.

Ministar, koji je rekao da je u subotu prijepodne dva put razgovarao s crnogorskim kolegom Ervinom Ibrahimovićem o uhićenju,  dodao je da su dobrosusjedski temelj stabilnosti i prosperiteta Crne Gore, ali i "natkrovljujuće načelo" EU-a.

Poručio je da Hrvatska očekuje nastavak rješavanja svih otvorenih pitanja, ali i onih koja nisu samo bilateralne naravi poput vladavina prava i pravosuđa.

"Odšteta logorašima, promjena imena bazena u Kotoru koji je bio nazvan po komandiru straže zloglasnog logora Morinj, a tu je isto tako i vojna sukcesija simboličnim povratkom hrvatskog školskog broda Jadran", naveo je kao primjere Grlić Radman.

Rekao je da je zabilježen "stanoviti napredak" što se tiče povratka otete imovine, spomenuvši da je 51 tivatskoj obitelji ona vraćena te da je zahvaljujući pritisku hrvatske diplomacije te naporima lokalnih i zakonodavnih vlasti "nekoliko obitelji već upisano u katastar".

Požalio se, međutim, da nema pomaka kada je riječ o povratu imovine obiteljima Tripković i Dabinović iz Dobrote, pri čemu se posebno osvrnuo na obitelj Dabinović za koju je kazao da je nakon 10 godina napokon dobila ročište, no 25. prosinca kada Hrvati katolici slave Božić, dodajući da to nije na čast crnogorskom sudstvu.

"Sigurno su mogli postupiti taktičnije i odrediti neki drugi datum ročišta, ali se kako god nadamo pozitivnom ishodu", rekao je Grlić Radman.

Naglasio je da je to pitanje koje vlast u Crnoj Gori "sigurno mora riješiti prije ulaska u EU", dodajući da u crnogorskom vodstvu vidi želju za rješavanjem otvorenih pitanja.

Na pitanje novinara o američkom mirovnom prijedlogu za rat u Ukrajini, Grlić Radman je rekao da je hrvatski stav identičan europskom, odnosno da ne može biti mira bez Ukrajine.
"Bez Ukrajine ne može biti mira jer kakva bi to onda bila poruka međunarodnoj zajednici i u što bismo mogli vjerovati dalje? U koje vrijednosti i temeljne postavke ovog svjetskog poretka koji je ipak zasnovan na međunarodnom pravu?"

Ponovio je da Hrvatska podržava pravedan i trajan mir te pravo Ukrajine na suverenost i poštivanje njenog teritorijalnog integriteta te dodao da želi vidjeti "pozitivan ishod u kojem će sve strane biti zadovoljene".

"Ali naravno, zločini se moraju procesuirati. Vidjeli smo noćas bombardiranje Kijeva. Ja sam se jutros čuo i s našom veleposlanicom (Anicom) Djamić u Kijevu koja mi je pokazala strašne prizore bombardiranja zgrada u kojima žive obični građani. To je strašno, i to na sam Božić, to nije dobra poruka", poručio je Grlić Radman.

Benjamin Mihoci / Hina

Crnogorska policija uhitila je u petak Milorada Kovačevića (61), kojega Republika Hrvatska traži zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, navodi se u priopćenju policije. Uprava policije Crne Gore u priopćenju navodi da je Kovačević lociran u općini Zeta, nedaleko od Podgorice, te da je nakon uhićenja priveden sucu istrage Višeg suda u Podgorici na daljnje postupanje.

„U općini Zeta, u selu Bistrica, podgorička policija locirala je i lišila slobode M. K. (61), državljanina Republike Hrvatske, kojeg ta država potražuje zbog sumnje da je počinio kazneno djelo ratnog zločina“, navodi se u priopćenju crnogorske policije.

Mediji u Podgorici podsjećaju da je Županijski sud u Splitu nepravomoćno 2019. godine u odsutnosti osudio Milorada Kovačevića, bivšeg poručnika JNA, na četiri godine i šest mjeseci zatvora zbog ratnog zločina nad ratnim zarobljenicima 5. listopada 1991. godine. Vrhovni sud je godinu poslije potvrdio presudu Kovačeviću. 

Nekoliko hrvatskih policajaca zarobljeno je u Dubrovačkom primorju, u mjestu Majkovi, a Kovačević je kao zapovjednik voda vojne policije trebao odvesti zarobljenike u logor Bileću u Bosni i Hercegovini. Međutim, tijekom puta prema Bileći petoricu ratnih zarobljenika zlostavljali su rezervisti. 

„Kamion se često zaustavljao kako bi se lokalnom stanovništvu pokazivali zatvorenici kao ‘trofeji’, uz stalna mučenja i udarce. Zbog toga su ratnim zarobljenicima utvrđene brojne ozljede (prijelomi rebara, ozljede kralježnice, prijelomi ruku i nogu, frakture lubanje), kao i trajni invaliditet“, navodi se, među ostalim, u optužnici. 

Kovačević je osuđen po zapovjednoj odgovornosti jer je, kako se navodi u presudi Županijskog suda u Splitu iz 2019. godine, „kao aktivni vojnik, poručnik JNA i zapovjednik voda mogao i trebao spriječiti zlostavljanje”. „Ne samo da to nije učinio, već je podržavao i ohrabrivao mučenje ratnih zarobljenika”, piše dalje.

Hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman u petak je pozdravio uhićenje Milorada Kovačevića u Crnoj Gori, kojeg Hrvatska traži zbog ratnog zločina protiv ratnih zatvorenika, te dodao da je Hrvatska u stalnom kontaktu s Podgoricom glede njegovog izručenja.

„Pozdravljamo uhićenje Milorada Kovačevića u Crnoj Gori po zahtjevu Republike Hrvatske te suradnju nadležnih tijela dviju država na ovom slučaju”, napisao je Grlić Radman na društvenoj platformi X.

Damir Ramović / Hina

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je u subotu u Budvi da je prioritet među otvorenim pitanjima između Hrvatske i Crne Gore postizanje sporazuma o odšteti hrvatskih zatvorenika u logoru Morinj. Grlić Radman je zajedno sa svojim crnogorskim kolegom Ervinom Ibrahimovićem ranije danas položio vijence i zapalio svijeće na mjestu nekadašnjeg logora Morinj, a nakon toga su dvojica šefova diplomacije bili panelisti na sigurnosnom 2BS Forumu.

- Pitanje odštete je ljudsko i civilizacijsko pitanje. To nije samo bilateralno pitanje, to je pitanje suočavanja s prošlošću, tako da očekujem da se sporazum što prije sklopi i to pitanje riješi. Bivšim logorašima to nije financijsko pitanje, već pitanje dostojanstva i digniteta. To je pitanje moralne satisfakcije. - rekao je Grlić Radman.

Da je dogovor dviju strana o dijelu otvorenih pitanja blizu, potvrdio je crnogorski ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, koji je rekao da crnogorsko društvo sazrijeva i usvaja demokratske vrijednosti.

- Otvorena pitanja s Hrvatskom idu dobrom dinamikom i optimist sam da će se ona uskoro okončati na obostrano zadovoljstvo. - rekao je Ibrahimović.

Crna Gora i Hrvatska počele su krajem siječnja bilateralne konzultacije s ciljem prevladavanja sporova zbog kojih je Zagreb onemogućio Podgorici zatvaranje Poglavlja 31 (vanjska, sigurnosna i obrambena politika) u pregovorima s EU. Grlić Radman je priopćio da je postignut napredak u dijelu otvorenih pitanja, prije svega o odšteti za zatočenike u logoru Morinj, ali je naglasio i da za Hrvatsku nije prihvatljivo da se gradski bazen u Kotoru zove po Zoranu Džimiju Gopčeviću, nekadašnjem poznatom vaterpolistu, ali i čuvaru u logoru Morinj.

Otvoreno ostaje pitanje granice na moru, kao i pitanje vlasništva nad brodom Jadran, te, kako je rekao Grlić Radman, pitanje koje se nedavno otvorilo, a odnosi se na otuđenu imovinu Hrvata u Boki, prije svega u Tivtu i Dobroti.

- Parcele su uknjižene na druge vlasnike, iako su hrvatski vlasnici dobili slučaj na sudu, ali njihova imovina još nije uknjižena. Tražimo da im se imovina uknjiži, osobito jer je je bilo primjera da je drugim nacionalnim manjinama već uknjižena, pa može biti elemenata nacionalne diskriminacije. - rekao je Grlić Radman.

Istaknuo je i da Hrvatska podržava proeuropske političare u Crnoj Gori, poput Ibrahimovića i premijera Milojka Spajića, te da očekuje da i njihovi koalicijski partneri podupiru proeuropski put Crne Gore.

- Razumijem da im je jako važno imati podršku Hrvatske – što i imaju. Ako je ikome u interesu da Crna Gora uđe u EU, to je Hrvatskoj. Crna Gora zaslužuje podršku, ali taj put ovisi o političarima u Crnoj Gori i vladi, o tome koliko će se založiti. - rekao je šef hrvatske diplomacije.

Tijekom panela na 2BS Forumu, Grlić Radman je istaknuo da je članstvo u EU nezaustavljiv proces te da ima snažan transformativni utjecaj na sigurnost, financijsku i socijalnu stabilnost svake države. Hrvatska je, kako je rekao, pravi primjer zemlje koja je to ostvarila.

Damir Ramović / Hina

Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman kazao je u utorak da Uskok i Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) provode istragu u ministarstvu nakon što su oni prijavili zloporabe s isplatom putnih naloga djelatnicima koji su tehnički opremali diplomatsko-konzularna predstavništva.

"Institucije koje danas u MVEP-u provode istragu, to rade temeljem naše prijave o nepravilnostima koje su uočene sveobuhvatnom analizom stručnih službi", rekao je Grlić Radman u Mostaru.

Pojasnio je kako se radi o prijavi protiv osoba koje su sudjelovale u opremanju hrvatskih diplomatsko-konzularnih predstavništava za pristupanje šengenskom prostoru.

"Radi se o krivotvorenim putnim nalozima onih djelatnika koji su iz tehničke domene, a vezane su za informatičku opremanje određenih DKP-a kako bi se Hrvatska prilagodila šengenskim standardima", rekao je.

Ministar vanjskih i europskih poslova dodao je kako ova istraga potvrđuje brigu aktualne vlade za 'vladavinu prava i borbu protiv korupcije'.

"Korupcija ima nultu stopu tolerancije i to je naš doprinos. Istražitelji Uskoka, odnosno ekipa EPPO došli su zapravo na naše traženje, odnosno na našu prijavu tih nepravilnosti", rekao je.

Uskok i Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) u utorak su izvijestili da provode tzv. hitne dokazne radnje u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova zbog mogućih nezakonitosti oko korištenja novca iz državnog proračuna i europskog Fonda za unutarnju sigurnost.

(Hina)

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman se u subotu susreo s crnogorskim ministrom vanjskih poslova Filipom Ivanovićem s kojim je, kako je izjavio u Kotoru, razgovarao o nizu otvorenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore.

- Razgovarali smo o Prevlaci, jasna je granica na kopnu temeljem Badinterove komisije... Želimo razgovarati o granici na moru i čekamo da Crna Gora imenuje članove komisije kako bismo razgovarali o tom problemu. - rekao je za Hinu.

Što se tiče školskog broda Jadran Radman Grlić kaže da je to hrvatski brod koji se u trenutku raspada bivše države našao na remontu u Tivtu i tu ostao.

- Mi ga smatramo otuđenom imovinom, i tražimo da se vrati u matičnu luku Split. Ako to ne možemo riješiti bilaterarno i dogovorom možemo razmotriti, uključiti međunarodno sudište. - dodao je Grlić Radman.

Ministar je ponovio da je neprihvatljiva odluka skupštine općine Kotor o preimenovanju sportskog objekta po osobi o kojoj postoje brojna uznemirujuća svjedočanstva zbog zloglasna djelovanja i postupanja, Zorana Gopčevića prema hrvatskim zatočenicima kao zapovjednika straže u logoru Morinj.

- Čestitali smo Crnoj Gori što se suočila s prošlošću i za nas su ploča u Morinju i natpis veoma bitni i smatramo da ne treba biti predmet razgovora i treba ostati tamo gdje je. - rekao je Grlić Radman.

Ministar obrane Ivan Anušić i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman poručili su u Tivtu da Hrvatska podržava Crnu Goru na putu u EU i da hrvatska vlada pomaže Hrvate u toj zemlji te im želi uspješni suživot s Crnogorcima. Oni su u subotu navečer u Tivtu nazočili proslavi Dana hrvatskog naroda u organizaciji Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore.

- Nama je stalo do proeuropske Crne Gore. Stalo nam je do susjeda. Hrvatska nema skrivenu agendu, mi želimo pomoci Crnoj Gori. - poručio je ministar Goran Grlić Radman.

Ministar Anušić rekao je, kao izaslanik premijera, da „nijedna vlada kao ova sadašnja nije pomagala Hrvate van Hrvatske”.

- Stojimo uz vas i to ne deklarativno. Ruka je ispružena prema Crnoj Gori na njenom putu ka EU. Velika je kulturna baština Hrvata u Crnoj Gori. To je prosto nevjerojatno. To treba cijeniti i štititi. Neka Hrvati ovdje žive zajedno s Crnogorcima u prosperitetu. - rekao je Anušić.

Predsjednik HNV-a Crne Gore Zvonimir Deković rekao je na proslavi da se tim danom odaje priznanje autohtonosti hrvatskog naroda na ovim prostorima, njegovoj višestoljetnoj kulturi i tradiciji te njegovoj nepodijeljenoj pripadnosti Hrvata Katoličkoj Crkvi.

Predsjednik političke stranke Hrvatske građanske inicijative i zastupnik u Skupštini Crne Gore Adrijan Vuksanović rekao je da su Hrvati u Crnoj Gori „činjenica koja se više nikom ne mora objašnjavati”.

- Nismo zarobljeni u prošlosti. Nekad je bilo nemoguće da se hrvatska zastava vijori u Tivtu i Kotoru zajedno s crnogorskom zastavom. To je danas realnost. To nije palo sa neba, to smo postigli politički. A to je na korist i Hrvatima i Crnoj Gori. Danas imamo parlamentarni status. Ali ni prije ni sada nismo bili sami. Nijedna hrvatska vlada, kao aktualna, nije uradila više za hrvatski narod u Crnoj Gori. Ne samo da smo opstali nego smo se vratili na veliku scenu. - dodao je.

Hrvatski ministar obrane otkazao je za subotu predviđeni sastanak s crnogorskim kolegom po dužnosti zbog toga što stavovi koje je Dragan Krapović iznio u medijima vezano uz spomen ploču u Morinju i vlasništvo nad brodom Jadran „u potpunosti odudaraju od stajališta RH i ne ostavljaju prostor za razgovor”.

„Sastanak s crnogorskim ministrom obrane Draganom Krapovićem otkazao sam zbog njegovih izjava i o ploči u Morinju i o brodu Jadran”, objavio je Anušić na Facebooku.

„Stavovi ministra Krapovića, koje je proteklih dana iznio u medijima, ne ostavljaju prostor za razgovor i potpuno odudaraju od stavova Republike Hrvatske i povijesnih činjenica”, istaknuo je.

Krapović je nedavno rekao kako je napravljena greška kada je postavljena ploča u nekadašnjem logoru Morinj, te da natpis, na kojem između ostalog piše da su događanja u tom logoru posljedice velikosrpske agresije ne odgovara činjenicama. Krapović je rekao i da ono što se dogodilo u logoru Morinj nije posljedica velikosrpske agresije, nego rata u bivšoj Jugoslaviji, te da bi ploču trebalo zamijeniti.

Krapović je također u jednom intervjuu poručio da crnogorska vlada nije spremna pregovarati o vlasništvu školskog broda Jadran te da ga Hrvatska nema pravo tražiti.

(Hina)

Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je u četvrtak u Splitu da je Crna Gora priznala da su pripadnici Jugoslavenske narodne armije iz Crne Gore sudjelovali u agresiji na dubrovačkom ratištu, što je znak da se može očekivati povratak školskog broda Jadrana u Hrvatsku.

"Mi smo dobili notu u kojoj stoji da su na dubrovačkom ratištu sudjelovali pripadnici Jugoslavenske narodne armije iz Crne gore, koji su sudjelovali u tim operacijama. Prema tome, znači oni priznaju da su vršili agresiju i priznaju da su otuđili tu imovinu ... To znači da je (to) dobar znak, to znači da možemo očekivati onda i povratak Jadrana", rekao je Grlić Radman na otvorenju izložbe „Hrvatski školski brod Jadran - matična luka Split, 1933.-2023.“ u Domu Hrvatske vojske u Lori.

Nota o tome u MVEP je stigla jutros. Njome se Hrvatska obaviještava da je u Crnoj Gori pronađena oprema otuđena u vrijeme sudjelovanja crnogorskih vojnika JNA na dubrovačkom ratištu uz podršku tadašnjih crnogorskih vlada.

Crnogorski premijer Dritan Abazović objavio je u utorak da je prilikom popisa imovine crnogorskih aerodroma pronađena i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena iz zračne luke Ćilipi u napadu JNA na Dubrovnik 1991-1992. i najavio da će Hrvatska o tome uskoro biti obaviještena.

Šef hrvatske diplomacije je kazao u četvrtak da je "činjenica da je on (premijer Abazović) rekao da je to bila sramotna epizoda Srbije i Crne Gore".

Bijeli jedrenjak Jadran izgrađen je 1933. i sve do 1991. bio je upisan u flotne liste hrvatskih luka. Na remont u Crnu Goru otplovio je 1991., ali ga Crnogorci do danas nisu vratili, što ostaje bilateralni spor Zagreba i Podgorice.

"Hrvatska nikada neće odustati od imovine koja je naša. Hrvatski školski brod bio je upisan u matičnu luku Split i on je stalno bio tu. Da nije išao na remont nitko ne bi pitao gdje je Jadran. Pa, naravno - tamo gdje pripada, a to je Split", rekao je Grlić Radman.

Crna Gora krajem srpnja i početkom kolovoza obilježila je 90. godišnjicu broda, zbog čega je hrvatska diplomacija poslala prosvjednu notu Podgorici o "svojatanju imovine".

Hrvatski premijer Andrej Plenković je krajem kolovoza rekao da traži da se brod vrati u Hrvatskoj zbog njegovog simboličnog značaja za Hrvate - "pomorce, one koji su se na njemu školovali i na njemu radili".

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović početkom rujna je u Zagrebu rekao da je brod u vlasništvu Crne Gore, ali da je Podgorica otvorena za dijalog o tom pitanju, dok je hrvatski predsjednik Zoran Milanović pozvao na financijsko održivo rješenje tog pitanja i kazao da ima važnijih tema od te.

Grlić Radman je u četvrtak u Splitu rekao da je za vraćanje broda prije svega potrebna dobra volja susjeda, "koji je spreman razgovarati o tome".

"A vidimo da se (to) u ovih 30 godina nije dogodilo. Nije iskazana ta spremnost. Puno se odugovlačilo, govorilo se o nekakvim povjerenstvima i tako dalje. To nikada nije polučilo nikakve rezultate", rekao je Grlić Radman, dodavši da za rješavanje tog pitanja postoje i drugi "pravni i politički mehanizmi" te "arbitraža".

(Hina)

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa u petak je preporučilo ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću Radmanu da što prije ispravi svoju imovinsku karticu, dodavši kako su mu još 2019. rekli da je dužan u nju upisati i dividende od udjela u Agroproteinki.

Istaknuli su to u mišljenju kojeg su, po zakonskoj dužnosti, u petak donijeli nakon ih je to tražio Grlić Radman, a u vezi s isplaćenim dividendama koje od 2019. godine do danas, nije upisao u svoju imovinsku karticu.

“Povjerenstvo je na ovoj sjednici dalo mišljenje Grliću Radmanu koji ga je zatražio. Njegov zahtjev je išao u smjeru da, ukoliko je pogriješio i pogrešno ispunio neke podatke u imovinskoj kartici, na koji način ih treba popuniti i može li mu povjerenstvo pomoći u ispunjavanju imovinske kartice, kako više ne bi došlo do nenamjernih previda u budućnosti, kako je on to rekao”, rekla je glasnogovornica povjerenstva Mia Jurinić.

No, ističe kako je samo Povjerenstvo u današnjem mišljenju - osim podsjećanja da je zakonski obvezan istinito ispuniti imovinsku karticu, navelo da je Grlić Radman još 2019. zatražio i dobio mišljenje od tog istog tijela da je dividendu Agroproteinke, dužan uredno godišnje prijavljivati u imovinskim karticama.

“Radi se o mišljenju iz listopada 2019. godine. Ono je javno dostupno, i u njemu je navedeno da je dividenda podatak koji se prijavljuje u imovinsku karticu”, istaknula je predsjednica Povjerenstva Jurinić.

Ministru Grliću Radmanu stoga su preporučili da za godine koje prethode sadašnjoj, što prije podnose jednu novu imovinsku karticu sa svrhom ispravka, a da je prihode koje je ostvario u aktualnoj, 2023., dužan unijeti do kraja siječnja sljedeće godine, rekla je Jurinić.

Sve se to događa nakon što je Povjerenstvo prošlog tjedna otvorilo predmet zbog imovinske kartice ministra Grlića Radmana i poslovanja tvrtke u njegovom suvlasništvu, Agroproteinke, s Ministarstvom poljoprivrede.

Jurinić isitče da je taj predmet još uvijek otvoren i da se sakupljaju dokazi, te da naknadne isprave imovinske kartice, neće utjecati na njega.

“Ukoliko postoji, povreda će se utvrditi u svakom slučaju, neovisno je li obveznik naknadno ispravljao imovinsku karticu ili nije”, rekla je.

Prema pisanju medija, Grlić Radman nije prijavio dividende koje je godišnje primao od suvlasništva u Agroproteinki. Zaključno s 2022., navode mediji, riječ je o 2,11 milijuna eura dividendi koje su mu isplaćene otkad je na funkciji ministra, a nije ih upisao u svoju imovinskoj kartici.

Iako je 2019. dobio informaciju da je dividende trebao upisati, ministar je prošlog tjedna izjavio kako je neupisivanje dividendi “tehnički propust” i “pogreška” zbog koje mu je vrlo žao.

(Hina)