Prikazujem sadržaj po oznakama: crna gora

Policijski službenici Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko - neretvanske su u suradnji s Upravom kriminalističke policije Ravnateljstva policije, Službom kriminaliteta droga Policijske uprave zagrebačke i Specijalnim policijskim odjeljenjem Uprave policije Crne Gore, a u koordinaciji s Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, dovršili višemjesečno kriminalističko istraživanje kojim su obuhvatili jednog hrvatskog državljanina u dobi od 25 godina i državljanina Crne Gore u dobi od 27 godina zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama u sastavu zločinačkog udruženja.
 
Osumnjičeni hrvatski državljanin uhićen je tijekom jučerašnjeg dana na području Dubrovačko - neretvanske županije, a 27-godišnji državljanin Crne Gore uhićen je u Crnoj Gori. Uhićene osobe se sumnjiče da su se, od 27. prosinca 2022. do 14. ožujka 2023., udružile radi nabave većih količina marihuane na području Crne Gore i krijumčarenja te droge preko državne granice u Hrvatsku radi njene daljnje prodaje u Hrvatskoj i drugim državama Europske unije.
 
Droga se krijumčarila u plovilima morskim putem iz Crne Gore u Hrvatsku, nakon čega se skrivala i potom prevozila do kupca. Sumnja se da su pripadnici navedenog zločinačkog udruženja su iz Crne Gore u Hrvatsku u tri navrata prokrijumčarili zasad neutvrđenu količinu droge, dok je policija u dva navrata oduzela ukupno 250 kilograma droge prokrijumčarene na ovaj način.
 
Osumnjičeni 25-godišnji hrvatski državljanin je zatvoren, a Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta je protiv njega podnesena kaznena prijava zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama u sastavu zločinačkog udruženja.
 
Nadležno državno odvjetništvo Crne Gore će, u suradnji s Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, procesuirati crnogorskog državljanina uhićenog u Crnoj Gori.

JPA

Objavljeno u S JUGA

Župan Nikola Dobroslavić i pročelnica Žaklina Marević primili su danas zastupnika u Skupštini Crne Gore i predsjednika Hrvatske građanske inicijative Adrijana Vuksanovića, generalnu konzulicu Republike Hrvatske u Kotoru Jasminku Lončarević i predsjednika Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimira Dekovića.

Na sastanku je bilo riječi o položaju i izazovima hrvatske nacionalne zajednice u Crnoj Gori, suradnji Republike Hrvatske sa zajednicom, kao i putu Crne Gore prema Europskoj uniji.

- Čuvajući našu autohtonu zajednicu u Boki kotorskoj i Crnoj Gori općenito, činite veliki i važan posao. Hrvati su snažni zagovornici crnogorskog puta prema Europskoj uniji i vjerujem da osjećate snažnu potporu hrvatske Vlade na svom putu. - rekao je župan Dobroslavić ističući bezrezervnu podršku hrvatskoj zajednici u Crnoj Gori.

jp

Objavljeno u S JUGA

Ispišite gdje god hoćete, zabilježite kamerama obećanje, apsolutno ću podnijeti ostavku ako za godinu dana prosječna plaća u Crnoj Gori ne bude tisuću eura, a minimalna 700, rekao je subotu crnogorski premijer Milojko Spajić na konferenciji za novinare povodom sto dana njegove vlade.

To je predizborno obećanje Spajićevog populističkog Pokreta Europa sad koje ga je sredinom prošle godine dovelo do pobjede na parlamentarnim izborima.

Spajić je rekao da je njegova vlada u prvih sto dana sačuvala ugled i stabilnost financijskog sustava i gospodarstva Crne Gore.

"Sve što je obećano, bit će ispunjeno do zadnjeg", istaknuo je crnogorski premijer.

Odgovarajući na kritike da obećanje želi ispuniti ukidanjem mirovinskog fonda on je ustvrdio da će taj fond nastaviti postojati.

“Fond PIO nikada neće biti ukinut, kao što nije ukinut ni fond zdravstva. On postoji i ima rekordni proračun. Dvije godine su ljudi pričali da se zdravstvo urušava, da nećemo imati bolnice, svi smo bili svjedoci te priče. Sada imamo pola milijarde u proračunu za zdravstvo”, rekao je Spajić.

Spajić je, dok je bio ministar financija u vladi Zdravka Krivokapića, osmislio projekt Europa sad, kojim je minimalna plaća u Crnoj Gori, u siječnju 2022. godine povećana s 222 na 450 eura.

Crnogorski ministar obrane Dragan Krapović rekao je da u zadnje vrijeme nije bilo kontakata s Hrvatskom u vezi sa školskim brodom "Jadran" i naglasio da su dobrosusjedski odnosi "pri samom vrhu liste prioriteta".

"Sve što je nekome sporno, pa i našim prijateljima i susjedima iz Hrvatske, može biti predmet razgovora, međutim kada se radi konkretno o školskom brodu 'Jadran', moj je stav da ne može biti predmet nikakvih službenih pregovora", ponovio je Krapović.

Premijer Spajić je istaknuo da je bitno s Hrvatskom imati strateške i dobre odnose i da će njegova vlada dati "apsolutni maksimum" da do toga dođe.

"Sve potencijalne probleme rješavao bih u duhu kompromisa i razgovora. Postoji veliki potencijal za to, nema potrebe da dižemo tenzije. Jednostavno, vratimo se dobrim, operativnim odnosima koji mogu postati i bolji nego prije", rekao je Spajić.

Političke tenzije narasle su između Podgorice i Zagreba i hrvatski ministar obrane Ivan Anušić tijekom boravka u Crnoj Gori početkom siječnja otkazao je susret s crnogorskim kolegom zbog Krapovićevih tvrdih stavova o brodu Jadran, te zbog njegove tvrdnje da su stradanja zarobljenika u vojnom logoru Morinj, posljedica “rata u bivšoj SFRJ”, a ne velikosrpske agresije kako je to napisano na spomen ploči u Morinju.

Šef zastupničkog kluba najjače oporbene stranke Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić ocijenio je da je Spajićeva vlada zarobljenik čelnika koalicije "Za budućnost Crne Gore", četničkog vojvode Andrije Mandića.

“Sigurnosni sektor je žrtva stranačkih borbi za nadmoć”, rekao je Nikolić te je ustvrdio da od gospodarskih obećanja premijera Spajića nema ništa.

“Ništa nam ostavka Spajića neće značiti ako Crna Gora doživi slom javnih financija kao što predviđaju neke financijske institucije” naveo je Nikolić.

U toj stranci smatraju da su crnogorski građani prevareni predizbornim obećanjima i "sumanutim populizmom", te da je životni standard građana Crne Gore pao, a kupovna moć je sve manja.

Spajićeva vlada formirana je u posljednjim danima listopada prošle godine zahvaljujući podršci prosrpske i proruske desne koalicije “Za budućnost Crne Gore”, čiji je čelnik Andrija Mandić postao predsjednik crnogorskog parlamenta.

Mandić je odmah pošto je zasjeo u fotelju prvog čovjeka skupštine Crne Gore, u svoj kabinet, pored crnogorske i zastave EU unio srpsku.

Iz njegovih krugova sve su snažniji pritisci da predstavnici te opcije uđu u Spajićevu vladu i prije kraja godine, kao što je to predviđeno koalicijskim sporazumom vladajuće većine.

U zadnjem intervjuu Televiziji Crne Gore Spajić je iznenadio mnoge, kada je rekao da bi prilikom rekonstrukcije krajem godine mjesta u vladi mogle dobiti i pojedine oporbene stranke, poput Bošnjačke stranke i dijela procrnogorskih stranaka.

U sadašnjoj vladi ministraska mjesta imaju predstavnici Spajićevog Pokreta Europa sad, stranka centra Demokratska Crna Gora, umjerena prosrpska desnica SNP, te Albanski forum, a podržava je prosrpska desna koalicija “Za budućnost Crne Gore".

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman se u subotu susreo s crnogorskim ministrom vanjskih poslova Filipom Ivanovićem s kojim je, kako je izjavio u Kotoru, razgovarao o nizu otvorenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore.

- Razgovarali smo o Prevlaci, jasna je granica na kopnu temeljem Badinterove komisije... Želimo razgovarati o granici na moru i čekamo da Crna Gora imenuje članove komisije kako bismo razgovarali o tom problemu. - rekao je za Hinu.

Što se tiče školskog broda Jadran Radman Grlić kaže da je to hrvatski brod koji se u trenutku raspada bivše države našao na remontu u Tivtu i tu ostao.

- Mi ga smatramo otuđenom imovinom, i tražimo da se vrati u matičnu luku Split. Ako to ne možemo riješiti bilaterarno i dogovorom možemo razmotriti, uključiti međunarodno sudište. - dodao je Grlić Radman.

Ministar je ponovio da je neprihvatljiva odluka skupštine općine Kotor o preimenovanju sportskog objekta po osobi o kojoj postoje brojna uznemirujuća svjedočanstva zbog zloglasna djelovanja i postupanja, Zorana Gopčevića prema hrvatskim zatočenicima kao zapovjednika straže u logoru Morinj.

- Čestitali smo Crnoj Gori što se suočila s prošlošću i za nas su ploča u Morinju i natpis veoma bitni i smatramo da ne treba biti predmet razgovora i treba ostati tamo gdje je. - rekao je Grlić Radman.

Ministar obrane Ivan Anušić i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman poručili su u Tivtu da Hrvatska podržava Crnu Goru na putu u EU i da hrvatska vlada pomaže Hrvate u toj zemlji te im želi uspješni suživot s Crnogorcima. Oni su u subotu navečer u Tivtu nazočili proslavi Dana hrvatskog naroda u organizaciji Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore.

- Nama je stalo do proeuropske Crne Gore. Stalo nam je do susjeda. Hrvatska nema skrivenu agendu, mi želimo pomoci Crnoj Gori. - poručio je ministar Goran Grlić Radman.

Ministar Anušić rekao je, kao izaslanik premijera, da „nijedna vlada kao ova sadašnja nije pomagala Hrvate van Hrvatske”.

- Stojimo uz vas i to ne deklarativno. Ruka je ispružena prema Crnoj Gori na njenom putu ka EU. Velika je kulturna baština Hrvata u Crnoj Gori. To je prosto nevjerojatno. To treba cijeniti i štititi. Neka Hrvati ovdje žive zajedno s Crnogorcima u prosperitetu. - rekao je Anušić.

Predsjednik HNV-a Crne Gore Zvonimir Deković rekao je na proslavi da se tim danom odaje priznanje autohtonosti hrvatskog naroda na ovim prostorima, njegovoj višestoljetnoj kulturi i tradiciji te njegovoj nepodijeljenoj pripadnosti Hrvata Katoličkoj Crkvi.

Predsjednik političke stranke Hrvatske građanske inicijative i zastupnik u Skupštini Crne Gore Adrijan Vuksanović rekao je da su Hrvati u Crnoj Gori „činjenica koja se više nikom ne mora objašnjavati”.

- Nismo zarobljeni u prošlosti. Nekad je bilo nemoguće da se hrvatska zastava vijori u Tivtu i Kotoru zajedno s crnogorskom zastavom. To je danas realnost. To nije palo sa neba, to smo postigli politički. A to je na korist i Hrvatima i Crnoj Gori. Danas imamo parlamentarni status. Ali ni prije ni sada nismo bili sami. Nijedna hrvatska vlada, kao aktualna, nije uradila više za hrvatski narod u Crnoj Gori. Ne samo da smo opstali nego smo se vratili na veliku scenu. - dodao je.

Hrvatski ministar obrane otkazao je za subotu predviđeni sastanak s crnogorskim kolegom po dužnosti zbog toga što stavovi koje je Dragan Krapović iznio u medijima vezano uz spomen ploču u Morinju i vlasništvo nad brodom Jadran „u potpunosti odudaraju od stajališta RH i ne ostavljaju prostor za razgovor”.

„Sastanak s crnogorskim ministrom obrane Draganom Krapovićem otkazao sam zbog njegovih izjava i o ploči u Morinju i o brodu Jadran”, objavio je Anušić na Facebooku.

„Stavovi ministra Krapovića, koje je proteklih dana iznio u medijima, ne ostavljaju prostor za razgovor i potpuno odudaraju od stavova Republike Hrvatske i povijesnih činjenica”, istaknuo je.

Krapović je nedavno rekao kako je napravljena greška kada je postavljena ploča u nekadašnjem logoru Morinj, te da natpis, na kojem između ostalog piše da su događanja u tom logoru posljedice velikosrpske agresije ne odgovara činjenicama. Krapović je rekao i da ono što se dogodilo u logoru Morinj nije posljedica velikosrpske agresije, nego rata u bivšoj Jugoslaviji, te da bi ploču trebalo zamijeniti.

Krapović je također u jednom intervjuu poručio da crnogorska vlada nije spremna pregovarati o vlasništvu školskog broda Jadran te da ga Hrvatska nema pravo tražiti.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Ministar obrane Republike Hrvatske Ivan Anušić otkazao je za subotu predviđeni sastanak s crnogorskim kolegom Draganom Krapovićem, neslužbeno doznaje Hina iz Ministarstva obrane, dok podgorički radio AntenaM piše da je sastanak otkazan zbog Krapovićevih javno izrečenih stavova o postavljenoj spomen ploči u logoru Morinj te pitanju vlasništva broda "Jadran". Anušić boravi u Crnoj Gori zbog proslave Dana hrvatskog naroda.

Tijekom posjeta, kako saznaje crnogorski radio AntenaM, Anušić se u Podgorici trebao sresti i s ministrom obrane Crne Gore Draganom Krapovićem, ali taj je sastanak otkazan.

Krapović je, podsjeća taj podgorički radio, nedavno kazao da je napravljena greška kada je postavljena ploča u nekadašnjem logoru Morinj, te da natpis, na kojem između ostalog piše da su događanja u tom logoru “posljedice velikosrpske agresije”, ne odgovara činjenicama. Krapović je rekao da ono što se dogodilo u logoru Morinj nije posljedica velikosrpske agresije, nego rata u bivšoj Jugoslaviji, te da bi ploču trebalo zamijeniti. Povodom izjave Krapovića, reagirao je šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman koji je rekao da ''bez suočavanja s nedavnom prošlošću, Crna Gora ne može postati ravnopravna članica Europske unije, ni biti vjerodostojni NATO saveznik''. Grlić Radman je podvukao da će svaki budući pokušaj uklanjanja ploče u Morinju, smatrati povredom sjećanja na žrtve hrvatskih građana i dostojanstvo Hrvatske.

Krapović je također u jednom intervjuu poručio da crnogorska vlada nije spremna pregovarati o vlasništvu školskog broda „Jadran“, te da Hrvatska nema pravo tražiti ga.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Zastupnici crnogorskog parlamenta u ranim jutarnjim satima u utorak izabrali su sa 46 glasova "za", 19 "protiv" i jednim "suzdržanim", vladu koju je predložio mandatar Milojko Spajić. Rasprava o Spajićevoj vladi počela je nešto prije ponoći u parlamentu u kojemu je ukupno 81 zastupnik.

U novoj vladi su ministri iz Spajićevog Pokreta Europa sad, Demokrata Alekse Bečića, koji je postao i potpredsjednik vlade zadužen za sigurnost, te Albanske nacionalne stranke i umjerenog prosrpskog SNP-a koji imaju po dva ministra.

Vladu je podržala prosrpska i proruska desnica čiji je čelnik Andrija Mandić prethodno izabran za predsjednika parlamenta, no fromalno nisu ušli u vladu. Njegova bi koalicija u vladu mogla ući početkom 2025. kad bi se prema njihovom sporazumu vlada trebala rekonstruirati.

Spajić je u obraćanju zastupnicima obećao da će u prvoj godini njegova mandata prosječna plaća u Crnij Gori biti 1000 eura, a da će minimalna mirovina već od svibnja iznostiti 450 eura.

Oporba je tijekom rasprave tvrdila da će Spajićeva vlada biti pod izravnom kontrolom prosrpske i proruske desnice.

“To znači da će 44. vlada biti antieuropska, anticrnogorska i proruska”, naveo je Danijel Živković iz Demokratske partije socijalista.

Milojko Spajić bio je ministar financija u prvoj vladi nastaloj nakon što je u kolovozu 2020. Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića nakon 30 godina prvi puta poražena na izborima. Tijekom jednogodišnjeg mandata, zajedno s tadašnjim ministrom gospodarstva, a sada predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem, proveo je program “Europa sad”, kojim su minimalnu plaću u Crnoj Gori povećali s 220 na 450 eura.

Na krilima tog populističkog poteza Spajić i Milatović formirali su političku stranku Pokret Europa sad, koja je pobijedila u lipnju na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori.

Dva mjeseca ranije u travnju, Milatović je porazio Mila Đukanovića na predsjedničkim izborima.

U životopisu Milojka Spajića navodi se da je 36-godišnjak studije završio u Japanu i Kini, a da je magistrirao u Francuskoj.

Radio je u Tokiju i Singapuru, u globalnoj bankarskoj grupaciji Goldman Sachs i bio partner Venture Capital fonda u Singapuru.

Spajićev prvi diplomatski susret trebao bi biti s predsjednicom Ursulom von der Leyen, koja trenutno boravi u Podgorici.

Također, prva odluka koju bi Spajićeva vlada trebala donijeti je odgađanje popisa koji je trebao početi u srijedu za 30 dana. Odgađanje popisa tražila je procrnogorska oporba koja tvrdi da je na sceni etnički inženjering kojim se želi “posrbiti” Crna Gora.

Nekoliko tisuća ljudi prosvjedovalo je u ponedjeljak navečer u Podgorici zbog izbora četničkog vojvode Andrije Mandića za predsjednika skupštine, odnosno parlamenta Crne Gore.

Sudionici prosvjeda nosili su i transparente s porukama "Vučiću, džukelo slomit ćes zube na Crnoj Gori", "Izgubismo Drugi svjetski rat", "Ne četničkoj vladi".

Jedna od organizatorica skupa Jelena Marković iz Liberalne partije rekla je da je izbor Mandića pokazatelj urušenih državnih institucija u Crnoj Gori.

"Četnički vojvoda pripada strani koja promovira mrak kroz klerofašizam, nacionalizam... Branit ćemo i obraniti Crnu Goru", rekla je Marković.

Ona je kazala da Srpska pravoslavna crkva i Srbija kradu crnogorsku historiju i kulturu, a "to je zločin prema slobodarskom crnogorskom narodu".

"U Srebrenici se dogodio genocid, a to i ovdje rade, samo ne puškom. To je kulturni genocid. EU i NATO moraju nas zaštititi i ne smiju više gurati glavu u pijesak...Mi nismo Srbi i nikad nećemo biti”, rekla je Marković.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Nova crnogorska vlada mandatara Milojka Spajića ne bi u svoj sastav formalno uključila prosrpsku i prorusku koaliciju Za budućnost Crne Gore, ali bi dobila njezinu manjinsku potporu, a njeni predstavnici preuzeli bi dužnosti u nekim drugim institucijama vlasti, poput parlamenta, prenose u srijedu crnogorski mediji.

Tako bi samu vladu mogle činiti Spajićev Pokret Europa sad, Demokratska Crna Gora, stranka lijevog centra bivšeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića i stranke manjinskih Albanaca.

Prema dogovoru, koji je prema neslužbenim saznanjima crnogorskih medija prihvatila prosrpska desnica koju predvodi četnički vojvoda Andrija Mandić, ona ne bi ušla u vladu, ali bi dobila mjesto predsjednika parlamenta te dio vodećih funkcija u javnim poduzećima.

Upravo je Mandić, prema navodima medija, najozbiljniji kandidat za novog čelnika parlamenta, ali bi se navodno njegova koalicija obvezala da neće dovoditi u pitanje vanjskopolitički pravac Crne Gore i da neće potencirati teme koje dijele javnost, poput povlačenja priznanja Kosova, članstva Crne Gore u NATO i pitanje genocida u Srebrenici.

Portal Javnog servisa RTCG neslužbeno doznaje da bi Demokratskoj Crnoj Gori trebalo pripasti šest ministarstava u novoj vladi, uključujući sektor sigurnosti, dok bi čelnik te stranke Aleksa Bečić zauzvrat trebao odustati od ranije dogovorenog mjesta predsjednika parlamenta.

Mediji u Podgorici neslužbeno prenose i da Bošnjačka stranka, koja je ranije dogovorila ulazak u Spajićevu vladu, ne prihvaća ovakav “aranžman”, te da je moguće da će ostati u oporbi, dok bi stranke koje zastupaju Albance mogle ući u novu vladu koju će podržati prosrpska desnica.

Navodi se i da Spajić još uvijek nije razgovarao s čelnikom Hrvatske građanske inicijative Adrianom Vuksanovićem o eventualnoj podršci, ali i da je Vuksanović ranije odbio svaku mogućnost suradnje s prosrpskom desnicom.

Spajić bi, kako sad stvari stoje, mogao formirati vladu i bez podrške manjinskih stranaka, jer ako se realizira trenutni dogovor s prosrpskom desnicom I Demokratskom Crnom Gorom, njegov kabinet imao bi podršku ukupno 46 zastupnika od ukupno 81 koliko ih je u crnogorskom parlamentu.

Međutim, pitanje je bi li međunarodni partneri Crne Gore, prvenstveno SAD, prihvatili aranžman koji podrazumijeva učešće Mandićeve koalicije u vlasti.

Veleposlanstvo SAD je u više navrata poručivalo da im prosrpska desnica okupljena oko koalicije Za budućnost Crne Gore nije saveznik, te da se “raduju suradnji s vladom čiji članovi podržavaju pristupanje Crne Gore EU, jedinstvenu podršku NATO-a Ukrajini, građansku prirodu države.”

Spajić je prije dva mjeseca dobio mandat od predsjednika Jakova Milatovića za formiranje nove crnogorske vlade. U jednom momentu objavio je kako ima većinsku podršku za svoj kabinet u kojem ne bi bilo članova Mandićeve koalicije. No, nakon te objave Spajić je izgubio podršku dijela zastupnika s liste njegovog Pokreta Europa sad, pa je eventualna podrška u parlamentu postala upitna.

Glasove podrške pokušao je da pronađe u redovima zastupnika okupljenih oko Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, no taj njegov prijedlog odbio je čelnik Demokrata Bečić, koji je po prvobitnom dogovoru trebao biti predsjednik crnogorske skupštine.

Spajić se tada okrenuo prosrpskoj I proruskoj koaliciji Za budućnost Crne Gore i za kratko vrijeme navodno dogovorio njihovu manjinsku podršku svojoj vladi.

Milojko Spajić je mandat za sastav vlade dobio 10. kolovoza, a rok da završi taj posao istječe mu 8. studenog.

Spajićeva populistička stranka Pokret Europa sad pobijedila je na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori 11. lipnja. Ta stranka desnog centra, nastala je iz prve vlade koja je formirana 2020., kad je prvi puta nakon 30 godina oporba na izborima porazila Đukanovićevu Demokratsku partiju socijalista.

Veliki utjecaj na formiranje vlade tadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića imala je Srpska pravoslavna crkva, a Spajić je u njoj bio ministar financija.

Svoj politički uzlet Spajić i njegov prvi suradnik Jakov Milatović, koji je kasnije izabran za predsjednika Crne Gore pobijedivši na predsjedničkim izborima dotadašnjeg predsjednika Đukanovića, doživjeli su kada su u veljači 2021., povećali minimalnu plaću u Crnoj Gori sa 226 na 450 eura.

Tijekom predizborne kampanje njihovo obećanje bilo je da će prosječnu plaću u Crnoj Gori, koja sada iznosi oko 800 eura, podići na tisuću eura.

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL

Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je u četvrtak u Splitu da je Crna Gora priznala da su pripadnici Jugoslavenske narodne armije iz Crne Gore sudjelovali u agresiji na dubrovačkom ratištu, što je znak da se može očekivati povratak školskog broda Jadrana u Hrvatsku.

"Mi smo dobili notu u kojoj stoji da su na dubrovačkom ratištu sudjelovali pripadnici Jugoslavenske narodne armije iz Crne gore, koji su sudjelovali u tim operacijama. Prema tome, znači oni priznaju da su vršili agresiju i priznaju da su otuđili tu imovinu ... To znači da je (to) dobar znak, to znači da možemo očekivati onda i povratak Jadrana", rekao je Grlić Radman na otvorenju izložbe „Hrvatski školski brod Jadran - matična luka Split, 1933.-2023.“ u Domu Hrvatske vojske u Lori.

Nota o tome u MVEP je stigla jutros. Njome se Hrvatska obaviještava da je u Crnoj Gori pronađena oprema otuđena u vrijeme sudjelovanja crnogorskih vojnika JNA na dubrovačkom ratištu uz podršku tadašnjih crnogorskih vlada.

Crnogorski premijer Dritan Abazović objavio je u utorak da je prilikom popisa imovine crnogorskih aerodroma pronađena i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena iz zračne luke Ćilipi u napadu JNA na Dubrovnik 1991-1992. i najavio da će Hrvatska o tome uskoro biti obaviještena.

Šef hrvatske diplomacije je kazao u četvrtak da je "činjenica da je on (premijer Abazović) rekao da je to bila sramotna epizoda Srbije i Crne Gore".

Bijeli jedrenjak Jadran izgrađen je 1933. i sve do 1991. bio je upisan u flotne liste hrvatskih luka. Na remont u Crnu Goru otplovio je 1991., ali ga Crnogorci do danas nisu vratili, što ostaje bilateralni spor Zagreba i Podgorice.

"Hrvatska nikada neće odustati od imovine koja je naša. Hrvatski školski brod bio je upisan u matičnu luku Split i on je stalno bio tu. Da nije išao na remont nitko ne bi pitao gdje je Jadran. Pa, naravno - tamo gdje pripada, a to je Split", rekao je Grlić Radman.

Crna Gora krajem srpnja i početkom kolovoza obilježila je 90. godišnjicu broda, zbog čega je hrvatska diplomacija poslala prosvjednu notu Podgorici o "svojatanju imovine".

Hrvatski premijer Andrej Plenković je krajem kolovoza rekao da traži da se brod vrati u Hrvatskoj zbog njegovog simboličnog značaja za Hrvate - "pomorce, one koji su se na njemu školovali i na njemu radili".

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović početkom rujna je u Zagrebu rekao da je brod u vlasništvu Crne Gore, ali da je Podgorica otvorena za dijalog o tom pitanju, dok je hrvatski predsjednik Zoran Milanović pozvao na financijsko održivo rješenje tog pitanja i kazao da ima važnijih tema od te.

Grlić Radman je u četvrtak u Splitu rekao da je za vraćanje broda prije svega potrebna dobra volja susjeda, "koji je spreman razgovarati o tome".

"A vidimo da se (to) u ovih 30 godina nije dogodilo. Nije iskazana ta spremnost. Puno se odugovlačilo, govorilo se o nekakvim povjerenstvima i tako dalje. To nikada nije polučilo nikakve rezultate", rekao je Grlić Radman, dodavši da za rješavanje tog pitanja postoje i drugi "pravni i politički mehanizmi" te "arbitraža".

(Hina)

Objavljeno u GLOBAL
Nedjelja, 30 Srpanj 2023 12:13

KOLAPS NA GRANICI S CRNOM GOROM

Od ranog jutra ogromne su kolone na izlazu iz Hrvatske za Crnu Goru na graničnim prijelazima Karasovići i Vitaljina. U Vitaljini je kolona skoro do magistrale, a na Karasovićima do kamenoloma.

Schengenski režim prelaska granice, nedovoljan broj carinskih i policijskih službenika ili je priljev vozila prema susjednoj državi prevelik – vjerojatno je kombinacija svega pomalo. Ovakve gužve na izlazu iz Hrvatske prema Crnoj Gori ove su sezone učestale pa se i sami Konavljani s njima sve teže nose jer im otežavaju kretanje, posebno na dijelu ceste na Grudi na kojoj je sjecište puteva.

Slične gužve vladale su jutros na izlazu iz Hrvatske prema Bosni i Hercegovini na Graničnom prijelazu Brgat.

nm

Objavljeno u S JUGA

Preko ova dva granična prijelaza s Crnom Gorom tijekom proteklog vikenda prešlo je 22 posto više putnika i 21 posto više vozila nego u isto vrijeme prošle godine, izvijestila je Policijska uprava dubrovačko – neretvanska.

„Prateći brojčane podatke prometovanja preko graničnih prijelaza Policijske uprave dubrovačko -neretvanske uočeno je značajno povećanje prometa preko MCGP Karasovići i MCGP Vitaljina. Tako je tijekom proteklog vikenda preko MCGP Karasovići prešlo preko 53 tisuća putnika (13 posto više nego u istom vikendu prošle godine) i gotovo 15 tisuća vozila (11 posto više nego prošle godine). Preko MCGP Vitaljine u ovom vikendu prešlo je preko 18 tisuća putnika (75 posto više nego u istom vikendu prošle godine) i gotovo šest tisuća vozila (49 posto više nego prošle godine).” - navode iz PU dubrovačko – neretvanske.

JP

Objavljeno u S JUGA
Stranica 1 od 5