Prikazujem sadržaj po oznakama: crkva svetog mihajla

Ponedjeljak, 12 Veljača 2024 12:45

29-GODIŠNJAK U DUBROVNIKU POKRAO MILODARE IZ CRKVE

Nakon što je Policijska postaja Dubrovnik krajem siječnja ove godine zaprimila kaznenu prijavu zbog krađe milodara provedeno je kriminalističko istraživanje kojim je utvrđeno kako je navedenu krađu počinio 29-godišnjak, izvijestila je danas Policijska uprava dubrovačko – neretvanska.

Kako navode iz policije, „kazneno djelo je prijavio župnik jedne od crkvi s područja Dubrovnika, koji je u svojoj prijavi naveo da je nepoznata osoba, u večernjim satima 27. siječnja, ušla u crkvu i nasilno iz ležišta iščupao metalnu kutiju u koju se stavljaju prilozi za svijeće”. Kako neslužbeno doznajemo riječ je o crkvi sv. Mihajla u Lapadu.

On je nasilno otvorio poklopac metalne kutije i iz nje otuđio novac, a kutiju ostavio na podu crkve.

„Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo teške krađe policija protiv osumnjičenog podnosi kaznenu prijavu u redovnoj zakonskoj proceduri”, kažu iz PU.

Policija nije iznijela podatak koliko je novca ukradeno.

dm

Objavljeno u S JUGA
Petak, 03 Prosinac 2021 23:52

Zaboravljene sakralne perle Pelješca

Bio je to dan u kojem nam je za dobar izlet bila dovoljna odluka donesena u pet - šest minutnom ćakulanju uz jutarnju kavu, dan u kojem odabrasmo stonski đir. Ne onaj ustaljeni gradski, nego off - road, dan od tumaranja, namjerno detaljnije nedoplaniran jer nam takav donese pregršt dobrog raspoloženja i draž koju neizostavno donese nepredvidivost traganja. Dakle, izlet k srednjovjekovnim crkvicama kroz Stonsko polje i mrvicu dalje.

Đir krenu vrlo posebnom graditeljskom cjelinom, ipak nešto dalje od planiranog, pa se uputismo iz Stona k Ponikvama, u posjet jednoj od najstarijih peljeških ranoromaničkih crkvi, onoj svetog Jurja, za koju je arheolog Frano Radić napisao da je „najkasnije iz XII. stoljeća”, a lako je moguće i iz XI. stoljeća, iz doba prijelaza iz hrvatsko - bizantinskog u hrvatsko - romanički slog.

crkva svetog jurja 031221 tekstCrkva svetog Jurja; foto Nedim Meco

Očekivali smo prilazeći crkvici onu ambijentalnu magiju koju te zatajne srednjovjekovne bogomolje donesu sa sobom pa smo se prilično iznenadili ugledavši je u nepotpunom, okrnjenom joj prostornom kontekstu, ponad glavne ceste na samom ulasku u Sparagoviće.

Ipak, usprkos vremenu crkvica je ostala graditeljski kontinuum i primjer graditeljske estetike skromnosti, čisti podsjetnik na vrijeme u kojem je mjera stvari čovjek, a Igor Fisković, u svom radu „Tri srednjovjekovne crkvice na Pelješcu” (1972.), zasigurno donosi o ovom posebnom kuriozumu pelješkog srednjovjekovlja dovoljno podataka za one ljubopitnije. Nekako se nadamo se da će i ovaj tekst biti povod za posjet nizu tih zaboravljenih sakralnih perli Pelješca i izazvati onaj osjećaj kad, stajući pred jednim od takvih zdanja, spoznaš da je ono malo zapravo dosta i k tomu još začudno.

Potom se vratismo k Stonu i parkirasmo negdje u polju. Crkva koju smo planirali posjetiti je i obnovljena predromanička crkva svetog Mihajla, po novijim povijesnim vrelima datirana od 9. do 12. stoljeća. Iz polja joj se pješački prilazi dijelom starim Napoleonovim putem pa se, dalje od nje, može uz lagani „hiking” nastaviti k Ponikvama.

crkva svetog mihajla 031221 tekstCrkva svetog Mihajla; foto Nedim Meco

Očito je, kad dosegnete vrh Sv. Mihajla, a kojeg se još naziva i vrh Gradac, da se već na prvi pogled može otkriti slojevitost i kontinuitet gradnje na samom lokalitetu, kako onomastički tako i po zatečenim graditeljskim ostacima te se pretpostavlja kako je nastala u sklopu ziđa kasnoantičkog castruma.

Pri samom dolasku nađete se impresionirani tom oblikovnom posturom crkve i ne baš čestim dimenzijama visine koju naglašavaju lučno završene niše raščlanjujući površinu vanjskih zidova i istaknutim finim, čipkastim tranzenama i prozorskim okvirima u pročelju crkve.

Nažalost zidno slikarstvo, koje je u više navrata i restaurirano, a koje ovu crkvu dodatno čini posebnom nismo uspjeli vidjeti s obzirom da je bila zatvorena. U neposrednoj blizini nalaze se i ostatci recentnijeg crkvenog sklopa i samostanske zgrade. I na kraju, prije odlaska s Gradca, treba se svakako prošetati prema jugoistoku i baciti pogled na solanu gdje predlažem da jednostavno zastanete u trenutku.

Nemalo ispod sv. Mihajla, uz makadamski put prema polju, ostanete opet zatečeni jednim osobenim, nažalost ruševnim, zdanjem kapele Presvetog Trojstva.

kapela presvetog trojstva 031221 tekstKapela Presvetog Trojstva; foto Nedim Meco

Ipak u odnosu na crkvu sv. Mihajla, koja joj je čak i u neposrednoj blizini, kapela je vrlo oblikovno simplificirana te se kao takva nametnu za ponovno otkrivanje upravo po toj svojoj skromnoj ezoteričnoj pojavnosti.

kapela svetog andrije 031221 tekstKapelica svetog Andrije; foto Nedim Meco

Potom lagano lutajući poljem krenusmo do ostataka kapelice svetog Andrije, koja datira u 15. stoljeće. Smještaj same kapelice nas najprije vraća u vrijeme antike, obzirom je Stonsko polje jedno od područja priobalne Hrvatske za koje postoje znanstveni radovi koji se odnose na antičku limitaciju polja, odnosno antičku podjelu zemljišta, pa se tako za samu crkvicu smatra da je smještena u središtu, umbilicusu, antičke podjele Stonskog polja. Isto tako, s obzirom da je smještena na pravcu glavne antičke prometnice „cardo” prema poluotoku, pretpostavlja se kako je mogla služiti i kao zaštita putnicima, pa eto, ako vas kojim slučajem u lutanju poljem iznenadi koja kap dažda ili pak zadesi „bura tmurnih ura” mjesto za skriti se, dakle, znate.

I dalje u laganom điru tragom antike pa do ranog srednjeg vijeka nismo izostavili posjet ostatcima crkve Marije Mandaljene na Gorici od koje su danas vidljivi samo vrlo oskudni obrisi dijelova ziđa pravokutnog korpusa bazilike s apsidom te se smatra kako je taj slojeviti graditeljski kompleks bio i prva stonska katedrala.

crkva marije mandaljene 031221 tekstCrkva Marije Mandaljene; foto Nedim Meco

Crkva je kroz stoljeća zasigurno više puta dograđivana te se pretpostavlja kako seže još u 6. stoljeće, a moguće da je bila podignuta i na ostacima ville rustice.

zvona crkve gospeodluzina 031221 tekstCrkva Gospe od Lužina; foto Nedim Meco

Naš đir tako je završio u pogledu na zvona romaničke crkve Gospe od Lužina, a vaš pohod u istraživanje preostalog mnoštva crkvica Stonskog polja i nad njim može početi. Neka bude poseban, ne sumnjamo s obzirom na obilje preostalih zanimljivosti u polju, a detalje s našeg obilaska možete pogledati još i u fotogaleriji u prilogu.

Objavljeno u ESPRESSO