Prikazujem sadržaj po oznakama: crna gora

Od ranog jutra ogromne su kolone na izlazu iz Hrvatske za Crnu Goru na graničnim prijelazima Karasovići i Vitaljina. U Vitaljini je kolona skoro do magistrale, a na Karasovićima do kamenoloma.

Schengenski režim prelaska granice, nedovoljan broj carinskih i policijskih službenika ili je priljev vozila prema susjednoj državi prevelik – vjerojatno je kombinacija svega pomalo. Ovakve gužve na izlazu iz Hrvatske prema Crnoj Gori ove su sezone učestale pa se i sami Konavljani s njima sve teže nose jer im otežavaju kretanje, posebno na dijelu ceste na Grudi na kojoj je sjecište puteva.

Slične gužve vladale su jutros na izlazu iz Hrvatske prema Bosni i Hercegovini na Graničnom prijelazu Brgat.

nm

Preko ova dva granična prijelaza s Crnom Gorom tijekom proteklog vikenda prešlo je 22 posto više putnika i 21 posto više vozila nego u isto vrijeme prošle godine, izvijestila je Policijska uprava dubrovačko – neretvanska.

„Prateći brojčane podatke prometovanja preko graničnih prijelaza Policijske uprave dubrovačko -neretvanske uočeno je značajno povećanje prometa preko MCGP Karasovići i MCGP Vitaljina. Tako je tijekom proteklog vikenda preko MCGP Karasovići prešlo preko 53 tisuća putnika (13 posto više nego u istom vikendu prošle godine) i gotovo 15 tisuća vozila (11 posto više nego prošle godine). Preko MCGP Vitaljine u ovom vikendu prešlo je preko 18 tisuća putnika (75 posto više nego u istom vikendu prošle godine) i gotovo šest tisuća vozila (49 posto više nego prošle godine).” - navode iz PU dubrovačko – neretvanske.

JP

Hrvatska očekuje od Crne Gore da se procesuiraju ratni zločini nad Hrvatima u toj zemlji i riješe pitanja odštete logorašima i sva druga otvorena pitanja s tom zemljom, rekao je premijer Andrej Plenković nakon bilateralnog sastanka s crnogorskim predsjednikom Jakovom Milatovićem u utorak u Podgorici.

Premijer je razgovarao s Milatovićem o odšteti logorašima, još 14 nestalih Hrvata i potrebi procesuiranja ratnih zločina, kao i graničnom pitanju i školskom brodu Jadran.

"Očekujemo od tužiteljstva u Crnoj Gori da pokrenu procese koji se nisu pokrenuli", istaknuo je Plenković novinarima nakon bilaterale.

Plenković je poručio da je novoizabrani crnogorski predsjednik "razumio ozbiljnost te teme" za Hrvatsku i hrvatske branitelje, obitelji nestalih i logoraše i da je obećao da će poduzeti "dodatne napore" za rješavanje tih pitanja.

Dodao je da je Zagreb i Podgorica trebaju riješiti i "konačno pitanje granice između Hrvatske i Crne Gore" bilateralnim putem.

Plenković se nakon samita Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) susreo s predstavnicima hrvatske zajednice i hrvatskih tvrtki u Crnoj Gori.

Pozdravio je što je izvoz Hrvatske u Crnu Goru prešao 300 milijuna eura, ali i ondje izrazio želju da se riješe otvorena pitanja s tom zemljom.

"Još je 14 nestalih. Mi nismo zadovoljni da se ovdje nisu procesuirali ratni zločini koji su se dogodili nad Hrvatima", rekao je Plenković. "Želimo da se otvorena pitanja riješe, a Hrvatska Crnoj Gori prenese svoja dragocjena iskustva" u procesu pristupanja Europskoj uniji, poručio je premijer okupljenima.

Na susretu je bio i Adrijan Vuksanović, predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) izabran u crnogorski parlament na izvanrednim izborima u lipnju.

Naglasio je da je HGI posvećen putu Podgorice prema članstvu u Europskoj uniji. "I dalje ćemo se zalagati za to. Ne samo da ćemo davati intenzitet dinamici tog procesa, već ćemo i generirati sam proces", rekao je Vuksanović.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvata u Crnoj Gori ima oko 6000, a vjeruje se da ih je sada još manje.

(Hina)

Rezultati parlamentarnih izbora neće donijeti Crnoj Gori dugo očekivanu političku stabilnost, ocjena koju ponedjeljak prenose mediji u Podgorici nakon što je Pokret Europa sad na izborima u nedjelju ostvario tijesnu pobjedu. Pokret Europa sad osvojio je 24 zastupnička mjesta, od ukupno 81 koliko broji crnogorski parlament.

Riječ je o stranci koja je izasla iz prve crnogorske vlade nakon izbora 2020., koja je formirana uz snažan utjecaj Srpske pravoslavne crkve. Podršku je dobila na krilima populističke mjere podizanja minimalne plaće u Crnoj Gori, a tijekom predizborne kampanje stranka je obećala podizanje prosječne plaće na 1000 eura, a minimalne mirovine na 450. PES podržava europski put Crne Gore te se izjašnjava za svojevrsnu normalizaciju odnosa sa Srbijom, nakon razdoblja napetih odnosa u doba Mila Đukanovića.

Najstabilniju vladu donijela bi koalicija tog pokreta s Demokratskom partijom socijalista bivšeg čelnika Mila Đukanovića, koja je osvojila 21 mandat, no čelnik Pokreta Europa sad Milojko Spajić odbacio je tu mogućnost u prvom obraćanju nakon objavljivanja rezultata.

- Jasno je s kim nećemo praviti vladu, to je Demokratska partija socijalista i Ujedinjena reformska akcija. - rekao je Spajić.

Time je, kako se ocjenjuje, isključio mogućnost da Crna Gora može dobiti jedinu stabilnu koaliciju koja bi uz podršku manjinskih stranaka mogla toj zemlji donijeti političku stabilnost naredne četiri godine.

Spajić će većinu morati tražiti u pregovorima s prosrpskom koalicijom “Za budućnost Crne Gore”, koja nastala od stranaka koje su ranije činile Demokratski front koji se raspao uoči izbora, a koja je osvojila 14 mandata. Čelnici te koalicije Andrija Mandić i Milan Knežević bliski su sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem i u njihovoj agendi je i zahtjev za povlačenjem crnogorskog priznanja neovisnosti Kosova. Tu su inicijativu formulirali na razini općine Zeta s 15.000 stanovnika, u kojoj su oni lokalna vlast.

Partner Pokretu Europa sad mogla bi biti i centristička koalicija Demokratske Crne Gore Alekse Bečića, koja je zajedno s Ujedinjenom Reformskom akcijom Dritana Abazovića osvojila 12 mandata.

No i tu postoji problem. Spajić je optužio još uvijek tehničkog premijera Abazovića da je proizveo aferu u posljednjem tjednu izborne kampanje, u kojoj je čelnik Pokreta Europa sad optužen za suradnju s međunarodnim bjeguncem, južnokorejskim kraljem kriptovaluta Do Kwonom, koji se od ožujka nalazi u pritvoru u Crnoj Gori, a kojega SAD i Južna Koreja potražuju zbog prevare na tržištu kriptovaluta.

Zbog toga je Spajić u svojem govoru isključio mogućnost suradnje s Abazovićem navodeći da nova vlast neće s njegovom URA.

Analitičari ne isključuju mogućnost da se nova vlada ne formira u zakonskom roku i da se na jesen ponovo održe parlamentarni izbori.

Izlaznost birača na jučerašnjim izborima bila je oko 55 posto i to je povijesni minimum u Crnoj Gori.

Analitičari smatraju da je razlog tome zasićenost građana Crne Gore politikom jer su u 10 mjeseci tri puta izlazili na birališta, glasajući na lokalnim izborima, u dva kruga predsjedničkih i na kraju na parlamentarnim izborima.

Nova vlada, izvjesno je, neće se moći formirati bez manjina, jer su stranke Hrvata, Bošnjaka i Albanaca po prvi puta osvojile 10 mandata.

Bošnjačka stranka, koja je u prethodnom sazivu parlamenta imala dva mandata, osvojila je u nedjelju šest i ostvarila svoj najbolji rezultat. Albanske stranke imat će tri mandata, a Hrvatska građanska inicijativa jedan mandat.

(Hina)

Mirna izborna kampanja u Crnoj Gori za nedjeljne izbore zahuktala se ovaj tjedan nakon što je južnokorejski “kralj kriptovaluta” Do Kwon iz pritvora u Crnoj Gori poslao pismo u kojem govori o navodnoj poslovnoj vezi s čelnikom Pokreta Evropa sad Milojkom Spajićem, kojeg mnogi vide kao budućeg crnogorskog premijera.

Do Kwon, kojega traže SAD i Južna Koreja zbog prevare na tržištu kriptovaluta vrijedne 40 milijardi dolara, u pismu je inkriminirao Spajića, tvrdeći da je navodno na njegov poziv stigao u Crnu Goru.

Nakon toga premijer Dritan Abazović u srijedu je sazvao Vijeće za nacionalnu sigurnost nakon čega je priopćio da se u pismu navodi da je kriptozajednica plaćala, odnosno pomagala određene političke subjekte.

"U laptopu postoje dokazi o financiranju kampanje. Iznos nije zanemariv. U laptopu su i dokazi o zajedničkom poslovanju Spajića i Do Kwona. Možda je to legalno poslovanje s jednim od najtraženijih bjegunaca, ali to je predmet istrage", rekao je Abazović, podsjećajući da se tri laptopa i pet mobitela Do Kwona nalaze se kod suca istrage.

Ministar unutarnjih poslova Filip Adžić nakon sjednice Vijeća rekao je da crnogorska policija ima informaciju da su se Spajić i Do Kwon sastajali u Beogradu.

Do Kwon je krajem ožujka uhićen u podgoričkoj zračnoj luci u privatnom zrakoplovu koji je trebalo poletjeti u Dubai. Od tada se nalazi u pritvoru u Crnoj Gori zbog optužbe za krivotvorenje, ali ga čeka I ekstradicijski postupak, jer su njegovo izručenje tražile SAD i Južna Koreja.

Čelnik Pokreta Europa sad (PES) Milojko Spajić u četvrtak je na Twitteru objavio kako mu crnogorska tajna služba, zajedno s političkim protivnicima, sprema uhićenje uoči izbornog dana. Pozvao je i nadležne državne organe da ispitaju slučaj. Spajić međutim nije javno pojasnio svoje poslovne ili osobne odnose s Do Kwonom.

“Doznajem da kreatori namještene afere pokušavaju na sve načine izvršiti montirano privođenje s pretresom stana da bi od toga napravili novu medijsku senzaciju. Odgovorni i savjesni ljudi u sustavu to blokiraju", napisao je Spajić.

On je ranije pozvao tužiteljstvo da sve ispita navodeći da je spreman odgovarati "i do kraja života ukoliko sam bilo što nelegalno uradio”. U njegovu životopisu inače stoji da je radio za bankarsku grupaciju Goldman Sachs kao investicijski bankar te da je bio partner u jednoj investicijskoj tvrtki u Singapuru.

Spajićev Pokret Evropa sad priopćio je da je riječ "o prljavoj aferi" kreiranoj nekoliko dana uoči izbora i da je afera "naručena" iz Vlade.

Spajićev PES bit će, prema predviđanjima, stožer nove vlade, a istraživanja javnog mijenja pokazuju da bi mogli imati podršku oko 30 posto birača.

Pokret Europa sad nastao je iz prve vlade formirane nakon parlamentarnih izbora u kolovozu 2020., a čelnici su joj nekadašnji ministri u toj vladi Milojko Spajić i Jakov Milatović. Ta vlada tada je formirana pod jakim utjecajem Srpske pravoslavne crkve, a predvodio ju je bivši premijer Zdravko Krivokapić.

Spajić i Milatović su podršku građana zavrijedili nakon što su početkom 2022., uoči pada vlada u kojoj su bili, uspjeli minimalnu plaću u Crnoj Gori povećati sa 220 na 450 eura.

Na krilima te podrške Jakov Milatović početkom travnja izabran je za predsjednika Crne Gore, a u drugom krugu predsjedničkih izbora porazio je dotadašnjeg predsjednika Mila Đukanovića sa 60 posto osvojenih glasova.
Na izvanrednim parlamentarnim izborima nastupit će 15 političkih stranaka i koalicija. Pored Pokreta Europa sad, koji bi trebao dobiti podršku trećine birača, projekcije govore da bi Demokratska partija socijalista, koju prvi puta na izborima ne predvodi Milo Đukanović koji se nakon poraza na predsjedničkim izborima povukao s mjesta čelnika stranke, trebala osvojiti oko 20 posto glasova birača.

Aktualni premijer Dritan Abazović i njegova Ujedinjena Reformska akcija nastupaju u koaliciji s Demokratskom Crnom Gorom Alekse Bečića i njima se predviđa osvajanje između 10 i 15 posto glasova. Interesantno je da da su Bečić i Abazović, “zakopali ratne sjekire” uoči izbora, nakon što je Abazovićeva vlada u kolovozu prošle godine izgubila povjerenje u parlamentu upravo zahvaljujući glasovima zastupnika Bečićeve Demokratske Crne Gore.

Prosrpski i proruski Demokratski front uoči izbora prestao je postojati kao koalicija političkih stranaka, jer je Pokret za promjene Nebojše Medojevića izašao iz te koalicije. Ostale članice, Nova srpska demokratija, četničkog vojvode Andrije Mandića I Demokratska narodna partija, Milana Kneževića nastupaju zajedno i predviđa se da će imati između 10 i 15 posto podrške, dok se Medojević PZP bori kako bi prešla cenzus.

Kada su u pitanju manjinske stranke, predviđa se da će dvije stranke Albanaca dobiti po jedan mandat, Bošnjačka stranka dva, te da će Hrvatska građanska inicijativa, jedina stranka Hrvata u Crnoj Gori koja sudjeluje na izborima, prijeći povlašteni cenzus od 0,3 posto važećih glasova.

Hrvate su na izborima 2020. predstavljale dvije političke stranke pa zbog rasipanja glasova nisu uspjeli osigurati zastupnički mandat u crnogorskom parlamentu.

Izvanredne parlamentarne izbore u nedjelju pratit će nekoliko stotina domaćih promatrača CEMI-ja i CDT-a i međunarodna misija OSCE-a.

Pravo glasa imat će oko 550 tisuća birača. Izborna šutnja počet će u petak u ponoć.

(Hina)

Položaj Hrvata u Crnoj Gori “oscilira” u odnosu na državnu vlast, a od posljednjih izbora je bilo uznemiravanja, dok je u Srbiji došlo do pomaka nabolje, ocijenili su u utorak predstavnici hrvatske manjine u dvjema zemljama.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova je u suradnji sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske u utorak organiziralo okrugli stol na temu „Međunarodnopravni položaj hrvatske nacionalne manjine u novom europskom kontekstu“.

Na skupu je sudjelovao predsjednik Hrvatske građanske inicijative u Crnoj Gori Adrijan Vuksanović koji je u izjavi novinarima rekao kako položaj Hrvata u toj zemlji „oscilira u odnosu na državnu vlast”, no i kako je „nažalost od prethodnih izbora došlo do eskalacije određenih pojava u društvu koje uznemiravaju kako hrvatske, tako i ostale nacionalne manjine”.

Vuksanović je kazao kako je hrvatska manjina nekoliko puta doživjela „ozbiljne egzistencijalne prijetnje”, a da Crna Gora kao država to „nije bila u stanju ili nije htjela” procesuirati ili otkriti počinitelje.

On je rekao kako je „svjestan činjenice” da u Crnoj Gori postoje strukture koje bi htjele povratak u devedesete godine.

„Ali mi više nismo ono što smo bili devedesetih, a Hrvatska više nije ranjena ratom kao tada, sada je to jedna jaka zemlja, atraktivna, s velikim utjecajem u međunarodnoj politici. I to je naša snaga i nadahnuće u misiji koju obavljamo”, rekao je Vuksanović koji na crnogorskim parlamentarnim izborima u nedjelju želi ući u skupštinu te zemlje, u čemu ima podršku hrvatske države.

Ta je podrška „nedvosmislena, jasna i intenzivna” i „posebno značajna” uoči tih izbora, nastavio je Vuksanović, naglasivši na okruglom stolu da u Crnoj Gori postoje oni koji ne žele hrvatsku političku zastupljenost.

„Oni bi nas rado sveli na to da eventualno plešemo kolo svetog Tripuna, pjevamo klapsku glazbu i sviramo tamburicu, ali da politički nemamo svoj subjektivitet”, rekao je.

S druge strane Tomislav Žigmanov, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u vladi Srbije, smatra kako je u toj zemlji došlo do pomaka nabolje.

Žigmanov smatra kako je „gotovo nestala projekcija negativnih stereotipa” prema hrvatskoj manjini te da je njegovim imenovanjem na ministarski položaj ona „prepoznata kao čimbenik koji može biti dovoljno respektabilan da sudjeluje u procesima donošenja odluka”.

To pak stvara ozračje koje „ohrabruje i relaksira” pripadnike hrvatske zajednice, čime se oni u većem broju odlučuju participirati i biti dionici društvenih procesa.

„Naravno da mojim imenovanjem društveni položaj hrvatske zajednice nije riješen, ali to je prvi korak, nužan da se problemi s kojima smo suočeni na sustavan način cjelovito i riješi”, kazao je Žigmanov.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman na početku okruglog stola rekao je da je „najavljen odlazak premijera Andreja Plenkovića u Suboticu” na otvaranje Hrvatske kuće, budućeg središta Hrvata u Vojvodini.

Ministar je tijekom svog izlaganja rekao kako vlada „stvoreno hrvatsko zajedništvo na globalnoj razini drži ključnim za opstanak i koheziju nacionalnog bića” te da je „pitanje skrbi o nacionalnim manjinama jedan od strateških prioriteta hrvatske vanjske politike”.

Hrvati su u Europi manjina u 12 država te ih ima oko četvrt milijuna, a „sigurno i više”, rekao je Grlić Radman. Istaknuo je da je za Hrvatsku ostvarivanje prava pripadnika nacionalnih manjina postalo „neizostavno mjerilo stupnja demokratizacije društva”.

Hrvatska je pritom stvorila „uzoran i cjelovit” model zaštite manjina, a one se u Hrvatskoj „integriraju, a ne asimiliraju”, čime čuvaju svoj identitet, zaključio je šef hrvatske diplomacije.

(Hina)

Ne baš s nekom velikom pozornošću, ali Konavaljani su ipak popratili predsjedničke izbore u Crnoj Gori na kojima je Jakov Milatović smijenio Mila Đukanovića. Božo Lasić, načelnik Konavala, najjužnije hrvatske općine koja dijeli granicu s Crnom Gorom smatra kako je ta zemlja postala „srpska kolonija”.

- U Konavlima ljudi rade, u tijeku su pripreme za sezonu i nije baš vladao neki interes za izbore u Crnoj Gori, ali ipak smo ih popratili. Niti vodim visoku politiku, niti mogu nešto posebno komentirati izborni rezultat u susjedstvu. Ljudi su glasali, izabrali su koga su htjeli i odlučili su se za tu prosrpsku struju i po meni je Crna Gora sad jedna vrsta srpske kolonije, ali to je odabir većine u toj zemlji. Kad su u pitanju naši odnosi, nama u Konavlima bitni su odnosi sa susjednim općinama u Crnoj Gori i tu nemamo prijepora i problema, uvažamo se. Primjerice, kad su prošle godine bili požari korektno smo surađivali i komunicirali. Ne moramo se posebno voljeti, ali smo kao susjedi na neki način upućeni jedni na druge i trebamo se poštivati. - kazao je Lasić.

Iako Crna Gora i Hrvatska još nisu riješile pitanje razgraničenja na moru na Prevlaci, odnosi između dvije zemlje posljednjih godina bili su dobri. To je smjer, smatra načelnik Lasić, kojim treba nastaviti, ali i naglašava kako od službene Crne Gore, čiji se bivši predsjednik Milo Đukanović, još dok je bio premijer, ispričao za zločine počinjene u Domovinskom ratu, očekuje još neke geste.

- Mi ne smijemo niti ćemo zaboraviti ono što se nama dogodilo, ali na neki način moramo oprostiti jer mržnja ne smije biti prisutna, ali i s druge strane treba netko doći i učiniti prvi potez. Trebaju zatražiti neku vrstu isprike jer nismo mi njima palili nego oni nama i rekao sam na jednoj od sjednica Općinskog vijeća u Konavlima, onoga trenutka kad se ispred spomenika Konavoska mati u Čilipima stavi njihov vijenac i kad se ispred tog spomenika poklone, svi Konavljani i ja smatrat ćemo da je to jedna vrsta njihove isprike. - rekao je.

- Moramo se uvažavati, ne trebamo se voljeti, ali i oni moraju shvatiti što su napravili. Mi smo imali 680 spaljenih kuća i naši su ljudi bili zarobljeni u Morinju, ginuli su, njih nitko nije izazivao, došli su na tuđe i znamo što su učinili, ali ne trebamo se svađati i mrziti jednu druge. Moramo se poštovati I živjeti u miru jer kakav je to život i suživot ako uvijek imate svađe i napetosti. Ni jedan rat, pa ni onaj verbalni, ne vodi ničemu nego samo zlu. - kazao je Lasić, koji smatra da je Hrvatska, bez obzira tko je u susjednoj Crnoj Gori na vlasti, sigurna zemlja.

- Naravno da smo sigurni jer je danas sasvim drukčija situacija nego prije 30 godina. Mi smo međunarodno priznata država, koja je članica EU i NATO saveza, koja ima svoju vojsku i policiju i nije baš lako učiniti ono što su oni učinili na početku devedesetih godina. - rekao je Lasić.

Novom crnogorskom predsjedniku Jakovu Milatoviću poželio je sreću u radu.

- Gospodinu koji je izabran za predsjednika želim svu sreću. Njegove prve izjave prihvaćam, ali želim ih vidjeti u praksi. Mi moramo pratiti situaciju u susjedstvu, voditi računa o našoj manjini u Crnoj Gori. Trebamo im i pomoći te nastaviti voditi mirnu i razumnu politiku. - kazao je Lasić.

Osvrnuo i na Mila Đukanovića čija je vladavina u Crnoj Gori završila.

- Čini mi se da je nakon ovih izbora prevladao nekakav narativ kao da mi Mila Đukanovića žalimo. Nemamo ga što posebno žaliti. Znamo što je učinio zajedno s Bulatovićem, na čijoj je strani i gdje bio i ne trebamo zaboraviti što je učinio. On jest, na neki način, promijenio svoju politiku, ali smo zbog njega imali velikih problema i mi smo njegove žrtve. Na kraju krajeva, i Crnogorci su žrtve njegovih loših politika posljednjih godina pa je zato konačno i izgubio izbore. - kazao je načelnik Općine Konavle Božo Lasić.

Po onome što smo mogli vidjeli iz susjedstva, čini mi se da su izbori u Crnoj Gori bili demokratski i pošteni i nesporno je da Jakov Milatović ima legitimitet. Što se tiče samog miljea, koji je bio uz Milatovića tijekom kampanje i u izbornoj noći, zasmetala je ta ikonografija, srpske zastave i to naglašavanje srpstva, što na neki način budi sumnje da velikosrpski projekt na tom području nije zamro, a svi znaju da taj velikosrpski projekt bio ne samo osvajački prema Hrvatskoj i drugim dijelovima šire regije nego nam je taj Miloševićev velikosrpski projekt nanio veliku štetu i gubitke, ljudske i materijalne. - tako je izbor Jakova Milatovića za predsjednika Crne Gore prokomentirao župan Dubrovačko – neretvanske županije Nikola Dobroslavić.

- Mi smo na sreću imali snage pobijediti taj velikosrpski projekt, no očito je on još uvijek aktivan u Srbiji i u Crnoj Gori i u BiH, odnosno Republici Srpskoj i to nije dobro i predstavlja opasnost za cijelu regiju, a po meni i za same Srbe. Dakle, taj „srpski svet” koji se proklamira, istina, ne uvijek s državne razine, ali je po meni ipak previše prisutan da bi se moglo reći kako je to rubno ili slučajno i to je ono što smeta, ali želim vjerovati da će novi cnogorski predsjednik djelovati kao što najavljuje. - kazao je Dobroslavić, dodavši kako se prema posljednjim Milatovićevim izjavama može zaključiti da Crna Gora neće skretati s europskog puta.

Jakov Milatović; foto Marko Marković / CROPIX

- U intervjuu koji je Milatović dao jednoj našoj nacionalnoj televiziji rekao je nekoliko dobrih stvari, odnosno da će Crna Gora biti još jasnije i čvršće na europskom putu, da lojalnost NATO-u neće doći u pitanje, a istaknuo je kako je Kosovo međunarodno priznata država. To su dobri stavove koje pozdravljam i te njegove poruke mogle bi biti dobar temelj za suradnju s Hrvatskom, ali i zemljama zapadnog Balkana s Crnom Gorom. Naravno da nam je važno da crnogorska politika nastavi pozitivan odnos prema hrvatskoj manjini u Crnoj Gori. Ta naša manjina nije jako brojna, ali je autohtona i ne bismo voljeli da u bilo čemu bude zakinuta jer oni su čuvari su bogate tradicije i baštine u toj zemlji i to je bogatstvo s kojim se može ponositi i cijela Crna Gora. - kazao je Dobroslavić, istaknuvši kako je iznimno važan odnos službene Crne Gore prema novijoj povijesti u kojoj ostaje zapisano kako je ta zemlja bila agresor na dubrovačko područje.

- Jako nam je važan odnos Crne Gore prema događajima iz prošlosti, iz 90-tih godina. Nismo bili zadovoljni nedavno reakcijom vlasti u toj zemlji koje su tražile uklanjanje spomen ploče postavljene u Morinju. I bazen u Kotoru imenovan je po jednom od batinaša iz Morinja i to su neke stvari koje su nama neprihvatljive i pokazuju kako Crna Gora po tom pitanju nije raskrstila s tim nasljeđem iz 90-tih, iz vremena kad su igrali jednu negativnu ulogu jer su na neki način bili pristalice Miloševićeve agresije na Hrvatsku, posebno na ovom našem području. - kazao je župan i naglasio kako novi crnogorski predsjednik Milatović svojim potezima tek treba pokazati dosljednost.

- Milatovićeve prve izjave o Europskoj uniji, NATO-u, svakako treba pozdraviti jer iz njih proizlazi da će Crnu Goru voditi pravim i bržim putem prema Europskoj uniji i usvajanju europskih vrijednosti, no ipak sve ovisi o tome hoće li sve to za što ističe da se zalaže, Milatović primijeniti u svom djelovanju. Ostavio bi vremenu pred nama da pokaže što je prava istina. - rekao je Dobroslavić te se osvrnuo na Mila Đukanovića koji je izgubio izbore

Naime, bivši crnogorski premijer i predsjednik Milo Đukanović 90-tih je imao negativnu ulogu. Nakon što je u veljači '91. uz pomoć Slobodana Miloševića postao crnogorskim premijerom, nekoliko mjeseci kasnije, te iste godine, postrojavao je vojsku na Dubrovnik, slikavao se s crnogorskim rezervistima i govorio kako mu je „i šah omrznuo radi šahovnice”. Potom se prometnuo u velikog Crnogorca. Tijekom susreta s ondašnjim hrvatskim predsjednikom Stipom Mesićem u Cavtatu 2000. ispričao se Dubrovniku i Hrvatskoj zbog sudjelovanja Crne Gore u ratu. Za Đukanovića se može kako je otac moderne Crne Gore jer je toj zemlji na referendumu osigurao neovisnost. Uveo ju je u NATO, započeo proces eurointegracija, ali nije dovoljno radio na buđenju nacionalne svijesti i jačanju neovisnosti te male zemlje koja je danas premrežena srpskim i ruskim kapitalom i interesima.

- Teško je procjenjivati unutarnje odnose u Crnoj Gori, ali mogu reći da je Đukanović imao negativnu ulogu 90-tih godina. Istina, ispričao se Hrvatskoj za agresiju i nakon toga je njegov odnos prema Hrvatskoj bio korektan, kao i odnos prema našoj manjini u toj zemlji. Ostvario je samostalnost i neovisnost Crne gore, išao je prema EU, a je li išao dovoljno brzo to neka ocijene sami Crngorci. Uveo ih je u NATO i mislim da je u tim nekim segmentima politike imao pozitivnu ulogu. Prema rezultatu s predsjedničkih izbora, prema odluci većine birača u Crnoj Gori, očito su mu birači zamjerili neke poteze. Puno je informacija i o nekim njegovim nezakonitim radnjama u toj zemlji, ne znam što je do toga istina, ali očito je zasmetalo Đukanoviću u izbornom postupku. - zaključio je župan dubrovačko - neretvanski Nikola Dobroslavić.

Nakon što je izborom Jakova Milatovića za predsjednika susjedne Crne Gore završila era vladavine Mila Đukanovića osnovno je pitanje kojim će smjerom taj 37-godišnji bivši ministar gospodarstva i ekonomskog razvoja u vladi Zdravka Krivokapića dalje voditi Crnu Goru. Hoće li nastaviti njezin put eurointegracija, zaustavljen od prospskih vlada, hoće li istupiti iz NATO saveza i povući priznanje Kosova?

I dok netom izabrani predsjednik Milatović u svojim prvim javnim istupima ističe kako Crna Gora neće skretati s europskog puta, da neće izaći iz NATO-a niti će povući priznanje Kosova, jasno je da će morati raditi neke ustupke prema prosrpskim strankama koje su mu pružile potporu.

Ususret nadolazećim izborima u Crnoj Gori politički analitičar, politolog prof. dr. sc. Pero Maldini smatra kako će struktura nove vlasti u toj zemlji svakako odrediti smjer u kojem će Milatović krenuti, a što će neizbježno razočarati dio birača koji su mu dali potporu.

Je li izbor Jakova Milatovića za predsjednika Crne Gore iznenađenje izbora u susjednoj državi i je li riječ o čovjeku kojega je na vlast dovela srpska struja?
- Pobjeda Jakova Milatovića nije iznenađenje iz više razloga. Najprije, on je novo lice u politici, a predstavlja i nominalno novu i naizgled nešto drukčiju političku opciju od već postojećih dok ga istodobno podupiru prilično različiti politički akteri. S jedne strane, čini se da ima, premda diskretnu i suzdržanu, potporu dijela predstavnika zemalja Europske Unije, u očekivanju da će biti dosljedan u provedbi demokratizacije i proeuropskih politika koje je nominalno proklamirao u svojoj kampanji. - govori prof. dr. sc. Pero Maldini.

Jakov Milatović

- S druge strane, nesporno je kako je Milatović izabran i znatnom potporom prosrpskih političkih opcija i vjerskih institucija, a koje su umnogome utjecale na produbljenje aktualne krize i zaustavljanju Crne Gore na putu prema demokratizaciji i pristupu Europskoj Uniji. I jedni i drugi sada od njega imaju očekivanja u skladu sa svojim interesima, koji su, međutim, prilično divergentni, štoviše nespojivi. Dok EU inzistira na ispunjavanju osnovnih demokratskih standarda, jačanju demokratskih institucija, većem angažmanu oko pristupnih pregovora i njihovom ubrzanju, to se ne može reći za prosrpske opcije koje također podržavaju Milatovića. Naime, one zagovaraju tješnje veze i orijentaciju prema Srbiji i njezinim interesima. Ti interesi pak, usmjereni su prema minoriziranju crnogorske nacionalne i državne samobitnosti i jačanju svojeg utjecaja u Crnoj Gori, dok u međunarodnom kontekstu Srbija, odbijajući osuditi rusku agresiju na Ukrajinu i uskladiti se s vanjskom politikom EU, jasno iskazuje nesklonost europskoj i općenito zapadnoj prodemokratskoj politici i privrženost konceptu tzv. ruskog svijeta, tj. nametanja svojih interesa i dominacije nad susjednim zemljama. - kaže dalje Maldini.

- Kopirajući taj anakroni model, velikosrpska politika promiče tzv. srpski svijet kojim na sličan način svoje interese nastoji nametnuti zemljama u svojem okruženju, instrumentalizirajući pritom segmente srpskog etnikuma u njima kao i sklone im političke opcije. Dio tih nastojanja svakako je i osujećivanje europskog puta Crne Gore, uključujući i napuštanje NATO-a, kroz destabilizaciju institucija države i poticanje krize. Dakle, jasno je da te opcije zagovaraju stavove potpuno oprečne europskima. Stoga će Milatović vrlo brzo morati pokazati za što se doista zalaže i u kojem smjeru namjerava djelovati. Vidjet će se što su bila prigodna predizborna obećanja s ciljem maksimiziranja izborne potpore, a što je stvarna orijentacija novog predsjednika. - govori Maldini.

PAT POZICIJA

Je li Milatović uopće svjestan pat pozicije u kojoj se našao i je li njegov izbor za predsjednika Crne Gore možda uvod u novi politički kaos u toj zemlji?
- To ćemo tek vidjeti. Za Milatovića su glasali i oni koji su doista proeuropski orijentirani i kojima Đukanović, usprkos svojem proeuropskom smjeru ipak nije bio prihvatljiv, prije svega zbog tereta prošlosti, poglavito korupcije, nepotizma i nekadašnjeg sudjelovanja u velikosrpskoj agresiji. U Milatoviću su vidjeli novog, mladog i energičnog političara koji bi možda mogao – a što je u kampanji i zagovarao – zastupati europsku perspektivu Crne Gore. - priča Maldini.

Milo Đukanović

- Potrošenost i zamor Đukanovićem tome je znatno pridonio. S druge strane, potporu su mu dale, kako smo vidjeli, i prosrpske političke opcije. Premda heterogene, ujedinile su se u toj potpori kako bi, prije svega, maknuli Đukanovića, imajući uz to, dakako, i svoja očekivanja od njega, neovisno o njegovoj proeuropskoj retorici koju su očito držali prigodnom. Sada, kada je potporom svih njih ostvario pobjedu na izborima, ostaje mu još malo vremena, do parlamentarnih izbora u lipnju, da jasno definira svoje stavove. Brzo će se pokazati je li njegova proeuropska retorika iskrena ili je bila tek udica za pridobivanje proeuropski orijentiranih birača nezadovoljnih Đukanovićem, koji bi mu uskratili glas da je otvoreno zagovarao prosrpske interese. Također, eventualni pokušaj sjedenja na dvije, nespojive stolice, neće biti održiv dulje vrijeme. Vidjet ćemo kako će proći parlamentarni izbori, koje će stranke činiti većinu i tko će formirati vladu. Struktura nove vlasti, njezina funkcionalnost i stabilnost ili pak nestabilnost, bitno će utjecati i na oblikovanje javnih politika, na što će predsjednik Milatović u određenoj mjeri moći utjecati. Međutim, struktura nove vlasti će svakako odrediti i njegovu konačnu orijentaciju. Netko će u tome neizbježno biti razočaran držeći da je Milatović iznevjerio njihova očekivanja.

Kako bi se u ovom trenutku trebala postaviti Hrvatska?
- Što se tiče Hrvatske, ona je najveći podupiratelj zemalja zapadnog Balkana na putu prema EU, ali kao i svaka kandidatkinja do sada, tako i Crna Gora mora ispuniti osnovne kriterije koji su preduvjeti za prijem u članstvo EU. Hrvatska snažno zagovara politiku proširenja i euroatlantski put zemalja Zapadnog Balkana. Međutim, iako je egzogena potpora vrlo bitna, na zemljama kandidatkinjama je odgovornost za implementaciju acquisa i udovoljavanje kriterijima i ponajviše o njima ovisi uspjeh tog procesa. - govori prof. dr.. sc. Pero Maldini.

- Hrvatska je prihvatila i bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, iako pamtimo njegovu ulogu u velikosrpskoj agresiji, koje smo mi na hrvatskom jugu bili žrtva. Mi smo ga prihvatili i podržali u trenutku kada je, premda iz vrlo pragmatičnih razloga, okrenuo za 180 stupnjeva svoju politiku i pokrenuo Crnu Goru prema jačem nacionalnom osamostaljenju, odmaku od Srbije i velikosrpskih pretenzija, dakle, kad je uveo Crnu Goru u NATO i usmjerio je prema EU. Hrvatska će sasvim sigurno podržati i Milatovića ako će on voditi proeuropsku politiku i uskladiti je s kriterijima koji su zajednički članicama EU-a. Međutim, nije za očekivati da će to prihvatiti prosrpske opcije u Crnoj Gori, što može biti uzrok nove krize i produbljenja sukoba. Stoga ostaje pitanje na koju će se stranu Milatović okrenuti i tko će formirati vlast nakon izbora u lipnju. O tome će ovisiti europska perspektiva Crne Gore, posljedično i potpora na tom putu Hrvatske i EU. - kaže Maldini.

NIJE ZA OČEKIVATI DESTABILIZACIJU CRNE GORE

Nakon Milatovićeve pobjede u Hrvatskoj se mogu čuti teze kako nam je Velika Srbija praktički na granici, no je li to baš tako?
- Hrvatska je suverena zemlja, članica EU i NATO-a i stabilan politički akter u međunarodnom kontekstu. Krize u susjedstvu ne mogu utjecati na stabilnost institucija hrvatskog političkog sustava, na sigurnost zemlje, niti na naše društvo. Ipak, interes Hrvatske je da ima stabilne i funkcionalne države u susjedstvu, na što, međutim, ne može bitno utjecati. Unatoč činjenici da su Crna Gora i BiH podijeljena društva i nefunkcionalne države sa slabim institucijama, te zbog toga ranjive na djelovanje velikosrpskih političkih aktera i pokušaje destabilizacije, ipak nije za očekivati da je takvo što moguće. Naime, znatan dio crnogorskih građana opredijeljen je za demokraciju, državnu samostalnost, neovisnost i proeuropski put, dok je Crna Gora formalno članica NATO-a, što znači da u slučaju produbljivanja krize ne bi bila prepuštena sama sebi. Te činjenice su svakako prepreka pretvaranju Crne Gore u neki protektorat Srbije ili vladavinu prosrpskih i/ili nedemokratskih opcija.

Mislite li da je EU spora u donošenju nekih ključnih političkih odluka vezanih za zemlje Zapadnog Balkana, da je dugo promatrala događanja u Crnoj Gori, ne poduzimajući ništa?
- Ne bih rekao da je spora nego da nakon ulaska Hrvatske u EU već duže vrijeme postoji zamor od daljnjeg proširenja i to je jedan od razloga zašto se EU sigurno još neko vrijeme neće proširivati. Uz to, u zemljama zapadnog Balkana, kandidatkinjama za članstvo, nema dovoljno političke volje za ulaskom u EU, ne samo kod političkih elita već i kod znatnog dijela građana. Stoga nema ni dovoljnog pritiska prema vlastima u smislu poticanja procesa. S obzirom da je riječ o manjkavim, nekonsolidiranim demokracijama s mnogim demokratskim deficitima, nije za očekivati značajnije ubrzanje tog procesa, usprkos formalnim proeuropskim proklamacijama njihovih političkih aktera. EU, dakako, ima za cilj integraciju tog prostora, ali nipošto po svaku cijenu i mimo kriterija jer to ne bi bilo dobro ni za EU ni za same kandidatkinje. Naime, ispunjenje tih kriterija zapravo znači stjecanje osnovnih preduvjeta ne samo za članstvo već za uspostavu funkcionalne demokracije. - priča Maldini.

- Zemlje Zapadnog Balkana, na žalost, još su daleko od tog cilja, posljedično i od članstva u EU. Što se tiče Crne Gore, EU ima ograničen utjecaj. Naime, EU politika uvjetovanja, u kojoj zemlja kandidatkinja ispunjava kriterije članstva, pretpostavlja njezinu opredijeljenost, prihvaćanje i implementaciju normativno -institucionalnih aranžmana liberalne demokracije. Za uspjeh tog procesa politička volja i institucionalni kapacitet zemlje su ključni, dok EU može pomoći i poticati taj proces, ekonomski i politički. U Crnoj Gori započeti proces je zaustavljen, dijelom zbog podkapacitiranosti institucija, ali još više zbog političke krize koja se reflektira u dubokoj podjeli društva što blokira demokratizaciju države i društva, posljedično i proces zatvaranja pregovaračkih poglavlja. - govori Pero Maldini.

NA PARLAMENTARNIM IZBORIMA PRIČA JE NEŠTO DRUKČIJA

Je li era Mila Đukanovića u Crnoj konačno gotova?
- Čini se da jest. Pitanje je hoće li on nastaviti voditi svoju stranku ili će stranka iznjedriti neko novo ime koje će je moći predstavljati i voditi. Pokazat će se i to koliko je potpora stranci bila utemeljena politički i ideološki, a koliko klijentelistički, tj. od onih krugova i socijalnih skupina koji su ostvarivali svoje interese kroz vezanost uz samog Đukanovića i vlast. Stranka će nastaviti egzistirati, ali njezini izgledi i utjecaj na političkoj sceni ovisit će o potpori koju će imati po odlasku Đukanovića s vlasti. Također, percepcija stranke će ovisiti i o vodstvu: starom (Đukanović), novom kao produženom rukom starog čelnika ili pak potpuno novom lideru, kao i o sposobnosti da se reformira i prilagodi novom političkom okruženju i situaciji.

Može li Milatovićeva „Europa sad” na valu predsjedničke pobjede ostvariti jednako dobre rezultate na nadolazećim parlamentarnim izborima?
- Europa sad je pokret, ad hoc formiran, do sada zapravo nepoznat. Oni se trebaju formalno konstituirati kao stranka i očekivano je da se natječu na predstojećim parlamentarnim izborima. Oni će, prije svega, igrati na kartu popularnosti i pobjede Milatovića nastojeći kapitalizirati njegov uspjeh, vjerojatno podcrtati njegove predizborne stavove i na tome pokušati dobiti mjesta u Skupštini. Ipak, nije za očekivati da će to biti značajan broj, budući da će, kao i do sada, već postojeće ideološke i sociokulturne podjele ostati glavne determinante političkih opredjeljenja birača.

Kampanja je vrijeme kad će iz „Europe sad” morati iznijeti konkretne stavove o brojnim pitanjima u Crnoj Gori, što bi s obzirom na njihove srpske stakeholdere mogao biti problem za Milatovića, kao i za buduće odnose i vladu, ukoliko će u njoj participirati.
- To ćemo vrlo skoro vidjeti. O pokretu Europa sad malo se zna. Budući da je predsjednička kampanja bila visoko personalizirana, što je uobičajeno kad je riječ o predsjedničkim izborima, taj pokret nema bitnu ulogu u Milatovićevoj pobjedi. Međutim, oni se s tim uspjehom sada mogu identificirati i na tome skupiti političke bodove, odnosno ući u Skupštinu s određenim brojem zastupnika. Ipak, na parlamentarnim izborima priča je nešto drukčija i vidjet ćemo može li se taj Milatovićev uspjeh preliti i na potpuno novu stranku. Pitanje je hoće li nastaviti s njegovom retorikom i stavovima ili s nekim drugim. Svakako, nakon parlamentarnih izbora, ako ne već i prije, Milatović će se morati očitovati oko mnogih pitanja i početi djelovati. Tada ćemo moći vidjeti gdje on doista pripada i kojim smjerom namjerava voditi Crnu Goru.

Nakon poraza na predsjedničkim izborima Milo Đukanović u srijedu je podnio ostavku na mjesto predsjednika svoje Demokratske partije socijalista (DPS).

Đukanović se na čelu DPS-a nalazio od 1998. godine. Tijekom predsjedanja tom strankom bio je četiri puta crnogorski premijer i u dva mandata predsjednik Crne Gore.

On je u nedjelju uvjerljivo poražen na predsjedničkim izborima od Jakova Milatovića, kandidata Pokreta Europa sad koji je osvojio 60 posto glasova izašlih birača.

Đukanović će na mjestu predsjednika Crne Gore ostati do 20. svibnja, kada će se održati inauguracija novog predsjednika.

(Hina)