Prikazujem sadržaj po oznakama: gaza

Izraelsko djelovanje bi se trebalo moći kritizirati bez optužbi o mržnji prema Židovima, rekao je u srijedu u Europskom parlamentu Josep Borrell, vanjskopolitički šef Europske unije.

Visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku u parlamentu u Strasbourgu govorio je nakon povratka s petodnevne misije na Bliskom istoku. Osudio je Hamasov napad 7. listopada, prozvavši ga najvećim masakrom Židova od Drugog svjetskog rata, ali potom i ono što su Ujedinjeni narodi proglasili „humanitarnom katastrofom” u Pojasu Gaze.

„Rezultat blokade koja je spriječila dolazak ključnih potrepština isto je svojevrsni masakr”, rekao je španjolski socijalist.

„Treba priznati pravo Izraela da se brani, ali istovremeno biti ogorčen oko toga što se događa palestinskim civilima”, rekao je Borrell, pa naglasio da bi se politike Izraela trebale moći kritizirati „bez optužbi da se mrzi Židove”.

Vanjskopolitički šef EU-a rekao je da je on bio među prvima koji se suprotstavio prekidu opskrbe Pojasa Gaze vodom i strujom, što je kršenje međunarodnog prava, te da je poručio Izraelu da treba enklavi omogućiti pristup lijekovima, uključujući anestetike.

Naglasio je da je EU iznimno zabrinuta i zbog napada izraelskih naseljenika na okupiranoj Zapadnoj obali na civilno palestinsko stanovništvo. Borrell je kazao kako se ovaj sukob ne može riješiti vojnim putem te da Hamas ne može ostati na vlasti u Gazi, ali i da ona ne može biti pod kontrolom Izraela.

Povjerenik Europske komisije za upravljanje kriznim situacijama Janez Lenarčič upozorio je kako je u Pojasu Gaze poginulo najmanje 12 tisuća ljudi, uključujući velik broj žene i djece, da je 1,7 milijuna ljudi u izbjeglištvu te da nedostaju osnovne potrepštine poput hrane, lijekova i vode.

Humanitarna pomoć u hrani odgovara na samo 10 posto potreba, samo 9 od 35 bolnica u enklavi radi, dnevno ulazi samo 50 kamiona s potrepštinama, a prošli tjedan nekoliko dana nije ušao nijedan, dodao je Lenarčič, također upozorivši da se mora zaustaviti nasilje izraelskih ekstremističkih naseljenika na Zapadnoj obali.

U raspravi je sudjelovao hrvatski parlamentarac Tonino Picula koji je rekao da bi ova kriza mogla imati velik utjecaj na ulogu Europske unije u svijetu te da se ona mora snažno angažirati.

Zastupnik iz kluba socijalista i demokrata rekao je da se Izrael ima pravo braniti i boriti protiv terorista Hamasa, no da pritom ne smije kršiti međunarodno pravo lišavajući civile osnovnih životnih potrepština.

Pozdravio je prekid vatre i oslobađanje dijela taoca, no kazao kako je „još mnogo koraka potrebno” prema osnivanju suverene palestinske države „koja će biti u miru s izraelskom državom”.

Zastupnik konzervativaca i reformista Ladislav Ilčić u raspravi je kazao da „svaka vijest o ubijenom civilu” šteti Izraelu, a koristi Hamasu te da je stoga jasno zašto ih taj militantni pokret koristi za „živi štit”.

Ilčić smatra da će Hamas iskoristiti primirje kako bi se pregrupirao, pa je rekao da ga oni koji traže primirje zapravo štite.

„Zašto ne tražite razoružanje Hamasa ili poštene izbore?” u Gazi, pitao je konzervativac.

„Mislim da bi bilo vrijeme da shvatite da Izrael danas, kad uništava Hamas, zapravo radi uslugu svima nama”, zaključio je.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

U izraelskom zračnom napadu na ambulantna vozila koja su u petak korištena za evakuaciju ranjenika iz opkoljenog sjevernog dijela Gaze ubijeno je 15 ljudi i ranjeno njih 60, priopćilo je ministarstvo zdravstva enklave pod kontrolom Hamasa.

Izraelska vojska navela je da je identificirala i pogodila vozilo hitne pomoći „koje je koristila teroristička ćelija Hamasa”. Ustvrdila je da su u napadu ubijeni Hamasovi borci i optužila skupinu za prebacivanje militanata i oružja ambulantnim kolima.

Dužnosnik Hamasa Izat El Reshik rekao je da su navodi o prisutnosti njegovih boraca neutemeljeni. Ašraf al-Kidra, glasnogovornik ministarstva zdravstva Gaze, rekao je da je vozilo hitne pomoći bilo dio konvoja koji je Izrael gađao u blizini bolnice al-Šifa u gradu Gazi.

Kidra je rekao da je Izrael gađao konvoj vozila hitne pomoći na više od jedne lokacije, uključujući vrata bolnice al-Šifa i trg Ansar udaljen kilometar.

U izjavi o incidentu, izraelska vojska nije dala nikakve dokaze koji bi poduprli tvrdnju da je vozilo hitne pomoći bilo povezano s Hamasom, ali je navela da namjerava objaviti dodatne informacije.

„Naglašavamo da je ovo područje borbena zona. Civili u tom području stalno se pozivaju da se evakuiraju prema jugu radi vlastite sigurnosti” – rekli su iz vojske.

Reuters nije uspio neovisno provjeriti navode nijedne strane.

Video podijeljen na društvenim mrežama prikazuje ljude kako leže u krvi pored kola hitne pomoći s bljeskajućim svjetlima na gradskoj ulici dok ljudi žure u pomoć.

Na drugoj snimci prikazana su tri vozila hitne pomoći kako stoje u redu, a pokraj njih je nepomično ili se jedva pomicalo desetak ljudi.

Glavni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je u objavi na društvenim mrežama da je „potpuno šokiran izvještajima o napadima na kola hitne pomoći koja evakuiraju pacijente”, dodajući da pacijenti, zdravstveni radnici i medicinske ustanove moraju biti zaštićeni.

Ranije u petak najavljeno je da će kola hitne pomoći prebaciti kritično ozlijeđene Palestince koje hitno treba odvesti u Egipat na liječenje iz opkoljenog grada Gaze na jug enklave.

Izrael, koji je optužio Hamas za skrivanje zapovjednih centara i ulaza u tunele u bolnici al-Šifa, naredio je u listopadu svim civilima da napuste sjever Gaze, a njegova vojska okružila je u četvrtak to područje.

Unatoč naredbi da civili napuste sjeverna područja Gaze, izraelska vojska nastavila je bombardirati i južni dio Pojasa Gaze.

Hamas i vodstvo bolnice al-Šifa zanijekali su da se objekt koristi kao baza militanata.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Do sada je 15 hrvatskih državljana napustilo Pojas Gaze, a osam ih još čeka evakuaciju, kazao je na početku sjednice vlade u četvrtak hrvatski premijer Andrej Plenković, zahvalivši se Kataru na posredovanju prilikom evakuacije.

- Želim zahvaliti naporima naših diplomatskih predstavnika, osobito u Egiptu i u Katru, i zahvaliti katarskim vlastima koje su posredovale u ovom konkretnom slučaju. - rekao je Plenković.

- Radi se i na tome da još osam hrvatskih državljana izađe iz Pojasa Gaze, pređe granicu i ode u Egipat. - dodao je.

U Pojasu Gaze je prema podacima hrvatskog ministarstva vanjskih poslova 47 hrvatskih državljana, a 23 ih je zatražilo evakuaciju.

Plenković se osvrnuo i na hrvatsko glasanje protiv rezolucije Opće skupštine UN-a o humanitarnom primirju u Pojasu Gaze jer ta rezolucija ne osuđuje teroristički napad Hamasa na Izrael.

Hrvatski je premijer kazao kako ga je nespominjanje Hamasa u rezoluciji "podsjetilo na one izjave od prije 30 godina kada se govorilo da se zna tko je agresor pa ga se nije htjelo imenovati".

Plenković drži kako je puno primjerenije usvojiti novu rezoluciju koja bi osudila napad Hamasa.

- Podsjećam da Hrvatska nije neutralna ni nesvrstana zemlja. Oko ovakvih važnih krupnih političkih pitanja treba zauzimati principijelne stavove i to je ono što mi radimo. - zaključio je Plenković, dodavši kako Hrvatska tim glasanjem nije ugrožena ni na koji način, a najmanje u sigurnosnom pogledu.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Hrvatska je samo trebala ostati suzdržana na rezoluciju UN-a o Gazi, rekao je u ponedjeljak predsjednik Zoran Milanović, dodavši da je „Bliski istok bure baruta gdje nema dobrih” i da se „ne mora tolerirati baš sve što izraelska vlada napravi”.

Opća skupština UN-a usvojila je u petak rezoluciju kojom se poziva na „trenutačno, trajno i održivo humanitarno primirje” u Gazi, ali u dokumentu se imenom ne spominje Hamas pa je protiv rezolucije glasalo 14 zemalja, među njima i Hrvatska.

Rezolucija UN-a ne spominje da je Hamas izvršio „teroristički napad” na Izrael te da je odgovoran za „pokolj civila” u Izraelu zbog čega je Hrvatska bila protiv takve rezolucije, priopćilo je u subotu hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova.

- Trebalo ostati samo suzdržan, to je bit priče. To je pitanje zdravog razuma i časti. - kazao je predsjednik Milanović.

Ured predsjednika priopćio je u subotu da predsjednik nije konzultiran o tome kako će Hrvatska glasati, što je Milanović ponovio novinarima u ponedjeljak.

- Ne da nisam konzultiran, nego je to odrađeno meni iza leđa. Odnosno nije baš iza leđa jer smo mi znali da se to događa pa rek'o ajde da vidimo što će napraviti. - rekao je Milanović.

- Ovo je prije svega, kao i uvijek u zadnjih pet, šest godina, osobni trip i osobna slagalica jednog čovjeka koji hrvatsku diplomaciju pretvara u festival otpremnika poslova. - rekao je Milanović aludiravši na premijera Plenkovića.

Kazao je da u postojećoj rotaciji Hrvatska ima veleposlanike „još od prvog srpskog ustanka” i da se premijer ne želi dogovoriti oko novih imena upravo kako bi se omogućile ovakve situacije, odnosno da ga zaobilaze.

Pritom je prozvao i hrvatskog veleposlanika pri UN-u Ivana Šimonovića, bivšeg pomoćnika glavnog tajnika UN-a za ljudska prava, „čovjeka koji se volio reklamirati kao veliki zagovornik ljudskih prava” koji je sada pokazao da nema kičmu”.

Objasnio je da Hrvatska „ne mora trpjeti baš svakakve poteze izraelske vlade bez ikakve odgovornosti” i da ne treba imati nikakve povijesne komplekse.

- Mi nismo potomci nacista, mi smo potomci uglavnom antifašista. Kompleksa nemam, ako ih Nijemci ili Austrijanci imaju - neka ih liječe, neka vješaju tuđe zastave, mi nećemo. Mi imamo dovoljno obraza i samopoštovanja da znamo gdje smo i da razlikujemo dobro od nedobra, a trenutno se tamo događa nedobro. - rekao je Milanović.

Milanović je prošli tjedan izjavio da je Izrael izgubio njegove simpatije zbog reakcije na Hamasov napad, što je naišlo na kritike izraelske diplomacije.
- Osudio sam ubojstva, izrazio čak i gađenje i gnušanje. Pravo na samoobranu, koje Izrael apsolutno ima, ne uključuje pravo na osvetu i masakr civila. - rekao je predsjednik tada.

Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo mu je da je izjava „nečuvena”.

Milanović je danas ponovio da ga neće ušutkati, ali je naglasio i da neće „ni galamiti svaki dan kao nekakav izraelski ambasador u Zagrebu kojemu je najnormalnije da kao militantni agitator tu lupeta i proziva hrvatskog predsjednika usred Zagreba, a da naša bijeda od Vlade i Zrinjevca ne reagiraju”.

Protiv rezolucije bile su i Austrija, Češka, Mađarska. Većina članica EU-a bila je suzdržana, dok su Francuska, Španjolska, Slovenija, Portugal, Irska i Belgija bile „za”.

Milanović je rekao da mu je neobjašnjivo što je Austrija glasala protiv, kao i izjava češke ministrice obrane Jane Černochove da Češka treba izaći iz UN-a.

- Pa izađi, tko ti brani, tko te drži. Nije UN idealna organizacija. Hrvatskoj je UN bio dobar i loš. Da nije bilo UNPROFOR-a, koliko god su nas maltretirali i držali pod embargom i prijetili sankcijama, ipak je UNPROFOR omogućio Hrvatskoj primirje, konsolidaciju, izgradnju hrvatske vojske i pobjedu. To ne možemo negirati, to je važna stvar, toga bez sustava UN-a ne bi bilo. - rekao je predsjednik.

Dodao je da za sada ne vidi prijetnju hrvatskoj sigurnosti.

- Ne vidim to za sada. Vjerujem da se to neće dogoditi jer postoje druge mete. - rekao je, dodavši da je drugima Hrvatska nebitna.

- Nama je bitna. - naglasio je.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Rat Izraelaca i Palestinaca na istočnom Mediteranu zadao je dodatni udarac inicijativi osnivanja „Strategije EU-a za Mediteran”, političkog okvira u sklopu kojeg bi 22 zemlje s izlazom na to more surađivale u području zaštite okoliša, klimatskih promjena, migracija i prometa.

- Bojim se da to može malo unazaditi ili usporiti ovu inicijativu. - rekao je dubrovačko - neretvanski župan Nikola Dobroslavić novinarima u Bruxellesu.

Dobroslavić je član Europskog odbora regija i gradova, institucije koja u Bruxellesu predstavlja interese regija, te je njen izvjestitelj o osnivanju „Strategije EU-a za Mediteran”.

EU trenutno ima četiri takva politička okvira u sklopu kojih zemlje, ili njihove regije smještene u istom geografskom prostoru, definiraju zajedničke probleme.

Strategija za regiju Baltičkog mora, koje okuplja zemlje smještene uz to more na sjeveru Europe, uspostavljena je 2009., a zatim i strategije za regiju rijeke Dunava (2010.), Jadranskog i Jonskog mora (2014.) te planinskog prostora Alpa (2015.). Katalonija, čija regionalna vlada teži neovisnosti od Španjolske, i francuska regija Provansa – Alpe - Azurna obala pokrenule su zato inicijativu za osnivanjem „Strategije EU-a za Mediteran”. Europski odbor regija je prije godinu dana usvojio taj prijedlog.

Dobroslavić se nadao osnivanju „Strategije EU-a za Mediteran” nakon što je 1. srpnja Španjolska preuzela rotirajuće predsjedanje EU-om jer u toj inicijativi i neke druge španjolske autonomne pokrajine vide interes.

Mediteranska zemlja Španjolska osim toga ne sudjeluje niti u jednoj od postojeće četiri strategije, a Francuska samo u alpskoj. No vlada u Madridu se niti dva mjeseca uoči kraja predsjedanja EU-om nije odredila o tom projektu, a dramatična situacija u opkoljenom Pojasu Gaze preusmjerila je sada pozornost.

- Nažalost, sada se svi moramo više brinuti o sigurnosti i spašavanju ljudi, nego razmišljati o ovoj također bitnoj inicijativi. - rekao je Dobroslavić.

Europski parlament je 9. svibnja, na Dan Europe, usvojio inicijativu za osnivanjem „Strategije EU-a za Mediteran” s 564 glasa „za” i 14 „protiv”, dok je 14 zastupnika ostalo suzdržano. No ona može biti osnovana tek kada se dogovore sve zemlje članice. Europska komisija, koja bi trebala napisati strategiju u dogovoru s državama, nije sklona uspostavljanju tako velikog i raznovrsnog političkog okvira. U njemu bi bili Izrael i Palestina, a također i Libanon, Sirija, Libija i Egipat.

- Vrlo je složeno, ali je njegovo uspostavljanje moguće i trebalo bi biti moguće. - napominje Dobroslavić.

Mediteran, suočen s ekstremnim vremenskim uvjetima poput poplava i suša, zagrijava se 20 posto brže od svjetskog prosjeka te je nakon Arktika najugroženiji klimatskim promjenama, podatak je Unije za Mediteran, organizacije sa sjedištem u Barceloni.

Dobroslavić stoga tvrdi da je neophodno osnivanje „Strategije EU-a za Mediteran”.

- Smatramo da se bez zajedničkog rješavanja problema i izazova na cijelom Mediteranu neće riješiti pitanje zatopljenja. - rekao je.
Hrvatska, koja već sudjeluje u Dunavskoj i Jadransko - jonskoj strategiji, načelno podržava ideju. S obzirom da je već u Jadransko -jonskoj strategiji lako bi se uklopila u tu širu mediteransku.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Ponedjeljak, 23 Listopad 2023 22:58

SAD IZRAELU SAVJETUJU ODGODU INVAZIJE NA GAZU

Sjedinjene Države savjetovale su Izraelu da još ne kreće u kopneni napad na Pojas Gaze jer žele osigurati puštanje na slobodu većeg broja talaca koje drži Hamas i pripremiti se za moguće širenje rata na regiju.

Bijela kuća, Pentagon i State Department pojačali su u privatnim razgovorima s Izraelcima pozive na oprez, rekla su dva izvora upoznata s tim razgovorima, u trenutku kada izraelska blokada zaoštrava humanitarnu krizu u Pojasu Gaze, a broj žrtava od bombardiranja palestinske enklave prešao je 5000.

Američki prioritet je da se omogući više vremena za pregovore o puštanju na slobodu talaca koje je Hamas oteo u napadu na Izrael 7. listopada, rekli su izvori, osobito nakon neočekivanog puštanja na slobodu dviju Amerikanki u petak i dviju Izraelki u ponedjeljak. Vjeruje se da Hamas drži više od 200 talaca.

Dužnosnik je rekao je da američka administracija, svjesna posredničke uloge Dohe u pregovorima s Hamasom, obavještava katarske dužnosnike o svojim savjetima Izraelu kako bi bili u toku i mogli nastaviti pregovore o oslobađanju talaca.

"Za sada ne postoje jasne smjernice ili redosljed koraka prema potpunoj deeskalaciji. Prioritet je da se izvuče taoce korak po korak", rekao je izvor upoznat s pregovorima.

Drugi američki dužnosnik rekao je da europske vlade također sugeriraju Izraelu da se suzdrži od pokretanja kopnene ofenzive kako bi se dalo prostora pregovorima o taocima.

Prvi američki dužnosnik rekao je da bi odgoda kopnenog napada također mogla omogućiti više vremena za dostavu humanitarne pomoći Gazi. Od subote u Pojas Gaze ušla su 54 kamiona s pomoći iz Egpita, po UN-u.

Osim toga, odgoda ofenzive omogućila bi SAD-u da se pripremi za moguće napade na američke interese u regiji.

Washington se boji širenja sukoba na regiju, osobito rata između Izraela i Hezbolaha kojeg podržava Iran. Zabrinut je i zbog želje nekih visokih izraelskih dužnosnika, uključujući ministra obrane Yoava Gallanta, da se izvede preventivni napad na Hezbolah.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Ponedjeljak, 23 Listopad 2023 22:50

ZBOG RATA U POJASU GAZE EUROPI PRIJETI NOVI VAL MIGRANATA

Europska unija se suočava s rizikom iznenadnog priljeva migranata koji bježe zbog rata između Izraela i Hamasa, rekao je u ponedjeljak grčki ministar za migracije Dimitris Kairidis i pozvao na budnost i više solidarnosti između zemalja članica.

"Uvijek postoji rizik ako se nestabilnost na Bliskom istoku proširi, a posebice ako u to budu uvučene susjedne zemlje poput Egipta koji ima jako veliko stanovništvo. Tada stvari mogu postati jako ozbiljne", rekao je Kairidis.

"Moramo biti budni, mi, kao Europa, moramo biti što više zajedno. Moramo bolje čuvati granice, boriti se protiv kriminalnih mreža krijumčara ljudi i vratiti one koji ne dobiju pravo na azil", istaknuo je grčki ministar.

Po njegovim riječima, europskom bloku je potreban novi pakt, aludirajući na sporazum iz 2016 između Turske u EU-a o sprečavanju priljeva migranata.

Kairidis je u ponedjeljak boravio u Ankari gdje je s turskim dužnosnicima razgovarao i načinima kako smanjiti broj dolazaka migranata u njegovu zemlju.

U trenutku velike zabrinutosti za sigurnosnu situaciju zbog sukoba Izraela i Hamasa, Kairidis ističe da Grčka, nakon smrtonosnih islamističkih napada u Belgiji i Francuskoj, predvodi rasprave u Uniji o većem broju deportacija i vraćanja migranata.

Osvrnuo se na slučaj tuniskog džihadista, odgovornog za ubojstvo dvojice Šveđana prošli tjedan u Bruxellesu, koji je u Belgiji boravio ilegalno jer mu je zahtjev za azilom bio odbijen. U EU je ušao još 2011. preko talijanskog otoka Lampeduse.

"Ovdje vidimo neprihvatljivu situaciju, nije važno je li vam zahtjev odbijen ili prihvaćen, i dalje ostajete u Europi. Trošimo tone novca i resursa kako bismo razmotrili te zahtjeve, ali u konačnici se sve to pretvori u sprdnju", bio je oštar Kairidis i pozvao na zajednički europski mehanizam vraćanja.

"Samo složna Europa može primorati zemlje podrijetla da preuzmu svoje državljane, s batinom i mrkvom. Grčka to ne može sama učiniti. Belgija to ne može sama učiniti", zaključio je grčki dužnosnik.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Srijeda, 11 Listopad 2023 14:15

HEZBOLAH UŠAO U SUKOB U IZRAELU

Proiranski Hezbolah u srijedu je preuzeo odgovornost za novu vatru iz juga Libanona na Izrael, koji je odgovorio bombardiranjem prekograničnih sela.

U priopćenju Hezbolah kaže da djeluje u znak solidarnost s ofenzivom palestinskog Hamasa na Izrael.

Njegova je operacija odgovor na "cionističku agresiju" od ponedjeljka koja je uzrokovala smrt trojice militanata Hezbolaha u izraelskom bombardiranju.

Izraelska vojska je objavila da je bombardirala libanonski teritorij kao "odgovor na protutenkovske projektile kojima su gađani izraelski vojnici".

Po libanonskoj nacionalnoj agenciji za informiranje, izraelsko topništvo uz potporu dronova bombardiralo je okolicu nekoliko pograničnih sela u Libanonu, među kojima Dhayru i Yarin.

Stanovnici južnog libanonskog grada Rmeisha rekli su da je izraelsko granatiranje pogodilo njihov grad, a sigurnosni izvor rekao je Reutersu da su izraelske topničke granate gađale područje Dhayre.

Lokalna libanonska televizijska postaja al-Jadeed emitirala je slike oblaka bijelog dima koji izbijaju iz šumovitog područja u blizini domova i poljoprivrednog zemljišta u Dhayri.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Nedjelja, 08 Listopad 2023 18:17

VIŠE OD 600 MRTVIH U NAPADIMA HAMASA NA IZRAEL

Broj mrtvih u napadima Hamasa na Izrael premašio je 600 ljudi, javlja u nedjelju Times of Israel, te dodaje da je ranjeno njih više od dvije tisuće, a deseci su oteti.

Više od 400 pripadnika Hamasa je ubijeno, dodaje Times of Israel.

Taj list navodi i priopćenje iz ureda premijera Benjamina Netanyahua u kojem se kaže da je izraelski sigurnosni kabinet izglasao kasno u subotu da premijer Benjamin Netanyahu može poduzeti "značajne vojne aktivnosti".

Odluka sigurnosnog kabineta, koja odražava Netanyahuovu raniju izjavu od subote, omogućit će mu veće vojne operacije u Pojasu Gaze.

Netanyahu je već u subotu rekao da je zemlja u ratu, nakon što su se teroristi Hamasa infiltrirali u južni Izrael.

"Ovo nije jednostavna operacija ili spirala nasilja, ovo je rat (...) i mi ćemo ga dobiti", izjavio je Netanyahu u subotu.

No odluka sigurnosnog kabineta daje toj izjavi pravni status.

Hamas je ofenzivu počeo u subotu u zoru salvama raketa na Izrael čime je pokrivao svoje borce koji su se preko rupa u zidu između Gaze i Izraela ubacivali na teritorij Izraela napadajući vojne i civilne položaje usred gradova, na što su izraelske snage odgovorile bombardiranjem brojnih meta u Gazi, uskom području s više od 2 milijuna stanovnika.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Označeno u
Nedjelja, 08 Listopad 2023 18:10

POJAS GAZE, ŠTO JE TO I KAKO JE NASTAO

Pojas Gaze, poprište novog rata s Izraelom, palestinska je enklava u rukama islamističkog pokreta Hamasa koja se desetljećima teško nosi s nasiljem i siromaštvom.

Na sjeveru i istoku graniči s Izraelom, na zapadu mu je Sredozemno more, a na jugu Egipat. To je skučeni teritorij od 360 četvornih kilometara (nešto manje od površine Brača), 41 kilometar dug i širok od šest do 12 kilometara.

Ondje živi dva milijuna Palestinaca ili gotovo 6000 stanovnika po km², što je jedna od najvećih gustoća naseljenosti na svijetu.

Zahvaljujući nalazištu Tell es-Sakan, otkrivenom 1998. godine, arheolozi mogu potvrditi da je utvrđeni kanaanski grad bio kontinuirano naseljen od 3200 do 2000 prije nove ere u sadašnjem Pojasu Gaze.

Nakon toga, Gaza je bila pod asirskom, babilonskom, rimskom, arapskom i kršćanskom dominacijom.

U 20. stoljeću Gaza je došla pod egipatsku upravu 1948. godine, ubrzo nakon proglašenja Države Izrael. Teritorij je zatim okupirao Izrael nakon arapsko-izraelskog rata 1967. godine.

Izrael se 12. rujna 2005. jednostrano povukao iz Pojasa Gaze, gdje dvije godine poslije na vlast dolazi Hamas, islamistički pokret koji Izrael i mnoge zapadne zemlje smatraju terorističkom organizacijom.

U lipnju 2006. Izrael je uveo kopnenu, zračnu i pomorsku blokadu enklave nakon otmice izraelskog vojnika koji je oslobođen 2011.

Židovska država je pojačala blokadu u lipnju 2007. kada je Hamas iz Gaze protjerao palestinsku vlast Mahmuda Abasa.

Jedini izlaz iz Gaze koji nije pod izraelskom kontrolom je granični prijelaz Rafah s Egiptom.

Lišen prirodnih resursa, Pojas Gaze pati od kronične nestašice vode i goriva. Nezaposlenost pogađa polovicu stanovništva, uključujući tri četvrtine mladih.

Više od dvije trećine stanovništva ovisi o humanitarnoj pomoći. Isti udio živi ispod granice siromaštva.

Od 2008. do 2021. godine izraelska vojska četiri je puta napadala Gazu kako bi zaustavila Hamasove napade na Izrael, uništila mu infrastrukturu koja se koristila za te napade i ubila mu vođe.

Novi rat izbio je u subotu nakon masovnog, iznenadnog Hamasova napada na Izrael.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Označeno u