Prikazujem sadržaj po oznakama: covid

S dolaskom hladnijeg vremena stope koronavirusne bolesti ponovno rastu diljem sjeverne hemisfere, s nekoliko novih varijanti na sceni, piše francuska novinska agencija Afp. Evo što trebate znati.

Covid naspram drugih sezonskih bolesti

Pandemija covida imala je užasan danak, s gotovo sedam milijuna smrtnih slučajeva diljem svijeta.

Ali zahvaljujući cjepivima, stečenom imunitetu i boljim metodama liječenja, virus se sada daleko lakše podnosi.

U Sjedinjenim Državama tzv. višak smrtnih slučajeva od proljeća više ne odstupa od prosjeka.

"Da me pitate da biram između gripe i covida, odabrao bih covid jer je pojedinačno gripa teža", rekao je Ashish Jha, bivši koordinator za covid u Bijeloj kući i dekan za javno zdravstvo na Sveučilištu Brown.

No dok je covid sada manje smrtonosan za pojedince, "čini se da ima i veće stope dugoročnih komplikacija".

Covid je također manje sezonski od gripe, zarazniji je, a tijekom posljednje tri američke zime dosegao je vrhunac od prosinca do siječnja, dok vrhunac gripe dolazi kasnije.

Amesh Adalja, specijalist za zarazne bolesti u Centru za zdravstvenu sigurnost Johns Hopkins, stavio je covid "u rang" s gripom i RSV-om, ali je naglasio da je ozbiljniji od obične prehlade.

Docijepiiti se ili ne?

Pfizer, Moderna i Novavax razvili su nova cjepiva koja preciznije ciljaju trenutne varijante, sve 'potomke' omikrona koji je postao dominantan krajem 2021.

Postoji široki konsenzus da će godišnje docjepljivanje koristiti najugroženijima. No raspravlja se o tome donosi li svima dodatnu vrijednost.

Studije pokazuju da su gotovo svi već bili zaraženi. A prethodne infekcije u kombinaciji s cjepivima naučile su imunosni sustav da zaustavi ozbiljne ishode čak i kada ne može obraniti organizam od infekcije.

Jedinstvena preporuka za svo stanovništvo više nema smisla i mogla bi smanjiti povjerenje u javno zdravstvo, rekla je Monica Gandhi, autorica knjige "Endemic: A Post-Pandemic Playbook".

Na primjer, mRNA cjepiva Pfizera i Moderne nose male rizike od upale srca kod mlađih muškaraca.

Europske zemlje savjetuju godišnje docjepljivanje samo za skupine s većim rizikom, ali neki stručnjaci ne vide nedostatke u sveobuhvatnijim preporukama.

"Ljudi s niskim rizikom još uvijek imaju koristi od docjepljivanja",smatra Ziyad Al-Aly, epidemiolog sa Sveučilišta Washington u St. Louis.

Sjedinjene Države preporučuju da se gotovo svi docijepe svake godine protiv covida.

Jesu li maske još uvijek korisne?

Stručnjaci se razilaze oko ove teme, jedne od najkontroverznijih u pandemiji.

Pregled podataka kliničkih ispitivanja ugledne neprofitne organizacije Cochrane o tome pomaže li promicanje nošenja maski usporiti respiratorne viruse pokazao je neuvjerljive rezultate.

Nije, dakle, dokazano da široka primjena ima značajan učinak.

Ono što istraživači znaju - zahvaljujući laboratorijskim eksperimentima - je da dobro prianjajuće maske niske propusnosti kao što su N-95 štite pojedince.

"Pojedinci stoga mogu odlučiti nositi dobro prianjajuće, visoko filtrirajuće maske u zatvorenom prostoru kako bi osigurali osobnu zaštitu od respiratornih patogena", rekla je Gandhi, profesorica na Kalifornijskom sveučilištu u San Franciscu, iako vjeruje u cjepiva za sprječavanje teških bolesti, uključujući među onima s visokim rizicima.

Što s testiranjima i odlaskom na posao?

Stručnjaci se slažu da ima smisla da se ljudi s većim rizicima - starije osobe i one sa stanjima kao što su rak, pretilost i dijabetes - testiraju kada imaju simptome.

To je zato što bi te skupine "imale koristi od antivirusne terapije unutar petodnevnog razdoblja", rekao je Adaja.

Najistaknutiji tretman je Paxlovid, za koji se pokazalo da smanjuje rizik od teških oblika bolesti i smrti među visokorizičnim osobama.

Neki zdravstveni sustavi odlučili su da je testiranje rizičnih ljudi sve što je potrebno.

"Većina se ljudi više ne treba testirati na koronavirus. Kako biste spriječili širenje zaraze, pokušajte ostati kod kuće ako vam nije dobro", kaže nacionalni zdravstveni sustav Ujedinjenog Kraljevstva.

Što je s dugim Covidom?

Istraživanje dugotrajnog covida odnosno njegovih simptoma koji traju tjednima ili mjesecima ostavilo je nejasnoće, otežane nedostatkom standardiziranih definicija za to stanje koje ima više uzroka, rekao je Adalja.

Al-Aly procjenjuje da je prevalencija između 4-7 posto, ili 65 milijuna ljudi diljem svijeta.

"Nažalost, nismo postigli nikakav napredak u liječenju dugotrajnog covida. To bi trebao biti hitan prioritet za istraživanje", rekao je.

Čini se da prethodno cijepljenje smanjuje rizik od kroničnog covida i da je to stanje povezano s težinom infekcije.

Američka vlada financirala je neka istraživanja o ovom stanju, a jedna je nedavna studija pokazala da je lijek za dijabetes pod nazivom metformin smanjio rizik od dugotrajnih simptoma za 40 posto.

(Hina)

Epidemiologinja Dijana Mayer izjavila je u srijedu da je situacija s koronavirusom u Hrvatskoj stabilna, dnevno se evidentira 30-ak novooboljelih, ali nema značajnijeg porasta broja hospitaliziranih ni umrlih od te bolesti.

"Dnevno se oko 30-ak novooboljelih potvrdi PCR-om. To nije ništa alarmantno, bitno je da je stanje stabilno i pod kontrolom", izjavila je Hini epidemiologinja iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo vezano uz blagi porast broja oboljelih od korone.

Ističe da su simptomi bolesti blagi, uključuju temperaturu, kašalj i malaksalost, te su vrlo slični gripi. Nema mjesta za paniku i sve je pod kontrolom, zdravstveni sustav nije opterećen, dodala je Mayer.

Nova varijanta koronavirusa za sada još nije detektirana u Hrvatskoj, kaže Mayer uz napomenu da nije bilo puno PCR testiranja s obzirom na epidemiološku situaciju.

Zbog porasta broja zaraženih, u posljednje su vrijeme u dvije dalmatinske bolnice uvedeni neki oblici ograničavanja posjeta oboljelima. Također, u Istarskoj županiji od početka kolovoza primjetan je trend povećanja broja zaraženih koronavirusom, a u pulskoj bolnici u zadnje je vrijeme oko 20 posto testiranih pacijenata bilo je pozitivno.

Prema podacima sa službene stranice hrvatske Vlade za praćenje korone, u Hrvatskoj su aktualno 302 aktivna slučaja zaraze. Najviše aktivnih i novih slučajeva ima Grad Zagreb, a slijede Splitsko-dalmatinska i Osječko-baranjska županija.

Ravnateljica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti Alemka Markotić nedavno je izjavila kako se očekuje da će Svjetska zdravstvena organizacija i Europski centar za kontrolu bolesti preporučiti dodatno cijepljenje.

(Hina)

U Općoj bolnici Dubrovnik od četvrtka su privremeno zabranjene sve posjete zbog povećanog broja pacijenata zaraženih koronavirusom. Trenutno je sedam takvih slučajeva na zaraznom odjelu.

Ravnatelj bolnice Mario Bekić rekao je kako je u srijedu jedan zaraženi pacijent stigao na Odjel za kirurgiju, a da je jedna starija osoba preminula.

- Među zaposlenicima bolnice nema zaraženih virusom Covid-19. - rekao je Bekić.

jp

Na Odjelu za infektologiju Opće bolnice Dubrovnik bilježi se povećan broj prijema oboljelih od bolesti uzrokovane koronavirusom, izvijestili su danas iz OB Dubrovnik.

„U cilju prevencije širenja zaraze, do daljnjeg se zabranjuju posjete pacijentima na navedenim odjelima: Odjel za infektologiju i dermatovenerologiju, Odjel za pulmologiju i imunologiju, Odjel za gastroenterologiju, Odjel za opću internu medicinu.” - navode u obavijesti iz bolnice.

jp

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i američke zdravstvene vlasti priopćile su u petak da pomno prate novu inačicu virusa covida-19, premda su "još nepoznate moguće posljedice brojnih mutacija BA.2.86".

WHO je odlučio svrstati novu varijantu "u skupinu varijanata pod nadzorom, zbog vrlo velikog broja (više od 30) mutacija šiljastog gena koji nosi", piše organizacija u epidemiološkom izvješću o pandemiji covida-19 objavljenom u noći na petak.

Zbog šiljastog proteina virus izgleda kao da ima bodlje, što SARS-Cov-2 omogućuje da uđe u stanice domaćina.

Nova inačica je zasad pronađena samo u Izraelu, Danskoj i u SAD-u.

"Moguće posljedice mutacija BA.2.86 zasad nisu poznate i predmet su temeljite analize", navodi organizacija, još jednom upozorivši da je važno i dalje pratiti, sekvencirati i obavještavati nadležne vlasti kako bi se dobila točna i cjelovita slika o pandemiji covida-19.

Do 13. kolovoza 2023. u svijetu je prijavljeno više od 769 milijuna potvrđenih slučajeva covida-19 i više od 6,9 umrlih. Stvarni broj zaraženih i umrlih smatra se mnogo većim jer mnogi slučajevi nisu prijavljeni.

(Hina)

Mogućnost da je pandemija covida-19 započela curenjem virusa iz laboratorija ne smije se odbaciti, rekao je vodeći znanstvenik kineske vlade. Stav virologa i imunologa Georgea Gaoa suprotan je tvrdnjama kineske vlade koja odbacuje bilo kakvu mogućnost da je virus pobjegao iz Wuhanskog laboratorija koji je proučavao koronaviruse.

Gao, bivši čelnik kineskog Centra za kontrolu zaraze (CDC), rekao je za radio BBC 4: „Morate uvijek propitkivati sve. To je znanost. Nemojte išta odbacivati.“

On je danas predsjednik kineske Nacionalne zaklade prirodnih znanosti, nakon što je prošle godine otišao iz CDC-ja gdje je igrao važnu ulogu u odgovoru na pandemiju i istrazi porijekla virusa.

Kinesko veleposlanstvo u Ujedinjenom Kraljevstvu za BBC je kazalo da teoriju o bijegu virusa iz laboratorija šire „protukineske snage“, da je ona „politički motivirana i znanstveno neutemeljena“, piše agencija dpa.

Tu teoriju je u veljači zagovarao i direktor FBI-ja Christopher Wray koji je rekao da se virus „vrlo vjerojatno“ tako proširio, iako među američkim obavještajcima i dalje ne postoji konsenzus o tom pitanju.

Direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus u ožujku je kazao da sve hipoteze o porijeklu virusa „ostaju na stolu“, prenio je Sky News.

„Želim biti jasan oko toga da WHO ne odustaje od planova da identificira porijeklo pandemije covida-19“, rekao je Tedros tada.

New York Times je, također u veljači, pisao kako je američko ministarstvo energetike također zaključilo da je izlazak iz laboratorija najvjerojatniji uzrok pandemije, no da nema čvrste dokaze za tu tvrdnju.

(Hina)

Vlada je na sjednici u četvrtak proglasila kraj epidemije koronavirusa te s radom prestaje Stožer, a odluke vezane uz eventualnu potrebu pridržavanja određenih mjera zaštite s obzirom da virus i dalje egzistira među pučanstvom donosit će Ministarstvo zdravstva.

Odluka Vlade uslijedila je nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila da koronavirus više ne predstavlja globalnu zdravstvenu krizu, a premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice rekao da je važno iz ove velike zdravstvene ugroze, najveće pandemije u zadnjih 100 godina, izvući pouke u daljnjim suočavanjima s potencijalnim krizama toga tipa.

Najavio je da će Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objaviti preporuke kako se ponašati u novim okolnostima vezanima uz covid-19.

Odluku o proglašenju epidemije koronavirusa na području Hrvatske ministar zdravstva Vili Beroš donio je 11. ožujka 2020. godine, kada je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila pandemiju i ta odluka prestaje važiti s danom objave današnje Vladine odluke u "Narodnim novinama".

Prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj je zabilježen 25. veljače te godine, da bismo do 27. ožujka imali već više od 500 potvrđenih slučajeva, a prvi smrtni slučaj 18. ožujka.

Od 25. veljače 2020. godine pa do 8. svibnja ove godine ukupno je zabilježeno 1.273.256 osoba zaraženih koronavirusom, od kojih je 18.213 preminulo, a ukupno se oporavilo 1.254.564 osoba.

Prvu godinu pandemije obilježio je proljetni lockdown, online nastava, zabrana zadržavanja na ulicama, e-propusnice za napuštanja prebivališta i boravišta. Stroge restrikcije bile su na snazi od kraja ožujka do sredine svibnja, nakon čega je uslijedilo postupno popuštanje.

Prva isporuka cjepiva u Hrvatsku je stigla krajem prosinca 2020. i tada smo bili na vrhuncu drugog vala širenja zaraze, dnevno je umiralo preko 90 ljudi, a broj novozaraženih iznosio je preko 4500.

Zaraza se razbuktavala u valovima, ovisno o mutiranju virusa, a na vrhuncu četvrtog vala epidemije u Hrvatskoj, 10. studenoga 2021. godine, zabilježeno je 7315 novozaraženih u jednom danu, no početkom 2022. prekretnicu u razvoju epidemije donijela je postupna dominacija omikron varijante, koja se brzo širi, ali većinom ne izaziva teže kliničke slike.

Uvođenje epidemioloških mjera pratili su od jeseni 2020. i prosvjedi korona-skeptika, protivnika obaveznog nošenja maski i svih ostalih mjera zaštite od epidemije.

Prema službenim podacima, zaključno sa 7. svibnja u Hrvatskoj je utrošeno 5.361.812 doza cjepiva, a cijepljeno je 59,96 posto ukupnog stanovništva, odnosno 71,34 posto odraslog stanovništva.

(Hina)

Pfizer Inc. i BioNTech su predložili Europskoj uniji, koja ima višak cjepiva protiv covida-19, da zemlje članice plate pola cijene, ili oko 10 eura, za svaku od oko 70 milijuna otkazanih doza, izvijestio je Financial Times.

Reuters je u siječnju izvijestio da se vode razgovori između EU-a i ta dva proizvođača lijekova s ciljem da se broj doza cjepiva koje se Bruxelles obvezao kupiti ove godine smanji za do 500 milijuna doza, u zamjenu za višu cijenu.

Ovaj potez dolazi u trenutku kada EU planira preinačiti zakone koji reguliraju farmaceutsku industriju vrijednu 148 milijardi dolara u nadi da će oživjeti ulaganja i povećati pristup lijekovima po pristupačnim cijenama, u vrijeme kada su zdravstveni proračuni iscrpljeni troškovima liječenja covida-19.

Iz Pfizera su odbili komentirati izvješće FT-a, ali su rekli da su rasprave vođene "u dobroj vjeri svih strana" dok BioNTech i Europska agencija za lijekove (EMA) nisu odgovorili na Reutersov upit za komentar.

(Hina)

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter rekla je u srijedu na sjednici saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku da je u vremenima krize, poput pandemije covida-19 dozvoljeno ograničiti pojedina ljudska prava, ali samo ako je to nužno i vremenski ograničeno.

- Ograničenja moraju biti nužna, utemeljena na zakonu, nediskriminatorna, vremenski ograničena i striktno radi ostvarenja cilja, u ovom slučaju zaštite javnog zdravlja. - ustvrdila je Šimonović Einwalter, predstavljajući izvješće o utjecaju covida-19 na ljudska prava i jednakost.

Pandemijske godine bile su po njezinim riječima posebice teške za korisnike domova za starije osobe jer im je onemogućen kontakt s vanjskim svijetom.

- Usporedbe radi, zatvorenici su mogli komunicirati, i još uvijek mogu, s članovima svojih obitelji putem video poziva, a isto nije bilo omogućeno u domovima za starije ili bolnicama. - rekla je.

Razdoblje epidemije otkrilo je niz problema, poput gubitka povjerenja u institucije i znanost te širenja lažnih vijesti.

- Dezinformacije se šire brže od informacija kao što se govor mržnje širi brže od pozitivnog govora. - primijetila je Šimonović Einwalter, poručivši da zbog prirode interneta i algoritama društvenih mreža pažnju treba usmjeriti na razvoj obrazovanja, ali i medijsku pismenost.

Važna je i komunikacija s građanima jer, kako je naglasila, građani moraju na vrijeme znati koje će mjere i kada stupiti na snagu, kako će se provoditi i kada su dozvoljeni izuzeci.

Državna tajnica u Ministarstvu zdravstva Marija Bubaš skrenula je pozornost na činjenicu da na javno mnijenje ne utječu više samo stručnjaci već i brojni "influenceri".

- Zabrinjavajuće je, međutim, da su i neke odrasle osobe, akademske izobrazbe, podrivale utjecaj znanosti i znanstvenih spoznaja te stručnih institucija kojima smo trebali vjerovati. - rekla je.

Bubaš se slaže da je ljudima bilo lakše disati i raditi bez zaštitnih maski, ali napominje da su one bile neophodne kako se bolest ne bi širila na ranjive skupine.

Dio odgovornosti za pad povjerenja građana u institucije leži na Stožeru civilne zaštite, ustvrdila je SDP-ova zastupnica Andreja Marić, dodavši da se početno "veliko povjerenje" u rad Stožera i Ministarstva "počelo gubiti kad se krenulo s vrludanjima i dvostrukim kriterijima". Smatra da je trebalo biti više uvažavanja dijela stručnjaka i oporbe.

Članovi odbora jednoglasno su usvojili izvješće pučke pravobraniteljice "Utjecaj epidemije covida-19 na ljudska prava i jednakost - preporuke za jačanje otpornosti na buduće krize" koje obuhvaća dvije pandemijske godine 2020. i 2021.i sadrži 72 preporuke upućene donositeljima odluka u kriznim situacijama.

Izvješća analiziraju pitanja kao što su pristup zdravstvenim uslugama, organizacija cijepljenja i utjecaj epidemioloških mjera na različita prava poput prava na rad, javno okupljanja i slobodu kretanja.

Odbor je prihvatio izvješće o radu pučke pravobraniteljice za 2021. te izvješće o radu pravobraniteljice za djecu, također za 2021.godinu.

(Hina)

Stručnjaci koji su stvorili tehnologiju za izradu covid testova na vrhuncu pandemije udružili su snage s američkom biotehnološkom tvrtkom kako bi razvili testove za druga stanja poput dijabetesa i lajmske bolesti.

Biotehnološka tvrtka Vertebrate Antibodies Ltd (VAL), koju je osnovala skupina znanstvenika sa Sveučilišta u Aberdeenu, osigurala je ulaganje s Innova Medical Group (IMG) za osnivanje novog holdinga, EpitogenX.

EpitogenX ima za cilj razviti laboratorijske dijagnostičke testove za lajmsku bolest i dijabetes, za koje je poznato da ih je teško dijagnosticirati dovoljno rano kako bi se omogućila pravovremena intervencija. Novi testovi bit će jeftiniji i precizniji od onih koji su trenutno dostupni.

VAL je koristio svoje tehnologije za razvoj covid testova kao dio brzog odgovora škotske vlade na covid-19. Tehnologija nazvana EpitoPredikt osmišljena je za prepoznavanje specifičnih elemenata ili žarišta covid virusa koji bi pokrenuli imunološki odgovor tijela. Sada će se koristiti i za druge bolesti.

Daljnja tehnologija razvijena tijekom pandemije pod nazivom EpitoGen kombinira i prikazuje molekularne elemente onako kako bi se prirodno pojavili u patogenu ili virusu.

Ovaj pristup poboljšava izvedbu testa, osjetljivost testa i može uključiti nove sojeve i varijante u testove.

Dr. Abdo Alnabulsi, suosnivač VAL-a, rekao je da su od početka krenuli u „revoluciju istraživačkog i kliničkog sektora inovativnim tehnologijama”.

- Oduševljeni smo što smo u IMG-u pronašli partnera koji dijeli našu viziju i vrijednosti te je jednako predan razvoju transformativnih proizvoda. Uvjeren sam da će ovo partnerstvo postići velike stvari i da će naša tehnologija i proizvodi imati globalni utjecaj. - rekao je.

(Hina)