Prikazujem sadržaj po oznakama: europska komisija

Gotovo 40 posto internetskih trgovina koristi manipulativne tehnike kako bi naveli potrošače na odluke koje nisu u njihovu najboljem interesu, pokazuje istraživanje koja je provela Eurospka komisija i nacionalna tijela za zaštitu potrošača iz 23 države članice te Norveške i Islanda.

- Naše je istraživanje pokazalo da se gotovo 40 posto internetskih trgovina oslanja na razne manipulacije kako bi prevarilo potrošače ili iskoristilo njihove slabe točke. Taj je pristup očito protivan zaštiti potrošača i nekorektan. - izjavio je povjerenik za pravosuđe Didier Reynders.

Reynders dodaje da države članice imaju pouzdane alate kojima se takvi problemi mogu rješavati te ih poziva da nacionalna tijela iskoriste svoje ovlasti i poduzmu radnje protiv takve prakse.

Istraživanje je obuhvatilo 399 internetskih trgovina u kojima se nude raznoliki proizvodi, od tekstila do elektronike. Posebna je pozornost posvećena takozvanim „obmanjujućim obrascima”.

Riječ je o tri vrste manipulativnih tehnika kojima se potrošače navodi na donošenje odluka koje možda nisu u njihovu najboljem interesu. To su: lažna odbrojavanja, koja impliciraju da postoji rok za kupovinu nekih proizvoda. Ta je praksa zabilježena kod 42 internetske trgovine.

Druga manipulativna tehnika, utvrđena u 54 internetske trgovine, sastoji se u usmjeravanju potrošače prema nekim odlukama – od pretplata do skupljih proizvoda ili skuplje dostave – pri čemu se služe tehnikama kao što su vizualni dizajn i odabir fraza.

I treća manipulativna tehnika, zabilježena u 70 internetskih trgovina, jest potpuno ili djelomično skrivanje važnih informacija poput troškova dostave, sastava proizvoda i postojanja jeftinijih odabira. U 23 trgovine informacije su skrivene kako bi se navelo potrošače da pristanu na pretplatu.

Istraživanje je obuhvatilo i 102 aplikacije pregledanih internetskih trgovina. U 27 aplikacija pronađen je barem jedan obmanjujući obrazac.

Komisija navodi da će nacionalna tijela država članica kontaktirati trgovce kod kojih su otkrivene manipulativne prakse i zatražiti od njih da uklone probleme na svojim internetskim stranicama. Prema potrebi poduzet će dodatne mjere u skladu s nacionalnim postupcima.

(Hina) 

Objavljeno u GLOBAL

Iz Europska komisije objavili su kako je meso istarskog goveda-boškarina dobilo europsku zaštićenu oznaku izvornosti, a samoborska češnjovka europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla. Time Hrvatska ima čak 37 poljoprivredno-prehrambenih proizvoda upisanih u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićena na području cijele Europske unije, a nalazi se na visokom sedmom mjestu među državama članicama. 

Meso istarskog goveda-boškarina je svježe meso podvrgnuto kontroliranom postupku zrenja u trajanju od najmanje 15 dana, dobiveno od goveda izvorne pasmine istarsko govedo. Meso istarskog goveda – boškarina je svijetloružičaste do tamnocrvene boje, umjereno prožeto intramuskularnim masnim tkivom, aromatično, ugodnog mirisa, punog karakterističnog okusa govedine, meko i sočno te kao takvo pogodno za pripremu različitih mesnih jela. Proizvodi se na području istarskog poluotoka, kvarnerskog otočja, na Krasu, Čičariji i na Podgrajskom podolju s južnim padinama Brkina. Govedo je u nekadašnjim istarskim seoskim domaćinstvima služilo prvenstveno kao radna stoka, a kako bi izdržao teške uvjete rada s vremenom je razvilo snažnu genetsku konstituciju te se prilagodilo klimi i vegetaciji uzgojnog područja te skromnom načinu hranidbe. Upravo zbog ovakvog načina uzgoja i hranidbe, mnogi su vlasnici svoja grla nazivali „boškarin“, budući da riječ „boška“ označava naziv za šumu ili visoku makiju.

Samoborska češnjovka je dimljena kobasica za kuhanje proizvedena od usitnjenog svinjskog, goveđeg i/ili junećeg mesa te masnog tkiva svinja uz dodatak uvarka od svježeg češnjaka i suhog bijelog vina. Jedna od posebnosti Samoborske češnjovke, koja ovisi o vještini majstora, je i špajlanje odnosno ručno povezivanje kobasica u par drvenim malim štapićem za što je potrebno puno iskustva. Proizvodi se unutar administrativnih granica grada Samobora i okolnih naselja smještenih u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, na istočnim obroncima Samoborskog gorja. Koliko je Samoborska češnjovka značajna za zemljopisno područje u kojem se proizvodi i koliki ugled uživa, u najvećoj mjeri svjedoči Festival Samoborske češnofke, koji održava grad Samobor u okviru proljetnog sajma već 10 godina.

Uz sada registrirane nazive Meso istarskog goveda – boškarina / Meso istrskega goveda – boškarina i Samoborsku češnjovku / Samoborsku češnofku, registrirani su i nazivi proizvoda Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinsko kiselo zelje / Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut / Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen / Slavonski kulin, Međimursko meso 'z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol, Zagorski mlinci, Paški sir, Bjelovarski kvargl, Brački varenik, Varaždinski klipič, Malostonska kamenica, Rudarska greblica, Dalmatinska pečenica, Dalmatinska panceta, Lički škripavac, Bračko maslinovo ulje, Zagorski bagremov med i Zagorski štrukli / Zagorski štruklji.

JP

Objavljeno u ESPRESSO

Europska komisija moći će proglasiti izvanredno stanje u području javnog zdravlja na razini Unije, što je jedna od mjera za snažniji odgovor na zdravstvene krize u EU-u koje su u utorak podržali eurozastupnici. Zastupnici su s 542 glasova za, 43 protiv i 9 suzdržanih podržali dogovor s Vijećem o davanju većih ovlasti Europskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), kao i niz mjera za bolji odgovor na ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju s 544 glasova za, 50 protiv i 10 suzdržanih.

Komisija će moći proglasiti izvanredno stanje u području javnog zdravlja na razini EU-a i tako pokrenuti mehanizme za praćenje nestašica lijekova ili aktivirati potporu Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC). ECDC će surađivati s Europskom komisijom, nacionalnim i europskim tijelima, međunarodnim organizacijama kako bi se osigurala njihova usklađenost.

- Europska unija moći će proglasiti izvanredno stanje i mimo Svjetske zdravstvene organizacije u slučaju pandemije, u slučaju zdravstvene krize, a to omogućuje da se iskoriste svi novi uspostavljeni mehanizmi - a jedan od najvažnijih je zajednička nabava lijekova i medicinske opreme. - rekao je Hini Tomislav Sokol, hrvatski eurozastupnik iz redova pučana.

Istovremeno će se moći ograničiti paralelne aktivnosti nabave i pregovora za proizvode koji se zajednički nabavljaju na razini EU-a.

- U hrvatskom je nacionalnom interesu da postoji jedinstveni europski pristup nabavi da bi sve države istovremeno, pod jednakim uvjetima dobile medicinsku opremu i lijekove, a pogotovo da prve dobiju one kojima je to najpotrebnije. - naglasio je Sokol.

Eurozastupnica Biljana Borzan (S&D/SDP) rekla je u razgovoru Hini da je "u hitnim situacijama neprihvatljivo da svaka država članica EU-a reagira na svoj način".

- To je bio slučaj na početku pandemije koronavirusa, ali to se mijenja ovim prvim paketom o europskoj zdravstvenoj uniji. - ističe Borzan, dodavši da se nove mjere odnose na hitne zdravstvene situacije na razini Unije.

Karcinomi, kardiovaskularne bolesti, pretilost, alkoholizam u većoj ili manjoj mjeri pogađaju sve članice Europske unije, a Borzan smatra da su to zdravstveni problemi "za koje nema smisla da se borimo svatko ponaosob" te očekuje da će se više tih problema u budućnosti rješavati s europskog nivoa.

Iako je područje zdravstva u nadležnosti država članica, ima zdravstvenih problema koji se ne mogu riješiti na nacionalnoj i lokalnoj razini.

- Upravo ova pandemija, kao i nejednakosti u kvaliteti zdravstvene zaštite, pokazuju da postoje problemi koje EU treba riješiti zajedničkim djelovanjem. Manjim državama sa slabijim fiskalnim kapacitetima, s manje resursa, s manje farmaceutske industrije na njihovom teritoriju, upravo je u interesu da EU zajednički rješava probleme. - rekao je Sokol koji je nedavno imenovan izvjestiteljem EP-a za uredbu o europskom prostoru za zdravstvene podatke.

- Ideja je da se uspostavi jedinstveni europski sustav i da se zdravstveni podaci pacijenata mogu koristiti u različitim državama članicama. Primjerice, ako ste na službenom putovanju u Njemačkoj, a imali ste prometnu nesreću, infarkt, neki zdravstveni problem, vama je u interesu da liječnici dobiju vaše zdravstvene podatke što jednostavnije da vas mogu liječiti. - objasnio je zastupnik.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Europska komisija je u srijedu registrirala Europsku građansku inicijativu kojom se traži poduzimanje mjera za „društvo bez duhana i ovisnosti o pušenju do 2030. godine”. Komisija je odobrila inicijativu pod nazivom „Poziv za postizanje okruženje bez duhana i za prvu europsku generaciju bez duhana do 2030. godine”.

Organizatori inicijative pozivaju Komisiju da predloži zakone kako bi se nove generacije Europljana spriječilo da postanu ovisne o duhanu.

Europska građanska inicijativa omogućuje građanima Unije da upute prijedlog Europskoj komisiji o donošenju pravnoga akta ako skupe najmanje milijun potpisa građana iz najmanje jedne četvrtine država članica, pri čemu se inicijativa može odnositi samo na područja u okviru ovlasti Europske komisije.

Organizatori inicijative moraju biti građani EU-a koji imaju dovoljno godina da imaju pravo glasa na izborima za Europski parlament, a u skupini organizatora treba biti najmanje sedam osoba iz različitih država članica. Da bi se neka građanska inicijativa pokrenula, potrebno je prikupiti najmanje milijun potpisa podrške iz najmanje 7 zemalja članica u roku godine dana nakon čega se od Europske komisije može zatražiti postupak pokretanja novog ili izmjene postojećeg zakonskog akta.

Ako inicijativa uspije prikupiti milijun potpisa, Komisija je dužna predložiti tražene zakone ili odbaciti tu mogućnost uz obrazloženje zašto to čini.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Europska komisija pozdravlja službeno otvaranje jednog od najvećih projekata u EU-u i najvećeg u Hrvatskoj koji je financiran sredstvima Unije, priopćeno je iz EK-a u utorak. Most je financiran sredstvima kohezijske politike, a EU je u projektu sudjelovao s 357 milijuna eura, podsjeća se u priopćenju. Komisija je u lipnju 2017. na temelju studije izvedivosti odobrila sredstva za njegovu gradnju.

Povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira izjavila je da će Pelješki most ubrzati gospodarski razvoj i ojačati teritorijalnu koheziju južne Dalmacije i Hrvatske u cjelini.

- Projekt je iznimno važan za Hrvatsku, ali i za Europsku uniju. Ovaj je most simbol europske solidarnosti i pokazatelj financijske i političke podrške Hrvatskoj. Uvjerena sam da će znatno poboljšati svakodnevni život građana i biti važna sastavnica razvoja Hrvatske. - istaknula je.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Hrvatska zadovoljava konvergencijske kriterije i Europska komisija je u srijedu zaključila da je spremna postati 20. članicom europodručja od 1. siječnja 2023. godine.

- Čestitke Hrvatskoj! Danas je Hrvatska napravila značajan korak prema prihvaćanju eura, naše zajedničke valute. Manje od desetljeća od ulaska u EU, Hrvatska je sada spremna pridružiti se euru od 1. siječnja. - izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

Dodala je da će ulazak u europodručje hrvatsko gospodarstvo učiniti jačim, donijeti koristi građanima, poduzećima i društvu općenito te da će i euro postati jači s ulaskom Hrvatske.

Europska središnja banka (ESB) i Europska komisija objavili su u srijedu izvješće o konvergenciji u kojem se ocjenjuje napredak država članica u ispunjavanju kriterija koje moraju ispuniti kako bi uvele euro. Izvješće pokriva sedam zemalja - Bugarsku, Češku, Hrvatsku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku i Švedsku. Danska ima trajno izuzeće od obveze uvođenja eura i nije obuhvaćena izvješćem. Europska središnja banka i Europska komisija svaka za sebe izrađuju svake dvije godine izvješća o konvergenciji, koja su komplementarna. Ta izvješća su temelj za odluku Vijeća o tome ispunjava li neka zemlja uvjete za pridruživanje euru.

Istodobno s objavljivanjem konvergencijskog izvješća, Komisija je objavila i prijedlog odluke Vijeća EU-a i prijedlog uredbe o ulasku Hrvatske u europodručje.

“U svjetlu procjene Komisije i uzimajući u obzir dodatne čimbenike relevantne za gospodarsku integraciju i konvergenciju, uključujući razvoj platne bilance i integraciju tržišta roba, rada i financijskih tržišta, Komisija smatra da Hrvatska ispunjava uvjete za uvođenje eura.” - ističe izvršno tijelo EU-a.

O izvješću i tim prijedlozima raspravljat će euroskupina na sastanku 16. lipnja, a ona će uputiti preporuku Vijeću za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN), koje će, kako se očekuje, dan poslije, 17. lipnja dati političku suglasnost. Potom će političku suglasnost dati čelnici država članica na svom samitu 23. i 24. lipnja, a onda će Europski parlament na plenarnoj sjednici od 4. do 7. srpnja dati mišljenje o tim prijedlozima.

Konačnu odluku usvajanjem zakonodavnih akata donijet će ECOFIN na sastanku 12. srpnja. Tada će biti donesena uredba o pristupanju Hrvatske europodručju i uredba o definitivnom tečaju po kojem će se mijenjati kune za euro.

Hrvatska kuna je u srpnju 2020. uključena u Europski tečajni mehanizam (ERM II) po središnjem paritetu 1 euro = 7,53450 kuna. Očekuje se da će to biti i konačni tečaj konverzije. U izvješću se kaže da Hrvatska ispunjava sva četiri nominalna konvergencijska kriterija i da je njezino zakonodavstvo u potpunosti usklađeno sa zahtjevima iz Ugovora o EU-u i Statuom Europskog sustava središnjih banaka/Europske središnje banke.

Za ulazak u eurozonu potrebno je ispuniti konvergencijske kriterije, tzv. "kriterije iz Maastrichta”.

Oni uključuju stabilnost cijena, uredne javne financije, stabilnost deviznog tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa. Provjerava se i usklađenost nacionalnog zakonodavstva s pravilima ekonomske i monetarne unije (EMU).

Što se tiče stabilnosti cijena, Hrvatska je u posljednjih 12 mjeseci imala stopu inflacije od 4,7 posto, što je ispod referentne vrijednosti od 4,9 posto. Za zadovoljavanje ovoga kriterija, inflacija ne smije biti viša od 1,5 posto od referentne vrijednosti. Referentna vrijednost se temelji na prosječnoj inflaciji u tri zemlje članice EU-a s najmanjom inflacijom. To su u proteklih godinu dana bile Finska, Francuska i Grčka. Iz izračuna su pritom bile isključene dvije zemlje, Malta i Portugal, u kojima je inflacija zbog specifičnih razloga znatno odstupala od europskog prosjeka.

Isključivanje nekih zemalja iz izračuna prosječne inflacije uobičajena je praksa i to se radilo i u ranijim konvergencijskim izvješćima u svim slučajevima kada su neke zemlje imale inflaciju za 1,5 posto ili više ispod prosjeka europodručja. Primjerice, Malta je imala stopu inflacije samo 2,2 posto i to zato što je vlada subvencionirala energente koji su zbog toga imali umjetno nisku cijenu.

U izvješću ESB-a, kaže se da će inflacija u Hrvatskoj postupno rasti sljedećih mjeseci uglavnom zbog viših cijena roba, sve većeg pritiska na cijene i daljnjih pogoršanja uskih grla u opskrbi kao posljedice ruske agresije na Ukrajinu.

Što se tiče javnih financija, Hrvatska zadovoljava kriterij proračunskog deficita, koji je 2021. bio je 2,9 posto BDP-a, ispod referentne vrijednosti od tri posto

Udio javnog duga u BDP-u bio je znatno viši od referentne vrijednosti od 60 posto, ali je prošle godine zabilježen veliki pad kada je javni dug smanjen sa 87,3 posto koliko je dosegnuo 2020. na 79,8 posto. Zbog snažnog pada javnog duga zadovoljen je i taj kriterij.

Prema pravilima Pakta o stabilnosti i rastu, udio bruto duga opće države u BDP-u ne smije prijeći 60 posto BDP-a na kraju prethodne financijske godine. Ako nije tako, udio mora pokazivati tendenciju značajnog smanjivanja i zadovoljavajućom se dinamikom mora približavati referentnoj vrijednosti, što je sada slučaj s hrvatskim dugom.

Hrvatska zadovoljava i kriterij stabilnosti tečaja. Kuna je uključena u ERM II 10. srpnja 2020. godine po središnjem paritetu 1 euro = 7,53450 kuna. U referentnom razdoblju od 26. svibnja 2020. do 25. svibnja 2022. godine, tečaj kune imao je nizak stupanj volatilnosti i kuna se razmjenjivala vrlo blizu središnjem paritetu.

U referentnom razdoblju od svibnja 2021. do travnja 2022. dugoročne kamatne stope u Hrvatskoj u prosjeku su iznosile 0,8 posto što je ispod referentne vrijednosti od 2,6 posto za kriterij konvergencije kamatnih stopa. Dugoročne kamatne stope u Hrvatskoj su se smanjile od 2012. godine, kada su prosječne godišnje stope bile nešto ispod 7 posto, a sada su pale na 1 posto.

ESB u svom izvješću navodi da je snaga institucionalnog okruženja važan čimbenik za održivost konvergencije tijekom vremena. Osim u Švedskoj, kvaliteta institucija i upravljanja u analiziranim zemljama je relativno slaba.

Hrvatska je jedina od sedam analiziranih zemalja u kojoj je pravni okvir u potpunosti usklađen sa zahtjevima za uvođenje eura prema Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Subota, 14 Svibanj 2022 00:35

Šuica: Svu djecu treba zaštititi na Internetu

Europska komisija je predložila novu strategiju za sigurniji Internet za djecu te objavila prijedlog uredbe za zaštitu djece od seksualnog zlostavljanja.

- Svu djecu treba zaštititi, podržati i poštovati na Internetu. Ovom strategijom postavljamo i visoke sigurnosne standarde te u cijelom svijetu promičemo jačanje položaja djece i njihovo aktivno sudjelovanje u digitalnom desetljeću. - izjavila je Dubravka Šuica, potpredsjednica za demokraciju i demografiju.

Suvremeni uređaji, pametni telefoni i računala djeci pružaju prilike i koristi jer im omogućuju interakciju, učenje na Internetu i zabavu. Međutim, te koristi sa sobom donose rizike kao što su opasnost od izloženosti dezinformacijama, kibernetičkom zlostavljanju te štetnim i nezakonitim sadržajima, od čega djeca trebaju biti zaštićena.

- Novom strategijom želimo djeci omogućiti pristup digitalnim uređajima i vještinama, osobito djeci u ranjivom položaju, boriti se protiv zlostavljanja na internetu te zaštititi svu djecu od štetnih i nezakonitih sadržaja na Internetu. - rekla je izvršna potpredsjednica Komisije Margrethe Vestager.

Komisija je u strategiji najavila da će olakšati izradu Unijina kodeksa za dobno primjeren dizajn te će do 2024. zatražiti europsku normu za provjeru dobi na Internetu. Proučit će i kako se planirana europska lisnica za digitalni identitet može upotrijebiti za provjeru dobi, poduprijeti brzo prijavljivanje nezakonitih i štetnih sadržaja te se do 2023. pobrinuti da žrtve kibernetičkog zlostavljanja mogu dobiti pomoć na jedinstvenom telefonskom broju.

Kako bi potaknula jačanje položaja djece u digitalnom okruženju, Komisija će putem mreže centara za sigurniji Internet, koja je okosnica strategije, organizirati kampanje povećanja medijske pismenosti za djecu, nastavnike i roditelje. Na portalu betterinternetforkids.eu ponudit će i module za nastavnike. Mreža centara za sigurniji Internet u državama članicama, aktivna na nacionalnoj i lokalnoj razini, povećat će potporu djeci u ranjivom položaju i pomoći im da svladaju problem digitalnog jaza u području vještina.

Osim strategije, Komisije je objavila i prijedlog uredbe EU-a za zaštitu djece od seksualnog zlostavljanja.

Komisija navodi da su za učinkovito rješavanje zlouporabe internetskih usluga u svrhe seksualnog zlostavljanja djece, potrebna jasna pravila, s čvrstim uvjetima i zaštitnim mjerama. Predložena pravila obvezuju pružatelje usluga da otkriju, prijave i uklone materijale o seksualnom zlostavljanju djece na svojim uslugama. Pružatelji će morati procijeniti i ublažiti rizik od zlouporabe svojih usluga, a poduzete mjere moraju biti razmjerne tom riziku i podložne strogim uvjetima i zaštitnim mjerama.

Nova pravila trebala bi pomoći u spašavanju djece od daljnjeg zlostavljanja, spriječiti ponovno pojavljivanje materijala na internetu i privesti počinitelje pravdi.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Hrvatski  eurozastupnik Karlo Ressler (HDZ/EPP) zatražio je reakciju Europske komisije na novi „Zakon o kulturnom nasleđu“ Republike Srbije u kojem ta zemlja prisvaja hrvatsku  kulturnu baštinu, odnosno dubrovačku književnost tvrdeći da ona jednako "pripada i srpskoj i hrvatskoj kulturi".

Narodna skupština Republike Srbije usvojila je nedavno „Zakon o kulturnom nasleđu“, koji uključuje i članak 23. kojim se otvoreno svojata dubrovačka književnost te ističe njezina navodna dvojna - hrvatska i srpska - pripadnost. Sporni zakon je iniciralo srbijansko Ministarstvo kulture i informiranja na čijem je čelu Maja Gojković, jedna od utemeljiteljica Srpske radikalne stranke, a svojevremeno i potpredsjednica Vlade Slobodana Miloševića, navodi se u priopćenju ureda zastupnika.

Ressler je to ocijenio očitim posezanjem za hrvatskom kulturnom baštinom, o čemu je informirao povjerenika za proširenje Olivera Varhelya i povjerenicu za kulturu Mariyu Gabriel. Zatražio je i da se zaštiti kulturna baština država članica i preispita ispunjava li Srbija sve obveze u pregovaračkom poglavlju 26 o obrazovanju i kulturi, koje je privremeno zatvoreno.

„Srbijanske vlasti sada već standardno perfidno provode hibridnu verziju politike Srbije iz 1990-ih prema susjednim državama. Ako Republika Srbija ne oslobodi sebe i svoj narod takvih otrovnih refleksa, bit će sve udaljenija od Europske unije, ali i europske civilizacije“, istaknuo je Ressler, priopćio je ured zastupnika.
 
(Hina)

Objavljeno u GLOBAL