Prikazujem sadržaj po oznakama: europska komisija

Europska komisija sa 600 milijuna eura financira kupnju 12 novih protupožarnih zrakoplova koji će biti smješteni u šest država članica - Hrvatskoj, Francuskoj, Italiji, Grčkoj, Portugalu i Španjolskoj, objavljeno je u ponedjeljak u Bruxellesu.

Novi zrakoplovi koristit će se za gašenje požara diljem Europske unije, posebno tijekom ljetnih mjeseci kada su životi, domovi i sredstva za život sve više ugroženi šumskim požarima velikih razmjera, navodi Komisija. Isporuka novih zrakoplova započet će 2027. godine.

Prije pet godina Europska komisija nadogradila je mehanizam civilne zaštite EU-a i uspostavila sustav rescEU, koji uključuje flotu protuporažnih zrakoplova i helioptera.

EU namjerava uspostaviti stalnu vatrogasnu flotu, a u međuvremenu dok ta stalna flota ne postane operativna, koriste se zrakoplovi država članica, a operativni troškovi kada sudjeluju u gašenju požaru idu na teret europskog proračuna.

Povjerenik za upravljanje krizama i humanitarnu pomoć Janez Lenarčič sudjeluje u ponedjeljak u Zagrebu na svečanosti potpisivanja ugovora za nabavku vatrogasnih zrakoplova između hrvatke Vlade i kanadske tvrtke tvrtke Canadian Commercial Corporation. Sličan ugovor jučer je potpisala i grčka vlada.

“Čestitam Hrvatskoj i Grčkoj, koje su prve potpisale ugovore o nabavi zrakplova koji će činiti novu generaciju europskih protupožarnih zračnih kapaciteta”, kaže se u izjavi povjerenika Lenarčiča.

Lenarčič ističe da je ovo je važan korak u nabavi zrakoplova koji će pomoći u zaštiti građana ne samo u Hrvatskoj i Grčkoj nego i diljem Europe.

EU osigurava koordinirani pristup u sprječavanju, pripremi i odgovoru na šumske požare kada nacionalni kapaciteti nisu dovoljni za gašenje požara. Države članice mogu zatražiti pomoć Mehanizma za civilnu zaštitu EU-a kada razmjeri šumskog požara premašuju njezine mogućnosti za gašenje.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Europska komisija je predložila nova pravila po kojima će mobilni telefoni i tableti koji se prodaju na tržištu EU-a morati imati priložene podatke o svojoj energetskoj učinkovitosti, dugovječnosti baterije, zaštiti od prašine i vode i otpornosti na slučajne padove.

"Prvo i najvažnije - vaš bi telefon trebao trajati duže od dvije ili tri godine. A ako se u međuvremenu ošteti, trebalo bi ga biti lako popraviti", - izjavio je izvršni potpredsjednik Komisije Frans Timmermans.

Timmermans ističe da pametni telefoni prečesto gube svoju funkcionalnost zbog slabljenja baterije ili zbog što ažuriranja softvera čine starije modele zastarjelima.

“Ovi prijedlozi produljuju životni vijek vašeg telefona i olakšava održivi izbor”, dodao je Timmermans.

Ovim prijedlogom se prvi put uvodi ocjena popravljivosti proizvoda kako bi se potrošačima pomoglo da donose informiranije i održivije odluke o kupnji.

Komisija navodi da će mobilni telefoni i tableti proizvedeni prema ovim pravilima uštedjeti gotovo 14 terawatt sati primarne energije svake godine do 2030. godine. To je trećina današnje potrošnje primarne energije ovih proizvoda. Nova pravila također će pomoći optimizirati korištenje kritičnih sirovina i olakšati njihovo recikliranje.

Prema novim pravilima, mobiteli i tableti imat će dobro poznate slovne oznake od A do G o energetskoj efikasnosti.

Ova nova pravila su delegiran akt za provedbu akt upravo odobrene Uredbe o ekološkom dizajnu. Delegiran akt propisuje minimalne zahtjeve za mobilne i bežične telefone i tablete koji se stavljaju na tržište EU-a.

Prema prijedlogu, proizvodi će morati ispunjavati sljedeće minimalne zahtjeve: otpornost na slučajne padove ili ogrebotine; zaštitu od prašine i vode i korištenje dovoljno izdržljivih baterija.

Baterije bi trebale izdržati najmanje 800 ciklusa punjenja i pražnjenja zadržavajući najmanje 80 posto svog početnog kapaciteta.

Prijedlog sadrži i pravila o rastavljanju i popravku, uključujući obveze proizvođača da kritične rezervne dijelove stave na raspolaganje serviserima u roku od 5-10 radnih dana, a do 7 godina nakon završetka prodaje modela proizvoda na tržištu EU.

Proizvođači moraju osigurati dostupnost nadogradnji operativnog sustava na duža razdoblja: najmanje 5 godina nakon što je proizvod stavljen na tržište.

Budući da je riječ o delegiranoj uredbi, sada suzakonodavci Vijeće EU-a i Europski parlament imaju dva mjeseca za eventualne primjedbe na predloženi tekst. Ako ne bude primjedbi tekst se smatra formalno usvojenim.

Nakon što danas odobrena Uredbe o ekološkom dizajnu i provedbeni akt s novim pravilima za mobitele i tablete stupe na snagu, predviđeno je tranzicijsko razdoblje od 21 mjesec prije nego što se oba zakona počnu primjenjivati.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Utorak, 20 Lipanj 2023 23:18

NOVA PRAVILA O POVRATU POREZA PO ODBITKU?

Europska komisija je predložila u ponedjeljak nova pravila o povratu poreza po odbitku, koja bi trebala pridonijeti poštenijem oporezivanju, smanjiti porezne prijevare i potaknuti prekogranične investicije u EU-u.

Izraz "porez po odbitku" odnosi se, primjerice, na situaciju u kojoj je ulagač rezident jedne države članice EU-a dužan platiti porez na kamate ili dividende zarađene u drugoj državi članici.

To je često slučaj s prekograničnim ulagačima. U takvim slučajevima, kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje, mnoge države članice EU-a potpisale su ugovore o sprječavanju dvostrukog oporezivanja, kojima se izbjegava dvostruko oporezivanje istog pojedinca ili tvrtke. Ovi ugovori dopuštaju prekograničnom ulagaču da podnese zahtjev za povrat bilo kojeg viška poreza plaćenog u drugoj državi članici.

Problem je, međutim, u tome što su ti postupci povrata često dugotrajni i skupi, što dovodi do frustracije ulagača i obeshrabruje prekogranična ulaganja unutar EU-a.

Trenutačno se postupci poreza po odbitku koji se primjenjuju u svakoj državi članici vrlo razlikuju. Ulagači se moraju nositi s više od 450 različitih obrazaca diljem EU-a, od kojih je većina dostupna samo na nacionalnim jezicima.

Povjerenik za ekonomiju Paolo Gentiloni kaže da, prema istraživanjima, 70 posto malih ulagača zbog kompliciranih postupaka, ne traže povrat iako bi imali pravo na smanjenu stopu poreza po odbitku.

“To također tjera investicije iz EU-a. Prema nedavnoj studiji, 30 posto malih ulagača prodalo je svoj portfelj u EU zbog ove porezne barijere. Ne možemo dopustiti da se ovakva situacija nastavi”, rekao je Gentiloni.

Komisija procjenjuje da su porezni gubici zbog takve prakse iznosili oko 150 milijardi eura u razdoblju od 2000. do 2020.

Prijedlog Komisije predviđa uspostavu jedinstvene digitalne potvrde o poreznoj rezidentnosti. Tako bi, primjerice, ulagači koji investiraju diljem EU-a trebali samo jednu digitalnu potvrdu za podnošenje više zahtjeva za povrat poreza. Nadležna tijela trebaju izdati potvrdu u roku od jednog radnog dana.

Osim standardnog postupka koji je na snazi, prema prijedlogu, uvela bi se još dva brza postupka.

Prema postupku „olakšice na izvoru”, porezna stopa koja se primjenjuje u trenutku isplate dividendi ili kamata izravno se temelji na primjenjivim pravilima odredaba ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Prema postupku "brzog povrata", početno plaćanje se vrši uzimajući u obzir stopu poreza po odbitku države članice u kojoj se isplaćuju dividende ili kamate, ali se povrat za sve preplaćene poreze odobrava u roku od 50 dana od datuma plaćanja.

Komisija kaže da bi ti standardizirani postupci donijeli uštede ulagačima od oko 5,17 milijardi eura godišnje.

Prema prijedlogu Komisije predviđa se ujednačavanje postupaka izvješćivanja nacionalnih poreznih vlasti. Financijski posrednici, poput banaka, trebaju prijaviti nadležnim tijelima isplatu dividende ili kamata kako bi porezna tijela mogla ući u trag transakciji.

Veliki financijski posrednici u EU-u morat će se upisati u nacionalni registar certificiranih financijskih posrednika. Taj će registar također biti otvoren za financijske posrednike izvan EU-a i za manje koji dolaze iz EU-a, na dobrovoljnoj osnovi.

Porezni obveznici koji ulažu u EU putem certificiranih financijskih posrednika imat će koristi od ubrzanih postupaka poreza po odbitku i izbjeći dvostruko oporezivanje isplata dividendi.

Komisija navodi da bi nova pravila trebala stupiti na snagu 1. siječnja 2027. nakon što ih usvoje države članice.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Europska komisija je predložila reformu carinske unije EU-a koja, između ostaloga, predviđa uvođenje carina i za proizvode čija je vrijednost niža od 150 eura. Predloženom reformom ukida se trenutačni prag na temelju kojeg je roba čija je vrijednost manja od 150 eura oslobođena od carina, što su počinitelji prijevara uvelike iskorištavali. Komisija navodi da je vrlo česta praksa da se paketima koji ulaze u EU trenutačno smanjuje vrijednost kako bi se izbjeglo plaćanje carine.

Prema novom prijedlogu internetske platforme postat će ključni akteri u osiguravanju da roba koja se prodaje na internetu u EU-u ispunjava sve carinske obveze. To je znatan pomak od trenutačnog carinskog sustava kojim se odgovornost stavlja na pojedinačne potrošače i prijevoznike. Platforme će biti odgovorne za osiguravanje plaćanja carinskih pristojbi i PDV-a pri kupnji, tako da potrošači više neće biti izloženi skrivenim naknadama ili neočekivanoj papirologiji pri preuzimanju paketa.

S obzirom na to da su internetske platforme službeni uvoznici, potrošači u EU-u mogu biti sigurni da su plaćene sve pristojbe i da je njihova kupnja sigurna i u skladu s ekološkim, sigurnosnim i etičkim standardima EU-a.

Također se pojednostavljuje izračun carinskih pristojbi za najčešće proizvode male vrijednosti kupljene izvan EU-a, čime se tisuće mogućih carinskih kategorija smanjuje na samo četiri. Time će se znatno olakšati izračun carina za male pakete, što će i platformama i carinskim tijelima pomoći da bolje obrade milijardu komada robe kupljene u e-trgovini koja svake godine ulazi u EU.

Očekuje se da će novi, prilagođeni režim e-trgovine donijeti dodatne carinske prihode u iznosu od milijarde eura godišnje.

Povjernik za ekonomiju Paolo Gentiloni rekao da je uvođenje carina na robu u vrijednosti ispod 150 eura ne bi trebalo dovesti do povećanja potrošačkih cijena.

- Nije nam to cilj. Carine na male pakete bit će vrlo male. Očekujemo da će državama članicama prihodi od e-trgovine dosegnuti milijardu eura godišnje i to samo zbog toga što će veći broj paketa biti minimalno oporezovan. - rekao je Gentiloni.

U prijedlogu se predviđa uspostava novog carinskog tijela EU-a koje će nadgledati centar za carinske podatke. S vremenom će podatkovni centar zamijeniti postojeću carinsku IT infrastrukturu u državama članicama EU-a, čime će im se godišnje uštedjeti do dvije milijarde eura operativnih troškova. Novo će tijelo pomoći i u ostvarivanju poboljšanog pristupa EU-a upravljanju rizicima i carinskim provjerama.

U reformiranoj carinskoj uniji EU-a poduzeća koja žele unijeti robu u EU moći će sve informacije o svojim proizvodima i lancima opskrbe upisati u jedinstveno internetsko okruženje: novi centar EU-a za carinske podatke. Tom najsuvremenijom tehnologijom prikupljat će se podaci koje dostavljaju poduzeća te će se, uz pomoć strojnog učenja, umjetne inteligencije i ljudske intervencije, nadležnim tijelima omogućiti sveobuhvatan pregled lanaca opskrbe i kretanja robe.

U Komisiji ističu da je ovo najopsežnija reforma carinske unije EU-a od njezina osnutka 1968. godine. Članica carinske unije je i Turska, što znači da ona može s EU-om trgovati bez carina, ali ne može imati svoju potpuno neovisnu trgovinsku politiku.

S druge strane, donedavna članica EU-a Velika Britanija, nije htjela “tursku opciju” i odlučila se za izlazak iz carinske unije, što stvara velike probleme u Sjevernoj Irskoj.

- Današnja dugo očekivana reforma dio je našeg plana za jačanje otvorene strateške autonomije EU-a. Carinskim tijelima EU-a omogućit će bolju obranu naših financijskih i gospodarskih interesa te istodobno zajamčiti sigurnost i zaštitu robe koja ulazi u EU. - izjavio je izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis.

Prijedlog Komisije trebaju odobriti Vijeće EU-a i Europski parlament.

(Hina)

Objavljeno u ESPRESSO

Dubrovački odvjetnik Ivica Ban zbog trase brze ceste kroz Rijeku dubrovačku podnio je pritužbu Europskoj komisiji zbog povrede zakonodavstva Europske unije o okolišu te Zavodu za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH i pučkoj pravobraniteljici RH te Europskoj komisiji u svezi upravljanja ekološkom mrežom „Natura 2000” kao i zbog zbog povrede prava Europske unije.

Ban je u toj pritužbi naveo kako Dubrovačko - neretvanska županija i hrvatska Vlada zaštićene prirodne vrijednosti namjeravaju ugroziti realizacijom ekološki spornog i štetnog projekta izgradnje dijela brze ceste koja bi prolazila poviše Rijeke dubrovačke.

„U navedenoj predstavci zamolio sam nadležne institucije za pomoć i podršku u zaštiti značajnog krajobraza Rijeke dubrovačke i izvora rijeke Omble te zaštićenog područja europske ekološke mreže "Natura 2000" – Paleoombla - Ombla, vrijednosti koje vladajuće strukture, Dubrovačko-neretvanska županija i Vlada Republike Hrvatske, namjeravaju ugroziti recentnom realizacijom, ekološki i u svakom drugom pogledu, spornog i štetnog projekta izgradnje dijela brze ceste Osojnik - Zračna luka Dubrovnik - granični prijelaz Karasovići, koji bi trebao prolaziti kroz područje Rijeke dubrovačke.” - navodi Ivica Ban.

„Predmetna pritužba je podnesena zbog povrede prava Europske unije spornim odredbama članka 129g. i 129h. Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije, o brzoj cesti Osojnik - zračna luka Dubrovnik - granični prijelaz Karasovići, te zbog recentne realizacije spornog projekta izgradnje dijela brze ceste Osojnik - Karasovići, koji bi trebao prolaziti kroz područje značajnog krajobraza Rijeke dubrovačke i u neposrednoj blizini izvora rijeke Omble, te kroz zaštićeno područje europske ekološke mreže "Natura 2000" - Paleoombla-Ombla.
Sporni projekt je u suprotnosti ili neskladu s desetak direktiva i konvencija Europske unije kojih je Republika Hrvatske potpisnica ili ju obvezuju, a čije su odredbe povrijeđene spornim projektom izgradnje brze ceste Osojnik - zračna luka Dubrovnik - granični prijelaz Karasovići, kao što su to razno-razne uredbe i konvencije o zaštiti voda, okoliša, prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta, kulturne i prirodne baštine, arheološke baštine te zaštićenih područja i krajobraza.

Sporni projekt izgradnje brze ceste Osojnik - Karasovići, Dubrovačko -neretvanska županija i Vlada Republike Hrvatske namjeravaju financirati dijelom i iz sredstava fondova Europske unije, ali će se to teško ostvariti, jer taj projekt, osim što je u suprotnosti ili neskladu s nizom akata (direktiva i konvencija) Europske unije, istim se, osim toga, povrijeđuju i prava građana o čijoj zaštiti skrbi Europska unija, poput prava na zdravu vodu i okoliš te njihovu zaštitu, prava na zdravlje i zdrav život te prava na dobru upravu, koja je nepristrana, pravična, sasluša podnositelja zahtjeva i obrazlaže svoje odluke.” - naveo je odvjetnik Ivica Ban.

JP

Objavljeno u S JUGA

Zaposlenici belgijske savezne vlade više neće smjeti na svojim službenim mobitelima koristiti videoaplikaciju TikTok koji je u vlasništvu Kineza, rekao je u petak belgijski premijer Alexander De Croo.

De Croo je pojasnio da je belgijsko vijeće za nacionalnu sigurnost upozorilo na rizike povezane s velikom količinom podataka koje prikuplja TikTok, a u vlasništvu je kineske tvrtke ByteDance te na činjenicu da je tvrtka dužna surađivati s kineskim obavještajnim službama.

- To je realnost i zbog toga je logično da se zabrani korištenje TikToka na pametnim telefonima koje osigurava savezna vlada. Na prvom je mjestu sigurnost informacija. - kazao je.

TikTok je na takvu odluku reagirao priopćenjem u kojemu stoji da je njome razočaran i da se temelji na „fundamentalno pogrešnim informacijama”.

Tvrtka je objavila da korisničke podatke pohranjuje u Sjedinjenim Državama i u Singapuru te da gradi podatkovne centre u Europi.

- Kineska vlada ne može prisiliti ostale suverene nacije da dijele podatke koji su pohranjeni na njihovu teritoriju. - rekao je glasnogovornik tvrtke.

Europska komisija i Europski parlament prošli su mjesec zabranili korištenje TikToka na pametnim telefonima svojega osoblja, zabrinuti zbog mogućnosti da kineska vlada može prikupljati podatke korisnika ili promovirati svoje interese. Peking čitavo vrijeme negira da ima takve nakane.
I belgijska flamanska regionalna vlada u četvrtak je objavila da će ograničiti pristup TikToku na telefonima svojih zaposlenika, a De Croo je pozvao i ostale regionalne vlade na primjenu istih pravila.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Gotovo 40 posto internetskih trgovina koristi manipulativne tehnike kako bi naveli potrošače na odluke koje nisu u njihovu najboljem interesu, pokazuje istraživanje koja je provela Eurospka komisija i nacionalna tijela za zaštitu potrošača iz 23 države članice te Norveške i Islanda.

- Naše je istraživanje pokazalo da se gotovo 40 posto internetskih trgovina oslanja na razne manipulacije kako bi prevarilo potrošače ili iskoristilo njihove slabe točke. Taj je pristup očito protivan zaštiti potrošača i nekorektan. - izjavio je povjerenik za pravosuđe Didier Reynders.

Reynders dodaje da države članice imaju pouzdane alate kojima se takvi problemi mogu rješavati te ih poziva da nacionalna tijela iskoriste svoje ovlasti i poduzmu radnje protiv takve prakse.

Istraživanje je obuhvatilo 399 internetskih trgovina u kojima se nude raznoliki proizvodi, od tekstila do elektronike. Posebna je pozornost posvećena takozvanim „obmanjujućim obrascima”.

Riječ je o tri vrste manipulativnih tehnika kojima se potrošače navodi na donošenje odluka koje možda nisu u njihovu najboljem interesu. To su: lažna odbrojavanja, koja impliciraju da postoji rok za kupovinu nekih proizvoda. Ta je praksa zabilježena kod 42 internetske trgovine.

Druga manipulativna tehnika, utvrđena u 54 internetske trgovine, sastoji se u usmjeravanju potrošače prema nekim odlukama – od pretplata do skupljih proizvoda ili skuplje dostave – pri čemu se služe tehnikama kao što su vizualni dizajn i odabir fraza.

I treća manipulativna tehnika, zabilježena u 70 internetskih trgovina, jest potpuno ili djelomično skrivanje važnih informacija poput troškova dostave, sastava proizvoda i postojanja jeftinijih odabira. U 23 trgovine informacije su skrivene kako bi se navelo potrošače da pristanu na pretplatu.

Istraživanje je obuhvatilo i 102 aplikacije pregledanih internetskih trgovina. U 27 aplikacija pronađen je barem jedan obmanjujući obrazac.

Komisija navodi da će nacionalna tijela država članica kontaktirati trgovce kod kojih su otkrivene manipulativne prakse i zatražiti od njih da uklone probleme na svojim internetskim stranicama. Prema potrebi poduzet će dodatne mjere u skladu s nacionalnim postupcima.

(Hina) 

Objavljeno u GLOBAL

Iz Europska komisije objavili su kako je meso istarskog goveda-boškarina dobilo europsku zaštićenu oznaku izvornosti, a samoborska češnjovka europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla. Time Hrvatska ima čak 37 poljoprivredno-prehrambenih proizvoda upisanih u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićena na području cijele Europske unije, a nalazi se na visokom sedmom mjestu među državama članicama. 

Meso istarskog goveda-boškarina je svježe meso podvrgnuto kontroliranom postupku zrenja u trajanju od najmanje 15 dana, dobiveno od goveda izvorne pasmine istarsko govedo. Meso istarskog goveda – boškarina je svijetloružičaste do tamnocrvene boje, umjereno prožeto intramuskularnim masnim tkivom, aromatično, ugodnog mirisa, punog karakterističnog okusa govedine, meko i sočno te kao takvo pogodno za pripremu različitih mesnih jela. Proizvodi se na području istarskog poluotoka, kvarnerskog otočja, na Krasu, Čičariji i na Podgrajskom podolju s južnim padinama Brkina. Govedo je u nekadašnjim istarskim seoskim domaćinstvima služilo prvenstveno kao radna stoka, a kako bi izdržao teške uvjete rada s vremenom je razvilo snažnu genetsku konstituciju te se prilagodilo klimi i vegetaciji uzgojnog područja te skromnom načinu hranidbe. Upravo zbog ovakvog načina uzgoja i hranidbe, mnogi su vlasnici svoja grla nazivali „boškarin“, budući da riječ „boška“ označava naziv za šumu ili visoku makiju.

Samoborska češnjovka je dimljena kobasica za kuhanje proizvedena od usitnjenog svinjskog, goveđeg i/ili junećeg mesa te masnog tkiva svinja uz dodatak uvarka od svježeg češnjaka i suhog bijelog vina. Jedna od posebnosti Samoborske češnjovke, koja ovisi o vještini majstora, je i špajlanje odnosno ručno povezivanje kobasica u par drvenim malim štapićem za što je potrebno puno iskustva. Proizvodi se unutar administrativnih granica grada Samobora i okolnih naselja smještenih u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, na istočnim obroncima Samoborskog gorja. Koliko je Samoborska češnjovka značajna za zemljopisno područje u kojem se proizvodi i koliki ugled uživa, u najvećoj mjeri svjedoči Festival Samoborske češnofke, koji održava grad Samobor u okviru proljetnog sajma već 10 godina.

Uz sada registrirane nazive Meso istarskog goveda – boškarina / Meso istrskega goveda – boškarina i Samoborsku češnjovku / Samoborsku češnofku, registrirani su i nazivi proizvoda Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinsko kiselo zelje / Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut / Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen / Slavonski kulin, Međimursko meso 'z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol, Zagorski mlinci, Paški sir, Bjelovarski kvargl, Brački varenik, Varaždinski klipič, Malostonska kamenica, Rudarska greblica, Dalmatinska pečenica, Dalmatinska panceta, Lički škripavac, Bračko maslinovo ulje, Zagorski bagremov med i Zagorski štrukli / Zagorski štruklji.

JP

Objavljeno u ESPRESSO

Europska komisija moći će proglasiti izvanredno stanje u području javnog zdravlja na razini Unije, što je jedna od mjera za snažniji odgovor na zdravstvene krize u EU-u koje su u utorak podržali eurozastupnici. Zastupnici su s 542 glasova za, 43 protiv i 9 suzdržanih podržali dogovor s Vijećem o davanju većih ovlasti Europskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), kao i niz mjera za bolji odgovor na ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju s 544 glasova za, 50 protiv i 10 suzdržanih.

Komisija će moći proglasiti izvanredno stanje u području javnog zdravlja na razini EU-a i tako pokrenuti mehanizme za praćenje nestašica lijekova ili aktivirati potporu Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC). ECDC će surađivati s Europskom komisijom, nacionalnim i europskim tijelima, međunarodnim organizacijama kako bi se osigurala njihova usklađenost.

- Europska unija moći će proglasiti izvanredno stanje i mimo Svjetske zdravstvene organizacije u slučaju pandemije, u slučaju zdravstvene krize, a to omogućuje da se iskoriste svi novi uspostavljeni mehanizmi - a jedan od najvažnijih je zajednička nabava lijekova i medicinske opreme. - rekao je Hini Tomislav Sokol, hrvatski eurozastupnik iz redova pučana.

Istovremeno će se moći ograničiti paralelne aktivnosti nabave i pregovora za proizvode koji se zajednički nabavljaju na razini EU-a.

- U hrvatskom je nacionalnom interesu da postoji jedinstveni europski pristup nabavi da bi sve države istovremeno, pod jednakim uvjetima dobile medicinsku opremu i lijekove, a pogotovo da prve dobiju one kojima je to najpotrebnije. - naglasio je Sokol.

Eurozastupnica Biljana Borzan (S&D/SDP) rekla je u razgovoru Hini da je "u hitnim situacijama neprihvatljivo da svaka država članica EU-a reagira na svoj način".

- To je bio slučaj na početku pandemije koronavirusa, ali to se mijenja ovim prvim paketom o europskoj zdravstvenoj uniji. - ističe Borzan, dodavši da se nove mjere odnose na hitne zdravstvene situacije na razini Unije.

Karcinomi, kardiovaskularne bolesti, pretilost, alkoholizam u većoj ili manjoj mjeri pogađaju sve članice Europske unije, a Borzan smatra da su to zdravstveni problemi "za koje nema smisla da se borimo svatko ponaosob" te očekuje da će se više tih problema u budućnosti rješavati s europskog nivoa.

Iako je područje zdravstva u nadležnosti država članica, ima zdravstvenih problema koji se ne mogu riješiti na nacionalnoj i lokalnoj razini.

- Upravo ova pandemija, kao i nejednakosti u kvaliteti zdravstvene zaštite, pokazuju da postoje problemi koje EU treba riješiti zajedničkim djelovanjem. Manjim državama sa slabijim fiskalnim kapacitetima, s manje resursa, s manje farmaceutske industrije na njihovom teritoriju, upravo je u interesu da EU zajednički rješava probleme. - rekao je Sokol koji je nedavno imenovan izvjestiteljem EP-a za uredbu o europskom prostoru za zdravstvene podatke.

- Ideja je da se uspostavi jedinstveni europski sustav i da se zdravstveni podaci pacijenata mogu koristiti u različitim državama članicama. Primjerice, ako ste na službenom putovanju u Njemačkoj, a imali ste prometnu nesreću, infarkt, neki zdravstveni problem, vama je u interesu da liječnici dobiju vaše zdravstvene podatke što jednostavnije da vas mogu liječiti. - objasnio je zastupnik.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Europska komisija je u srijedu registrirala Europsku građansku inicijativu kojom se traži poduzimanje mjera za „društvo bez duhana i ovisnosti o pušenju do 2030. godine”. Komisija je odobrila inicijativu pod nazivom „Poziv za postizanje okruženje bez duhana i za prvu europsku generaciju bez duhana do 2030. godine”.

Organizatori inicijative pozivaju Komisiju da predloži zakone kako bi se nove generacije Europljana spriječilo da postanu ovisne o duhanu.

Europska građanska inicijativa omogućuje građanima Unije da upute prijedlog Europskoj komisiji o donošenju pravnoga akta ako skupe najmanje milijun potpisa građana iz najmanje jedne četvrtine država članica, pri čemu se inicijativa može odnositi samo na područja u okviru ovlasti Europske komisije.

Organizatori inicijative moraju biti građani EU-a koji imaju dovoljno godina da imaju pravo glasa na izborima za Europski parlament, a u skupini organizatora treba biti najmanje sedam osoba iz različitih država članica. Da bi se neka građanska inicijativa pokrenula, potrebno je prikupiti najmanje milijun potpisa podrške iz najmanje 7 zemalja članica u roku godine dana nakon čega se od Europske komisije može zatražiti postupak pokretanja novog ili izmjene postojećeg zakonskog akta.

Ako inicijativa uspije prikupiti milijun potpisa, Komisija je dužna predložiti tražene zakone ili odbaciti tu mogućnost uz obrazloženje zašto to čini.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Stranica 1 od 2