Prikazujem sadržaj po oznakama: državni zavod za statistiku

Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2023. godini pala je za za 7,4 posto u odnosu na godinu ranije, a vrijednost realnog dohotka u poljoprivredi za 1,6 posto, pokazuje druga procjena realnog dohotka u poljoprivredi koju je u objavio Državni zavod za statistiku.

Prema drugoj procjeni, vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2023. iznosi tri milijarde eura. Vrijednost realnog dohotka u poljoprivredi procjenjuje se na 1,9 milijardi eura, što je pad od 1,6 posto.

Na smanjenje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, kako objašnjavaju iz DZS-a, najviše je utjecao pad cijena žitarica, za 43 posto, odnosno pad cijena pšenice, za 48,6 posto, i kukuruza, za 44,5 posto.

Stočna proizvodnja porasla je za 14,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, a vrijednost svinja za 22,2 posto, navodi se.

Po podacima DZS-a, bruto dodana vrijednost za prošlu godinu procjenjuje se na 1,6 milijardi eura, što je u odnosu na 2022. pad od devet posto.

Uloženi rad u poljoprivredi lani je u odnosu na prethodnu godinu pao za 0,1 posto, dok se indeks realnog dohotka u poljoprivredi po jedinici godišnjeg rada procjenjuje na 10.039 eura, što je pad od 9,8 posto.

Naknada zaposlenicima u prošloj godini će, kako se procjenjuje, iznositi 205,2 milijuna eura, što je rast od 15,7 posto u odnosu na godinu prije, navodi se u izvješću DZS-a.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Ponedjeljak, 01 Travanj 2024 12:59

UNATOČ SVIM PROBLEMIMA PROIZVODNJA MANDARINA JE RASLA

Privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da je u 2023. u odnosu na 2022. godinu porasla proizvodnja jabuka i mandarina, dok je istodobno pala proizvodnja šljiva, višanja, jagoda, krušaka i ostalog voća.

Proizvodnja jabuka prošle je godine povećana u odnosu na godinu ranije za 39,2 posto, na 66.510 tona. Povećana je i proizvodnja mandarina, za 3,5 posto, na 43.518 tona te lješnjaka, za 16,1 posto, na 3.004 tone.

Pad proizvodnje zabilježen je kod šljiva, za 41,7 posto, na 6.610 tona, višanja za 27 posto, na 4.718 tona, breskvi i nektarina za 24,4 posto, na 2.984 tona, jagoda za 24,8 posto itd.

Ukupna proizvodnja grožđa u prošloj je godini iznosila 94.683 tona, što je pad od 19,4 posto prema godini ranije. Prirod po trsu je iznosio jedan kilogram, što je pad od 23,1 posto.

Među povrćem rast proizvodnje je zabilježen kod salate, za 14,1 posto, na 7.395 tona, kupusa bijelog i crvenog, za 12,8 posto, na 32.494 tone, cvjetače i brokule, za 52,4 posto, na 2.351 tonu, dinje, za 59,2 posto, na 5.119 tona, luka i češnjaka, za 18,7 posto itd.

Istodobno je pala proizvodnja rajčice, za 16,3 posto, na 26.421 tonu, poriluka, za 22,6 posto, na 1.452 tone, krastavaca i kornišona, za 36,7 posto, na 8.167 tona, paprike, za 6,9 posto, na 9.731 tonu te mrkve, za 20,2 posto, na 8.744 tone.

Proizvodnja maslina je u 2023. u odnosu na godinu ranije pala za 25,6 posto, na 29.844 tone.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Po podacima iz popisa stanovništva 2021. u Hrvatskoj 47 posto osoba starijih od 15 godina ne živi ni u jednoj vrsti zajednice, dok gotovo 30 posto osoba starijih od 25 godina živi s roditeljima, izvijestio je u petak Državni zavod za statistiku (DZS).

Trendovi s popisa pokazuju da je sve manji broj oženjenih muškaraca i udanih žena. Uz to, veći je i broj razvedenih. Smanjuje se i udio tipa obitelji "par s djecom" u ukupnom broju obitelji, dok nasuprot tome raste udio tipa obitelji "par bez djece" i "majka s djecom", odnosno "otac s djecom".

Najviše je obitelji s jednim djetetom (53 posto) te s dvoje djece (njih 35 posto). Od ukupnog broja djece koja žive s roditeljima (1.256.475) njih 28 posto ili 351.074 je starosti 25 godina i više. Prema metodološkom konceptu, pojam "dijete" nije ograničen godinama starosti pa stoga jednu obitelj može činiti i osamdesetogodišnja majka i njezina šezdesetogodišnja kći.

Promatrajući podatke o zakonskom bračnom stanju zadnjih 20 godina, pokazuju se da se udio udanih i oženjenih smanjio za gotovo pet postotnih poena. Istodobno se udio neudanih odnosno neoženjenih povećao za tri postotna poena, a udio razvedenih za gotovo tri postotna poena.

Prema vrsti zajednice u kojoj osoba živi, što je stvarni način življenja osobe unutar kućanstva bez obzira na zakonsko bračno stanje, od ukupnog broja stanovnika starog 15 i više godina u bračnoj zajednici živi 1.636.368 osoba ili njih 49,30 posto.

U izvanbračnoj zajednici živi 134.582 osoba ili 4,05 posto, u životnom partnerstvu s osobom istog spola 366 osoba (0,01 posto), u neformalnom životnom partnerstvu s osobom istog spola 1078 osoba (0,03 posto) dok 1.547.023 osoba ili 46,61 posto ne živi ni u jednoj vrsti zajednice.

U Hrvatskoj je u 2021. živjelo 3.871.833 stanovnika, od čega njih 3.829.989 ili 98,9 posto u privatnim kućanstvima, a 41.844 ili 1,1 posto u institucionalnim kućanstvima.

Podaci pokazuju da od ukupnog broja osoba koje žive u institucionalnim kućanstvima njih 26.245 ili 63 posto živi u institucijama za umirovljene i starije osobe, od kojih je 7165 muškaraca (27 posto), a žena 19.080 (73 posto).

Većina privatnih kućanstava su obiteljska kućanstva u kojima postoji barem jedna obitelj, no udio obiteljskih kućanstava s godinama se smanjuje (1981. bilo ih je 82 posto, a 2021. 70 posto).

Sa statističkog aspekta, te trendove treba gledati kao slijed utjecaja sociodemografskih promjena nastalih kroz dulje vremensko razdoblje, objašnjava DZS.

Podaci Eurostata pokazuju da su ti trendovi prisutni u većini zemalja EU-a i zrcalno se preslikavaju na Hrvatsku. Društvo se mijenja, životne vrijednosti se mijenjaju, vrste životnih zajednica se mijenjaju, obitelji se mijenjaju, a statistika to samo pomno bilježi.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Ni nakon nedavne konferencije za novinare Državnog zavoda za statistiku (DZS) ne smiruju se strasti oko broja katolika koji je, prema popisu stanovništva provedenom prošle godine u uvjetima pandemije koronavirusa, i ukupnim brojem i postotkom u odnosu na novi broj stanovnika manji nego na popisu 2011. godine.

„Pressica” DZS-a nije baš previše pripomogla u razjašnjavanju pojedinih „misterija” poput katolika koji ne pripadaju Katoličkoj crkvi i ateista koji joj pripadaju. Oba slučaja jesu moguća. Može postojati osoba koja je krštena kao katolik, tijekom života je izgubila vjeru i osjećaj pripadnosti Katoličkoj crkvi, ali se na popisu izjasnila kao katolik zbog krštenja, no ne i pripadnikom Katoličke crkve. Može postojati i osoba koja je krštena kao katolik, ali u Boga danas ne vjeruje, a na popisu, opet zbog krštenja, izražava pripadnost Katoličkoj crkvi. Takvi slučajevi ipak su se statistički trebali drukčije obrađivati, a u slučaju statističkog pada broja katolika nije čak ni stvar u tome.

Najbolji pokazatelj da s rezultatima uistinu nešto nije u redu jest upravo jedan od popisa u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, onaj u Općini Pojezerje. Naime, u toj općini, u kojoj su 2011. godine katolici činili gotovo stopostotni udio u stanovništvu, točnije 99,29 posto, 2021. postali su de facto vjerska manjina s udjelom od 32,03 posto dok većinu čine – „ostali kršćani”.

Pad broja katolika i općenito pad broja vjernika u Europi zapravo ne bi trebao biti previše iznenađujući u 21. stoljeću, čak i u Hrvatskoj, bez obzira na duboku, uistinu duboku povezanost Hrvata s tradicionalizmom i samim tim vjerom i vjerskim dogmama. Ipak, strmoglavljenje brojki u pojedinim slučajevima nije ni realno niti možemo povjerovati u to, što zorno dokazuje slučaj iz Pojezerja gdje je sasvim očito bila primijenjena kriva ili je metodologija pogrešno korištena. Jedna izrazito konzervativna sredina poput hrvatskog juga, odnosno Dubrovačko – neretvanska županija, u deset godina izgubila je, prema popisu stanovništva, skoro osam posto katolika u odnosu na ukupni broj stanovnika (2011. - 89,95 posto, 2021. - 82,07). Takvo što ne bi osmislili ni najzagriženiji komunisti '45.

U čemu je onda pogreška. Pa u onom što DZS ne želi priznati kao grešku. Naime, u obrascu popisa pri izjašnjavanju o vjeroispovijesti postojala su dva pitanja. Prvo je bilo o samoj vjeroispovijesti, a drugo o pripadnosti vjerskoj zajednici. Ako je netko na prvo pitanje odgovorio da je kršćanin, a na drugo da pripada Katoličkoj Crkvi statistički je išao u rubriku „ostali kršćani”. Dakle, bi se ubrojao u ukupan broj katolika na prvom pitanju morao se izričito izjasniti tako – kao katolik. To što se izjasnio kršćaninom pripadnikom Katoličke crkve prema tumačenju DZS-a ne čini ga katolikom!

Na popis se pobunio i predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac i to zbog navodnog pada broja Srba u Vukovaru ispod 30 posto (34,8 posto 2011. te 29,73 posto 2021.). Pišemo navodno jer tko će uistinu nakon svega vjerovati ovakvom popisu stanovništva koji suvislo ne umiju objasniti niti oni koji su ga radili. Pupovac optužuje da su „neki ljudi imali cilj i misiju da taj broj Srba mora biti ispod onog postotka koji je bio prije 10 godina”, a s druge strane vukovarski gradonačelnik Ivan Penava tvrdi da je popis 2011. godine bio namješten da se prikaže kako Srba ima više.

Popis dakle tumači svatko kako ga je volja, očito to nije ništa novo, no za razliku od prijašnjih nagađanja sad su izašli konkretni problemi s popisom koji produbljuju nepovjerenje u popis stanovništva, a čak i najveći laici trebali bi znati njegov značaj.

Nije popis tu zato da tek tako, bez veze i iz znatiželje doznamo koliko ima katolika ili pravoslavaca i muslimana ili koliko ima Srba u Vukovaru. Taj ogroman skup statističkih podataka u brojnim je slučajevima osnova za donošenja vrlo bitnih odluka za gospodarstvo i politiku i zato je njegova vjerodostojnost bitna, a ona jest poljuljana. Kako naime vjerovati onim statističkim podacima iz popisa koji su kompliciraniji od prebrojavanja krvnih i vjerskih zrnaca kada ćemo, prema statističarima iz DZS-a, uskoro imati veći broj pripadnika Katoličke crkve nego katolika. Da, dobro ste pročitali, nakon što DZS objavi sljedeću turu službenih podataka već se zna kako će broj pripadnika Katoličke crkve u Hrvatskoj biti veći od broja katolika. Naravno, samo statistički (pogrešno).

Objavljeno u GLOBAL

U Hrvatskoj prema vjerskoj pripadnosti ima 3.057.735 katolika (78,97 posto), a od 180.368 osoba koje su se na pitanje o pripadnosti vjerskoj zajednici izjasnile kao kršćani njih 157.388 izjasnilo se da pripada Katoličkoj crkvi, kao i 22.722 osobe od 25.957 koje su se izjasnile da su vjernici.

Pokazuju to podaci o Popisu stanovništva 2021. koje je u petak objavio Državni zavod za statistiku (DZS) koji naglašava da se ta tri podatka ne mogu međusobno zbrajati.

Uz 78,97 posto katolika, prema vjerskoj pripadnosti, u Hrvatskoj je pravoslavaca 3,32 posto, muslimana 1,32 posto, osoba koje su se izjasnile da nisu vjernici i da su ateisti ima 4,71 posto, a 1,72 posto nije ih se željelo izjasniti na pitanje o vjeri.

U kategoriji "Ostale religije, pokreti i svjetonazori" izjasnilo se 37.066 osoba, pri čemu se njih 11.109 izjasnilo kao pogani, nepogani, panteisti, deisti, teisti, scientolozi, rastafarijanci i slično.

Predstavljajući rezultate, ravnateljica Zavoda Lidija Brković te drugi članovi DZS-a najvećim su dijelom konferencije za novinare koja je trajala sat i pol odgovarali na pitanja vezana uz stvaran broj vjernika s obzirom na to da je popisni upitnik, uz pitanje o vjeri sadržavao i kategoriju kršćana po vjerskoj zajednici i vjernika po vjerskoj zajednici.

Iz DZS-a su višekratno ponavljali da se brojka onih koji su se izjasnili da pripadaju Katoličkoj crkvi ne može pribrojiti broju onih koji su se kod pitanja o vjeri izjasnili kao katolici, odbijajući primjedbe da se sadržajem anketnog upitnika unijelo zabunu među građane, ističući činjenicu da se 3.057.735 osoba prilikom popisivanja izjasnilo kao katolici.

Ravnateljica Brković istaknula je i kako "ne mora značiti da je svaka osoba koja je rekla da je katolik rekla i da pripada Katoličkoj crkvi i obrnuto".

Na popisu je bilo i osoba koje su se, primjerice, izjasnile kao ateisti koji pripadaju Katoličkoj crkvi, navela je jedan od primjera, a moglo se čuti da je bilo i jako puno drugih "kombinacija" vjera i pripadnosti crkvi.

Koordinator Popisa Damir Plesac rekao je da ne bi mijenjao ništa u popisnom upitniku, ali smatra kako bi bilo bolje da se provelo samo tradicionalno, terensko popisivanje jer bi, objasnio je, popisivači na molbu građana bez problema pojasnili pitanja o vjeri.

Budući da se u pojedinim medijima uoči objave prvih službenih rezultata prije dva tjedna pojavila tablica s drukčijim podacima o vjerskoj strukturi iz DZS-a su danas potvrdili da su pokrenuli istragu, naglašavajući da ta tablica nikad nije bila objavljena na njihovim službenim stranicama.

Prijava je upućena "nadležnim institucijama", potvrdili su iz DZS-a na konferenciji za novinare, no sadržaj prijave ostao je nepoznat.

"Tijela kaznenog postupka donijet će svoj pravorijek kako se tablica koja uopće nije objavljena našla u medijima", rekla je Dubravka Rogić Hadžalić iz DZS-a.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Državni zavod za statistiku (DZS) odbacio je u petak medijske navode o kompromitiranosti podataka Popisa stanovništva 2021., te pozvao javnost da se pri tumačenju i analizi podataka koristi isključivo službenim rezultatima objavljenim na internetskoj stranici DZS-a.

Odgovarajući na medijske napise koji dovode u pitanje vjerodostojnost podataka Popisa stanovništva RH 2021., a koji se tiču vjerske pripadnosti, iz DZS-a ističu kako je - u skladu sa člankom 10. stavkom 3. Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021., kojim je propisano da se osobe mogu slobodno izjasniti o vjerskoj pripadnosti - pitanje o vjeri prilikom provođenja Popisa, bilo potpuno otvoreno pitanje, na koje se osoba mogla slobodno izjasniti u skladu s odredbama Ustava RH.

U fazi samostalnog popisivanja, osobe su slobodno upisivale odgovor na pitanje o vjerskoj pripadnosti.

U fazi terenskog popisivanja, popisivač ni u kojem slučaju nije smio sugerirati odgovor na ovo pitanje niti komentirati odgovor, nego upisati točno onako kako je osoba odgovorila na pitanje, navodi se u priopćenju.

Podaci o broju katolika koje je objavio Državni zavod za statistiku, odnose se na osobe koje su se slobodno izjasnile kao katolici. Podaci o broju ostalih kršćana, između ostalih odgovora, uključuju i osobe koje su na pitanje o vjeri dale odgovor "kršćanin/kršćanka", dodaje se .

"Budući da se na ovo pitanje osoba mogla slobodno izjasniti, odgovori su se bilježili upravo onako kako se osoba slobodno izjasnila. Podaci o vjeri se ne validiraju s drugim podacima ili s podacima iz administrativnih izvora jer bi se na taj način utjecalo na odgovor osobe koja se slobodno izjasnila." - stoji u priopćenju DZS-a.

Vezano za napise u medijima o postojanju dvije različite tablice o vjerskoj strukturi stanovništva, iz DSZ-a nadalje naglašavaju kako je Zavod službene rezultate Popisa 2021. objavio 22. rujna 2022. u 11 sati na svojoj internetskoj stranici.

"Dakle, odgovorno tvrdimo da niti u jednom trenutku na internetskim stranicama Zavoda, uključujući i internetsku stranicu Popisa 2021., nisu bile dostupne dvije različite tablice, kako se navodi u medijima." - napominju.

Sporna tablica, objavljena u pojedinim medijima, kontrolno-analitička je tablica korištena za analizu modaliteta tijekom obrade popisnih podataka, odnosno pripreme konačnih rezultata Popisa 2021.

"Slijedom navedenog odbacujemo navode o 'kompromitiranosti' podataka Popisa 2021. te pozivamo cjelokupnu javnost da se pri tumačenju i analizi podataka koriste isključivo službenim rezultatima Popisa 2021. koji su objavljeni na internetskoj stranici Zavoda." - priopćili su iz DZS-a.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Nedjelja, 02 Siječanj 2022 19:52

U Hrvatskoj je umrlo 10,1 posto više ljudi

U Hrvatskoj su u 2020. godini umrle 57 023 osobe, što je za 10,1 posto više nego u prethodnoj godini, a stopa mortaliteta bila je 14,1, dok je stopa nataliteta iznosila 8,9, podaci su koje je Državni zavod za statistiku (DZS) objavio u Izvješću o kretanju stanovništva u 2020. godini. Uz to, stopa totalnog fertiliteta iznosila 1,48, što je znatno ispod razine jednostavne reprodukcije 2,1, navodi se u Izvješću.

U 2020. ukupno je rođeno 35 987 djece, i to 35 845 živorođene i 142 mrtvorođene, zabilježen je pad broja živorođene djece za 0,8 posto u odnosu na 2019., tj. rođeno je 290 djece manje nego u prethodnoj godini. Od ukupnog broja živorođenih, rođeno je 51,3 posto muške i 48,7 posto ženske djece.

Kao i u prethodnoj godini, tako je i u 2020. najviše bilo prvorođene djece, i to 44,2 posto, drugorođene, 33,9 posto, trećerođene, 13,7 posto, te četvrtorođene i višerođene, 7,1 posto. Izvan braka rođeno je 8 176 živorođene djece, tj. 22,8 posto od ukupno živorođene djece.

Prosječna starost majke pri prvom porodu u blagom je porastu već dugi niz godina, npr. u 1968. bila  je 22,8 godina, a u 2020. iznosila je 29,4 godine.

Muškarci su u prosjeku umirali sa 73,8 godina, a žene s 80,7 godina.

U 2020., i u prethodnim godinama, najviše je osoba umrlo zbog bolesti cirkulacijskog sustava (34,6 posto muškaraca i 45,3 posto žena) i novotvorina (27,6 posto muškaraca i 19,9 posto žena).

U 2020. godini umrlo je 142 dojenčadi. Od toga je 32,4 posto dojenčadi umrlo u prvom danu života. Promatrajući smrtnost dojenčadi u duljem razdoblju, uočava se znatan pad. Stopa umrle dojenčadi (broj umrle dojenčadi na 1000 živorođenih) iznosila je 41,1 u 1968., 13,1 u 1988., a 4,0 u 2020.

Stopa prirodnog prirasta u 2020. bila je negativna i iznosila je -5,2, a vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih) iznosio je 62,9.

U 2020. sklopljeno je 15 196 brakova, što je za 23,1 posto manje nego u 2019. Stopa nupcijaliteta (sklopljeni brakovi na 1 000 stanovnika) u 2020. iznosila je 3,8. Od ukupno sklopljenih brakova, prvi brak sklopilo je 87,8 posto nevjesta i 87,8 posto ženika.

Prosječna starost pri sklapanju prvog braka povećava se i za ženika i za nevjestu. Tako je u 1989. prosječna starost nevjeste pri sklapanju prvog braka iznosila 23,1 godinu, a ženika 26,7 godina, dok je u 2020. prosječna starost nevjeste iznosila 29,1 godinu, a ženika 31,6 godina. Od ukupnog broja sklopljenih brakova u 2020., građanski brak sklopilo je 57,7 posto parova, a vjerski brak 42,3 posto parova.

U 2020. bila su 5153 pravomoćno razvedena braka. Broj razvedenih brakova na 1000 sklopljenih iznosio je 339,1, dok je broj razvedenih brakova na 1000 stanovnika iznosio 1,3. Prosječno trajanje razvedenih brakova jest 15,0 godina.

U 42,3 posto razvedenih brakova nije bilo uzdržavane djece, u 29,4 posto razvedenih brakova bilo je jedno uzdržavano dijete, a u 28,3 posto razvedenih brakova bilo je dvoje ili više uzdržavane djece.

Najviše uzdržavane djece rođene u braku koji se razveo povjereno je na čuvanje i odgoj ženi (82,7 posto). Mužu je povjereno 11,1 posto, mužu i ženi 6 posto, a drugim osobama i ustanovama 0,2 posto djece, stoji, među ostalim u podacima u Izvješću o kretanju stanovništva u 2020. Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL